U ovom tekstu osvrnućemo se na rad zdravstvenih ustanova u javnoj svojini, u delu koji se odnosi na sticanje i raspolaganje finansijskim sredstvima za rad, kao i na neke nepravilnosti u njihovom poslovanju.
Skip to PDF content124 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
Dipl. pravnik Slobodanka Kelečević, viši budžetski inspektor u Ministarstvu finansija
Finansiranje zdravstvenih ustanova
U ovom tekstu osvrnućemo se na rad zdravstvenih ustanova u javnoj svojini, u delu koji se
odnosi na sticanje i raspolaganje finansijskim sredstvima za rad, kao i na neke nepravil-
nosti u njihovom poslovanju.
Uvod
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik
RS” br. 25/2019) uređuje se sistem zdravstvene
zaštite u Republici Srbiji, njegova organiza-
cija, društvena briga za zdravlje stanovništva
i opšti interes u zdravstvenoj zaštiti. Sistem
zdravstvene zaštite u Republici Srbiji čine
zdravstvene ustanove, visokoškolske ustanove
koje izvode akreditovane studijske programe za
sticanje odgovarajućih znanja i veština za oba-
vljanje poslova u oblasti zdravstvene zaštite, za-
tim druga pravna lica za koja je posebnim zakonom
predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene de-
latnosti, kao i privatna praksa, zdravstveni rad-
nici i zdravstveni saradnici.
Pružaoci zdravstvene zaštite su:
1) zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svo-
jini,
2) visokoškolske ustanove zdravstvene struke
i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom
predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene de-
latnosti,
3) privatna praksa,
4) zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu
delatnost u skladu sa zakonom i
5) druge visokoškolske ustanove, odnosno naučno-
obrazovne i naučne ustanove, uz mišljenje Mini-
starstva, u skladu sa zakonom.
1 Sredstva za sprovođenje zdravstvene
zaštite
Sredstva za sprovođenje zdravstvene zaštite,
kao i za rad i razvoj sistema zdravstvene zašti-
te, obezbeđuju se u skladu sa zakonom. Zakonom o
zdravstvenoj zaštiti propisano je da se na stica-
nje i raspolaganje finansijskim sredstvima za rad
zdravstvene ustanove u javnoj svojini primenjuju
propisi kojima se uređuje obavezno zdravstveno
osiguranje, kao i propisi kojima se uređuje budžet-
ski sistem. Shodno tome, kontrolu materijalno-
-finansijskog poslovanja, namenskog i zakonitog
korišćenja sredstava zdravstvenih ustanova u
javnoj svojini vrši Budžetska inspekcija Mini-
starstva finansija, čija nadležnost proizlazi
iz odredaba člana 84. Zakona o budžetskom sistemu.
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je
na koji način zdravstvena ustanova u javnoj svoji-
ni ostvaruje sredstva za rad i na koji način raspo-
laže tim sredstvima. Prema odredbama pomenutog
zakona zdravstvena ustanova u javnoj svojini, pru-
žajući javne usluge, kao korisnik javnih sredsta-
va, ostvaruje sredstva za rad iz javnih prihoda, i
to iz:
hhdoprinosa za obavezno socijalno osiguranje za-
ključivanjem ugovora sa organizacijom obaveznog
zdravstvenog osiguranja;
hhbudžeta Republike Srbije, odnosno osnivača;
ČLANAK POČINJE NIŽE NA STRANI
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 125
BUDŽETSKI KORISNICI
hhprihoda nastalih upotrebom javnih sredstava za
usluge koje nisu obuhvaćene ugovorom sa organiza-
cijom obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu
sa zakonom.
Zdravstvena ustanova u javnoj svojini može
da stiče sredstva za rad i od donacija donatora
iz Republike Srbije i iz inostranstva, legata
i zaveštanja, kao i drugih izvora, u skladu sa
zakonom.
Važno je podsetiti na to da su javni prihodi
svi prihodi ostvareni obaveznim plaćanjima
poreskih obveznika, pravnih i fizičkih lica
koja koriste određeno javno dobro ili javnu
uslugu, kao i svi drugi prihodi koje ostvaruju
korisnici budžetskih sredstava i sredstava or-
ganizacija za obavezno socijalno osiguranje,
dok su javna sredstva – sredstva na raspolaga-
nju i pod kontrolom Republike Srbije, lokalne
vlasti i organizacija za obavezno socijalno
osiguranje (član 2. stav 1. tačke 4) i 14) Zakona o
budžetskom sistemu).
Zdravstvena ustanova u javnoj svojini može
da vrši plaćanje isključivo do visine rashoda i
izdataka koji su utvrđeni finansijskim planom
zdravstvene ustanove, a odgovaraju aproprijaciji
iz finansijskog plana za tu namenu u odgovarajućoj
budžetskoj godini.
