U „Službenom glasniku RS”, broj 21/2017, objavljeni su pravilnici neophodni za primenu inoviranog člana 12. Zakona o porezu na dodatu vrednost (u daljem tekstu: Zakon), koji se primenjuju od 1. aprila 2017. godine. U nastavku dajemo njihov komentar.
- Pravilnik o utvrđivanju usluga u vezi sa nepokretnostima za svrhu određivanja mesta prometa usluga, u smislu Zakona o porezu na dodatu vrednost
Pravilnikom o utvrđivanju usluga u vezi sa nepokretnostima za svrhu određivanja mesta prometa usluga, u smislu Zakona o porezu na dodatu vrednost (u daljem tekstu: Pravilnik), bliže je uređeno šta se, u smislu člana 12. stav 6. tačka 1) Zakona, smatra uslugama u vezi sa nepokretnostima. Radi se o uslugama koje su neposredno povezane sa nepokretnostima, a pod njima se, shodno članu 2. Pravilnika, podrazumevaju:
1) usluge koje se pružaju pomoću nepokretnosti, u smislu da je nepokretnost ključna i nužna za pružanje usluge;
2) usluge koje se pružaju na nepokretnosti ili su usmerene ka nepokretnosti, a za cilj imaju promenu koja se odnosi na nepokretnost (pravnu ili fizičku).
Prema članu 3. Pravilnika, to su:
1) geodetske usluge;
2) izrada projekata za izgradnju objekata ili delova objekata na određenim (unapred poznatim) zemljišnim parcelama, odnosno za rekonstrukciju ili adaptaciju objekata ili delova objekata;
3) izgradnja, rekonstrukcija, adaptacija, popravka, održavanje, čišćenje i rušenje objekata;
4) nadzor nad izvođenjem građevinskih radova;
5) nadzor, odnosno obezbeđivanje gradilišta ili objekta u cilju zaštite od krađe ili štete, korišćenjem tehničkih uređaja ili osoblja;
6) radovi na zemljištu (npr. ravnanje zemljišta, uređenje i održavanje bašti, vrtova i drugih zelenih površina), uključujući i usluge iz oblasti poljoprivrede i šumarstva (npr. oranje, sejanje, sađenje, zalivanje i đubrenje);
7) procena rizika, odnosno stanja ili svojstava nepokretnosti (npr. u cilju procene energetske efikasnosti ili pogodnosti za izgradnju);
8) procena tržišne vrednosti nepokretnosti (npr. za svrhu kupovine, prodaje, osiguranja, kredita, zajma, rešavanja sporova, kao i izrade analiza poslovanja, odnosno imovine subjekta u slučaju kada je procena vrednosti nepokretnosti pretežna u odnosu na druge aktivnosti koje se vrše u okviru te analize);
9) iznajmljivanje, odnosno davanje na korišćenje nepokretnosti;
10) skladištenje, odnosno smeštanje dobara u slučaju kada je nepokretnost, odnosno konkretni deo nepokretnosti isključivo namenjen za skladištenje, odnosno smeštanje dobara određenog primaoca usluge;
11) smeštaj u hotelima, motelima, kampovima i drugim ugostiteljskim objektima za smeštaj, kao i pravo boravka na određenom mestu koje proizlazi iz konverzije suvlasničkog prava na vremenski određeno korišćenje nepokretnosti (time-sharing);
12) prenos, ustupanje, odnosno odricanje od prava da se nepokretnost upotrebljava odnosno koristi u potpunosti ili delom, osim iz tač. 9), 10) i 11) ovog stava, uključujući i davanje dozvola za lov i ribolov, korišćenje puteva i dr.;
13) instaliranje ili montaža mašina ili druge opreme koja se posle instaliranja ili montaže smatra sastavnim delom nepokretnosti;
14) održavanje, popravka, kontrola i nadzor nad mašinama ili drugom opremom koja je sastavni deo nepokretnosti;
