Ukidanje vanrednog stanja, povratak javnog gradskog i međugradskog saobraćaja, kao i primena Uredbe o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti COVID-19 („Sl. glasnik RS”, br. 54/2020 i 60/2020), intenziviraće poslovanja mnogih privrednih subjekata i vratiti zaposlene na posao.
Skip to PDF content72 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
Mr Željko Albaneze
Povratak zaposlenih na posao posle
ukidanja vanrednog stanja i obračun
njihovih primanja za mesec maj
Uvod
Ukidanje vanrednog stanja, povratak javnog
gradskog i međugradskog saobraćaja, kao i primena
Uredbe o fiskalnim pogodnostima i direktnim
davanjima privrednim subjektima u privatnom
sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ubla-
žavanja ekonomskih posledica nastalih usled bo-
lesti COVID-19 („Sl. glasnik RS”, br. 54/2020 i
60/2020), intenziviraće poslovanja mnogih pri-
vrednih subjekata i vratiti zaposlene na posao.
Za vreme vanrednog stanja pomenuti zaposleni de-
lom su radili od kuće, jedni su bili na plaćenim
ili neplaćenim odsustvima, a drugi na godišnjim
odmorima ili u mirovanju radnog odnosa, pa će
njihov povratak na rad zahtevati određene mere i
obračune poslodavaca, o čemu više detalja sledi
u nastavku.
1 Povratak na radno mesto zaposlenih
koji su radili od kuće
Kada su počele ekonomsko-finansijske teško-
će i ograničavanje kretanja usled pandemije, mnogi
poslodavci uputili su svoje zaposlene na rad od
kuće u skladu sa Uredbom o organizovanju rada po-
slodavaca za vreme vanrednog stanja („Sl. glasnik
RS” br. 31/2020). Za rad od kuće zaposleni su pri-
mili odgovarajuća rešenja, ali njihovi ugovori o
radu uglavnom nisu menjani u pogledu vrste posla
koji su obavljali na svojim radnim mestima, kao
i u pogledu osnovne zarade koju su ostvarivali za
vreme rada od kuće.
Sada kada je moguć dolazak na radna mesta za-
poslenih, ukidaju se rešenja po kojima su oba-
vljali rad od kuće, a zaposleni se pozivaju da se
određenog datuma jave na posao i nastave da rade u
prostorijama poslodavca. Zarada im se ne menja, a
obračun zarade nastavlja se u skladu sa ugovorom o
radu i u situaciji kada zaposleni od npr. 11. maja
počinje rad u prostorijama poslodavca. Za vreme
rada od kuće zaposleni je takođe primao zaradu (ne
naknadu zarade), tako da se za mesec maj obavlja je-
dinstveni mesečni obračun zarade. Naime, rad od
kuće nije plaćeno odsustvo, već organizacija rada
u kojoj zaposleni svoje radne obaveze izvršava od
kuće i za to ostvaruje zaradu. Razlika u obračunu
primanja biće samo u vezi sa naknadom za prevoz,
koju zaposleni nije imao za vreme rada od kuće, a
sada će mu i ona biti isplaćivana.
Posebno je pitanje da li će poslodavac u na-
stavku poslovanja u narednim mesecima ekonom-
skog oporavka sprovoditi mere racionalizacije
radne snage na primer, tako da će prilagođavati
sistematizaciju, ali u ovom momentu, kada to još
nije preduzeto, zaposleni se vraća na svoje poslo-
ve i radne zadatke, sa zaradom, drugim primanjima
i drugim pravima i obavezama u skladu sa svojim
ugovorom o radu.
2 Povratak na posao posle korišćenja
neplaćenog odsustva
2.1 Zakonske odredbe
Neplaćeno odsustvo predstavlja vid odsustvo-
vanja sa posla bez naknade. Odredbom člana 78.