Obaveze koje je preuzela zdravstvena ustanova
u javnoj svojini u skladu sa utvrđenim aproprija-
cijama, koje pritom nisu izvršene u toku godine,
prenose se i imaju status preuzetih obaveza, pa se
u narednoj budžetskoj godini izvršavaju na teret
odobrenih aproprijacija za tu budžetsku godinu,
pod uslovima propisanim zakonom kojim se ure-
đuje budžetski sistem.
Prinudnom naplatom ne mogu da se terete apro-
prijacije u finansijskom planu zdravstvene usta-
nove u javnoj svojini namenjene za finansiranje
plata.
U slučaju da za izvršenje određenog plaćanja
zdravstvene ustanove u javnoj svojini nije posto-
jao pravni osnov u skladu sa zakonom, Republički
fond za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo
zdravlja, odnosno jedinica lokalne samouprave
obavezni su da odmah zatraže povraćaj sredstava
u budžet. U slučaju suprotnog postupanja, upravni
odbor zdravstvene ustanove dužan je da obavesti
osnivača zdravstvene ustanove u javnoj svojini u
roku od pet radnih dana od dana saznanja za činje-
nice koje ukazuju na postupanje zdravstvene usta-
nove u suprotnosti sa zakonom.
Podsetnik: Zakonom o budžetskom sistemu,
odredbama člana 52, propisano je da je korisnik
budžetskih sredstava koji određeni rashod i
izdatak izvršava iz sredstava budžeta i iz dru-
gih prihoda obavezan da izmirenje tog rashoda
i izdatka prvo vrši iz prihoda iz tih drugih
izvora.
Pored svega, Zakonom o budžetu Republike Sr-
bije za 2020 godinu („Sl. glasnik RS” br. 84/19) u
članu 15. propisano je da pri izvršavanju rashoda
za robe i usluge korisnika budžetskih sredstava
i korisnika sredstava organizacija za obavezno
socijalno osiguranje prioritet imaju rashodi
za stalne troškove, troškove tekućih popravki
i održavanja i materijal, kao i da su korisnici
budžetskih sredstava dužni da obaveze nastale po
osnovu komercijalnih transakcija izmire u roku
utvrđenom zakonom kojim se uređuju rokovi iz-
mirenja novčanih obaveza u komercijalnim tran-
sakcijama. Ukoliko korisnici sredstava budžeta
Republike Srbije pri izvršavanju rashoda i iz-
dataka postupe suprotno, na predlog ministarstva
nadležnog za poslove finansija – Odeljenja za bu-
džetsku inspekciju Vlada može da donese odluku o
obustavi izvršavanja ostalih aproprijacija utvr-
đenih ovim zakonom za navedenog korisnika.
Zdravstvena ustanova u javnoj svojini dužna je
da organizaciji obaveznog zdravstvenog osiguranja
dostavi završni račun radi sačinjavanja konsoli-
dovanog izveštaja organizacije obaveznog zdrav-
stvenog osiguranja, kao i druge izveštaje u skladu
sa propisima kojima se uređuje budžetski sistem.
Završni račun i finansijski plan izrađuju se i
dostavljaju u skladu sa odredbama Zakona o budžet-
skom sistemu, pri čemu se poštuje budžetski kalen-
dar koji je propisan ovim zakonom.
Podsećamo na to da je Zakonom o budžetskom si-
stemu propisano:
hhda ministar dostavlja organizacijama za obave-
zno socijalno osiguranje fiskalnu strategiju;
hhda su organizacije za obavezno socijalno osigu-
ranje obavezne da pripreme finansijske planove
na osnovu smernica utvrđenih fiskalnom strate-
gijom;
hhda su nadležna ministarstva obavezna da, u
skladu sa smernicama i u rokovima koje propisuje
ministar, traže od organizacija za obavezno so-
126 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
cijalno osiguranje da dostave podatke potrebne za
ocenu dostavljenih predloga finansijskih plano-
va organizacija za obavezno socijalno osiguranje.
Takođe, od organizacija za obavezno socijalno
osiguranje ministar neposredno može da traži
podatke u vezi sa njihovim finansiranjem, koji su
neophodni za pripremu nacrta budžeta Republike
Srbije, kao i za ocenu dostavljenih predloga fi-
nansijskih planova organizacija za obavezno so-
cijalno osiguranje.
Nadležno ministarstvo obavezno je da finan-
sijski plan organizacije za obavezno socijalno
osiguranje dostavi ministru, koji ga, zajedno sa na-
crtom budžeta Republike Srbije i nacrtom odluka
o davanju saglasnosti na finansijske planove orga-
nizacija za obavezno socijalno osiguranje, odnosno
sa predlogom akta za Vladu o neprihvatanju finan-
sijskog plana organizacije za obavezno socijalno
osiguranje, dostavi Vladi. Ovaj finansijski plan
Vlada dostavlja Narodnoj skupštini, sa predlo-
gom zakona o budžetu Republike Srbije i predlogom
odluka o davanju saglasnosti na finansijske plano-
ve organizacija za obavezno socijalno osiguranje.