15) upravljanje nepokretnostima (poslovnim prostorom, stanovima i dr.) koje vrši vlasnik ili lice koje je angažovao vlasnik (to je usluga koja podrazumeva obezbeđivanje nesmetane i adekvatne upotrebe, odnosno korišćenja i održavanja nepokretnosti, najčešće kao koordinacija nadzora, čišćenja i drugog načina održavanja nepokretnosti, prikupljanja zakupnine, vođenja evidencije o tekućim troškovima, oglašavanja, učešća u rešavanju sukoba između vlasnika i zakupaca i dr.);
16) posredovanje kod prodaje, davanja u lizing ili iznajmljivanja nepokretnosti, kao i kod uspostavljanja, odnosno prenosa određenih koristi od nepokretnosti ili stvarnih prava na nepokretnosti (materijalnih ili nematerijalnih), osim posredovanja iz člana 4. stav 1. tačka 4) Pravilnika;
17) pravne usluge sačinjavanja odgovarajućih dokumenata – javnobeležničkih zapisa, ugovora i dr., čiji je predmet prenos prava raspolaganja na nepokretnosti, iznajmljivanje nepokretnosti, uspostavljanje, odnosno prenos određenih koristi od nepokretnosti ili stvarnih prava na nepokretnosti (materijalnih ili nematerijalnih), uključujući i građenje, nezavisno od realizacije pravnog posla;
18) druge usluge koje su neposredno povezane sa nepokretnošću u smislu člana 2. Pravilnika.
Prema odredbama člana 4, uslugama iz člana 2. Pravilnika ne smatraju se:
1) izrada projekata za izgradnju objekata ili delova objekata u slučaju kada za izgradnju nije određena (unapred poznata) zemljišna parcela;
2) skladištenje odnosno smeštanje dobara, osim skladištenja odnosno smeštanja dobara iz člana 3. stav 1. tačka 10) Pravilnika;
3) oglašavanje, uključujući i oglašavanje koje se vrši korišćenjem nepokretnosti (bilborda, krova ili zida zgrade i dr.);
4) posredovanje kod smeštaja u hotelima, motelima, kampovima i drugim ugostiteljskim objektima za smeštaj;
5) omogućavanje prikazivanja dobara ili usluga izlagaču u određenom prostoru (npr. štand, tezga i dr.) za vreme održavanja sajmova odnosno izložbi, zajedno sa drugim povezanim uslugama (npr. dizajniranje i uređivanje prostora, prevoz dobara, postavljanje električnih kablova, obezbeđivanje uređaja za reprodukciju zvuka ili slike, oglašavanje i dr.);
6) instaliranje ili montaža mašina ili druge opreme koja se posle instaliranja ili montaže ne smatra sastavnim delom nepokretnosti;
7) održavanje, popravka, kontrola i nadzor nad mašinama ili drugom opremom koja nije sastavni deo nepokretnosti;
8) upravljanje portfoliom investiranja u nepokretnosti;
9) pravne usluge u vezi sa nepokretnostima, osim usluga iz člana 3. stav 1. tačka 17) Pravilnika (to su usluge pravnog savetovanja koje se odnose na sagledavanje pravnih posledica ugovora čiji je predmet prenos prava raspolaganja na nepokretnosti, izvršavanje tog ugovora, dokazivanje postojanja takvog ugovora, sudski sporovi u vezi sa nepokretnošću, oporezivanje nepokretnosti, uključujući i oporezivanje prenosa prava raspolaganja i drugih prava na nepokretnosti, hipoteka, postupak stečaja, odnosno likvidacije i druge pravne usluge koje nisu neposredno povezane sa nepokretnošću u smislu člana 2. Pravilnika);
10) druge usluge koje nisu neposredno povezane sa nepokretnošću u smislu člana 2. Pravilnika.