Zakona o radu utvrđeno je da, na zahtev zaposle-
nog, poslodavac može da mu odobri odsustvo bez
naknade zarade – neplaćeno odsustvo, pri čemu
Zakon o radu ne definiše slučajeve pod kojima
poslodavac zaposlenom može da odobri nepla-
ćeno odsustvo. To znači da svojim opštim akti-
ma (kolektivni ugovor i pravilnik o radu), kao
i ugovorom o radu, poslodavci treba da predvide
slučajeve u kojima može da se odobri neplaćeno od-
sustvo. Neki zaposleni su, na primer, u ovoj situa-
ciji tražili neplaćeno radi završavanja svojih
privatnih poslova, nege članova porodice i sl.,
ali ono što je bitno jeste činjenica da je lice za
vreme korišćenja neplaćenog odsustva i dalje u
radnom odnosu kod poslodavca, odnosno i dalje se
smatra zaposlenim.
Rok za vraćanje na rad zaposlenog koji je bio na
neplaćenom odsustvu nije određen, pa se primenjuje
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 73
ZARADE
rok iz odredbe člana 79. stav 2. Zakona. Konkretno,
u skladu sa izdatim rešenjem, zaposleni je dužan
da se najkasnije u roku od petnaest dana od dana is-
teka roka u kom mu je prestalo pravo na neplaćeno
odsustvo vrati na rad. Ukoliko se ne vrati na rad
u skladu s rešenjem, poslodavac može da mu otkaže
ugovor o radu ili izrekne drugu meru za nepošto-
vanje radne discipline, odnosno povredu radne
obaveze u skladu sa čl. 179–181. Zakona. Ukoliko
se zaposleni ne vrati na rad u navedenom roku od
petnaest dana, poslodavac može da mu otkaže ugo-
vor o radu u skladu sa članom 179. stav 1. tačka 3)
Zakona, pa je u tom slučaju dan prestanka radnog
odnosa poslednji dan utvrđenog roka od petnaest
dana. Međutim, u posebnom slučaju, ako se razbo-
li ili iz drugog opravdanog razloga ne može da se
vrati na rad u propisanom roku, treba smatrati da
je zaposleni stupio na rad poslednjeg dana kada je
trebalo da počne da radi, pogotovo što svoje pravo
da se vrati na rad bez svoje krivice nije mogao da
ostvari.
Po isteku neplaćenog odsustva poslodavac
može da vrati zaposlenog na iste ili druge odgova-
rajuće poslove ponudom aneksa ugovora o radu. Kada
je reč o ponudi izmene ugovorenih uslova rada, po-
slodavac može da ponudi zaposlenom aneks ugovo-
ra o radu radi premeštaja na drugi odgovarajući
posao zbog potreba procesa rada i organizacije
rada, u skladu sa čl. 171. i 172. Zakona o radu. U
slučaju da zaposleni odbije ponudu aneksa ugovora
o radu u ostavljenom roku, odnosno ako ne potpiše
pomenuti aneks, stekli su se osnovi za otkaz ugovo-
ra o radu poslodavca u skladu sa članom 179. stav 5.
tačka 2) Zakona o radu.
Imajući u vidu da se period za vreme nepla-
ćenog odsustva, kada zaposlenom miruju prava
i obaveze iz radnog odnosa, ne smatra vremenom
provedenim na radu i ne računa prilikom utvr-
đivanja dužine godišnjeg odmora, zaposleni za
dane neplaćenog odsustva ne ostvaruje pravo na
godišnji odmor.
2.2 Prijava na osiguranje
Poslodavac
je dužan
da zaključno sa danom
povratka
zaposlenog
na rad podnese
prijavu
Fondu
PIO na obrascu
M-1, u kojoj
se, pored
ostalog,
popunjava
i redni
broj 11: „Datum
sticanja
svojstva
osiguranika”.
Naime, nesporno je da zaposleni za
vreme trajanja neplaćenog odsustva nema ni svoj-
stvo osiguranika zaposlenog kod svog poslodavca,
pa je u tom smislu poslodavac trebalo da izvrši
odjavu zaposlenog sa penzijskog i invalidskog osi-
guranja za period za koji mu je odobreno neplaćeno
odsustvo, i to u roku od tri dana od dana nastale
promene, kao i da, po isteku neplaćenog odsustva, u
istom roku izvrši prijavu na osiguranje, saglasno
odredbi člana 144. stav 1. tačka 2) Zakona o penzij-
skom i invalidskom osiguranju. Pravni osnov za
odjavu sa osiguranja i ponovnu prijavu predstavlja
rešenje poslodavca kojim se zaposlenom odobrava
neplaćeno odsustvo u određenom vremenskom tra-
janju.
