Otvaranje stečajnog postupka nad privrednim društvom značajan je momenat, između ostalog, i za zaposlene u tom društvu, jer u pitanje dolaze ne samo njihova zarađena a neisplaćena primanja već i radni odnos.
Skip to PDF contentJUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 99
ZARADE
Mr Željko Albaneze
Ostvarivanje potraživanja zaposlenih u
slučaju stečaja – primena Zakona o stečaju i Zakona o radu
Uvod
Otvaranje stečajnog postupka nad privrednim
društvom značajan je momenat, između ostalog, i za
zaposlene u tom društvu, jer u pitanje dolaze ne
samo njihova zarađena a neisplaćena primanja već
i radni odnos. Međutim, cilj stečaja je najpovolj-
nije kolektivno namirenje stečajnih poverilaca
ostvarivanjem najveće moguće vrednosti stečajnog
dužnika, odnosno njegove imovine. U tom smislu
Direktiva EU broj 80/987 od 20. oktobra 1980. go-
dine utvrđuje da zaposleni uživaju zaštitu u vidu
obezbeđenja naplate svojih potraživanja iz radnog
odnosa kada je protiv poslodavca zbog njegove in-
solventnosti pokrenut stečajni postupak. Uslovi
pod kojima tu zaštitu, odnosno naplatu svojih
potraživanja u Srbiji mogu da ostvare zaposleni
u slučaju pokretanja stečajnog postupka nad poslo-
davcem uređeni su:
1) Zakonom o stečaju („Sl. glasnik RS”, br.
104/2009, 99/2011 – dr. zakon, 71/2012 – US, 83/2014,
113/2017,44/2018 i 95/2018) i
2) Zakonom o radu („Sl. glasnik RS”, br. 24/2005,
61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odlu-
ka US i 113/2017).
Ove propise pominjemo jer se potraživanja
bivših i sadašnjih zaposlenih stečajnog dužni-
ka, kao i ostalih poverilaca, namiruju najpre iz
stečajne mase, pa je zato od interesa videti koji
su prioriteti u raspodeli raspoložive stečajne
mase. Međutim, poznato je da se stečaj privrednog
društva sprovodi kada njegova imovina nije do-
voljna za namirenje svih potraživanja poverilaca,
pa i zaposlenih, zbog čega je država rešenjima u
Zakonu o radu omogućila namirenje potraživanja
zaposlenih iz sredstava budžeta Republike, preko
posebnog fonda (dalje: Fond solidarnosti).
1 Namirenje potraživanja zaposlenih
po Zakonu o stečaju
1.1 Stečajna masa
Prema članu 101. stav 1. Zakona o stečaju, stečaj-
na masa predstavlja celokupnu imovinu stečajnog
dužnika u zemlji i inostranstvu na dan otvaranja
stečajnog postupka, kao i imovinu koju stečajni
dužnik stekne tokom stečajnog postupka. Na dan
otvaranja stečajnog postupka stečajni upravnik
uzima u državinu celokupnu imovinu koja ulazi
u stečajnu masu i njome upravlja. Stečajni uprav-
ČLANAK POČINJE NIŽE NA STRANI
100 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
nik popisuje stvari koje ulaze u stečajnu masu, uz
naznačenje njihove procene u visini očekivanog
unovčenja. Takođe, stečajni upravnik je dužan da
sastavi listu svih poverilaca za koje je saznao iz
poslovnih knjiga i ostale dokumentacije stečaj-
nog dužnika, iz drugih podataka, kao i iz prijave
potraživanja (član 107), u kojoj se posebno evi-
dentiraju razlučni, založni i izlučni poveri-
oci i zaposleni kod stečajnog dužnika za iznose
neisplaćenih zarada. U daljem postupku stečajni
upravnik je dužan da u roku od trideset dana od
dana preuzimanja imovine i prava stečajnog du-
žnika sastavi početni stečajni bilans u kom će
navesti i uporediti aktivu i pasivu stečajnog du-
žnika.
Ostvarivanje prava na potraživanja zaposle-
nih bitno je i iz još jednog razloga. Naime, prema
članu 77. Zakona o stečaju, otvaranje stečajnog po-
stupka predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu
koji je stečajni dužnik zaključio sa zaposlenima.
Stečajni upravnik odlučuje o otkazu ugovora o radu
sa zaposlenima, ali mu Zakon o stečaju dozvoljava
da, pored zaposlenih kojima nije dat otkaz ugovora
o radu, uz saglasnost stečajnog sudije angažuje po-
treban broj lica radi okončanja započetih poslova
ili radi vođenja stečajnog postupka. Zarade i osta-
la primanja tih zaposlenih, koje određuje stečajni
upravnik uz saglasnost stečajnog sudije, namiruju
se iz stečajne mase, kao obaveza stečajne mase.
Prema tome, otvaranje stečajnog postupka za
zaposlene znači ne samo gubitak zaposlenja nego
i ugrožavanje i neizvesnost naplate njihovih
potraživanja koja su nastala prethodnim radom
kod sadašnjeg stečajnog dužnika.
1.2 Redosled namirenja stečajnih
poverilaca
Prema odredbama Zakona o stečaju iz stečajne
mase:
1) prioritetno se namiruju troškovi stečajnog
postupka,
2) tek po njihovom punom namirenju pristupa se
namirenju obaveza stečajne mase,
3) po namirenju obaveza stečajne mase pristupa se
namirenju stečajnih poverilaca.
Apsolutni prioritet u naplati (član 54) jeste
izdvajanje iz stečajne mase za namirenje troškova
stečajnog postupka, koji obuhvataju (član 103):
hhsudske troškove stečajnog postupka,
hhnagrade i naknade stečajnom upravniku i/ili
privremenom stečajnom upravniku i
hhdruge izdatke za koje je zakonom predviđeno da se
namiruju kao troškovi stečajnog postupka.
Posle troškova stečajnog postupka pristupa
se namirenju obaveza stečajne mase, a to su obaveze
(član 104):
1) koje su prouzrokovane radnjama stečajnog uprav-
nika ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem
i podelom stečajne mase, pri čemu iste ne spadaju u
troškove stečajnog postupka;
2) iz dvostranoteretnog ugovora, ako se njegovo is-
punjenje traži za stečajnu masu ili mora da usledi
nakon otvaranja stečajnog postupka;
3) koje su nastale neosnovanim obogaćenjem stečaj-
ne mase, uključujući i one nastale kao posledica
ništavih pravnih poslova;
4) prema zaposlenima stečajnog dužnika, nastale
nakon otvaranja stečajnog postupka;
5) nastale na osnovu kredita, odnosno zajma koji
uzima stečajni upravnik ili po osnovu kredita za
realizaciju plana reorganizacije.
Po namirenju obaveza stečajne mase pristupa se
namirenju stečajnih poverilaca.
1.3 Svrstavanje stečajnih poverilaca u
isplatne redove
Saglasno članu 54. Zakona o stečaju, stečajni po-
verioci se, zavisno od svojih potraživanja, svr-
stavaju u isplatne redove, pri čemu:
hhstečajni poverioci nižeg isplatnog reda mogu
da se namire tek pošto se namire poverioci višeg
isplatnog reda,
hhstečajni poverioci istog isplatnog reda nami-
ruju se srazmerno visini njihovih potraživanja.
Kao što se vidi, Zakon je precizno definisao
redosled namirenja stečajnih poverilaca usta-
novljenjem posebnih isplatnih redova. Isplatni
redovi uređuju prioritet u naplati prema jasno
definisanom principu – da poverioci nižeg is-
platnog reda mogu da se namire tek po namirenju
poverilaca višeg isplatnog reda (princip is-
ključenja isplatnih redova).
Prema definiciji iz člana 48. Zakona o stečaju,
stečajni poverilac je lice koje na dan pokretanja
stečajnog postupka ima neobezbeđeno potraživa-
nje prema stečajnom dužniku. Iz toga proizlazi
da je stečajni poverilac i zaposleni koji je bio
u radnom odnosu kod poslodavca na dan pokreta-
nja stečajnog postupka nad poslodavcem, odnosno
stečajni poverilac je zaposleni koji je na dan po-
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 101
ZARADE
kretanja stečajnog postupka imao nenamireno po-
traživanje prema stečajnom dužniku.
U skladu sa članom 54. Zakona o stečaju u prvi
isplatni red svrstavaju se:
1) Neisplaćene neto zarade zaposlenih i bivših
zaposlenih u iznosu minimalnih zarada za po-
slednju godinu pre otvaranja stečajnog postupka,
sa kamatom od dana dospeća do dana otvaranja ste-
čajnog postupka.
Dakle, za svaki mesec u periodu od poslednjih
godinu dana od dana otvaranja stečajnog postupka
minimalna neto zarada isplaćuje se u iznosu koji
je važio za mesec za koji se obračunava i isplaćuje,
na koju se dodaje zatezna kamata od dana dospeća do
dana otvaranja stečajnog postupka. Pri tome:
hhdan dospeća isplate zarade, u smislu ovih odred-
bi, jeste dan utvrđen članom 110. stav 1. Zakona o
radu, kao poslednji dan u kome je poslodavac dužan
da izmiri svoju obavezu isplate zarade zaposlenom
za prethodni mesec, a to je poslednji dan tekućeg
meseca za prethodni mesec;
hhza obračun zatezne kamate računa se prvi dan
docnje (a to je dan nakon dana kada je poslodavac
trebalo da isplati zaposlenom zaradu za prethod-
ni mesec) i poslednji dan izmirenja obaveza (što
je, prema Zakonu o stečaju, dan otvaranja stečajnog
postupka);
hhtreba obratiti pažnju na to da se minimalna
zarada obračunava i isplaćuje u iznosu koji je va-
žio za mesec za koji se vrši isplata u prethod-
nom periodu (a ne prema iznosu koji važi npr.
sada u momentu isplate), što znači da se za mesece
u 2018. godini minimalna zarada isplaćuje prema
minimalnoj ceni rada od 143,00 dinara, a za mese-
ce u 2019. godini prema minimalnoj ceni rada od
155,30 dinara.
2) Neplaćeni doprinosi za penzijsko i invalid-
sko osiguranje zaposlenih (dalje: doprinosi za
PIO), kao i potraživanja po osnovu zaključenih
ugovora sa privrednim društvima čiji su pred-
met neisplaćene obaveze na ime doprinosa za PIO
zaposlenih za poslednje dve godine pre otvaranja
stečajnog postupka, pri čemu osnovicu za obračun
čini najniža mesečna osnovica doprinosa na
dan otvaranja stečajnog postupka.
Kao što se vidi, zaposlenima se u ovom isplat-
nom redu nadoknađuju samo neplaćeni doprinosi
za PIO. Drugo, osnovicu za obračun dugovanih
doprinosa predstavlja najniža mesečna osnovica
doprinosa koja je važila na dan otvaranja stečajnog
postupka. Naime, ako je stečajni postupak otvoren
u toku 2019. godine, doprinos za PIO obračuna-
va se na iznos od 23.921 dinar, koliko je najniža
osnovica iznosila u 2019. godini.
U drugi isplatni red svrstavaju se potraži-
vanja po osnovu svih javnih prihoda dospelih u
poslednja tri meseca pre otvaranja stečajnog po-
stupka, osim doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje zaposlenih.
U treći isplatni red ubrajaju se potraživa-
nja ostalih stečajnih poverilaca (to mogu biti i
druga potraživanja zaposlenih koja nisu u prvom
isplatnom redu – otpremnine za penziju, naknade
štete i druga novčana potraživanja u skladu sa za-
konom i opštim aktom, odnosno ugovorom o radu).
U četvrti isplatni red ubrajaju se potraživa-
nja nastala dve godine pre dana otvaranja stečajnog
postupka po osnovu zajmova, kao i drugih pravnih
radnji koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobra-
vanju zajmova, u delu u kojem ti zajmovi nisu obezbe-
đeni, a odobreni su stečajnom dužniku od strane
lica povezanih sa stečajnim dužnikom u smislu
Zakona o stečaju, osim lica koja se u okviru svoje
redovne delatnosti bave davanjem kredita i zajmova.
FSa stanovišta prava zaposlenih na svo-
ja neisplaćena potraživanja može se
konstatovati da se zarade i doprinosi za PIO
isplaćuju iz stečajne mase u prvom isplatnom
redu, najpre ako se prethodno namire troško-
vi stečajnog postupka, a zatim ako ima dovoljno
sredstava u tom isplatnom redu. Ostala novčana
potraživanja i zarade u iznosu iznad minimal-
nih svrstavaju se i isplaćuju u trećem isplat-
nom redu.
1.4 Prijavljivanje potraživanja
Uz ovo navođenje isplatnih redova i prava ste-
čajnih poverilaca, treba imati u vidu bitno pro-
cesno pravilo – potraživanja iz radnog odnosa
moraju biti prijavljena nadležnom sudu u pisa-
nom obliku (član 111. Zakona o stečaju). U prija-
vi naročito mora da se naznači: ime i prezime i
prebivalište radnika, jedinstveni matični broj
građana, broj tekućeg računa, pravni osnov potra-
živanja i iznos potraživanja, i to posebno iznos
glavnog potraživanja sa obračunom kamate.
Prijave mogu da se podnesu po isteku roka odre-
đenog rešenjem stečajnog sudije, ali najkasnije u
roku od sto dvadeset dana od dana objavljivanja
oglasa u „Službenom glasniku Republike Srbije”
102 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
kojim se otvara stečajni postupak nad konkretnim
stečajnim dužnikom. Sve prijave podnete po is-
teku roka od sto dvadeset dana biće odbačene kao
neblagovremene.