Finansijski plan organizacije za obavezno
socijalno osiguranje donosi se u skladu sa čla-
nom 6. stav 3. Zakona o budžetskom sistemu, kojim
je propisana odgovornost za donošenje finansij-
skog plana, tj. da finansijski plan organizacije
za obavezno socijalno osiguranje donosi nadležni
organ organizacije za obavezno socijalno osigu-
ranje u skladu sa zakonom i drugim propisom, uz
saglasnost Narodne skupštine.
Važno je napomenuti da se predlozi finansij-
skih planova indirektnih korisnika sredstava
budžeta Republike Srbije pripremaju na osnovu
smernica utvrđenih fiskalnom strategijom, kao
i da su, pošto su indirektni korisnici budžeta,
zdravstvene ustanove u obavezi da svoje finansij-
ske planove pripremaju u skladu sa odredbama Za-
kona o budžetskom sistemu (član 38).
Finansijski planovi treba da budu izrađeni po
izvorima finansiranja, sa detaljno obrazloženim
rashodima i izdacima, tj. da se iskazuju prihodi
i primanja po vrstama i rashodi i izdaci po na-
menama, u skladu sa ekonomskom klasifikacijom
i Pravilnikom o standardnom klasifikacionom
okviru i Kontnom planu za budžetski sistem, kao
i da se prihodi i primanja i rashodi i izdaci
iskazani u finansijskom planu utvrđuju prema
parametrima utvrđenim u fiskalnoj strategiji.
Ukoliko finansijski plan ne sadrži sve potreb-
ne elemente, donet je suprotno odredbama člana 38.
stav 7. Zakona o budžetskom sistemu, pa je na taj na-
čin počinjen prekršaj iz člana 103. stav 1. tačka
2) istog zakona.
2 Primeri nepravilnosti
Primer 1
Dom zdravlja je, u smislu člana 28. Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, zdravstvena ustanova u jav-
noj svojini, pa shodno tome sredstva za rad stiče i
iz budžeta, odnosno iz sredstava organizacije oba-
veznog zdravstvenog osiguranja.
Odredbama člana 119. stav 1. tačka 5) Zakona o
zdravstvenoj zaštiti propisano je da upravni od-
bor donosi predlog finansijskog plana zdravstve-
ne ustanove u postupku pripreme budžeta, i to po
svim izvorima finansiranja, kao i da ga dostavlja
Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje na
saglasnost.
U Finansijskom planu nisu detaljno obrazlo-
ženi rashodi i izdaci, kao i izvori finansiranja,
a odluke Upravnog odbora o usvajanju Finansijskog
plana nisu donete u roku propisanom Zakonom o
budžetskom sistemu. Na ovaj način postupljeno je
suprotno odredbama člana 38. stav 7. Zakona o bu-
džetskom sistemu.
Primer 2
Ustanova je sa Republičkim fondom za zdrav-
stveno osiguranje zaključila Ugovor o pružanju i
finansiranju zdravstvene zaštite iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja za tekuću godinu. Ovim
ugovorom uređuju se odnosi između Republičkog
fonda i zdravstvene ustanove o pružanju osigu-
ranim licima zdravstvenih usluga obuhvaćenih
obaveznim zdravstvenim osiguranjem, kao i utvr-
đivanje i obračun naknade za pružene zdravstve-
ne usluge. Utvrđen je ukupan iznos naknade za rad
zdravstvenoj ustanovi, a od toga za plate i prevoz
zaposlenih u iznosu od 140.000.000,00 dinara. Ugo-
voreno je da je zdravstvena ustanova obavezna da
ugovorenu naknadu koristi isključivo za namene
za koje su ugovorene.
U finansijskom izveštaju za predmetnu godi-
nu evidentirano je da je na ime plata zaposlenih
i prevoza utrošeno više od 1.000.000,00 dina-
ra, što je više nego što je bilo ugovoreno, jer je
ustanova u toku godine vršila prijem radnika i
istima isplaćivala plate iz sredstava dobijenih
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 127
BUDŽETSKI KORISNICI
iz Republičkog fonda koja su bila opredeljena za
druge namene. S obzirom na to da su plate ispla-
ćivane iz sredstava koja je fond dodelio za druge
namene, zdravstvena ustanova je tako nenamenski
utrošila sredstva, čime je odgovorno lice usta-
nove postupilo suprotno odredbama člana 71. stav
2. Zakona o budžetskom sistemu, kojima je propisano
da je funkcioner, odnosno rukovodilac direktnog
odnosno indirektnog korisnika budžetskih sred-
stava odgovoran za zakonitu, namensku, ekonomič-
nu i efikasnu upotrebu budžetskih aproprijacija,
čime je počinjen prekršaj iz člana 103. stav 1. tač-
ka 4) istog zakona.