Zaposlena
žena
koja
se nalazi
na neplaćenom
odsustvu
u trenutku
otvaranja
porodiljskog
odsustva
treba
o tome
da obavesti
poslodavca
kod koga
je u radnom
odnosu
da bi ostvarila
pravo
na porodiljsko
odsustvo
(dokaz
– lekarska
doznaka).
Na
osnovu
podnetih
dokaza
poslodavac
je dužan
da za
tu zaposlenu
ženu
donese
rešenje
o korišćenju
prava
na porodiljsko
odsustvo
i da je prijavi
nadležnom
fondu
(ako je zaposlena
bila
na neplaćenom
odsustvu
dužem
od trideset dana).
2.3 Obračun zarade po povratku sa
neplaćenog odsustva
Ako se zaposleni u toku meseca vrati na posao
sa neplaćenog odsustva, na dan povratka na posao
stiče pravo na zaradu u skladu sa svojim ugovorom
o radu, a za deo mesec u kome je bio na neplaćenom
odsustvu nema pravo na naknadu zarade. Poslodav-
ci ove momente treba da imaju u vidu jer obračun
zarade za deo meseca ima poseban poreski tretman.
U datom primeru zaposleni ima sledeći raspo-
red rada u mesecu maju:
Redni
broj Opis Broj
časova
1. Mogući časovi rada u mesecu 168
2. Časovi neplaćenog odsustva 48
3. Časovi provedeni na radu (red. br. 1 – red. br 2) 120
Za 48 časova neplaćenog odsustva zaposleni
nema primanja, a za 120 časova rada zaposleni
ostvaruje zaradu u skladu sa ugovorom o radu, pri
čemu treba imati u vidu da se na tu zaradu obra-
čunava srazmerno poresko umanjenje. Na primer,
osnovna zarada zaposlenog iznosi 80.000 dinara,
a poresko umanjenje 16.300 dinara.
Obračun zarade zaposlenog koji se vratio sa ne-
plaćenog odsustva i počeo da radi 11. maja:
74 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
Obračun zarade za deo meseca maja
Red.
br. OPIS Časovi
1. Mogući fond časova rada u maju 2020. godine 168
2. Časovi provedeni na radu 120
3. Neplaćeno odsustvo 48
OBRAČUN ZARADE Iznos
4. Osnovna zarada za puno radno vreme (bruto) 80.000,00
5. Osnovna zarada po radnom času
(red. br. 4 : red. br. 1)
476,19
6. Osnovna zarada za vreme provedeno na radu
(red. br. 5 × red. br. 2)
57.142,86
7. Radni učinak 1.000,00
8. Topli obrok 2.000,00
9. Uvećanje zarade po osnovu minulog rada (10%
× red. br. 6)
5.714,00
10. Ukupna zarada za vreme provedeno na radu
(red. br. 6 do red. br. 9)
65.856,86
U datom slučaju osnovna zarada obračunata je
srazmerno časovima rada, pa je na nju obračunat
minuli rad. Ovako utvrđena zarada predmet je
oporezivanja radi utvrđivanja zarade za isplatu:
Red.
br. Opis Iznos
1. Bruto zarada za 120 časova rada u mesecu 65.856,86
2. Osnovica za socijalne doprinose 65.856,86
3. Iznos doprinosa na teret zaposlenog
(red. br. 2. × 19,9%) 13.105,52
4. Iznos doprinosa na teret poslodavca (red.
br. 2. × 16,65%) 10.965,17
5. Pun iznos umanjenja poreske olakšice 16.300,00
6. Srazmeran iznos poreske olakšice
(16.300 din. : 168 č. ) × 120 č. 11.642,86
7. Poreska osnovica
(red. br. 1 – red. br. 6) 54.214,00
8. Porez (10% × red. br. 7) 5.421,40
9. Neto zarada za isplatu
(red. br. 1 – red. br. 3 – red. br. 8) 47.329,94
U datom slučaju izračunata je srazmerna poreska
olakšica za 120 časova rada u mesecu (od mogućih
168), koja je odbijena od zarade za nepun fond časova
rada, pa je na taj način izvršeno „prilagođavanje”
obračuna poreza na zaradu za nepuno radno vreme.