Posle isteka roka za prijavljivanje potraži-
vanja, stečajni sudija istovremeno dostavlja sve
prijave potraživanja stečajnom upravniku, koji
utvrđuje osnovanost, obim i isplatni red svakog
potraživanja i o tome sačinjava listu priznatih
i osporenih potraživanja. Stečajni upravnik je
nakon toga dužan da (član 113):
1) najkasnije deset dana pre dana održavanja is-
pitnog ročišta dostavi listu potraživanja ste-
čajnom sudiji, koji je dužan da je objavi na oglasnoj
i elektronskoj oglasnoj tabli suda ili da, ukoliko
je lista nesrazmerno velika, na oglasnoj i elek-
tronskoj oglasnoj tabli suda istakne obaveštenje
o mestu gde se lista nalazi;
2) izvrši ličnu dostavu obaveštenja onim po-
veriocima (i radnicima) čija su potraživanja
osporena najkasnije petnaest dana pre održava-
nja ispitnog ročišta, s tim što je na zahtev po-
verioca čije je potraživanje osporeno stečajni
upravnik dužan da zajedno sa poveriocem ponovo
pregleda njegovu prijavu sa dodatnim dokazima i da
posle toga konačno odluči da li će priznati ili
osporiti potraživanje.
Za radnike je u ovom postupku bitno da znaju
(član 116) da se potraživanje smatra utvrđenim
ako nije osporeno od strane stečajnog upravnika
ili od strane poverilaca do zaključenja ispitnog
ročišta. Stečajni sudija će zaključkom usvojiti
konačnu listu na osnovu:
hhliste potraživanja koju je sastavio stečajni
upravnik i
hhizmena unetih na ročištu.
Na osnovu konačne liste stečajni sudija donosi
zaključak o listi utvrđenih i osporenih potraži-
vanja, koji se dostavlja stečajnom upravniku i sva-
kom stečajnom poveriocu i objavljuje se na oglasnoj
tabli suda. Konačna lista kojom se utvrđuje potra-
živanje i njegov isplatni red obavezujuća je za ste-
čajnog dužnika, kao i za sve stečajne poverioce.
Ako je neko od potraživanja zaposlenih ospo-
reno (član 117), zaposleni se upućuje na parnicu
radi utvrđivanja osporenog potraživanja, koju
može da pokrene u roku od petnaest dana od dana
prijema zaključka stečajnog sudije o usvajanju ko-
načne liste. Radnik – poverilac koji ne postupi
na ovaj način, gubi to pravo i svojstvo stečajnog
poverioca za osporeno potraživanje.
2 Namirenje potraživanja zaposlenih
po Zakonu o radu – iz sredstava Fonda
solidarnosti
U prethodnom delu teksta navedeni su uslovi i
postupak na osnovu kojih zaposleni namiruju svoja
novčana potraživanja iz stečajne mase od poslo-
davaca u stečaju. Međutim, kako je i navedeno po
odredbama Zakona o stečaju, iz stečajne mase prio-
ritetno se namiruju troškovi stečajnog postupka,
zatim po njihovom punom namirenju obaveze ste-
čajne mase, a tek nakon toga dolaze na red stečajni
poverioci, dakle sadašnji i bivši zaposleni po-
slodavca u stečaju.
U takvoj situaciji praksa je pokazala da iz
stečajne mase obično nema dovoljno sredstava
za potraživanja zaposlenih, čak ni u prvom
isplatnom redu. Otuda je opredeljenje, a svaka-
ko i socijalna i zaštitna uloga Zakona o radu
da zaposleni ostvaruju pravo na isplatu nei-
splaćenih potraživanja poslodavca primenom
odredbi Zakona o radu, preko posebnog Fonda
solidarnosti, ukoliko ta potraživanja nisu
namirena kroz stečajni postupak.
Dakle, ako potraživanja zaposlenih nisu mogla
da se ostvare u celini ili delimično iz stečajne
mase, ista mogu da se ostvare iz sredstava Fonda
solidarnosti, s tim što zaposleni moraju da pod-
nesu potvrdu stečajnog suda da u stečajnoj masi
nema sredstava da se namire njihova potraživa-
nja. U posebnom slučaju, ukoliko je, u skladu sa čla-
nom 13. stav 2. Zakona o stečaju, stečajni postupak
pokrenut, ali nije sproveden, već je odmah obusta-
vljen pošto je imovina stečajnog dužnika manja od
visine troškova stečajnog postupka, potvrdu sva-
kom zaposlenom o visini potraživanja i periodu
na koji se odnose može da izda i stečajni upravnik,
odnosno stečajni sudija.
2.1 Pristupne odredbe Zakona o radu
Prema osnovnom rešenju iz člana 124. stav 1.
Zakona o radu, pravo na isplatu neisplaćenih po-
traživanja kod poslodavca nad kojim je otvoren
stečajni postupak ima zaposleni:
1) kome su potraživanja utvrđena u skladu sa Zako-
nom o stečaju i
2) koji ispunjava uslove za ostvarivanje prava u
skladu sa Zakonom o radu.
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 103
ZARADE
Dakle, isplatu iz Fonda solidarnosti zapo-
sleni ostvaruju ako su im potraživanja utvr-
đena u skladu sa Zakonom o stečaju (nalaze se na
konačnoj listi potraživanja, koju je usvojio i
zaključkom potvrdio stečajni sudija), a po tom
zakonu nisu isplaćeni u celini ili delimično.
Ako su im potraživanja delimično isplaćena u
skladu sa Zakonom o stečaju, zaposlenima pripa-
da pravo na razliku do nivoa prava utvrđenih
po Zakonu o radu.
Drugi uslov – da zaposleni ispunjava uslove za
ostvarivanje prava u skladu sa Zakonom o radu –
znači da je na dan pokretanja stečajnog postupka
zaposleni bio u radnom odnosu ili je bio u radnom
odnosu u periodu za koji se isplaćuje potraživa-
nje. To je jasno rečeno i u sledećoj presudi suda:
„Zaposleni koji je bio u radnom odnosu na dan po-
kretanja stečajnog postupka ima pravo na isplatu
neisplaćenih potraživanja kod poslodavca nad
kojim je pokrenut stečajni postupak. Pravo na
isplatu neisplaćenih potraživanja kod poslo-
davaca nad kojima je pokrenut stečajni postupak
ima zaposleni koji je bio u radnom odnosu na dan
pokretanja stečajnog postupka i lice koje je bilo u
radnom odnosu u periodu za koji se ostvaruju prava
utvrđena zakonom, član 124. stav 1. Zakona o radu”
(Presuda Privrednog apelacionog suda Pž. 695/11
od 2. 6. 2011).
Pri tome treba upozoriti na to da:
1) neprijavljena potraživanja zaposlenih ne
mogu da se ostvare iz stečajne mase, ali ni ka-
snije ne mogu da se podnose ni radi isplate iz
sredstava Fonda solidarnosti;
2) osporena potraživanja zaposlenih mogu da se
podnesu na isplatu Fondu solidarnosti tek po
donošenju pravosnažne odluke u parničnom po-
stupku, odnosno nakon donošenja odluke o pri-
znavanju potraživanja.
Dakle, ostvarivanje potraživanja zaposlenih
iz sredstava Fonda solidarnosti uslovljeno je nji-
hovim prethodnim utvrđenjima u postupku stečaja.
Znači, ako je postupak stečaja sproveden i u njemu
pravosnažno utvrđeno da zaposleni nema osnova-
nih potraživanja prema poslodavcu, isključuje se
i mogućnost njegovog namirenja po navedenom osno-
vu iz sredstava Fonda solidarnosti.
FTakođe treba imati u vidu da pravo na is-
platu potraživanja nema:
● preduzetnik, kao i osnivač, odnosno član
privrednog društva i drugog privrednog su-
bjekta, osim ako je zasnovao radni odnos u skladu
sa zakonom;
● zaposleni ako je doneto rešenje o potvrđiva-
nju usvajanja plana reorganizacije poslodavca
nad kojim je otvoren stečaj, u skladu sa zakonom.
2.2 Potraživanja koja se namiruju preko
Fonda solidarnosti
Kao što je već rečeno, potraživanja zaposle-
nih koja ostanu neisplaćena posle raskida radnog
odnosa namiruju se ili iz stečajne mase ili po
odredbama Zakona o radu iz Fonda solidarnosti.
U tom smislu podsetimo da je odredbama Zakona o
radu osnovan Fond solidarnosti, sa zadatkom da
obezbeđuje i isplaćuje potraživanja zaposlenih
koja su ostala neisplaćena od strane njihovih po-
slodavaca. To su situacije kada zaposlenom pre-
staje radni odnos nezavisno od njegove volje ili
volje poslodavca, zbog prestanka rada poslodav-
ca. Dakle, delatnost Fonda solidarnosti je obe-
zbeđivanje i isplata neisplaćenih potraživanja
zaposlenih kod poslodavca nad kojim je otvoren
stečajni postupak, jer potraživanja zaposlenih
koja se ne namire iz stečajne mase, ostaju nena-
mirena u skladu sa Zakonom o stečaju, pa postaju
predmet namirenja iz budžeta Republike Srbije
shodno odredbama Zakona o radu. Naime, u skladu
sa principima socijalne sigurnosti zaposlenih,
da bi se zaposlenima čiji su poslodavci u stečaju
ipak donekle nadoknadila potraživanja koja nisu
ostvarili u stečajnom postupku, Zakonom o radu
garantuje se isplata pojedinih potraživanja. Koja
su to potraživanja i u kom obimu mogu da se reali-
zuju – taksativno je propisano odredbama članova
125. i 126. Zakona o radu, tako da su to:
1) neto zarada i doprinosi za obavezno socijal-
no osiguranje;
2) naknada zarade za vreme odsutnosti sa rada
zbog privremene sprečenosti za rad po propisi-
ma o zdravstvenom osiguranju, koju je poslodavac
bio dužan da isplati za bolovanje do trideset
dana za poslednjih devet meseci pre otvaranja
stečajnog postupka;
3) naknada štete za neiskorišćeni godišnji
odmor krivicom poslodavca za kalendarsku go-
dinu u kojoj je otvoren stečajni postupak, ako je
104 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
to pravo zaposleni imao pre otvaranja stečajnog
postupka;
4) otpremnina zbog odlaska u penziju u kalendar-
skoj godini u kojoj je otvoren stečajni postupak,
ako je pravo na penziju zaposleni ostvario pre
otvaranja stečajnog postupka;
5) naknada štete zbog povrede na radu ili pro-
fesionalnog oboljenja, ako je ta odluka postala
pravosnažna pre otvaranja stečajnog postupka.
Isplatu svih navedenih potraživanja vrši
Fond solidarnosti iz sredstava koja su u tu svr-
hu obezbeđena budžetom Republike Srbije. Fond je
dužan da zaposlenima isplati navedena potraži-
vanja samo ako nisu isplaćena u celosti ili deli-
mično iz stečajne mase. Znači, ako potraživanja
zaposlenih nisu mogla da se ostvare u celini ili
delimično iz stečajne mase, ista mogu da se ostvare
posredstvom tog fonda, s tim da zaposleni mora-
ju da podnesu potvrdu stečajnog suda da u stečajnoj
masi nema sredstava, koja su prethodno navedena,
da se namire njihova potraživanja.
To znači da će navedena prava moći da ostva-
re ne samo lica koja su bila zaposlena u trenutku
pokretanja stečaja već i ona koja u tom trenutku
nisu više bila u radnom odnosu kod poslodavca
nad kojim je pokrenut stečajni postupak, ali su
bila u radnom odnosu u periodu za koji se prava
ostvaruju prema Zakonu o radu (na primer, zara-
de i naknade zarade za vreme odsutnosti sa rada
zbog privremene sprečenosti za poslednjih de-
vet meseci pre pokretanja stečajnog postupka).
U vezi sa isplatom navedenih vrsta primanja
preko Fonda solidarnosti mogu se navesti sledeće
karakteristike:
a) Minimalna neto zarada i doprinosi za
socijalno osiguranje
Zarada koju je poslodavac bio dužan da ispla-
ti, u skladu sa Zakonom o radu, za poslednjih devet
meseci pre otvaranja stečajnog postupka, isplaćuje
se preko Fonda solidarnosti u visini minimalne
zarade – utvrđene za mesec u kojem se vrši isplata
(član 126. stav 1. Zakona o radu). U datoj zakonskoj
odredbi treba uočiti sledeće:
1) Postoji razlika između isplate minimalne
zarade iz stečajne mase i isplate iz sredstava
Fonda solidarnosti. Naime:
hhkada se minimalna zarada obračunava i ispla-
ćuje iz stečajne mase – ona se utvrđuje u iznosu koji
je važio za mesec za koji se vrši isplata u pret-
hodnom periodu (dakle, za mesece u 2018. godini
minimalna zarada isplaćuje se prema minimalnoj
ceni rada od 143,00 dinara, a za mesece u 2019. godi-
ni prema minimalnoj ceni rada od 155,30 dinara);
hhkada se minimalna zarada obračunava i ispla-
ćuje iz sredstava Fonda solidarnosti – ona se
utvrđuje u iznosu koji važi u mesecu u kome se is-
plaćuje za sve prethodne mesece (dakle, za mesece u
2018. ili 2019. godini minimalna zarada isplaću-
je se prema minimalnoj ceni rada od 172,54 dinara,
koja važi u 2020. godini, ako se ova isplata obavlja
u 2020. godini).
2) Minimalna zarada se isplaćuje preko Fonda so-
lidarnosti za poslednjih devet meseci pre otvara-
nja stečajnog postupka. Taj period se ne odnosi na
kalendarsku godinu, već na bilo koji drugi period
u godini koji prethodi otvaranju stečajnog postup-
ka u kom nije isplaćena zarada (na primer maj 2019
– januar 2020. godine).
3) Kada se minimalna zarada isplaćuje iz sredsta-
va Fonda solidarnosti, zaposlenom se uz tu zaradu
uplaćuju sva tri doprinosa (za PIO, za zdrav-
stveno osiguranje i za osiguranje od nezaposleno-
sti), što je obaveza po članu 125. stav 2. Zakona o
radu. Osim toga, navedeni doprinosi obračunavaju
se na zaradu koja se isplaćuje, koja je po pravilu
viša od najniže mesečne osnovice doprinosa, što
je još jedna pogodnost isplate iz sredstava Fonda
solidarnosti.