Napominjemo da bi, u slučaju da su nenamenski
utrošena sredstva u iznosu većem od 1.000.000,00
dinara, odgovorno lice počinilo krivično iz
člana 362a Krivičnog zakonika („Sl. glasnik
RS”, broj 85/2005, 88/2005 – ispr. 107/205 – ispr.
72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013 i 108/2014).
Odredbama člana 362a Krivičnog zakonika
utvrđena je odgovornost za nenamensko korišćenje
budžetskih sredstava, tj. da će se odgovorno lice ko-
risnika budžetskih sredstava ili odgovorno lice u
organizaciji obaveznog socijalnog osiguranja koje
stvori obaveze ili na teret računa budžeta odobri
plaćanje rashoda i izdataka preko iznosa od mi-
lion dinara u odnosu na iznos utvrđen budžetom,
finansijskim planom ili aktom Vlade kojim se
utvrđuje iznos sredstava pozajmice, kazniti nov-
čanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Osim toga, ustanova nije dobila saglasnost za
povećanje broja zaposlenih, čime je postupljeno su-
protno odredbama člana 27e stavovi 34. i 35. Zako-
na o budžetskom sistemu, čime je počinjen prekršaj
iz člana 103b stavovi 1. i 2. istog zakona.
Ne postupajući po odredbama Zakona o budžet-
skom sistemu, za prekršaj iz člana 103b kazniće
se, osim odgovornog lica, i korisnik javnih sred-
stava. Naime, odredbama člana 103b Zakona o bu-
džetskom sistemu propisano je da će se novčanom
kaznom u iznosu od 500.000 do 2.000.000 dinara ka-
zniti za prekršaj korisnik javnih sredstava ako
ne poštuje odredbe člana 27e st. 34, 35, 36. i 37. ovog
zakona. Novčanom kaznom od 30.000 do 2.000.000
dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice ko-
risnika javnih sredstava ako ne poštuje odredbe
člana 27e st. 34, 35, 36. i 37. ovog zakona.
Primer 3
Zdravstvena ustanova i Republički fond za
zdravstveno osiguranje zaključili su Aneks Ugo-
vora o produženju važenja Ugovora o pružanju i
finansiranju zdravstvene zaštite iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja, na osnovu kojeg je nadle-
žna filijala Republičkog fonda za zdravstveno
osiguranje vršila prenos novčanih sredstava
ustanovi na račun otvoren u nadležnoj filijali
Uprave za trezor za prenos sredstava iz budžeta.
Prenos ovih sredstava knjižen je na knjigovod-
stvenoj kartici konta 781111 – Transferi između
budžetskih korisnika na istom nivou. Međutim,
pregledom knjigovodstvene kartice utvrđeno je
da su na navedenom kontu knjiženi i prihodi
koje je ustanova ostvarila po osnovu participa-
cije, tj. nalogom za knjiženje knjižen je dnevnik
blagajne u kojem je evidentirana uplata parti-
cipacije. U prilogu pomenutog naloga za knji-
ženje nalazi se nalog za uplatu kojim uplatilac
– zdravstvena ustanova uplaćuje uplaćenu parti-
cipaciju primaocu – zdravstvenoj ustanovi na
podračun – budžetski račun (ova sredstva preneta
su izvodom).
Knjiženjem navedenih uplata od participaci-
je na kartici konta 781111 – Transferi između bu-
džetskih korisnika na istom nivou postupljeno je
suprotno članu 9. stav 3. i članu 17. Pravilnika o
standardnom klasifikacionom okviru i Kontnom
planu za budžetski sistem, kao i odredbama člana 9.
stav 2. Uredbe o budžetskom računovodstvu.
Odredbama člana 9. stav 2. Uredbe o budžetskom
računovodstvu propisano je da se poslovne knji-
ge vode po sistemu dvojnog knjigovodstva, hrono-
loški, uredno i ažurno, u skladu sa strukturom
konta koja je propisana Pravilnikom o standard-
nom klasifikacionom okviru i Kontnom planu za
budžetski sistem.
Zbog netačno prikazanih prihoda u finan-
sijskom izveštaju odgovorna lica koja su pot-
pisala finansijske izveštaje (završni račun)
postupila su suprotno odredbama člana 79. stav
2. Zakona o budžetskom sistemu, kojim je propisa-
no da godišnji finansijski izveštaji koji čine
završni račun budžeta moraju biti u skladu sa sa-
držajem i klasifikacijom budžeta, odnosno plana,
s tim da se finansijski rezultat u tim izvešta-
jima utvrđuje saglasno Međunarodnim računovod-
stvenim standardima za javni sektor – gotovinska
osnova. Zbog prethodno navedenih nepravilnosti
počinjen je prekršaj iz člana 103. stav 1. tačka 6)
Zakona o budžetskom sistemu, kojim je predviđena
novčana kazna od 10.000 do 2.000.000 dinara, u vezi
sa članom 79. Zakona o budžetskom sistemu. PS
BUDŽETSKI KORISNICI
Dipl. pravnik Slobodanka Kelečević, viši budžetski inspektor u Ministarstvu finansija
Finansiranje zdravstvenih ustanova
U ovom tekstu osvrnućemo se na rad zdravstvenih ustanova u javnoj svojini, u delu koji se
odnosi na sticanje i raspolaganje finansijskim sredstvima za rad, kao i na neke nepravil-
nosti u njihovom poslovanju.