U posebnom slučaju moguće je da poslodavac za
mesec maj kao konačnu zaradu isplaćuje samo mini-
malnu zaradu (na primer, od sredstava dobijenih
po Uredbi o fiskalnim pogodnostima), pri čemu
tada zaposleni po povratku sa neplaćenog odsustva
prelazi na isplatu minimalne zarade, a ne prima
zaradu po svom ugovoru o radu. U tom slučaju, sagla-
sno stavu 3. člana 111. Zakona o radu, poslodavac
donosi odluku o uvođenju minimalne zarade, koja
se navedenom odlukom uvodi za sve zaposlene, bez
obaveze zaključivanja aneksa ugovora o radu sa sva-
kim zaposlenim, dakle direktno se primenjuje na
sve zaposlene.
Obračun zarade zaposlenog koji se vratio sa ne-
plaćenog odsustva i počeo da radi 11. maja:
Obračun zarade za deo meseca maja
Red.
br. OPIS Časovi
1. Mogući fond časova rada u maju 2020. godine 168
2. Časovi provedeni na radu 120
3. Neplaćeno odsustvo 48
OBRAČUN ZARADE Iznos
4. Minimalna cena rada po času rada – neto 172,54
5. Minimalna neto zarada za časove rada (red.
br. 4 × red. br. 2)
20.704,80
6. Radni učinak 1.000,00
7. Topli obrok 2.000,00
8. Uvećanje zarade po osnovu minulog rada (10%
× red. br. 5)
2.070,48
9. Ukupna zarada za vreme provedeno na radu –
neto (red. br. 5 do red. br. 8)
25.775,28
U takvom slučaju srazmerna minimalna zarada
(za časove na radu) postaje osnovna zarada zapo-
slenog, na koju se dodaju ostale isplate iz radnog
odnosa. Treba imati u vidu da se ta zarada „bru-
tira” primenom srazmerne poreske olakšice.
Konkretno:
hhpuna poreska olakšica na zaradu za puno radno
vreme iznosi 16.300,00 din.;
hhsrazmerna poreska olakšica za 120 časova rada
iznosi 11.642,86 dinara ((16.300 : 168) × 120).
Iz toga proizlazi da se prevođenje u bruto po-
menute neto zarade obavlja po formuli: Bruto =
(Neto – 1.164,29) : 0,701.
Zato se obračun ove zarade nastavlja na sledeći
način:
Red.
br. OPIS Iznos
1. Ukupna zarada za vreme provedeno na radu – neto 25.775,28
2. Pun iznos umanjenja poreske olakšice 16.300,00
3. Srazmeran iznos poreske olakšice (16.300 din.
: 168 č. ) × 120 č. 11.642,86
4. Ukupna zarada – bruto (25.775,28 – 1.164,29) :
0,701 35.108,40
5. Iznos doprinosa na teret zaposlenog (red. br. 4
× 19,9%) 6.986,57
6. Iznos doprinosa na teret poslodavca (red. br. 4
× 16,65%) 5.845,55
7. Porez (35.108,40 – 11.642,86) x 10% 2.346,55
8. Ukupna zarada za vreme provedeno na radu – neto
(red. br. 4 – red. br. 5 – red. br. 7) = red. br. 1 25.775,28
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 75
ZARADE
U jednoj varijanti opisanog slučaja moguće je da
isplaćena minimalna zarada iz sredstava države
predstavlja samo prvi deo zarade za maj na primer,
a da će poslodavac po konačnom obračunu isplati-
ti ostatak zarada iz svojih sredstava u skladu sa
ugovorima o radu zaposlenih. Tada će poslodavac
pri isplati drugog dela zarade za maj platiti ra-
zliku između plaćenog iznosa doprinosa i poreza
na isplaćene minimalne zarade i iznosa poreza i
doprinosa obračunatog na ukupnu zaradu koju is-
plaćuje. Međutim, treba imati u vidu da obračuna-
vanje drugog dela zarade za zaposlenog iz primera
neće značiti ispravku srazmernog umanjenja pore-
ske olakšice od 11.642,86 dinara – ona je utvrđena
srazmerno vremenu rada za ceo mesec i ne menja se
u zavisnosti od visine zarade.