Ujedno, uplatom doprinosa za osiguranje od ne-
zaposlenosti iz sredstava Fonda solidarnosti
pomenutim licima obezbeđuje se da, pored prava iz
penzijsko-invalidskog osiguranja, ostvare i pravo
na novčanu naknadu za nezaposlenost.
b) Naknada zarade za vreme bolovanja
Iz sredstava Fonda solidarnosti isplaćuje
se i naknada zarade za vreme odsutnosti zaposle-
nog sa rada zbog privremene sprečenosti za rad
po propisima o zdravstvenom osiguranju, koju je
poslodavac bio dužan da isplati, u skladu sa Za-
konom o radu (član 115), za poslednjih devet me-
seci pre otvaranja stečajnog postupka. Ovde treba
imati u vidu da se radi samo o naknadi zarade za
bolovanje do trideset dana, koju je bio obavezan da
isplati poslodavac jer se naknada zarade za bolo-
vanje preko trideset dana, koja pada na teret Repu-
bličkog fonda za zdravstveno osiguranje, ne može
naknaditi preko Fonda solidarnosti.
Naglašavamo da pravo na isplatu naknade zara-
de imaju samo zaposleni koji su u poslednjih devet
meseci pre otvaranja stečajnog postupka bili na
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 105
ZARADE
bolovanju, a njihov poslodavac tada nije izvršio
isplatu naknade zarade za bolovanje do trideset
dana. Znači, ako je stečajni postupak pokrenut 1.
juna 2020. godine, a zaposleni je bio na bolovanju od
5. novembra do 5. decembra 2019. godine, zaposleni
može da traži isplatu naknade zarade samo za bo-
lovanje do trideset dana, dakle od 5. novembra do
5. decembra. Ako je zaposleni imao i bolovanje od
10. februara do 10. marta 2019. godine, od Fonda ne
može da traži isplatu naknade zarade za to vreme
zato što taj period bolovanja prelazi devet meseci
koji prethode pokretanju stečajnog postupka.
FOvde je samo reč o potraživanju za nak-
nadu zarade za bolovanje do trideset
dana, što znači da potraživanja od poslodav-
ca u stečaju po osnovu drugih odsustava sa rada
(plaćeno odsustvo, godišnji odmor i sl.) zapo-
sleni ne mogu da ostvare iz sredstava Fonda
solidarnosti.
v) Naknada štete za neiskorišćeni
godišnji odmor
Iz sredstava Fonda solidarnosti isplaćuje se
i naknada štete za neiskorišćeni godišnji od-
mor krivicom poslodavca, i to za kalendarsku
godinu u kojoj je otvoren stečajni postupak, ako je
to pravo zaposleni imao pre otvaranja stečajnog
postupka. Navedena naknada isplaćuje se u visini
utvrđenoj odlukom stečajnog suda, a najviše u vi-
sini minimalne zarade.
Prema tome, uslovi da zaposleni traži od Fon-
da solidarnosti isplatu po osnovu naknade štete
za neiskorišćeni godišnji odmor kod poslodavca
u stečaju jesu:
hhda taj godišnji odmor nije iskorišćen zato što
mu to poslodavac za vreme rada nije omogućio (kri-
vica poslodavca);
hhda godišnji odmor nije korišćen za kalendar-
sku godinu u kojoj je otvoren stečajni postupak;
hhda je pravo na godišnji odmor zaposleni stekao
pre otvaranja stečajnog postupka.
S obzirom na iznete uslove za isplatu nak-
nade štete, zaposleni koji ovu isplatu zahteva
moraće da pruži Fondu solidarnosti odgova-
rajuće dokaze da je imao pravo na godišnji od-
mor, kao i da mu to poslodavac nije omogućio
(na primer, nije mu dostavio rešenje). U svakom
slučaju, na ovim licima je da dokažu krivicu
poslodavca za neiskorišćeni godišnji odmor.
g) Otpremnina zbog odlaska u penziju
Saglasno članu 125. stav 1. tačka 3) Zakona o
radu, zaposleni ima pravo na isplatu otpremnine
zbog odlaska u penziju u kalendarskoj godini u kojoj
je otvoren stečajni postupak. Saglasno Zakonu o
radu, otpremnina se isplaćuje u visini dve pro-
sečne zarade u Republici, prema poslednjem obja-
vljenom podatku republičkog organa nadležnog za
poslove statistike.
Pravo na isplatu otpremnine za odlazak u pen-
ziju preko Fonda solidarnosti mogu da ostvare
zaposleni:
hhako odlaze u penziju u kalendarskoj godini u ko-
joj je otvoren stečajni postupak;
hhako su pravo na penziju (starosnu, invalidsku
ili porodičnu) ostvarili pre otvaranja stečajnog
postupka;
hhako je to pravo utvrđeno rešenjem Fonda PIO
pre otvaranja stečajnog postupka.
Navedeno znači da, uz zahtev za ostvarivanje
prava na isplatu otpremnine, zaposleni mora
da podnese Fondu solidarnosti i rešenje Fonda
PIO kojim mu je utvrđeno pravo na penziju, u kome
će se tačno videti datum (dan, mesec, godina) počet-
ka ostvarivanja prava na penziju. Na primer, ako je
stečajni postupak pokrenut 1. juna 2019. godine, a
zaposleni je stekao pravo na penziju zaključno sa
1. aprilom 2019. godine, taj zaposleni ima pravo
na otpremninu iz sredstava Fonda solidarnosti
ako mu je nije isplatio poslodavac. Da je zaposleni
ostvario pravo na penziju 1. oktobra 2018. godine,
ne bi imao pravo na isplatu otpremnine jer pravo
na penziju nije ostvareno u kalendarskoj godini
u kojoj je pokrenut stečajni postupak, odnosno da
je zaposleni stekao pravo na penziju 1. jula 2019.
godine, ne bi imao pravo na otpremninu jer pravo
na penziju nije ostvareno pre pokretanja stečajnog
postupka.
Potrebno je obratiti pažnju i na navedenu
odredbu Zakona o radu koja glasi da pravo na
isplatu otpremnine iz sredstava Fonda soli-
darnosti ima samo zaposleni kome je u rešenju
Fonda PIO utvrđeno pravo na isplatu penzije
pre otvaranja stečajnog postupka. S tim u vezi
podsećamo na odredbu člana 73. Zakona o stečaju,
po kojoj se danom otvaranja stečajnog postupka
smatra dan objavljivanja oglasa o otvaranju ste-
čajnog postupka na oglasnoj tabli suda. To znači
da zaposleni kome je prestao radni odnos pre tog
datuma radi ostvarivanja prava na penziju, pri
106 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
čemu mu pre toga nije isplaćena otpremnina,
ima pravo na isplatu otpremnine iz sredstava
Fonda solidarnosti. U drugom slučaju, ako je za-
poslenom prestao radni odnos posle otvaranja
stečajnog postupka, on nema pravo na isplatu
otpremnine iz sredstava Fonda solidarnosti.
d) Naknada štete zbog povrede na radu ili
profesionalnog oboljenja
Zaposleni može da traži od Fonda solidarno-
sti naknadu štete zbog povrede na radu ili profe-
sionalnog oboljenja koje je nastalo kod poslodavca
koji je sada u stečaju. Ta naknada isplaćuje se u vi-
sini naknade utvrđene odlukom suda.
Dakle, uslovi za isplatu ove naknade su:
hhda je sud doneo odluku o naknadi štete u kalen-
darskoj godini u kojoj je otvoren stečajni postupak
i
hhda je pomenuta odluka suda postala pravosnažna
pre otvaranja stečajnog postupka.
Da bi se ostvarilo pravo na isplatu navede-
ne naknade u Fondu solidarnosti, oba navedena
uslova moraju da budu kumulativno ispunjena.
Uz zahtev za isplatu naknade zaposleni je dužan
da Fondu solidarnosti dostavi pravosnažnu
odluku suda kojom je utvrđeno pravo na naknadu
štete zbog povrede na radu ili profesionalnog
oboljenja.
Prema tome, uslovi da, u slučaju stečajnog po-
stupka poslodavca, zaposleni ostvare neisplaće-
na potraživanja od Fonda jesu:
1) da se radi o potraživanjima izričito defini-
sanim u članu 125. Zakona o radu,
2) da se radi o potraživanjima zaposlenih koji su
bili u radnom odnosu na dan pokretanja stečajnog
postupka nad poslodavcem ili lica koja su bila u
radnom odnosu u periodu za koji se ostvaruju prava,
3) da prava nisu ostvarena isplatom ili delimič-
nom isplatom u stečajnom postupku i
4) da je sproveden postupak pred Fondom solidar-
nosti, predviđen Zakonom o radu.
2.3 Podnošenje zahteva za isplatu Fondu
solidarnosti
Prema članu 139. Zakona o radu, postupak za
ostvarivanje prava zaposlenih po osnovu neispla-
ćenih potraživanja u slučaju stečajnog postupka
pokreće se na osnovu zahteva zaposlenih, koji se
podnosi Fondu solidarnosti u roku od četrdeset
pet dana od dana dostavljanja pravosnažne odluke
kojom je utvrđeno pravo na potraživanje, u skla-
du sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak.
Prema tome, u roku od četrdeset pet dana od dana
pravosnažnosti rešenja kojim je zaposlenima
utvrđeno pravo na potraživanje svaki zaposle-
ni treba da podnese zahtev Fondu za isplatu onog
dela potraživanja koji nije isplaćen iz stečajne
mase, odnosno za koji nema sredstava da se isplati
iz stečajne mase. Da bi ostvario pravo na isplatu
neisplaćenih potraživanja po osnovu stečaja od
Fonda, zaposleni mora:
1) da podnese zahtev za ostvarivanje prava u roku
od četrdeset pet dana od dana dostavljanja pravo-
snažne odluke o utvrđivanju potraživanja prema
stečajnom dužniku;
2) da dostavi potvrdu da iz stečajne mase nisu is-
plaćena potraživanja i da nema sredstava za ispla-
tu tih potraživanja u celosti ili delimično iz
stečajne mase za period od devet meseci pre pokre-
tanja stečajnog postupka, koju izdaje stečajno veće.
Dakle, rok od četrdeset pet dana od dana do-
stavljanja pravosnažne odluke kojom je utvr-
đeno pravo zaposlenog u stečajnom postupku
jeste prekluzivan, a po isteku tog roka zahtev
se odbacuje kao neblagovremen i zaposleni
gubi pravo na isplatu.
Potrebno je istaći još i da prilikom is-
plate potraživanja iz Fonda nema isplatnog
reda, odnosno ravnopravna su sva potraživanja
utvrđena čl. 125. i 126. Zakona o radu, tako da je
obaveza Fonda da ih isplati pod uslovima utvr-
đenim Zakonom o radu i podzakonskim aktom.
Radi isplate potraživanja prema poslodavcu
u stečaju zaposleni podnosi zahtev Fondu na ob-
rascu koji je propisan Pravilnikom o sadržaju
obrasca zahteva za ostvarivanje prava kod Fon-
da solidarnosti („Sl. glasnik RS”, br. 31/2005 i
78/2019 – dalje: Pravilnik). Pravilnikom se utvr-
đuje sadržaj obrasca zahteva za ostvarivanje prava
kod Fonda (dalje: Obrazac zahteva), kao i ostala
dokumentacija koju zaposleni dostavlja uz navede-
ni obrazac.
Prema članu 2. Pravilnika, u Obrascu zahteva
podnosilac zahteva popunjava sledeće:
1) lične podatke podnosioca zahteva:
(1) ime i prezime,
(2) dan, mesec i godina rođenja,
(3) mesto prebivališta odnosno boravišta,
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 107
ZARADE
(4) adresa stana (ulica i broj) i telefon,
(5) registarski broj lične isprave, mesto i datum
izdavanja,
(6) jedinstveni matični broj građana (JMBG),
(7) broj žiro odnosno tekućeg računa;
2) podatke o poslodavcu nad kojim je otvoren ste-
čajni postupak (dalje: poslodavac):
(1) naziv, sedište i adresu poslodavca;
3) podatke o pravima koja se potražuju:
(1) pravo na neisplaćenu zaradu za poslednjih de-
vet meseci pre otvaranja stečajnog postupka,
(2) pravo na neisplaćenu naknadu zarade za vreme
odsutnosti sa rada zbog privremene sprečenosti
za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju,
koju je bio dužan da isplati poslodavac u skla-
du sa Zakonom o radu (bolovanje do trideset dana
u poslednjih devet meseci pre otvaranja stečajnog
postupka),
(3) pravo na neisplaćenu naknadu štete za neisko-
rišćeni godišnji odmor za kalendarsku godinu u
kojoj je otvoren stečajni postupak, ako je to pravo
zaposleni imao pre otvaranja stečajnog postupka,
(4) pravo na neisplaćenu otpremninu zbog odlaska
u penziju u kalendarskoj godini u kojoj je otvoren
stečajni postupak, ako je pravo na penziju zaposle-
ni ostvario pre otvaranja stečajnog postupka,
(5) pravo na neisplaćenu naknadu štete zbog po-
vrede na radu ili profesionalnog oboljenja, na
osnovu odluke suda donete u kalendarskoj godini u
kojoj je otvoren stečajni postupak, ako je ta odluka
postala pravosnažna pre otvaranja stečajnog po-
stupka.
Obrazac zahteva izrađen je od hartije bele boje,
formata A/4, a odštampan je uz Pravilnik i čini
njegov sastavni deo.