Uvod
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik
RS” br. 25/2019) uređuje se sistem zdravstvene
zaštite u Republici Srbiji, njegova organiza-
cija, društvena briga za zdravlje stanovništva
i opšti interes u zdravstvenoj zaštiti. Sistem
zdravstvene zaštite u Republici Srbiji čine
zdravstvene ustanove, visokoškolske ustanove
koje izvode akreditovane studijske programe za
sticanje odgovarajućih znanja i veština za oba-
vljanje poslova u oblasti zdravstvene zaštite, za-
tim druga pravna lica za koja je posebnim zakonom
predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene de-
latnosti, kao i privatna praksa, zdravstveni rad-
nici i zdravstveni saradnici.
Pružaoci zdravstvene zaštite su:
1) zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svo-
jini,
2) visokoškolske ustanove zdravstvene struke
i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom
predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene de-
latnosti,
3) privatna praksa,
4) zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu
delatnost u skladu sa zakonom i
5) druge visokoškolske ustanove, odnosno naučno-
obrazovne i naučne ustanove, uz mišljenje Mini-
starstva, u skladu sa zakonom.
1 Sredstva za sprovođenje zdravstvene
zaštite
Sredstva za sprovođenje zdravstvene zaštite,
kao i za rad i razvoj sistema zdravstvene zašti-
te, obezbeđuju se u skladu sa zakonom. Zakonom o
zdravstvenoj zaštiti propisano je da se na stica-
nje i raspolaganje finansijskim sredstvima za rad
zdravstvene ustanove u javnoj svojini primenjuju
propisi kojima se uređuje obavezno zdravstveno
osiguranje, kao i propisi kojima se uređuje budžet-
ski sistem. Shodno tome, kontrolu materijalno-
-finansijskog poslovanja, namenskog i zakonitog
korišćenja sredstava zdravstvenih ustanova u
javnoj svojini vrši Budžetska inspekcija Mini-
starstva finansija, čija nadležnost proizlazi
iz odredaba člana 84. Zakona o budžetskom sistemu.
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je
na koji način zdravstvena ustanova u javnoj svoji-
ni ostvaruje sredstva za rad i na koji način raspo-
laže tim sredstvima. Prema odredbama pomenutog
zakona zdravstvena ustanova u javnoj svojini, pru-
žajući javne usluge, kao korisnik javnih sredsta-
va, ostvaruje sredstva za rad iz javnih prihoda, i
to iz:
hhdoprinosa za obavezno socijalno osiguranje za-
ključivanjem ugovora sa organizacijom obaveznog
zdravstvenog osiguranja;
hhbudžeta Republike Srbije, odnosno osnivača;
ČLANAK POČINJE NIŽE NA STRANI
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 125
BUDŽETSKI KORISNICI
hhprihoda nastalih upotrebom javnih sredstava za
usluge koje nisu obuhvaćene ugovorom sa organiza-
cijom obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu
sa zakonom.
Zdravstvena ustanova u javnoj svojini može
da stiče sredstva za rad i od donacija donatora
iz Republike Srbije i iz inostranstva, legata
i zaveštanja, kao i drugih izvora, u skladu sa
zakonom.
Važno je podsetiti na to da su javni prihodi
svi prihodi ostvareni obaveznim plaćanjima
poreskih obveznika, pravnih i fizičkih lica
koja koriste određeno javno dobro ili javnu
uslugu, kao i svi drugi prihodi koje ostvaruju
korisnici budžetskih sredstava i sredstava or-
ganizacija za obavezno socijalno osiguranje,
dok su javna sredstva – sredstva na raspolaga-
nju i pod kontrolom Republike Srbije, lokalne
vlasti i organizacija za obavezno socijalno
osiguranje (član 2. stav 1. tačke 4) i 14) Zakona o
budžetskom sistemu).
Zdravstvena ustanova u javnoj svojini može
da vrši plaćanje isključivo do visine rashoda i
izdataka koji su utvrđeni finansijskim planom
zdravstvene ustanove, a odgovaraju aproprijaciji
iz finansijskog plana za tu namenu u odgovarajućoj
budžetskoj godini.