Može se reći da će sličan obračun zarade
za deo meseca poslodavac sprovesti i ako se u
toku meseca maja porodilja vrati na rad. Za deo
meseca koji je provela na porodiljskom odsustvu
ona dobija naknadu zarade od „države”, na koju je
obračunata i srazmerna poreska olakšica na za-
radu. Za vreme koje posle početka rada zaposlena
ostvari na radu kod poslodavca u ostatku meseca
ostvaruje zaradu na koju se obračunava srazmerna
olakšica za obračun poreza, dok je cela zarada
od poslodavca osnovica za obračun doprinosa.
3 Povratak na posao zaposlenog koji je
proglašen „tehnološkim viškom”
U praksi se događa da poslodavac vraća na rad
zaposlenog kojeg je već proglasio viškom i otka-
zao mu ugovor o radu na osnovu člana 179. stav 5.
tačka 1) Zakona o radu (prestanak potrebe za ra-
dom zaposlenog), jer dođe do zaključka da je nasta-
la potreba za obavljanjem istih poslova. U skladu
sa članom 182. Zakona o radu, ako od otkaza ovog
ugovora o radu nije prošlo više od tri meseca,
poslodavac je dužan da prednost za zaključivanje
ugovora o radu pruži zaposlenom kome je prestao
radni odnos.
U datom slučaju poslodavac je dužan da zapo-
slenom isplati već obračunatu a neisplaćenu ot-
premninu, s obzirom na to da je zaposlenom radni
odnos prestao na osnovu zakonito donetog rešenja
o otkazu ugovora o radu. Takvo rešenje je konačno
i kao takvo proizvodi sva pravna dejstva i prav-
ne posledice koje na osnovu njega nastupaju, a to
su gubitak posla za zaposlenog i obaveza isplate
otpremnine za poslodavca. To što je poslodavac u
zakonskoj obavezi da „usled nastale potrebe za oba-
vljanjem istih poslova prednost za zaključivanje
ugovora o radu pruži zaposlenom kome je prestao
radni odnos” – ne abolira ga od ispunjenja već na-
stalih obaveza preuzetih rešenjem kojim je takvog
zaposlenog prethodno proglasio viškom.
Takođe je moguća situacija u kojoj se isti za-
posleni vraća na rad kod poslodavca koji ga je
proglasio viškom, ali na osnovu pravosnažne
odluke suda. Članom 195. Zakona o radu propisa-
no je da protiv rešenja kojim je povređeno pravo
zaposlenog ili kad je zaposleni saznao za povredu
prava, zaposleni, odnosno predstavnik sindikata
čiji je zaposleni član, ako ga zaposleni ovlasti,
može da pokrene spor pred nadležnim sudom. Rok
za pokretanje spora je šezdeset dana od dana dosta-
vljanja rešenja, odnosno saznanja za povredu prava.
U slučaju da se zaposleni vraća na rad zbog toga
što je nadležni pravosudni organ svojom presu-
dom, kao nezakonito, poništio rešenje o otkazu
ugovora o radu poslodavca, kojim je zaposleni pro-
glašen za višak, navedeno rešenje ne proizvodi
nikakva pravna dejstva, pa ni obavezu poslodavca
da zaposlenom isplati obračunatu otpremninu. S
obzirom na to da se u dispozitivu takvih presuda
obično navodi da je „poslodavac dužan da zaposle-
nom prizna sva prava iz radnog odnosa”, za poslo-
davca nastaje obaveza da zaposlenom isplati sve
neisplaćene zarade i uplati poreze i doprinose,
a za zaposlenog nastaje obaveza da poslodavcu vra-
ti primljenu otpremninu, kao i Nacionalnoj slu-
žbi za zapošljavanje novčanu naknadu isplaćenu
za vreme privremene nezaposlenosti, s obzirom na
to da se poništajem nezakonito donetog rešenja
o otkazu ugovora o radu poništavaju i sve njegove
posledice.