- Pravilnik o utvrđivanju prevoznih sredstava za svrhu određivanja mesta prometa usluga iznajmljivanja tih sredstava, u smislu Zakona o porezu na dodatu vrednost
Pravilnikom o utvrđivanju prevoznih sredstava za svrhu određivanja mesta prometa usluga iznajmljivanja tih sredstava, u smislu Zakona o porezu na dodatu vrednost (u daljem tekstu: Pravilnik), bliže je uređeno šta se, u smislu člana 12. stav 6. tač. 5), 6) i 7) podtačka (8) Zakona, smatra prevoznim sredstvima za svrhu određivanja mesta prometa usluga iznajmljivanja tih sredstava.
Prevoznim sredstvima se, prema odredbama člana 2. Pravilnika, smatraju vozila i druga dobra namenjena prevozu lica ili stvari, sa ili bez motora, a naročito:
1) drumska vozila, i to: autobus, minibus, kamion, vozilo za kombinovani prevoz lica i stvari, putnički automobil, moped, motocikl, tricikl, četvorocikl, bicikl, kamp kućica i kamp prikolica;
2) prikolice i poluprikolice;
3) železnički vagoni;
4) plovila, i to: brod, jahta, čamac, barža i skela;
5) vazduhoplovi, i to: avion, helikopter i jedrilica, uključujući paraglajder i balon;
6) vozila posebno namenjena prevozu bolesnih i povređenih lica;
7) traktori i motokultivatori;
8) invalidska kolica.
Vozila koja nisu namenjena prevozu lica ili stvari (npr. železničko vučno vozilo, brod tegljač, brod potiskivač, pokretni kran, viljuškar, bager, kombajn, trkački automobili i dr.), kao i kontejneri, palete i sl., ne smatraju se prevoznim sredstvima iz stava 1. ovog člana.
- Pravilnik o utvrđivanju usluga predaje jela i pića za konzumaciju na licu mesta za svrhu određivanja mesta prometa usluga, u smislu Zakona o porezu na dodatu vrednost
Pravilnikom o utvrđivanju usluga predaje jela i pića za konzumaciju na licu mesta za svrhu određivanja mesta prometa usluga, u smislu Zakona o porezu na dodatu vrednost (u daljem tekstu: Pravilnik), bliže je uređeno šta se, u smislu člana 12. stav 6. tačka 4) podtačka (5) Zakona, smatra uslugama predaje jela i pića za konzumaciju na licu mesta.
Prema odredbama člana 2. Pravilnika, uslugama predaje jela i pića za konzumaciju na licu mesta, smatraju se usluge predaje pripremljene ili nepripremljene hrane, pića ili hrane i pića, za ljudsku potrošnju, uz dodatne usluge koje omogućavaju njihovu trenutnu potrošnju (serviranje, posluživanje i dr.), nezavisno od toga da li se konzumacija vrši u ugostiteljskom objektu u kojem je hrana pripremljena, u ugostiteljskom objektu u kojem hrana nije pripremljena, u poslovnom ili stambenom prostoru primaoca usluga ili na drugom mestu.
Ne smatra se uslugom predaje jela i pića za konzumaciju na licu mesta: predaja hrane, pića ili hrane i pića, sa ili bez prevoza, ali bez dodatnih usluga koje omogućavaju njihovu trenutnu potrošnju. Ovo se smatra isporukom dobara.
- Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja poreskih oslobođenja kod PDV-a sa pravom na odbitak prethodnog poreza
Imajući u vidu izmene člana 12. Zakona o kojima je dat detaljan komentar u ovom broju, neophodno je bilo da se izvrše i potrebne izmene u Pravilniku o načinu i postupku ostvarivanja poreskih oslobođenja kod PDV-a sa pravom na odbitak prethodnog poreza („Sl. glasnik RS”, broj 120/2012, 40/2015, 82/2015 i 86/2015 – u daljem tekstu: Pravilnik), posebno zbog definisanja usluge prevoza koja se pruža poreskom obvezniku, odnosno preciziranja relacije obuhvaćene uslugom prevoza.