Uz Obrazac zahteva, prema članu 3. Pravilnika,
saglasno članu 140. Zakona o radu, zaposleni pri-
laže sledeću dokumentaciju:
1) ugovor o radu, odnosno drugi akt o zasnivanju
radnog odnosa,
2) akt kojim je prestao radni odnos za lice kome
je prestao radni odnos pre otvaranja stečajnog po-
stupka,
3) odluku kojom se utvrđuje potraživanje i njegov
isplatni red, u skladu sa propisom o stečaju,
4) rešenje Republičkog fonda za penzijsko i in-
validsko osiguranje zaposlenih o ostvarenju prava
zaposlenog na penziju,
5) overen prepis pravosnažne odluke suda kojom je
utvrđeno pravo na naknadu štete zbog povrede na
radu ili profesionalnog oboljenja,
6) fotokopiju lične karte,
7) fotokopiju kartice tekućeg računa,
8) izjavu u vezi sa članom 103. stav 3. Zakona o
opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS”,
br. 18/16 i 95/18 – autentično tumačenje), koji
propisuje da u postupku koji se pokreće po zahte-
vu stranke organ može da vrši uvid, pribavlja i
obrađuje lične podatke o činjenicama o kojima se
vodi službena evidencija kada je to neophodno za
odlučivanje, osim ako stranka izričito izjavi da
će te podatke pribaviti sama, a ako stranka u roku
ne podnese lične podatke neophodne za odlučivanje
organa, zahtev za pokretanje postupka smatraće se
neurednim.
Napomena: Ukoliko se prilaže fotokopija
dokumenta, onda ista mora biti overena od stra-
ne javnog beležnika, a na teritoriji gde nisu
imenovani beležnici overa se vrši u sudu ili
opštini.
Obaveza zaposlenog je da obrazac zahteva ured-
no popuni, unoseći sve zahtevane podatke, kao i da
ga podnese sa dokumentima koji se u Pravilniku
navode. Svaki drugi oblik zahteva Fondu biće od-
bačen kao neuredan u skladu sa Zakonom o opštem
upravnom postupku, što će imati za posledicu
nemogućnost utvrđivanja traženog prava. Obra-
zac zahteva mora da se popuni čitko, da se datira i
svojeručno potpiše. Potrebno je zaokružiti broj
ispred prava koje se potražuje i priložiti ove-
rene fotokopije ili originale dokumenata koji se
prilažu, kao dokaz postojanja traženog prava, pri
čemu su isti propisani Pravilnikom. Spisak po-
trebnih dokumenata naveden je i na samom obrascu
zahteva.
Zahtev se, sa neophodnom dokumentacijom, do-
stavlja poštom na adresu: Fond solidarnosti, Po-
štanski fah 43, Nemanjina 22–26, 11124 Beograd;
ili lično u pisarnicu poslovne zgrade Vlade, Ne-
manjina 22–26, Beograd.
2.4 Postupak za ostvarivanje prava na
neisplaćena potraživanja u Fondu
Prema članu 139. Zakona o radu, postupak za
ostvarivanje prava na isplatu iz sredstava Fonda
pokreće se na zahtev zaposlenog. Zahtev se podnosi
Fondu u roku od četrdeset pet dana od dana dosta-
vljanja odluke kojom je utvrđeno pravo na potra-
živanje, u skladu sa Zakonom o stečaju. Znači, prvo
treba sačekati pravosnažnu odluku o utvrđivanju
108 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
prava na konkretnu isplatu, pa onda podneti zah-
tev Fondu. Pri tome treba obratiti pažnju na to
da je rok od četrdeset pet dana za podnošenje zah-
teva prekluzivan, što znači da se zahtev podnet
posle tog roka neće uzimati u razmatranje.
Od podnošenja zahteva za ostvarenje prava za-
poslenih u Fondu postupak pred Fondom odvija se
prema odredbama Zakona o upravnom postupku i u
skladu sa rokovima predviđenim tim zakonom, a uz
pomoć i saradnju stečajnih organa. Kada se navede-
ni postupak okonča, odnosno kada rešenje kojim su
utvrđena potraživanja zaposlenih koja imaju pra-
vo da ostvare u Fondu postane konačno, Fond je u
obavezi da u kontaktu sa stečajnim organima pro-
veri da li je do tada zaposlenom isplaćen deo ili
ukupna potraživanja koja su rešenjem – upravnim
aktom utvrđena. Organi stečajnog postupka dužni
su da daju tu informaciju Fondu u okviru saradnje
stečajnih organa i organa Fonda, u cilju ostvare-
nja prava radnika. Zahtev Fonda za izjašnjenje o
ostvarenju prava ne može i ne sme da sadrži zah-
tev da se proceni da li će i u kom stepenu radnici
moći da ostvare svoja prava u stečaju, već samo da
li su ih do tog trenutka ostvarili u celini ili
delimično. Po prijemu navedenog izjašnjenja –
obaveštenja stečajnih organa, zavisno od sadrži-
ne istog, Fond može i mora da izvrši isplate po
označenim konačnim upravnim aktima.
„Stoga Fond za isplatu po konačnom rešenju
ne mora čekati zaključenje stečajnog postupka, ali
mora proveriti da li je do trenutka isplate već u
samom stečajnom postupku izvršeno u celini ili
delimično plaćanje potraživanja radnika koja
su obuhvaćena rešenjem Fonda. Ukoliko je u ste-
čaju isplaćen deo potraživanja koja su utvrđena
rešenjem Fonda (na primer, kroz delimičnu de-
obu), Fond će isplatiti razliku do nivoa prava
utvrđenih svojim rešenjem” (Odgovori na pitanja
trgovinskih sudova koji su utvrđeni na sednici
Odeljenja za privredne sporove Višeg trgovinskog
suda, održanoj dana 26. 11. 2008. godine, kao i na
sednici Odeljenja za privredne prestupe i uprav-
no-računske sporove, održanoj dana 25. 11. 2008. go-
dine – „Sudska praksa trgovinskih sudova”, Bilten
br. 3/2008).
Po podnetom zahtevu zaposlenog Upravni odbor
Fonda odlučuje rešenjem. Ovde je potrebno pono-
viti da je ostvarenje potraživanja zaposlenih iz
sredstava Fonda uslovljeno njihovim prethodnim
utvrđenjem u postupku stečaja. Otuda se i rešenjem
Upravnog odbora Fonda može odobriti namirenje
samo priznatih potraživanja zaposlenih u ste-
čajnom postupku. I kada dobije rešenje Fonda o
priznatom pravu na potraživanje, zaposleni ne
može da naplati sredstva dok ne obezbedi potvrdu
od stečajnog suda da konkretno potraživanje nije
moglo da se naplati iz stečajne mase, jer zaposleni,
prema članu 124. st. 2. i 3. Zakona o radu, ima pravo
na isplatu svojih potraživanja samo:
hhako nisu isplaćena u skladu sa Zakonom o stečaju
ili
hhako su samo delimično isplaćena u skladu sa Za-
konom o stečaju (tada ostvaruje pravo na razliku do
nivoa prava utvrđenih po Zakonu o radu).
Prema tome, da bi se zaposlenom isplatila
sredstva iz Fonda, neophodno je da prethodno do-
stavi pravosnažnu odluku o utvrđenom potraži-
vanju i potvrdu stečajnog sudije da u stečajnoj masi
nema sredstava da se u celini ili delimično na-
miri konkretno potraživanje zaposlenog.
Prilikom isplate sredstava iz Fonda, bilo
da se isplaćuju minimalne zarade bilo naknade
zarada, otpremnine ili naknade štete, ne po-
stoje isplatni redovi, već su sve isplate u is-
tom redu prioriteta i obaveza je Fonda da ih
isplati. Za zaposlene kod poslodavca nad kojim
je pokrenut stečajni postupak obračun i ispla-
tu minimalne zarade vrši opštinska odnosno
gradska uprava iz sredstava obezbeđenih u budže-
tu Republike.
Kao što je već rečeno, po podnetom zahtevu za-
poslenog Upravni odbor Fonda odlučuje rešenjem.
Radi efikasnijeg sprovođenja zahteva stečajni
upravnik, poslodavac i zaposleni dužni su da, na
zahtev Fonda, u roku od petnaest dana od dana pri-
jema zahteva dostave sve podatke koji su od značaja
za donošenje pomenutog rešenja. Na primer, dokaz
o činjenici da je nad poslodavcem pokrenut stečaj-
ni postupak obezbeđuje sam poslodavac ili organ
opštinske/gradske uprave po službenoj dužnosti,
a dokaz o činjenici da poslodavac duži vremenski
period ne isplaćuje zarade podnosi sam posloda-
vac u obliku potvrde nadležne organizacije za
poslove platnog prometa ili na neki drugi način.
Protiv rešenja Upravnog odbora Fonda može
da se podnese žalba u roku od osam dana od dana
dostavljanja rešenja, pri čemu o njoj odlučuje mi-
nistar za poslove rada u roku od trideset dana od
dana podnošenja žalbe. Rešenje ministra je konač-
no i protiv njega može da se pokrene upravni spor.
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 109
ZARADE
Takođe treba napomenuti (član 143. Zakona o
radu) da zahtev za ostvarivanje prava u Fondu može
da podnese samo lice kome navedeno pravo pripa-
da, lično ili preko punomoćnika. Ako u toku po-
stupka ostvarivanja prava u Fondu nastupi smrt
stranke, pravo na nastavak postupka ima nasled-
nik stranke u skladu sa zakonom.
„Kada je zaposleni kao stranka u postupku pod-
neo zahtev Fondu radi ostvarivanja prava iz člana
125. Zakona o radu (isplata neisplaćene zarade i
uplata doprinosa za obavezno socijalno osigura-
nje kod poslodavca nad kojim je otvoren stečajni
postupak), ali je u toku postupka ostvarivanja
prava pred Fondom nastupila smrt stranke, pa
je pravo na nastavak postupka stekao naslednik
stranke u skladu sa zakonom, po osnovu pripadajuće
zarade koju je zaposleni ostvario u periodu dok je
bio u radnom odnosu (kod poslodavca nad kojim je
otvoren stečajni postupak) i što je utvrđeno u od-
govarajućem zakonskom postupku, postoji obaveza
plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osigu-
ranje po osnovu zarade zaposlenog koja se odnosi na
period dok je bio u radnom odnosu. Uplata dopri-
nosa vrši se od strane Fonda, kao isplatioca pri-
hoda, na način i u postupku kao i za sva druga lica
– zaposlene kojima pripada pravo saglasno članu
125. Zakona o radu” (Mišljenje Ministarstva fi-
nansija br. 011-00-1259/2015-04 od 2. 10. 2017).
Prema tome, može se zaključiti sledeće:
hhPo prijemu zahteva i potrebne dokumentaci-
je Fond sprovodi upravni postupak i utvrđuje
blagovremenost podnetog zahteva i kompletnost
dokumentacije, a potom Upravni odbor na osnovu
činjenica i dokaza donosi odluku. Upravni odbor
Fonda sprovodi postupak u kome utvrđuje odluču-
juće činjenice i okolnosti za donošenje odluke o
svakom individualnom zahtevu i donosi rešenje
ili zaključak.
hhNavedeno rešenje (odnosno zaključak) dostavlja
se podnosiocu zahteva lično ili preporučeno po-
štom.
hhŽalba na odluku može da se podnese ministru
za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
u roku od osam dana od dana prijema odluke.
hhUkoliko je odluka pozitivna, istekom roka za
žalbu postaje i pravosnažna. Na osnovu pravo-
snažne odluke odobreni iznos po potraživanom
pravu uplaćuje se na dostavljeni tekući račun pod-
nosioca zahteva.
hhUkoliko je na odluku Upravnog odbora Fonda
izjavljena žalba, o njoj odlučuje ministar za rad,
zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Odluka
ministra je konačna i dostavlja se podnosiocu zah-
teva preporučenom poštom, pri čemu protiv nje
može da se pokrene upravni spor.
2.5 Gubitak prava na novčanu isplatu od
Fonda
Prema članu 144. Zakona o radu, ako je neko od
neisplaćenih potraživanja (iz člana 125. Zakona
o radu) isplaćeno u potpunosti ili delimično, u
skladu sa propisima kojima je uređen stečajni po-
stupak, pre izvršenja rešenja koje je doneo Uprav-
ni odbor Fonda, Fond će po službenoj dužnosti
poništiti rešenje i doneti odluku o zahtevu u
skladu sa novim činjeničnim stanjem. Istovre-
meno, Fond je dužan da od zaposlenog zahteva po-
vraćaj sredstava isplaćenih u skladu sa zahtevom
zaposlenog, uvećanih za zakonsku zateznu kamatu i
troškove postupka, ako su prava stečena na osno-
vu neistinitih i netačnih podataka, odnosno ako
zaposleni nije obavestio Fond o činjenicama koje
utiču na sticanje i ostvarivanje prava utvrđenih
Zakonom o radu – u roku od godinu dana od dana
saznanja o činjenicama koje su osnov za povraćaj
sredstava. Zaposleni je dužan da u roku od tride-
set dana od dana dostavljanja zahteva za povraćaj
sredstava izvrši povraćaj na žiro račun Fon-
da.
Kao što može da se vidi, zaposleni gubi pravo
na potraživanja za zarade, naknade zarada, otprem-
ninu ili naknade štete od Fonda:
hhako mu je potraživanje po nekom od ovih osnova
već isplaćeno iz stečajne mase u potpunosti, pre
izvršenja rešenja Fonda o isplati (na primer, iz
stečajne mase isplaćene su zarade u skladu sa Zako-
nom o stečaju);
hhako je zaposleni dao neistinite podatke u vezi
sa ispunjavanjem uslova za ostvarivanje prava;
hhako zaposleni nije podneo zahtev u roku od četr-
deset pet dana od dana kada je dobio pravosnažnu
odluku kojom mu je utvrđeno pravo na potraživanje
u stečajnom postupku. PS
JESTE LI SE VEĆ PRETPLATILI NA ČASOPIS
„POSLOVNI SAVETNIK” ZA OVU GODINU?