U praksi su moguće situacije kada po odluci
suda zaposleni treba da bude vraćen na rad, a radno
mesto je ukinuto i u aktu o sistematizaciji poslo-
va ne postoji radno mesto za koje se zahteva stručna
sprema koju ima zaposleni koji vodi radni spor.
Vraćanje na rad podrazumeva vraćanje na ranije rad-
no mesto, a ako je ono ukinuto – na radno mesto koje
odgovara stručnoj spremi, znanju i sposobnostima
zaposlenog. Zato činjenica da je poslodavac u me-
đuvremenu izmenio akt o sistematizaciji radnih
mesta tako da više ne postoje poslovi za koje se zah-
teva stručna sprema koju zaposleni ima, ne može
da bude razlog za nevraćanje zaposlenog na rad, ako
76 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
sud poništi rešenje o prestanku radnog odnosa.
Poslodavac je obavezan da izvrši odluku suda.
4 Vraćanje zaposlenog sa „prinudnog
plaćenog odsustva”
Nakon što je, usled pandemije i proglašenog
vanrednog stanja, došlo do pada poslovnih aktiv-
nosti, poslodavci su, kao meru prilagođavanja tre-
nutnoj situaciji i obimu posla, preduzeli, između
ostalog, i:
1) slanje zaposlenih na plaćena odsustva saglasno
članu 116. Zakona o radu i
2) slanje zaposlenih na plaćena odsustva saglasno
članu 117. Zakona o radu.
U oba slučaja radi se o plaćenom odsustvu za
koje su Zakonom o radu navedeni razlozi, ali i na-
čin isplate naknade zarade.
U prvom slučaju (član 116. Zakona o radu) poslo-
davcu je omogućeno da uputi zaposlene na plaćeno
odsustvo (prinudni odmor) ako je došlo do prekida
rada ili smanjenje obima rada koji nije prouzroko-
van krivicom zaposlenog, za koje vreme zaposleni
ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60%
prosečne zarade u prethodnih dvanaest meseci, s
tim da ona ne može biti manja od minimalne zarade
utvrđene u skladu sa Zakonom o radu.
U drugom slučaju (član 117. Zakona o radu)
zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme
prekida rada do koga je došlo naredbom nadležnog
državnog organa ili nadležnog organa poslodavca
zbog neobezbeđivanja bezbednosti i zaštite ži-
vota i zdravlja na radu, kao i u drugim slučajevim
utvrđenim opštim aktom i ugovorom o radu, za
koje vreme se naknada zarade utvrđuje opštim ak-
tom ili ugovorom o radu.
Po isteku odsustva na koje je poslodavac upu-
tio zaposlene zbog prekida rada bez njihove kri-
vice, poslodavac je dužan da zaposlene vrati na
rad i da im obezbedi da rade. Druga mogućnost je
da se ti zaposleni proglase tehnološkim viškom.
Naime, ukoliko je u međuvremenu na pojedinim
poslovima došlo do trajnog prekida rada zbog
tehnoloških, organizacionih ili ekonomskih
promena kod poslodavca, tada trajno prestaje i
potreba za radom određenog broja zaposlenih
koji su radili na tim poslovima, a već su bili
na plaćenom odsustvu. U datom slučaju poslodavac
donosi odluku o utvrđivanju jednog broja zaposle-
nih tehnološkim viškom i sprovodi postupak
prestanka radnog odnosa u skladu sa članom 179.
Zakona o radu. Postupak za rešavanje viška zapo-
slenih u smislu navedenog člana može da se spro-
vede i u periodu dok su zaposleni na plaćenom
odsustvu, odnosno i pre isteka utvrđene dužine
odsustva. Zaposleni koji su na plaćenom odsustvu
ne uživaju zaštitu od otkaza ugovora o radu
(osim zaposlenih iz člana 187. Zakona o radu –
zaposleni za vreme trudnoće, porodiljskog odsu-
stva i odsustva radi nege deteta i radi posebne
nege deteta), odnosno može da im se otkaže ugo-
vor o radu u skladu sa Zakonom o radu.