Obaveze koje je preuzela zdravstvena ustanova
u javnoj svojini u skladu sa utvrđenim aproprija-
cijama, koje pritom nisu izvršene u toku godine,
prenose se i imaju status preuzetih obaveza, pa se
u narednoj budžetskoj godini izvršavaju na teret
odobrenih aproprijacija za tu budžetsku godinu,
pod uslovima propisanim zakonom kojim se ure-
đuje budžetski sistem.
Prinudnom naplatom ne mogu da se terete apro-
prijacije u finansijskom planu zdravstvene usta-
nove u javnoj svojini namenjene za finansiranje
plata.
U slučaju da za izvršenje određenog plaćanja
zdravstvene ustanove u javnoj svojini nije posto-
jao pravni osnov u skladu sa zakonom, Republički
fond za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo
zdravlja, odnosno jedinica lokalne samouprave
obavezni su da odmah zatraže povraćaj sredstava
u budžet. U slučaju suprotnog postupanja, upravni
odbor zdravstvene ustanove dužan je da obavesti
osnivača zdravstvene ustanove u javnoj svojini u
roku od pet radnih dana od dana saznanja za činje-
nice koje ukazuju na postupanje zdravstvene usta-
nove u suprotnosti sa zakonom.
Podsetnik: Zakonom o budžetskom sistemu,
odredbama člana 52, propisano je da je korisnik
budžetskih sredstava koji određeni rashod i
izdatak izvršava iz sredstava budžeta i iz dru-
gih prihoda obavezan da izmirenje tog rashoda
i izdatka prvo vrši iz prihoda iz tih drugih
izvora.
Pored svega, Zakonom o budžetu Republike Sr-
bije za 2020 godinu („Sl. glasnik RS” br. 84/19) u
članu 15. propisano je da pri izvršavanju rashoda
za robe i usluge korisnika budžetskih sredstava
i korisnika sredstava organizacija za obavezno
socijalno osiguranje prioritet imaju rashodi
za stalne troškove, troškove tekućih popravki
i održavanja i materijal, kao i da su korisnici
budžetskih sredstava dužni da obaveze nastale po
osnovu komercijalnih transakcija izmire u roku
utvrđenom zakonom kojim se uređuju rokovi iz-
mirenja novčanih obaveza u komercijalnim tran-
sakcijama. Ukoliko korisnici sredstava budžeta
Republike Srbije pri izvršavanju rashoda i iz-
dataka postupe suprotno, na predlog ministarstva
nadležnog za poslove finansija – Odeljenja za bu-
džetsku inspekciju Vlada može da donese odluku o
obustavi izvršavanja ostalih aproprijacija utvr-
đenih ovim zakonom za navedenog korisnika.
Zdravstvena ustanova u javnoj svojini dužna je
da organizaciji obaveznog zdravstvenog osiguranja
dostavi završni račun radi sačinjavanja konsoli-
dovanog izveštaja organizacije obaveznog zdrav-
stvenog osiguranja, kao i druge izveštaje u skladu
sa propisima kojima se uređuje budžetski sistem.
Završni račun i finansijski plan izrađuju se i
dostavljaju u skladu sa odredbama Zakona o budžet-
skom sistemu, pri čemu se poštuje budžetski kalen-
dar koji je propisan ovim zakonom.
Podsećamo na to da je Zakonom o budžetskom si-
stemu propisano:
hhda ministar dostavlja organizacijama za obave-
zno socijalno osiguranje fiskalnu strategiju;
hhda su organizacije za obavezno socijalno osigu-
ranje obavezne da pripreme finansijske planove
na osnovu smernica utvrđenih fiskalnom strate-
gijom;
hhda su nadležna ministarstva obavezna da, u
skladu sa smernicama i u rokovima koje propisuje
ministar, traže od organizacija za obavezno so-
126 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
cijalno osiguranje da dostave podatke potrebne za
ocenu dostavljenih predloga finansijskih plano-
va organizacija za obavezno socijalno osiguranje.
Takođe, od organizacija za obavezno socijalno
osiguranje ministar neposredno može da traži
podatke u vezi sa njihovim finansiranjem, koji su
neophodni za pripremu nacrta budžeta Republike
Srbije, kao i za ocenu dostavljenih predloga fi-
nansijskih planova organizacija za obavezno so-
cijalno osiguranje.
Nadležno ministarstvo obavezno je da finan-
sijski plan organizacije za obavezno socijalno
osiguranje dostavi ministru, koji ga, zajedno sa na-
crtom budžeta Republike Srbije i nacrtom odluka
o davanju saglasnosti na finansijske planove orga-
nizacija za obavezno socijalno osiguranje, odnosno
sa predlogom akta za Vladu o neprihvatanju finan-
sijskog plana organizacije za obavezno socijalno
osiguranje, dostavi Vladi. Ovaj finansijski plan
Vlada dostavlja Narodnoj skupštini, sa predlo-
gom zakona o budžetu Republike Srbije i predlogom
odluka o davanju saglasnosti na finansijske plano-
ve organizacija za obavezno socijalno osiguranje.