011/ 2836-820, 011/2836-821,
011/2836-822, office@ingpro.rs
ZARADE
Mr Željko Albaneze
Ostvarivanje potraživanja zaposlenih u
slučaju stečaja – primena Zakona o stečaju i Zakona o radu
Uvod
Otvaranje stečajnog postupka nad privrednim
društvom značajan je momenat, između ostalog, i za
zaposlene u tom društvu, jer u pitanje dolaze ne
samo njihova zarađena a neisplaćena primanja već
i radni odnos. Međutim, cilj stečaja je najpovolj-
nije kolektivno namirenje stečajnih poverilaca
ostvarivanjem najveće moguće vrednosti stečajnog
dužnika, odnosno njegove imovine. U tom smislu
Direktiva EU broj 80/987 od 20. oktobra 1980. go-
dine utvrđuje da zaposleni uživaju zaštitu u vidu
obezbeđenja naplate svojih potraživanja iz radnog
odnosa kada je protiv poslodavca zbog njegove in-
solventnosti pokrenut stečajni postupak. Uslovi
pod kojima tu zaštitu, odnosno naplatu svojih
potraživanja u Srbiji mogu da ostvare zaposleni
u slučaju pokretanja stečajnog postupka nad poslo-
davcem uređeni su:
1) Zakonom o stečaju („Sl. glasnik RS”, br.
104/2009, 99/2011 – dr. zakon, 71/2012 – US, 83/2014,
113/2017,44/2018 i 95/2018) i
2) Zakonom o radu („Sl. glasnik RS”, br. 24/2005,
61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odlu-
ka US i 113/2017).
Ove propise pominjemo jer se potraživanja
bivših i sadašnjih zaposlenih stečajnog dužni-
ka, kao i ostalih poverilaca, namiruju najpre iz
stečajne mase, pa je zato od interesa videti koji
su prioriteti u raspodeli raspoložive stečajne
mase. Međutim, poznato je da se stečaj privrednog
društva sprovodi kada njegova imovina nije do-
voljna za namirenje svih potraživanja poverilaca,
pa i zaposlenih, zbog čega je država rešenjima u
Zakonu o radu omogućila namirenje potraživanja
zaposlenih iz sredstava budžeta Republike, preko
posebnog fonda (dalje: Fond solidarnosti).
1 Namirenje potraživanja zaposlenih
po Zakonu o stečaju
1.1 Stečajna masa
Prema članu 101. stav 1. Zakona o stečaju, stečaj-
na masa predstavlja celokupnu imovinu stečajnog
dužnika u zemlji i inostranstvu na dan otvaranja
stečajnog postupka, kao i imovinu koju stečajni
dužnik stekne tokom stečajnog postupka. Na dan
otvaranja stečajnog postupka stečajni upravnik
uzima u državinu celokupnu imovinu koja ulazi
u stečajnu masu i njome upravlja. Stečajni uprav-
ČLANAK POČINJE NIŽE NA STRANI
100 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
nik popisuje stvari koje ulaze u stečajnu masu, uz
naznačenje njihove procene u visini očekivanog
unovčenja. Takođe, stečajni upravnik je dužan da
sastavi listu svih poverilaca za koje je saznao iz
poslovnih knjiga i ostale dokumentacije stečaj-
nog dužnika, iz drugih podataka, kao i iz prijave
potraživanja (član 107), u kojoj se posebno evi-
dentiraju razlučni, založni i izlučni poveri-
oci i zaposleni kod stečajnog dužnika za iznose
neisplaćenih zarada. U daljem postupku stečajni
upravnik je dužan da u roku od trideset dana od
dana preuzimanja imovine i prava stečajnog du-
žnika sastavi početni stečajni bilans u kom će
navesti i uporediti aktivu i pasivu stečajnog du-
žnika.
Ostvarivanje prava na potraživanja zaposle-
nih bitno je i iz još jednog razloga. Naime, prema
članu 77. Zakona o stečaju, otvaranje stečajnog po-
stupka predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu
koji je stečajni dužnik zaključio sa zaposlenima.
Stečajni upravnik odlučuje o otkazu ugovora o radu
sa zaposlenima, ali mu Zakon o stečaju dozvoljava
da, pored zaposlenih kojima nije dat otkaz ugovora
o radu, uz saglasnost stečajnog sudije angažuje po-
treban broj lica radi okončanja započetih poslova
ili radi vođenja stečajnog postupka. Zarade i osta-
la primanja tih zaposlenih, koje određuje stečajni
upravnik uz saglasnost stečajnog sudije, namiruju
se iz stečajne mase, kao obaveza stečajne mase.
Prema tome, otvaranje stečajnog postupka za
zaposlene znači ne samo gubitak zaposlenja nego
i ugrožavanje i neizvesnost naplate njihovih
potraživanja koja su nastala prethodnim radom
kod sadašnjeg stečajnog dužnika.
1.2 Redosled namirenja stečajnih
poverilaca
Prema odredbama Zakona o stečaju iz stečajne
mase:
1) prioritetno se namiruju troškovi stečajnog
postupka,
2) tek po njihovom punom namirenju pristupa se
namirenju obaveza stečajne mase,
3) po namirenju obaveza stečajne mase pristupa se
namirenju stečajnih poverilaca.
Apsolutni prioritet u naplati (član 54) jeste
izdvajanje iz stečajne mase za namirenje troškova
stečajnog postupka, koji obuhvataju (član 103):
hhsudske troškove stečajnog postupka,
hhnagrade i naknade stečajnom upravniku i/ili
privremenom stečajnom upravniku i
hhdruge izdatke za koje je zakonom predviđeno da se
namiruju kao troškovi stečajnog postupka.
Posle troškova stečajnog postupka pristupa
se namirenju obaveza stečajne mase, a to su obaveze
(član 104):
1) koje su prouzrokovane radnjama stečajnog uprav-
nika ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem
i podelom stečajne mase, pri čemu iste ne spadaju u
troškove stečajnog postupka;
2) iz dvostranoteretnog ugovora, ako se njegovo is-
punjenje traži za stečajnu masu ili mora da usledi
nakon otvaranja stečajnog postupka;
3) koje su nastale neosnovanim obogaćenjem stečaj-
ne mase, uključujući i one nastale kao posledica
ništavih pravnih poslova;
4) prema zaposlenima stečajnog dužnika, nastale
nakon otvaranja stečajnog postupka;
5) nastale na osnovu kredita, odnosno zajma koji
uzima stečajni upravnik ili po osnovu kredita za
realizaciju plana reorganizacije.
Po namirenju obaveza stečajne mase pristupa se
namirenju stečajnih poverilaca.
1.3 Svrstavanje stečajnih poverilaca u
isplatne redove
Saglasno članu 54. Zakona o stečaju, stečajni po-
verioci se, zavisno od svojih potraživanja, svr-
stavaju u isplatne redove, pri čemu:
hhstečajni poverioci nižeg isplatnog reda mogu
da se namire tek pošto se namire poverioci višeg
isplatnog reda,
hhstečajni poverioci istog isplatnog reda nami-
ruju se srazmerno visini njihovih potraživanja.
Kao što se vidi, Zakon je precizno definisao
redosled namirenja stečajnih poverilaca usta-
novljenjem posebnih isplatnih redova. Isplatni
redovi uređuju prioritet u naplati prema jasno
definisanom principu – da poverioci nižeg is-
platnog reda mogu da se namire tek po namirenju
poverilaca višeg isplatnog reda (princip is-
ključenja isplatnih redova).
Prema definiciji iz člana 48. Zakona o stečaju,
stečajni poverilac je lice koje na dan pokretanja
stečajnog postupka ima neobezbeđeno potraživa-
nje prema stečajnom dužniku. Iz toga proizlazi
da je stečajni poverilac i zaposleni koji je bio
u radnom odnosu kod poslodavca na dan pokreta-
nja stečajnog postupka nad poslodavcem, odnosno
stečajni poverilac je zaposleni koji je na dan po-
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 101
ZARADE
kretanja stečajnog postupka imao nenamireno po-
traživanje prema stečajnom dužniku.
U skladu sa članom 54. Zakona o stečaju u prvi
isplatni red svrstavaju se:
1) Neisplaćene neto zarade zaposlenih i bivših
zaposlenih u iznosu minimalnih zarada za po-
slednju godinu pre otvaranja stečajnog postupka,
sa kamatom od dana dospeća do dana otvaranja ste-
čajnog postupka.
Dakle, za svaki mesec u periodu od poslednjih
godinu dana od dana otvaranja stečajnog postupka
minimalna neto zarada isplaćuje se u iznosu koji
je važio za mesec za koji se obračunava i isplaćuje,
na koju se dodaje zatezna kamata od dana dospeća do
dana otvaranja stečajnog postupka. Pri tome:
hhdan dospeća isplate zarade, u smislu ovih odred-
bi, jeste dan utvrđen članom 110. stav 1. Zakona o
radu, kao poslednji dan u kome je poslodavac dužan
da izmiri svoju obavezu isplate zarade zaposlenom
za prethodni mesec, a to je poslednji dan tekućeg
meseca za prethodni mesec;
hhza obračun zatezne kamate računa se prvi dan
docnje (a to je dan nakon dana kada je poslodavac
trebalo da isplati zaposlenom zaradu za prethod-
ni mesec) i poslednji dan izmirenja obaveza (što
je, prema Zakonu o stečaju, dan otvaranja stečajnog
postupka);
hhtreba obratiti pažnju na to da se minimalna
zarada obračunava i isplaćuje u iznosu koji je va-
žio za mesec za koji se vrši isplata u prethod-
nom periodu (a ne prema iznosu koji važi npr.
sada u momentu isplate), što znači da se za mesece
u 2018. godini minimalna zarada isplaćuje prema
minimalnoj ceni rada od 143,00 dinara, a za mese-
ce u 2019. godini prema minimalnoj ceni rada od
155,30 dinara.
2) Neplaćeni doprinosi za penzijsko i invalid-
sko osiguranje zaposlenih (dalje: doprinosi za
PIO), kao i potraživanja po osnovu zaključenih
ugovora sa privrednim društvima čiji su pred-
met neisplaćene obaveze na ime doprinosa za PIO
zaposlenih za poslednje dve godine pre otvaranja
stečajnog postupka, pri čemu osnovicu za obračun
čini najniža mesečna osnovica doprinosa na
dan otvaranja stečajnog postupka.
Kao što se vidi, zaposlenima se u ovom isplat-
nom redu nadoknađuju samo neplaćeni doprinosi
za PIO. Drugo, osnovicu za obračun dugovanih
doprinosa predstavlja najniža mesečna osnovica
doprinosa koja je važila na dan otvaranja stečajnog
postupka. Naime, ako je stečajni postupak otvoren
u toku 2019. godine, doprinos za PIO obračuna-
va se na iznos od 23.921 dinar, koliko je najniža
osnovica iznosila u 2019. godini.
U drugi isplatni red svrstavaju se potraži-
vanja po osnovu svih javnih prihoda dospelih u
poslednja tri meseca pre otvaranja stečajnog po-
stupka, osim doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje zaposlenih.
U treći isplatni red ubrajaju se potraživa-
nja ostalih stečajnih poverilaca (to mogu biti i
druga potraživanja zaposlenih koja nisu u prvom
isplatnom redu – otpremnine za penziju, naknade
štete i druga novčana potraživanja u skladu sa za-
konom i opštim aktom, odnosno ugovorom o radu).
U četvrti isplatni red ubrajaju se potraživa-
nja nastala dve godine pre dana otvaranja stečajnog
postupka po osnovu zajmova, kao i drugih pravnih
radnji koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobra-
vanju zajmova, u delu u kojem ti zajmovi nisu obezbe-
đeni, a odobreni su stečajnom dužniku od strane
lica povezanih sa stečajnim dužnikom u smislu
Zakona o stečaju, osim lica koja se u okviru svoje
redovne delatnosti bave davanjem kredita i zajmova.
FSa stanovišta prava zaposlenih na svo-
ja neisplaćena potraživanja može se
konstatovati da se zarade i doprinosi za PIO
isplaćuju iz stečajne mase u prvom isplatnom
redu, najpre ako se prethodno namire troško-
vi stečajnog postupka, a zatim ako ima dovoljno
sredstava u tom isplatnom redu. Ostala novčana
potraživanja i zarade u iznosu iznad minimal-
nih svrstavaju se i isplaćuju u trećem isplat-
nom redu.
1.4 Prijavljivanje potraživanja
Uz ovo navođenje isplatnih redova i prava ste-
čajnih poverilaca, treba imati u vidu bitno pro-
cesno pravilo – potraživanja iz radnog odnosa
moraju biti prijavljena nadležnom sudu u pisa-
nom obliku (član 111. Zakona o stečaju). U prija-
vi naročito mora da se naznači: ime i prezime i
prebivalište radnika, jedinstveni matični broj
građana, broj tekućeg računa, pravni osnov potra-
živanja i iznos potraživanja, i to posebno iznos
glavnog potraživanja sa obračunom kamate.
Prijave mogu da se podnesu po isteku roka odre-
đenog rešenjem stečajnog sudije, ali najkasnije u
roku od sto dvadeset dana od dana objavljivanja
oglasa u „Službenom glasniku Republike Srbije”
102 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
kojim se otvara stečajni postupak nad konkretnim
stečajnim dužnikom. Sve prijave podnete po is-
teku roka od sto dvadeset dana biće odbačene kao
neblagovremene.