Izmenama člana 2. Pravilnika precizirani su uslovi za ostvarivanje poreskog oslobođenja iz člana 24. stav 1. tačka 1) Zakona za prevozne i ostale usluge koje su povezane sa uvozom dobara, a koje se smatraju sporednim troškovima iz člana 19. stav 2. tačka 2) Zakona. Obveznik može da ostvari za ove sporedne troškove poresko oslobođenje ako ima dokaze da je vrednost tih usluga sadržana u osnovici za obračunavanje PDV-a pri uvozu dobara.
Dokazima za prevozne usluge koje su povezane sa uvozom dobara smatraju se:
1) dokument o izvršenoj usluzi prevoza (CMR, CIM, manifest i dr.);
2) račun ili drugi dokument koji služi kao račun, izdat u skladu sa Zakonom.
Dokazom za ostale usluge koje su povezane sa uvozom dobara smatra se račun ili drugi dokument koji služi kao račun, izdat u skladu sa Zakonom.
Uslugom prevoza koja je povezana sa uvozom dobara iz člana 24. stav 1. tačka 1) Zakona, a koja se pruža:
1) poreskom obvezniku u smislu člana 12. Zakona, smatra se usluga prevoza dobara od mesta utovara van Republike Srbije do prvog odredišta u Republici Srbiji, iz člana 19. stav 3. Zakona (u računu koji se izdaje za ovu uslugu prevoza iskazuje se podatak o ukupnom iznosu naknade za uslugu prevoza);
2) licu koje nije poreski obveznik u smislu člana 12. Zakona, smatra se usluga prevoza dobara od državne granice do prvog odredišta u Republici Srbiji, iz člana 19. stav 3. Zakona (u računu koji se izdaje za ovu uslugu prevoza iskazuje se podatak o iznosu naknade za prevoz izvršen van Republike Srbije i naknada za prevoz izvršen na teritoriji Republike Srbije).
Licem koje vrši usluge prevoza dobara, u smislu Pravilnika, smatra se lice koje faktički vrši prevoz dobara, kao i svako drugo lice koje se obavezalo da će izvršiti prevoz dobara.
Izmenom člana 14. Pravilnika precizirano je ostvarivanje prava na poresko oslobođenje za prevozne usluge koje su u vezi sa izvozom dobara, propisano članom 24. stav 1. tačka 8) Zakona.
Obveznik može da ostvari poresko oslobođenje ako poseduje:
1) dokument o izvršenoj usluzi prevoza (CMR, CIM, manifest i dr.);
2) račun ili drugi dokument koji služi kao račun, izdat u skladu sa Zakonom.
Poresko oslobođenje iz člana 24. stav 1. tačka 8) Zakona, za ostale usluge koje su u vezi sa izvozom dobara, obveznik može da ostvari ako poseduje račun ili drugi dokument koji služi kao račun, izdat u skladu sa Zakonom.
Izuzetno, navedeno poresko oslobođenje za prevozne usluge koje su u vezi sa izvozom dobara od mesta utovara do mesta pretovara, koja se nalaze na teritoriji Republike Srbije, obveznik može da ostvari ako poseduje:
1) račun ili drugi dokument koji služi kao račun, izdat u skladu sa Zakonom;
2) carinsku deklaraciju za postupak tranzita.
Uslugom prevoza koja je u vezi sa izvozom dobara iz člana 24. stav 1. tačka 8) Zakona, a koja se pruža:
1) poreskom obvezniku u smislu člana 12. Zakona, smatra se usluga prevoza dobara od mesta utovara u Republici Srbiji do odredišta van Republike Srbije (u računu koji se izdaje za ovu uslugu iskazuje se podatak o ukupnom iznosu naknade za uslugu prevoza);
2) licu koje nije poreski obveznik u smislu člana 12. Zakona, smatra se usluga prevoza dobara od mesta utovara u Republici Srbiji do državne granice (u računu koji se izdaje za ovu uslugu posebno se iskazuje podatak o iznosu naknade za prevoz izvršen na teritoriji Republike Srbije i naknada za prevoz izvršen van Republike Srbije).