Finansijski plan organizacije za obavezno
socijalno osiguranje donosi se u skladu sa čla-
nom 6. stav 3. Zakona o budžetskom sistemu, kojim
je propisana odgovornost za donošenje finansij-
skog plana, tj. da finansijski plan organizacije
za obavezno socijalno osiguranje donosi nadležni
organ organizacije za obavezno socijalno osigu-
ranje u skladu sa zakonom i drugim propisom, uz
saglasnost Narodne skupštine.
Važno je napomenuti da se predlozi finansij-
skih planova indirektnih korisnika sredstava
budžeta Republike Srbije pripremaju na osnovu
smernica utvrđenih fiskalnom strategijom, kao
i da su, pošto su indirektni korisnici budžeta,
zdravstvene ustanove u obavezi da svoje finansij-
ske planove pripremaju u skladu sa odredbama Za-
kona o budžetskom sistemu (član 38).
Finansijski planovi treba da budu izrađeni po
izvorima finansiranja, sa detaljno obrazloženim
rashodima i izdacima, tj. da se iskazuju prihodi
i primanja po vrstama i rashodi i izdaci po na-
menama, u skladu sa ekonomskom klasifikacijom
i Pravilnikom o standardnom klasifikacionom
okviru i Kontnom planu za budžetski sistem, kao
i da se prihodi i primanja i rashodi i izdaci
iskazani u finansijskom planu utvrđuju prema
parametrima utvrđenim u fiskalnoj strategiji.
Ukoliko finansijski plan ne sadrži sve potreb-
ne elemente, donet je suprotno odredbama člana 38.
stav 7. Zakona o budžetskom sistemu, pa je na taj na-
čin počinjen prekršaj iz člana 103. stav 1. tačka
2) istog zakona.
2 Primeri nepravilnosti
Primer 1
Dom zdravlja je, u smislu člana 28. Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, zdravstvena ustanova u jav-
noj svojini, pa shodno tome sredstva za rad stiče i
iz budžeta, odnosno iz sredstava organizacije oba-
veznog zdravstvenog osiguranja.
Odredbama člana 119. stav 1. tačka 5) Zakona o
zdravstvenoj zaštiti propisano je da upravni od-
bor donosi predlog finansijskog plana zdravstve-
ne ustanove u postupku pripreme budžeta, i to po
svim izvorima finansiranja, kao i da ga dostavlja
Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje na
saglasnost.
U Finansijskom planu nisu detaljno obrazlo-
ženi rashodi i izdaci, kao i izvori finansiranja,
a odluke Upravnog odbora o usvajanju Finansijskog
plana nisu donete u roku propisanom Zakonom o
budžetskom sistemu. Na ovaj način postupljeno je
suprotno odredbama člana 38. stav 7. Zakona o bu-
džetskom sistemu.
Primer 2
Ustanova je sa Republičkim fondom za zdrav-
stveno osiguranje zaključila Ugovor o pružanju i
finansiranju zdravstvene zaštite iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja za tekuću godinu. Ovim
ugovorom uređuju se odnosi između Republičkog
fonda i zdravstvene ustanove o pružanju osigu-
ranim licima zdravstvenih usluga obuhvaćenih
obaveznim zdravstvenim osiguranjem, kao i utvr-
đivanje i obračun naknade za pružene zdravstve-
ne usluge. Utvrđen je ukupan iznos naknade za rad
zdravstvenoj ustanovi, a od toga za plate i prevoz
zaposlenih u iznosu od 140.000.000,00 dinara. Ugo-
voreno je da je zdravstvena ustanova obavezna da
ugovorenu naknadu koristi isključivo za namene
za koje su ugovorene.
U finansijskom izveštaju za predmetnu godi-
nu evidentirano je da je na ime plata zaposlenih
i prevoza utrošeno više od 1.000.000,00 dina-
ra, što je više nego što je bilo ugovoreno, jer je
ustanova u toku godine vršila prijem radnika i
istima isplaćivala plate iz sredstava dobijenih
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 127
BUDŽETSKI KORISNICI
iz Republičkog fonda koja su bila opredeljena za
druge namene. S obzirom na to da su plate ispla-
ćivane iz sredstava koja je fond dodelio za druge
namene, zdravstvena ustanova je tako nenamenski
utrošila sredstva, čime je odgovorno lice usta-
nove postupilo suprotno odredbama člana 71. stav
2. Zakona o budžetskom sistemu, kojima je propisano
da je funkcioner, odnosno rukovodilac direktnog
odnosno indirektnog korisnika budžetskih sred-
stava odgovoran za zakonitu, namensku, ekonomič-
nu i efikasnu upotrebu budžetskih aproprijacija,
čime je počinjen prekršaj iz člana 103. stav 1. tač-
ka 4) istog zakona.