Posle isteka roka za prijavljivanje potraži-
vanja, stečajni sudija istovremeno dostavlja sve
prijave potraživanja stečajnom upravniku, koji
utvrđuje osnovanost, obim i isplatni red svakog
potraživanja i o tome sačinjava listu priznatih
i osporenih potraživanja. Stečajni upravnik je
nakon toga dužan da (član 113):
1) najkasnije deset dana pre dana održavanja is-
pitnog ročišta dostavi listu potraživanja ste-
čajnom sudiji, koji je dužan da je objavi na oglasnoj
i elektronskoj oglasnoj tabli suda ili da, ukoliko
je lista nesrazmerno velika, na oglasnoj i elek-
tronskoj oglasnoj tabli suda istakne obaveštenje
o mestu gde se lista nalazi;
2) izvrši ličnu dostavu obaveštenja onim po-
veriocima (i radnicima) čija su potraživanja
osporena najkasnije petnaest dana pre održava-
nja ispitnog ročišta, s tim što je na zahtev po-
verioca čije je potraživanje osporeno stečajni
upravnik dužan da zajedno sa poveriocem ponovo
pregleda njegovu prijavu sa dodatnim dokazima i da
posle toga konačno odluči da li će priznati ili
osporiti potraživanje.
Za radnike je u ovom postupku bitno da znaju
(član 116) da se potraživanje smatra utvrđenim
ako nije osporeno od strane stečajnog upravnika
ili od strane poverilaca do zaključenja ispitnog
ročišta. Stečajni sudija će zaključkom usvojiti
konačnu listu na osnovu:
hhliste potraživanja koju je sastavio stečajni
upravnik i
hhizmena unetih na ročištu.
Na osnovu konačne liste stečajni sudija donosi
zaključak o listi utvrđenih i osporenih potraži-
vanja, koji se dostavlja stečajnom upravniku i sva-
kom stečajnom poveriocu i objavljuje se na oglasnoj
tabli suda. Konačna lista kojom se utvrđuje potra-
živanje i njegov isplatni red obavezujuća je za ste-
čajnog dužnika, kao i za sve stečajne poverioce.
Ako je neko od potraživanja zaposlenih ospo-
reno (član 117), zaposleni se upućuje na parnicu
radi utvrđivanja osporenog potraživanja, koju
može da pokrene u roku od petnaest dana od dana
prijema zaključka stečajnog sudije o usvajanju ko-
načne liste. Radnik – poverilac koji ne postupi
na ovaj način, gubi to pravo i svojstvo stečajnog
poverioca za osporeno potraživanje.
2 Namirenje potraživanja zaposlenih
po Zakonu o radu – iz sredstava Fonda
solidarnosti
U prethodnom delu teksta navedeni su uslovi i
postupak na osnovu kojih zaposleni namiruju svoja
novčana potraživanja iz stečajne mase od poslo-
davaca u stečaju. Međutim, kako je i navedeno po
odredbama Zakona o stečaju, iz stečajne mase prio-
ritetno se namiruju troškovi stečajnog postupka,
zatim po njihovom punom namirenju obaveze ste-
čajne mase, a tek nakon toga dolaze na red stečajni
poverioci, dakle sadašnji i bivši zaposleni po-
slodavca u stečaju.
U takvoj situaciji praksa je pokazala da iz
stečajne mase obično nema dovoljno sredstava
za potraživanja zaposlenih, čak ni u prvom
isplatnom redu. Otuda je opredeljenje, a svaka-
ko i socijalna i zaštitna uloga Zakona o radu
da zaposleni ostvaruju pravo na isplatu nei-
splaćenih potraživanja poslodavca primenom
odredbi Zakona o radu, preko posebnog Fonda
solidarnosti, ukoliko ta potraživanja nisu
namirena kroz stečajni postupak.
Dakle, ako potraživanja zaposlenih nisu mogla
da se ostvare u celini ili delimično iz stečajne
mase, ista mogu da se ostvare iz sredstava Fonda
solidarnosti, s tim što zaposleni moraju da pod-
nesu potvrdu stečajnog suda da u stečajnoj masi
nema sredstava da se namire njihova potraživa-
nja. U posebnom slučaju, ukoliko je, u skladu sa čla-
nom 13. stav 2. Zakona o stečaju, stečajni postupak
pokrenut, ali nije sproveden, već je odmah obusta-
vljen pošto je imovina stečajnog dužnika manja od
visine troškova stečajnog postupka, potvrdu sva-
kom zaposlenom o visini potraživanja i periodu
na koji se odnose može da izda i stečajni upravnik,
odnosno stečajni sudija.
2.1 Pristupne odredbe Zakona o radu
Prema osnovnom rešenju iz člana 124. stav 1.
Zakona o radu, pravo na isplatu neisplaćenih po-
traživanja kod poslodavca nad kojim je otvoren
stečajni postupak ima zaposleni:
1) kome su potraživanja utvrđena u skladu sa Zako-
nom o stečaju i
2) koji ispunjava uslove za ostvarivanje prava u
skladu sa Zakonom o radu.
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 103
ZARADE
Dakle, isplatu iz Fonda solidarnosti zapo-
sleni ostvaruju ako su im potraživanja utvr-
đena u skladu sa Zakonom o stečaju (nalaze se na
konačnoj listi potraživanja, koju je usvojio i
zaključkom potvrdio stečajni sudija), a po tom
zakonu nisu isplaćeni u celini ili delimično.
Ako su im potraživanja delimično isplaćena u
skladu sa Zakonom o stečaju, zaposlenima pripa-
da pravo na razliku do nivoa prava utvrđenih
po Zakonu o radu.
Drugi uslov – da zaposleni ispunjava uslove za
ostvarivanje prava u skladu sa Zakonom o radu –
znači da je na dan pokretanja stečajnog postupka
zaposleni bio u radnom odnosu ili je bio u radnom
odnosu u periodu za koji se isplaćuje potraživa-
nje. To je jasno rečeno i u sledećoj presudi suda:
„Zaposleni koji je bio u radnom odnosu na dan po-
kretanja stečajnog postupka ima pravo na isplatu
neisplaćenih potraživanja kod poslodavca nad
kojim je pokrenut stečajni postupak. Pravo na
isplatu neisplaćenih potraživanja kod poslo-
davaca nad kojima je pokrenut stečajni postupak
ima zaposleni koji je bio u radnom odnosu na dan
pokretanja stečajnog postupka i lice koje je bilo u
radnom odnosu u periodu za koji se ostvaruju prava
utvrđena zakonom, član 124. stav 1. Zakona o radu”
(Presuda Privrednog apelacionog suda Pž. 695/11
od 2. 6. 2011).
Pri tome treba upozoriti na to da:
1) neprijavljena potraživanja zaposlenih ne
mogu da se ostvare iz stečajne mase, ali ni ka-
snije ne mogu da se podnose ni radi isplate iz
sredstava Fonda solidarnosti;
2) osporena potraživanja zaposlenih mogu da se
podnesu na isplatu Fondu solidarnosti tek po
donošenju pravosnažne odluke u parničnom po-
stupku, odnosno nakon donošenja odluke o pri-
znavanju potraživanja.
Dakle, ostvarivanje potraživanja zaposlenih
iz sredstava Fonda solidarnosti uslovljeno je nji-
hovim prethodnim utvrđenjima u postupku stečaja.
Znači, ako je postupak stečaja sproveden i u njemu
pravosnažno utvrđeno da zaposleni nema osnova-
nih potraživanja prema poslodavcu, isključuje se
i mogućnost njegovog namirenja po navedenom osno-
vu iz sredstava Fonda solidarnosti.
FTakođe treba imati u vidu da pravo na is-
platu potraživanja nema:
● preduzetnik, kao i osnivač, odnosno član
privrednog društva i drugog privrednog su-
bjekta, osim ako je zasnovao radni odnos u skladu
sa zakonom;
● zaposleni ako je doneto rešenje o potvrđiva-
nju usvajanja plana reorganizacije poslodavca
nad kojim je otvoren stečaj, u skladu sa zakonom.
2.2 Potraživanja koja se namiruju preko
Fonda solidarnosti
Kao što je već rečeno, potraživanja zaposle-
nih koja ostanu neisplaćena posle raskida radnog
odnosa namiruju se ili iz stečajne mase ili po
odredbama Zakona o radu iz Fonda solidarnosti.
U tom smislu podsetimo da je odredbama Zakona o
radu osnovan Fond solidarnosti, sa zadatkom da
obezbeđuje i isplaćuje potraživanja zaposlenih
koja su ostala neisplaćena od strane njihovih po-
slodavaca. To su situacije kada zaposlenom pre-
staje radni odnos nezavisno od njegove volje ili
volje poslodavca, zbog prestanka rada poslodav-
ca. Dakle, delatnost Fonda solidarnosti je obe-
zbeđivanje i isplata neisplaćenih potraživanja
zaposlenih kod poslodavca nad kojim je otvoren
stečajni postupak, jer potraživanja zaposlenih
koja se ne namire iz stečajne mase, ostaju nena-
mirena u skladu sa Zakonom o stečaju, pa postaju
predmet namirenja iz budžeta Republike Srbije
shodno odredbama Zakona o radu. Naime, u skladu
sa principima socijalne sigurnosti zaposlenih,
da bi se zaposlenima čiji su poslodavci u stečaju
ipak donekle nadoknadila potraživanja koja nisu
ostvarili u stečajnom postupku, Zakonom o radu
garantuje se isplata pojedinih potraživanja. Koja
su to potraživanja i u kom obimu mogu da se reali-
zuju – taksativno je propisano odredbama članova
125. i 126. Zakona o radu, tako da su to:
1) neto zarada i doprinosi za obavezno socijal-
no osiguranje;
2) naknada zarade za vreme odsutnosti sa rada
zbog privremene sprečenosti za rad po propisi-
ma o zdravstvenom osiguranju, koju je poslodavac
bio dužan da isplati za bolovanje do trideset
dana za poslednjih devet meseci pre otvaranja
stečajnog postupka;
3) naknada štete za neiskorišćeni godišnji
odmor krivicom poslodavca za kalendarsku go-
dinu u kojoj je otvoren stečajni postupak, ako je
104 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
to pravo zaposleni imao pre otvaranja stečajnog
postupka;
4) otpremnina zbog odlaska u penziju u kalendar-
skoj godini u kojoj je otvoren stečajni postupak,
ako je pravo na penziju zaposleni ostvario pre
otvaranja stečajnog postupka;
5) naknada štete zbog povrede na radu ili pro-
fesionalnog oboljenja, ako je ta odluka postala
pravosnažna pre otvaranja stečajnog postupka.
Isplatu svih navedenih potraživanja vrši
Fond solidarnosti iz sredstava koja su u tu svr-
hu obezbeđena budžetom Republike Srbije. Fond je
dužan da zaposlenima isplati navedena potraži-
vanja samo ako nisu isplaćena u celosti ili deli-
mično iz stečajne mase. Znači, ako potraživanja
zaposlenih nisu mogla da se ostvare u celini ili
delimično iz stečajne mase, ista mogu da se ostvare
posredstvom tog fonda, s tim da zaposleni mora-
ju da podnesu potvrdu stečajnog suda da u stečajnoj
masi nema sredstava, koja su prethodno navedena,
da se namire njihova potraživanja.
To znači da će navedena prava moći da ostva-
re ne samo lica koja su bila zaposlena u trenutku
pokretanja stečaja već i ona koja u tom trenutku
nisu više bila u radnom odnosu kod poslodavca
nad kojim je pokrenut stečajni postupak, ali su
bila u radnom odnosu u periodu za koji se prava
ostvaruju prema Zakonu o radu (na primer, zara-
de i naknade zarade za vreme odsutnosti sa rada
zbog privremene sprečenosti za poslednjih de-
vet meseci pre pokretanja stečajnog postupka).
U vezi sa isplatom navedenih vrsta primanja
preko Fonda solidarnosti mogu se navesti sledeće
karakteristike:
a) Minimalna neto zarada i doprinosi za
socijalno osiguranje
Zarada koju je poslodavac bio dužan da ispla-
ti, u skladu sa Zakonom o radu, za poslednjih devet
meseci pre otvaranja stečajnog postupka, isplaćuje
se preko Fonda solidarnosti u visini minimalne
zarade – utvrđene za mesec u kojem se vrši isplata
(član 126. stav 1. Zakona o radu). U datoj zakonskoj
odredbi treba uočiti sledeće:
1) Postoji razlika između isplate minimalne
zarade iz stečajne mase i isplate iz sredstava
Fonda solidarnosti. Naime:
hhkada se minimalna zarada obračunava i ispla-
ćuje iz stečajne mase – ona se utvrđuje u iznosu koji
je važio za mesec za koji se vrši isplata u pret-
hodnom periodu (dakle, za mesece u 2018. godini
minimalna zarada isplaćuje se prema minimalnoj
ceni rada od 143,00 dinara, a za mesece u 2019. godi-
ni prema minimalnoj ceni rada od 155,30 dinara);
hhkada se minimalna zarada obračunava i ispla-
ćuje iz sredstava Fonda solidarnosti – ona se
utvrđuje u iznosu koji važi u mesecu u kome se is-
plaćuje za sve prethodne mesece (dakle, za mesece u
2018. ili 2019. godini minimalna zarada isplaću-
je se prema minimalnoj ceni rada od 172,54 dinara,
koja važi u 2020. godini, ako se ova isplata obavlja
u 2020. godini).
2) Minimalna zarada se isplaćuje preko Fonda so-
lidarnosti za poslednjih devet meseci pre otvara-
nja stečajnog postupka. Taj period se ne odnosi na
kalendarsku godinu, već na bilo koji drugi period
u godini koji prethodi otvaranju stečajnog postup-
ka u kom nije isplaćena zarada (na primer maj 2019
– januar 2020. godine).
3) Kada se minimalna zarada isplaćuje iz sredsta-
va Fonda solidarnosti, zaposlenom se uz tu zaradu
uplaćuju sva tri doprinosa (za PIO, za zdrav-
stveno osiguranje i za osiguranje od nezaposleno-
sti), što je obaveza po članu 125. stav 2. Zakona o
radu. Osim toga, navedeni doprinosi obračunavaju
se na zaradu koja se isplaćuje, koja je po pravilu
viša od najniže mesečne osnovice doprinosa, što
je još jedna pogodnost isplate iz sredstava Fonda
solidarnosti.