Izmenom člana 15. Pravilnika precizirano je ostvarivanje prava na poresko oslobođenje za prevozne usluge koje su u vezi sa tranzitom dobara, propisano članom 24. stav 1. tačka 8) Zakona. Obveznik može da ostvari poresko oslobođenje ako poseduje:
1) dokument o izvršenoj usluzi prevoza (CMR, CIM, manifest i dr.);
2) račun ili drugi dokument koji služi kao račun, izdat u skladu sa Zakonom.
Za ostale usluge koje su u vezi sa tranzitom dobara, poresko oslobođenje obveznik može da ostvari ako poseduje račun ili drugi dokument koji služi kao račun, izdat u skladu sa Zakonom.
Izuzetno, ako se tranzit dobara vrši dalekovodima, cevovodima ili na sličan način, poresko oslobođenje obveznik može da ostvari ako poseduje:
1) račun ili drugi dokument koji služi kao račun, izdat u skladu sa Zakonom;
2) potvrdu nadležnog carinskog organa o izvršenom tranzitu dobara.
Uslugom prevoza koja je u vezi sa tranzitom dobara iz člana 24. stav 1. tačka 8) Zakona, koja se pruža:
1) poreskom obvezniku u smislu člana 12. Zakona, smatra se usluga prevoza dobara preko teritorije Republike Srbije, od mesta utovara do mesta istovara, koja se nalaze van Republike Srbije (u računu koji se izdaje iskazuje se podatak o ukupnom iznosu naknade za uslugu prevoza);
2) licu koje nije poreski obveznik u smislu člana 12. Zakona, smatra se usluga prevoza dobara od mesta ulaska do mesta izlaska na državnoj granici (u računu koji se izdaje za ovu uslugu posebno se iskazuje podatak o iznosu naknade za prevoz izvršen na teritoriji Republike Srbije i naknada za prevoz izvršen van Republike Srbije).
Izmenom člana 16. Pravilnika precizirano je ostvarivanje prava na poresko oslobođenje za prevozne usluge koje su u vezi sa privremenim uvozom dobara, propisano članom 24. stav 1. tačka 8) Zakona. Obveznik može da ostvari poresko oslobođenje ako poseduje:
1) dokument o izvršenoj usluzi prevoza (CMR, CIM, manifest i dr.);
2) račun ili drugi dokument koji služi kao račun, izdat u skladu sa Zakonom.
Za ostale usluge koje su u vezi sa privremenim uvozom dobara, obveznik može da ostvari poresko oslobođenje ako poseduje račun ili drugi dokument koji služi kao račun, izdat u skladu sa Zakonom.
Uslugom prevoza koja je u vezi sa privremenim uvozom dobara iz člana 24. stav 1. tačka 8) Zakona, a koja se pruža:
1) poreskom obvezniku u smislu člana 12. Zakona, smatra se usluga prevoza dobara od mesta utovara van Republike Srbije do prvog odredišta u Republici Srbiji, iz člana 19. stav 3. Zakona (u računu koji se izdaje za ovu uslugu iskazuje se podatak o ukupnom iznosu naknade za uslugu prevoza);
2) licu koje nije poreski obveznik u smislu člana 12. Zakona, smatra se usluga prevoza dobara od državne granice do prvog odredišta u Republici Srbiji, iz člana 19. stav 3. Zakona (u računu koji se izdaje za ovu uslugu posebno se iskazuje podatak o iznosu naknade za prevoz izvršen na teritoriji Republike Srbije i naknada za prevoz izvršen van Republike Srbije).
Za sva navedena oslobođenja važi: Ako je naknada, odnosno deo naknade naplaćen pre izvršenog prometa prevoznih i ostalih usluga koje su u vezi sa privremenim uvozom dobara, obveznik može da ostvari poresko oslobođenje ako poseduje račun o avansnom plaćanju, izdat u skladu sa Zakonom.