Napominjemo da bi, u slučaju da su nenamenski
utrošena sredstva u iznosu većem od 1.000.000,00
dinara, odgovorno lice počinilo krivično iz
člana 362a Krivičnog zakonika („Sl. glasnik
RS”, broj 85/2005, 88/2005 – ispr. 107/205 – ispr.
72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013 i 108/2014).
Odredbama člana 362a Krivičnog zakonika
utvrđena je odgovornost za nenamensko korišćenje
budžetskih sredstava, tj. da će se odgovorno lice ko-
risnika budžetskih sredstava ili odgovorno lice u
organizaciji obaveznog socijalnog osiguranja koje
stvori obaveze ili na teret računa budžeta odobri
plaćanje rashoda i izdataka preko iznosa od mi-
lion dinara u odnosu na iznos utvrđen budžetom,
finansijskim planom ili aktom Vlade kojim se
utvrđuje iznos sredstava pozajmice, kazniti nov-
čanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Osim toga, ustanova nije dobila saglasnost za
povećanje broja zaposlenih, čime je postupljeno su-
protno odredbama člana 27e stavovi 34. i 35. Zako-
na o budžetskom sistemu, čime je počinjen prekršaj
iz člana 103b stavovi 1. i 2. istog zakona.
Ne postupajući po odredbama Zakona o budžet-
skom sistemu, za prekršaj iz člana 103b kazniće
se, osim odgovornog lica, i korisnik javnih sred-
stava. Naime, odredbama člana 103b Zakona o bu-
džetskom sistemu propisano je da će se novčanom
kaznom u iznosu od 500.000 do 2.000.000 dinara ka-
zniti za prekršaj korisnik javnih sredstava ako
ne poštuje odredbe člana 27e st. 34, 35, 36. i 37. ovog
zakona. Novčanom kaznom od 30.000 do 2.000.000
dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice ko-
risnika javnih sredstava ako ne poštuje odredbe
člana 27e st. 34, 35, 36. i 37. ovog zakona.
Primer 3
Zdravstvena ustanova i Republički fond za
zdravstveno osiguranje zaključili su Aneks Ugo-
vora o produženju važenja Ugovora o pružanju i
finansiranju zdravstvene zaštite iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja, na osnovu kojeg je nadle-
žna filijala Republičkog fonda za zdravstveno
osiguranje vršila prenos novčanih sredstava
ustanovi na račun otvoren u nadležnoj filijali
Uprave za trezor za prenos sredstava iz budžeta.
Prenos ovih sredstava knjižen je na knjigovod-
stvenoj kartici konta 781111 – Transferi između
budžetskih korisnika na istom nivou. Međutim,
pregledom knjigovodstvene kartice utvrđeno je
da su na navedenom kontu knjiženi i prihodi
koje je ustanova ostvarila po osnovu participa-
cije, tj. nalogom za knjiženje knjižen je dnevnik
blagajne u kojem je evidentirana uplata parti-
cipacije. U prilogu pomenutog naloga za knji-
ženje nalazi se nalog za uplatu kojim uplatilac
– zdravstvena ustanova uplaćuje uplaćenu parti-
cipaciju primaocu – zdravstvenoj ustanovi na
podračun – budžetski račun (ova sredstva preneta
su izvodom).
Knjiženjem navedenih uplata od participaci-
je na kartici konta 781111 – Transferi između bu-
džetskih korisnika na istom nivou postupljeno je
suprotno članu 9. stav 3. i članu 17. Pravilnika o
standardnom klasifikacionom okviru i Kontnom
planu za budžetski sistem, kao i odredbama člana 9.
stav 2. Uredbe o budžetskom računovodstvu.
Odredbama člana 9. stav 2. Uredbe o budžetskom
računovodstvu propisano je da se poslovne knji-
ge vode po sistemu dvojnog knjigovodstva, hrono-
loški, uredno i ažurno, u skladu sa strukturom
konta koja je propisana Pravilnikom o standard-
nom klasifikacionom okviru i Kontnom planu za
budžetski sistem.
Zbog netačno prikazanih prihoda u finan-
sijskom izveštaju odgovorna lica koja su pot-
pisala finansijske izveštaje (završni račun)
postupila su suprotno odredbama člana 79. stav
2. Zakona o budžetskom sistemu, kojim je propisa-
no da godišnji finansijski izveštaji koji čine
završni račun budžeta moraju biti u skladu sa sa-
držajem i klasifikacijom budžeta, odnosno plana,
s tim da se finansijski rezultat u tim izvešta-
jima utvrđuje saglasno Međunarodnim računovod-
stvenim standardima za javni sektor – gotovinska
osnova. Zbog prethodno navedenih nepravilnosti
počinjen je prekršaj iz člana 103. stav 1. tačka 6)
Zakona o budžetskom sistemu, kojim je predviđena
novčana kazna od 10.000 do 2.000.000 dinara, u vezi
sa članom 79. Zakona o budžetskom sistemu. PS