Ujedno, uplatom doprinosa za osiguranje od ne-
zaposlenosti iz sredstava Fonda solidarnosti
pomenutim licima obezbeđuje se da, pored prava iz
penzijsko-invalidskog osiguranja, ostvare i pravo
na novčanu naknadu za nezaposlenost.
b) Naknada zarade za vreme bolovanja
Iz sredstava Fonda solidarnosti isplaćuje
se i naknada zarade za vreme odsutnosti zaposle-
nog sa rada zbog privremene sprečenosti za rad
po propisima o zdravstvenom osiguranju, koju je
poslodavac bio dužan da isplati, u skladu sa Za-
konom o radu (član 115), za poslednjih devet me-
seci pre otvaranja stečajnog postupka. Ovde treba
imati u vidu da se radi samo o naknadi zarade za
bolovanje do trideset dana, koju je bio obavezan da
isplati poslodavac jer se naknada zarade za bolo-
vanje preko trideset dana, koja pada na teret Repu-
bličkog fonda za zdravstveno osiguranje, ne može
naknaditi preko Fonda solidarnosti.
Naglašavamo da pravo na isplatu naknade zara-
de imaju samo zaposleni koji su u poslednjih devet
meseci pre otvaranja stečajnog postupka bili na
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 105
ZARADE
bolovanju, a njihov poslodavac tada nije izvršio
isplatu naknade zarade za bolovanje do trideset
dana. Znači, ako je stečajni postupak pokrenut 1.
juna 2020. godine, a zaposleni je bio na bolovanju od
5. novembra do 5. decembra 2019. godine, zaposleni
može da traži isplatu naknade zarade samo za bo-
lovanje do trideset dana, dakle od 5. novembra do
5. decembra. Ako je zaposleni imao i bolovanje od
10. februara do 10. marta 2019. godine, od Fonda ne
može da traži isplatu naknade zarade za to vreme
zato što taj period bolovanja prelazi devet meseci
koji prethode pokretanju stečajnog postupka.
FOvde je samo reč o potraživanju za nak-
nadu zarade za bolovanje do trideset
dana, što znači da potraživanja od poslodav-
ca u stečaju po osnovu drugih odsustava sa rada
(plaćeno odsustvo, godišnji odmor i sl.) zapo-
sleni ne mogu da ostvare iz sredstava Fonda
solidarnosti.
v) Naknada štete za neiskorišćeni
godišnji odmor
Iz sredstava Fonda solidarnosti isplaćuje se
i naknada štete za neiskorišćeni godišnji od-
mor krivicom poslodavca, i to za kalendarsku
godinu u kojoj je otvoren stečajni postupak, ako je
to pravo zaposleni imao pre otvaranja stečajnog
postupka. Navedena naknada isplaćuje se u visini
utvrđenoj odlukom stečajnog suda, a najviše u vi-
sini minimalne zarade.
Prema tome, uslovi da zaposleni traži od Fon-
da solidarnosti isplatu po osnovu naknade štete
za neiskorišćeni godišnji odmor kod poslodavca
u stečaju jesu:
hhda taj godišnji odmor nije iskorišćen zato što
mu to poslodavac za vreme rada nije omogućio (kri-
vica poslodavca);
hhda godišnji odmor nije korišćen za kalendar-
sku godinu u kojoj je otvoren stečajni postupak;
hhda je pravo na godišnji odmor zaposleni stekao
pre otvaranja stečajnog postupka.
S obzirom na iznete uslove za isplatu nak-
nade štete, zaposleni koji ovu isplatu zahteva
moraće da pruži Fondu solidarnosti odgova-
rajuće dokaze da je imao pravo na godišnji od-
mor, kao i da mu to poslodavac nije omogućio
(na primer, nije mu dostavio rešenje). U svakom
slučaju, na ovim licima je da dokažu krivicu
poslodavca za neiskorišćeni godišnji odmor.
g) Otpremnina zbog odlaska u penziju
Saglasno članu 125. stav 1. tačka 3) Zakona o
radu, zaposleni ima pravo na isplatu otpremnine
zbog odlaska u penziju u kalendarskoj godini u kojoj
je otvoren stečajni postupak. Saglasno Zakonu o
radu, otpremnina se isplaćuje u visini dve pro-
sečne zarade u Republici, prema poslednjem obja-
vljenom podatku republičkog organa nadležnog za
poslove statistike.
Pravo na isplatu otpremnine za odlazak u pen-
ziju preko Fonda solidarnosti mogu da ostvare
zaposleni:
hhako odlaze u penziju u kalendarskoj godini u ko-
joj je otvoren stečajni postupak;
hhako su pravo na penziju (starosnu, invalidsku
ili porodičnu) ostvarili pre otvaranja stečajnog
postupka;
hhako je to pravo utvrđeno rešenjem Fonda PIO
pre otvaranja stečajnog postupka.
Navedeno znači da, uz zahtev za ostvarivanje
prava na isplatu otpremnine, zaposleni mora
da podnese Fondu solidarnosti i rešenje Fonda
PIO kojim mu je utvrđeno pravo na penziju, u kome
će se tačno videti datum (dan, mesec, godina) počet-
ka ostvarivanja prava na penziju. Na primer, ako je
stečajni postupak pokrenut 1. juna 2019. godine, a
zaposleni je stekao pravo na penziju zaključno sa
1. aprilom 2019. godine, taj zaposleni ima pravo
na otpremninu iz sredstava Fonda solidarnosti
ako mu je nije isplatio poslodavac. Da je zaposleni
ostvario pravo na penziju 1. oktobra 2018. godine,
ne bi imao pravo na isplatu otpremnine jer pravo
na penziju nije ostvareno u kalendarskoj godini
u kojoj je pokrenut stečajni postupak, odnosno da
je zaposleni stekao pravo na penziju 1. jula 2019.
godine, ne bi imao pravo na otpremninu jer pravo
na penziju nije ostvareno pre pokretanja stečajnog
postupka.
Potrebno je obratiti pažnju i na navedenu
odredbu Zakona o radu koja glasi da pravo na
isplatu otpremnine iz sredstava Fonda soli-
darnosti ima samo zaposleni kome je u rešenju
Fonda PIO utvrđeno pravo na isplatu penzije
pre otvaranja stečajnog postupka. S tim u vezi
podsećamo na odredbu člana 73. Zakona o stečaju,
po kojoj se danom otvaranja stečajnog postupka
smatra dan objavljivanja oglasa o otvaranju ste-
čajnog postupka na oglasnoj tabli suda. To znači
da zaposleni kome je prestao radni odnos pre tog
datuma radi ostvarivanja prava na penziju, pri
106 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
čemu mu pre toga nije isplaćena otpremnina,
ima pravo na isplatu otpremnine iz sredstava
Fonda solidarnosti. U drugom slučaju, ako je za-
poslenom prestao radni odnos posle otvaranja
stečajnog postupka, on nema pravo na isplatu
otpremnine iz sredstava Fonda solidarnosti.
d) Naknada štete zbog povrede na radu ili
profesionalnog oboljenja
Zaposleni može da traži od Fonda solidarno-
sti naknadu štete zbog povrede na radu ili profe-
sionalnog oboljenja koje je nastalo kod poslodavca
koji je sada u stečaju. Ta naknada isplaćuje se u vi-
sini naknade utvrđene odlukom suda.
Dakle, uslovi za isplatu ove naknade su:
hhda je sud doneo odluku o naknadi štete u kalen-
darskoj godini u kojoj je otvoren stečajni postupak
i
hhda je pomenuta odluka suda postala pravosnažna
pre otvaranja stečajnog postupka.
Da bi se ostvarilo pravo na isplatu navede-
ne naknade u Fondu solidarnosti, oba navedena
uslova moraju da budu kumulativno ispunjena.
Uz zahtev za isplatu naknade zaposleni je dužan
da Fondu solidarnosti dostavi pravosnažnu
odluku suda kojom je utvrđeno pravo na naknadu
štete zbog povrede na radu ili profesionalnog
oboljenja.
Prema tome, uslovi da, u slučaju stečajnog po-
stupka poslodavca, zaposleni ostvare neisplaće-
na potraživanja od Fonda jesu:
1) da se radi o potraživanjima izričito defini-
sanim u članu 125. Zakona o radu,
2) da se radi o potraživanjima zaposlenih koji su
bili u radnom odnosu na dan pokretanja stečajnog
postupka nad poslodavcem ili lica koja su bila u
radnom odnosu u periodu za koji se ostvaruju prava,
3) da prava nisu ostvarena isplatom ili delimič-
nom isplatom u stečajnom postupku i
4) da je sproveden postupak pred Fondom solidar-
nosti, predviđen Zakonom o radu.
2.3 Podnošenje zahteva za isplatu Fondu
solidarnosti
Prema članu 139. Zakona o radu, postupak za
ostvarivanje prava zaposlenih po osnovu neispla-
ćenih potraživanja u slučaju stečajnog postupka
pokreće se na osnovu zahteva zaposlenih, koji se
podnosi Fondu solidarnosti u roku od četrdeset
pet dana od dana dostavljanja pravosnažne odluke
kojom je utvrđeno pravo na potraživanje, u skla-
du sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak.
Prema tome, u roku od četrdeset pet dana od dana
pravosnažnosti rešenja kojim je zaposlenima
utvrđeno pravo na potraživanje svaki zaposle-
ni treba da podnese zahtev Fondu za isplatu onog
dela potraživanja koji nije isplaćen iz stečajne
mase, odnosno za koji nema sredstava da se isplati
iz stečajne mase. Da bi ostvario pravo na isplatu
neisplaćenih potraživanja po osnovu stečaja od
Fonda, zaposleni mora:
1) da podnese zahtev za ostvarivanje prava u roku
od četrdeset pet dana od dana dostavljanja pravo-
snažne odluke o utvrđivanju potraživanja prema
stečajnom dužniku;
2) da dostavi potvrdu da iz stečajne mase nisu is-
plaćena potraživanja i da nema sredstava za ispla-
tu tih potraživanja u celosti ili delimično iz
stečajne mase za period od devet meseci pre pokre-
tanja stečajnog postupka, koju izdaje stečajno veće.
Dakle, rok od četrdeset pet dana od dana do-
stavljanja pravosnažne odluke kojom je utvr-
đeno pravo zaposlenog u stečajnom postupku
jeste prekluzivan, a po isteku tog roka zahtev
se odbacuje kao neblagovremen i zaposleni
gubi pravo na isplatu.
Potrebno je istaći još i da prilikom is-
plate potraživanja iz Fonda nema isplatnog
reda, odnosno ravnopravna su sva potraživanja
utvrđena čl. 125. i 126. Zakona o radu, tako da je
obaveza Fonda da ih isplati pod uslovima utvr-
đenim Zakonom o radu i podzakonskim aktom.
Radi isplate potraživanja prema poslodavcu
u stečaju zaposleni podnosi zahtev Fondu na ob-
rascu koji je propisan Pravilnikom o sadržaju
obrasca zahteva za ostvarivanje prava kod Fon-
da solidarnosti („Sl. glasnik RS”, br. 31/2005 i
78/2019 – dalje: Pravilnik). Pravilnikom se utvr-
đuje sadržaj obrasca zahteva za ostvarivanje prava
kod Fonda (dalje: Obrazac zahteva), kao i ostala
dokumentacija koju zaposleni dostavlja uz navede-
ni obrazac.
Prema članu 2. Pravilnika, u Obrascu zahteva
podnosilac zahteva popunjava sledeće:
1) lične podatke podnosioca zahteva:
(1) ime i prezime,
(2) dan, mesec i godina rođenja,
(3) mesto prebivališta odnosno boravišta,
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 107
ZARADE
(4) adresa stana (ulica i broj) i telefon,
(5) registarski broj lične isprave, mesto i datum
izdavanja,
(6) jedinstveni matični broj građana (JMBG),
(7) broj žiro odnosno tekućeg računa;
2) podatke o poslodavcu nad kojim je otvoren ste-
čajni postupak (dalje: poslodavac):
(1) naziv, sedište i adresu poslodavca;
3) podatke o pravima koja se potražuju:
(1) pravo na neisplaćenu zaradu za poslednjih de-
vet meseci pre otvaranja stečajnog postupka,
(2) pravo na neisplaćenu naknadu zarade za vreme
odsutnosti sa rada zbog privremene sprečenosti
za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju,
koju je bio dužan da isplati poslodavac u skla-
du sa Zakonom o radu (bolovanje do trideset dana
u poslednjih devet meseci pre otvaranja stečajnog
postupka),
(3) pravo na neisplaćenu naknadu štete za neisko-
rišćeni godišnji odmor za kalendarsku godinu u
kojoj je otvoren stečajni postupak, ako je to pravo
zaposleni imao pre otvaranja stečajnog postupka,
(4) pravo na neisplaćenu otpremninu zbog odlaska
u penziju u kalendarskoj godini u kojoj je otvoren
stečajni postupak, ako je pravo na penziju zaposle-
ni ostvario pre otvaranja stečajnog postupka,
(5) pravo na neisplaćenu naknadu štete zbog po-
vrede na radu ili profesionalnog oboljenja, na
osnovu odluke suda donete u kalendarskoj godini u
kojoj je otvoren stečajni postupak, ako je ta odluka
postala pravosnažna pre otvaranja stečajnog po-
stupka.
Obrazac zahteva izrađen je od hartije bele boje,
formata A/4, a odštampan je uz Pravilnik i čini
njegov sastavni deo.
Uz Obrazac zahteva, prema članu 3. Pravilnika,
saglasno članu 140. Zakona o radu, zaposleni pri-
laže sledeću dokumentaciju:
1) ugovor o radu, odnosno drugi akt o zasnivanju
radnog odnosa,
2) akt kojim je prestao radni odnos za lice kome
je prestao radni odnos pre otvaranja stečajnog po-
stupka,
3) odluku kojom se utvrđuje potraživanje i njegov
isplatni red, u skladu sa propisom o stečaju,
4) rešenje Republičkog fonda za penzijsko i in-
validsko osiguranje zaposlenih o ostvarenju prava
zaposlenog na penziju,
5) overen prepis pravosnažne odluke suda kojom je
utvrđeno pravo na naknadu štete zbog povrede na
radu ili profesionalnog oboljenja,
6) fotokopiju lične karte,
7) fotokopiju kartice tekućeg računa,
8) izjavu u vezi sa članom 103. stav 3. Zakona o
opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS”,
br. 18/16 i 95/18 – autentično tumačenje), koji
propisuje da u postupku koji se pokreće po zahte-
vu stranke organ može da vrši uvid, pribavlja i
obrađuje lične podatke o činjenicama o kojima se
vodi službena evidencija kada je to neophodno za
odlučivanje, osim ako stranka izričito izjavi da
će te podatke pribaviti sama, a ako stranka u roku
ne podnese lične podatke neophodne za odlučivanje
organa, zahtev za pokretanje postupka smatraće se
neurednim.
Napomena: Ukoliko se prilaže fotokopija
dokumenta, onda ista mora biti overena od stra-
ne javnog beležnika, a na teritoriji gde nisu
imenovani beležnici overa se vrši u sudu ili
opštini.
Obaveza zaposlenog je da obrazac zahteva ured-
no popuni, unoseći sve zahtevane podatke, kao i da
ga podnese sa dokumentima koji se u Pravilniku
navode. Svaki drugi oblik zahteva Fondu biće od-
bačen kao neuredan u skladu sa Zakonom o opštem
upravnom postupku, što će imati za posledicu
nemogućnost utvrđivanja traženog prava. Obra-
zac zahteva mora da se popuni čitko, da se datira i
svojeručno potpiše. Potrebno je zaokružiti broj
ispred prava koje se potražuje i priložiti ove-
rene fotokopije ili originale dokumenata koji se
prilažu, kao dokaz postojanja traženog prava, pri
čemu su isti propisani Pravilnikom. Spisak po-
trebnih dokumenata naveden je i na samom obrascu
zahteva.
Zahtev se, sa neophodnom dokumentacijom, do-
stavlja poštom na adresu: Fond solidarnosti, Po-
štanski fah 43, Nemanjina 22–26, 11124 Beograd;
ili lično u pisarnicu poslovne zgrade Vlade, Ne-
manjina 22–26, Beograd.
2.4 Postupak za ostvarivanje prava na
neisplaćena potraživanja u Fondu
Prema članu 139. Zakona o radu, postupak za
ostvarivanje prava na isplatu iz sredstava Fonda
pokreće se na zahtev zaposlenog. Zahtev se podnosi
Fondu u roku od četrdeset pet dana od dana dosta-
vljanja odluke kojom je utvrđeno pravo na potra-
živanje, u skladu sa Zakonom o stečaju. Znači, prvo
treba sačekati pravosnažnu odluku o utvrđivanju
108 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
prava na konkretnu isplatu, pa onda podneti zah-
tev Fondu. Pri tome treba obratiti pažnju na to
da je rok od četrdeset pet dana za podnošenje zah-
teva prekluzivan, što znači da se zahtev podnet
posle tog roka neće uzimati u razmatranje.
Od podnošenja zahteva za ostvarenje prava za-
poslenih u Fondu postupak pred Fondom odvija se
prema odredbama Zakona o upravnom postupku i u
skladu sa rokovima predviđenim tim zakonom, a uz
pomoć i saradnju stečajnih organa. Kada se navede-
ni postupak okonča, odnosno kada rešenje kojim su
utvrđena potraživanja zaposlenih koja imaju pra-
vo da ostvare u Fondu postane konačno, Fond je u
obavezi da u kontaktu sa stečajnim organima pro-
veri da li je do tada zaposlenom isplaćen deo ili
ukupna potraživanja koja su rešenjem – upravnim
aktom utvrđena. Organi stečajnog postupka dužni
su da daju tu informaciju Fondu u okviru saradnje
stečajnih organa i organa Fonda, u cilju ostvare-
nja prava radnika. Zahtev Fonda za izjašnjenje o
ostvarenju prava ne može i ne sme da sadrži zah-
tev da se proceni da li će i u kom stepenu radnici
moći da ostvare svoja prava u stečaju, već samo da
li su ih do tog trenutka ostvarili u celini ili
delimično. Po prijemu navedenog izjašnjenja –
obaveštenja stečajnih organa, zavisno od sadrži-
ne istog, Fond može i mora da izvrši isplate po
označenim konačnim upravnim aktima.
„Stoga Fond za isplatu po konačnom rešenju
ne mora čekati zaključenje stečajnog postupka, ali
mora proveriti da li je do trenutka isplate već u
samom stečajnom postupku izvršeno u celini ili
delimično plaćanje potraživanja radnika koja
su obuhvaćena rešenjem Fonda. Ukoliko je u ste-
čaju isplaćen deo potraživanja koja su utvrđena
rešenjem Fonda (na primer, kroz delimičnu de-
obu), Fond će isplatiti razliku do nivoa prava
utvrđenih svojim rešenjem” (Odgovori na pitanja
trgovinskih sudova koji su utvrđeni na sednici
Odeljenja za privredne sporove Višeg trgovinskog
suda, održanoj dana 26. 11. 2008. godine, kao i na
sednici Odeljenja za privredne prestupe i uprav-
no-računske sporove, održanoj dana 25. 11. 2008. go-
dine – „Sudska praksa trgovinskih sudova”, Bilten
br. 3/2008).
Po podnetom zahtevu zaposlenog Upravni odbor
Fonda odlučuje rešenjem. Ovde je potrebno pono-
viti da je ostvarenje potraživanja zaposlenih iz
sredstava Fonda uslovljeno njihovim prethodnim
utvrđenjem u postupku stečaja. Otuda se i rešenjem
Upravnog odbora Fonda može odobriti namirenje
samo priznatih potraživanja zaposlenih u ste-
čajnom postupku. I kada dobije rešenje Fonda o
priznatom pravu na potraživanje, zaposleni ne
može da naplati sredstva dok ne obezbedi potvrdu
od stečajnog suda da konkretno potraživanje nije
moglo da se naplati iz stečajne mase, jer zaposleni,
prema članu 124. st. 2. i 3. Zakona o radu, ima pravo
na isplatu svojih potraživanja samo:
hhako nisu isplaćena u skladu sa Zakonom o stečaju
ili
hhako su samo delimično isplaćena u skladu sa Za-
konom o stečaju (tada ostvaruje pravo na razliku do
nivoa prava utvrđenih po Zakonu o radu).
Prema tome, da bi se zaposlenom isplatila
sredstva iz Fonda, neophodno je da prethodno do-
stavi pravosnažnu odluku o utvrđenom potraži-
vanju i potvrdu stečajnog sudije da u stečajnoj masi
nema sredstava da se u celini ili delimično na-
miri konkretno potraživanje zaposlenog.
Prilikom isplate sredstava iz Fonda, bilo
da se isplaćuju minimalne zarade bilo naknade
zarada, otpremnine ili naknade štete, ne po-
stoje isplatni redovi, već su sve isplate u is-
tom redu prioriteta i obaveza je Fonda da ih
isplati. Za zaposlene kod poslodavca nad kojim
je pokrenut stečajni postupak obračun i ispla-
tu minimalne zarade vrši opštinska odnosno
gradska uprava iz sredstava obezbeđenih u budže-
tu Republike.
Kao što je već rečeno, po podnetom zahtevu za-
poslenog Upravni odbor Fonda odlučuje rešenjem.
Radi efikasnijeg sprovođenja zahteva stečajni
upravnik, poslodavac i zaposleni dužni su da, na
zahtev Fonda, u roku od petnaest dana od dana pri-
jema zahteva dostave sve podatke koji su od značaja
za donošenje pomenutog rešenja. Na primer, dokaz
o činjenici da je nad poslodavcem pokrenut stečaj-
ni postupak obezbeđuje sam poslodavac ili organ
opštinske/gradske uprave po službenoj dužnosti,
a dokaz o činjenici da poslodavac duži vremenski
period ne isplaćuje zarade podnosi sam posloda-
vac u obliku potvrde nadležne organizacije za
poslove platnog prometa ili na neki drugi način.
Protiv rešenja Upravnog odbora Fonda može
da se podnese žalba u roku od osam dana od dana
dostavljanja rešenja, pri čemu o njoj odlučuje mi-
nistar za poslove rada u roku od trideset dana od
dana podnošenja žalbe. Rešenje ministra je konač-
no i protiv njega može da se pokrene upravni spor.
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 109
ZARADE
Takođe treba napomenuti (član 143. Zakona o
radu) da zahtev za ostvarivanje prava u Fondu može
da podnese samo lice kome navedeno pravo pripa-
da, lično ili preko punomoćnika. Ako u toku po-
stupka ostvarivanja prava u Fondu nastupi smrt
stranke, pravo na nastavak postupka ima nasled-
nik stranke u skladu sa zakonom.
„Kada je zaposleni kao stranka u postupku pod-
neo zahtev Fondu radi ostvarivanja prava iz člana
125. Zakona o radu (isplata neisplaćene zarade i
uplata doprinosa za obavezno socijalno osigura-
nje kod poslodavca nad kojim je otvoren stečajni
postupak), ali je u toku postupka ostvarivanja
prava pred Fondom nastupila smrt stranke, pa
je pravo na nastavak postupka stekao naslednik
stranke u skladu sa zakonom, po osnovu pripadajuće
zarade koju je zaposleni ostvario u periodu dok je
bio u radnom odnosu (kod poslodavca nad kojim je
otvoren stečajni postupak) i što je utvrđeno u od-
govarajućem zakonskom postupku, postoji obaveza
plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osigu-
ranje po osnovu zarade zaposlenog koja se odnosi na
period dok je bio u radnom odnosu. Uplata dopri-
nosa vrši se od strane Fonda, kao isplatioca pri-
hoda, na način i u postupku kao i za sva druga lica
– zaposlene kojima pripada pravo saglasno članu
125. Zakona o radu” (Mišljenje Ministarstva fi-
nansija br. 011-00-1259/2015-04 od 2. 10. 2017).
Prema tome, može se zaključiti sledeće:
hhPo prijemu zahteva i potrebne dokumentaci-
je Fond sprovodi upravni postupak i utvrđuje
blagovremenost podnetog zahteva i kompletnost
dokumentacije, a potom Upravni odbor na osnovu
činjenica i dokaza donosi odluku. Upravni odbor
Fonda sprovodi postupak u kome utvrđuje odluču-
juće činjenice i okolnosti za donošenje odluke o
svakom individualnom zahtevu i donosi rešenje
ili zaključak.
hhNavedeno rešenje (odnosno zaključak) dostavlja
se podnosiocu zahteva lično ili preporučeno po-
štom.
hhŽalba na odluku može da se podnese ministru
za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
u roku od osam dana od dana prijema odluke.
hhUkoliko je odluka pozitivna, istekom roka za
žalbu postaje i pravosnažna. Na osnovu pravo-
snažne odluke odobreni iznos po potraživanom
pravu uplaćuje se na dostavljeni tekući račun pod-
nosioca zahteva.
hhUkoliko je na odluku Upravnog odbora Fonda
izjavljena žalba, o njoj odlučuje ministar za rad,
zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Odluka
ministra je konačna i dostavlja se podnosiocu zah-
teva preporučenom poštom, pri čemu protiv nje
može da se pokrene upravni spor.
2.5 Gubitak prava na novčanu isplatu od
Fonda
Prema članu 144. Zakona o radu, ako je neko od
neisplaćenih potraživanja (iz člana 125. Zakona
o radu) isplaćeno u potpunosti ili delimično, u
skladu sa propisima kojima je uređen stečajni po-
stupak, pre izvršenja rešenja koje je doneo Uprav-
ni odbor Fonda, Fond će po službenoj dužnosti
poništiti rešenje i doneti odluku o zahtevu u
skladu sa novim činjeničnim stanjem. Istovre-
meno, Fond je dužan da od zaposlenog zahteva po-
vraćaj sredstava isplaćenih u skladu sa zahtevom
zaposlenog, uvećanih za zakonsku zateznu kamatu i
troškove postupka, ako su prava stečena na osno-
vu neistinitih i netačnih podataka, odnosno ako
zaposleni nije obavestio Fond o činjenicama koje
utiču na sticanje i ostvarivanje prava utvrđenih
Zakonom o radu – u roku od godinu dana od dana
saznanja o činjenicama koje su osnov za povraćaj
sredstava. Zaposleni je dužan da u roku od tride-
set dana od dana dostavljanja zahteva za povraćaj
sredstava izvrši povraćaj na žiro račun Fon-
da.
Kao što može da se vidi, zaposleni gubi pravo
na potraživanja za zarade, naknade zarada, otprem-
ninu ili naknade štete od Fonda:
hhako mu je potraživanje po nekom od ovih osnova
već isplaćeno iz stečajne mase u potpunosti, pre
izvršenja rešenja Fonda o isplati (na primer, iz
stečajne mase isplaćene su zarade u skladu sa Zako-
nom o stečaju);
hhako je zaposleni dao neistinite podatke u vezi
sa ispunjavanjem uslova za ostvarivanje prava;
hhako zaposleni nije podneo zahtev u roku od četr-
deset pet dana od dana kada je dobio pravosnažnu
odluku kojom mu je utvrđeno pravo na potraživanje
u stečajnom postupku. PS
JESTE LI SE VEĆ PRETPLATILI NA ČASOPIS
„POSLOVNI SAVETNIK” ZA OVU GODINU?
011/ 2836-820, 011/2836-821,
011/2836-822, office@ingpro.rs