Kada se zaposleni vrate na rad, na primer u
mesecu maju, oni za taj mesec ostvaruju naknadu
zarade za časove odsustva, kao i zaradu za časo-
ve rada. Na primer, obračun za jednog zaposlenog
kome je naknada zarade utvrđivana u visini 60%
od proseka iz prethodnih dvanaest meseci može
da bude sledeći:
Obračun zarade i naknade zarade za maj 2020. godine
Red.
br. OPIS Časovi
1. Mogući fond časova rada u maju 2020. godine 168
2. Časovi provedeni na radu 120
3. Časovi plaćenog odsustvo (sa 60% zarade) 48
OBRAČUN ZARADE Iznos
4. Osnovna zarada – neto 70.000,00
5. Osnovna zarada po radnom času (red. br. 4 : red.
br. 1)
416,67
6. Osnovna zarada za vreme provedeno na radu
(416,67 × 120 č.)
50.000,00
7. Radni učinak 1.000,00
8. Topli obrok 2.000,00
9. Uvećanje zarade po osnovu minulog rada (4% ×
red. br. 6)
2.000,00
10. Ukupna zarada za vreme provedeno na radu
(red. br. 6 do red. br. 9)
55.000,00
OBRAČUN NAKNADE ZARADE Iznos
11. Prosečna zarada u prethodnih 12 meseci po
času – prethodno utvrđeni iznos – neto
400,00
12. Naknada zarade za plaćeno odsustvo
(400 din. × 48 č.) × 60%
11.520,00
ZARADA I NAKNADA ZARADE – neto Iznos
13. Ukupna zarada i naknada zarade (red. br. 10 +
red. br. 12)
66.520,00
U opisanom slučaju obračunata su primanja
zaposlenog za pun mesec, tako da će u nastavku
obračuna poreska olakšica na zaradu prilikom
obračuna poreza biti iskazana u punom iznosu od
16.300 dinara, odnosno bruto primanja zaposlenog
su: Bruto = (66.520,00 – 1.630) : 0,701 = 92.567,76.
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 77
ZARADE
Prilikom ovog obračuna naknade i zarade
za isti mesec naknada se kumulira sa zaradom,
obračunavaju se i plaćaju porez i doprinosi
na ukupan iznos i nadležnom organu Poreske
uprave dostavljaju se podaci na jednoj poreskoj
prijavi. Naime, kada samo deo meseca provede na
plaćenom odsustvu, zaposleni za te dane dobija
naknadu zarade prema proseku iz prethodnih
dvanaest meseci, a za preostale sate rada u me-
secu prima zaradu u skladu sa svojom osnovnom
zaradom, radnim učinkom i ostvarenim uveća-
njima zarade.
I u datom slučaju, po povratku sa plaćenog od-
sustva, zaposlenog kod poslodavca može da dočeka
isplata minimalnih zarada, pa će za časove odsu-
stva primiti naknadu zarade, a za časove na radu
minimalnu zaradu, srazmerno odrađenim časovima
na radu, umesto svoje zarade po ugovoru o radu.
5 Povratak na posao posle mirovanja
prava i obaveze zbog izbora na
funkciju
Prema odredbi člana 79. stav 2. Zakona o radu,
zaposleni kome miruju prava i obaveze po osno-
vama iz stava 1. ovog člana ima pravo da se u roku
od petnaest dana od dana odsluženja, odnosno do-
služenja vojnog roka, prestanka rada u inostran-
stvu, odnosno kod drugog poslodavca, prestanka
funkcije, povratka sa izdržavanja kazne zatvora,
odnosno mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne
mere – vrati na rad kod poslodavca. Znači, prema
ovim odredbama, kada se radi o mirovanju radnog
odnosa zbog izbora/imenovanja na funkciju, mero-
davno vreme za početak roka za vraćanje na rad kod
poslodavca jeste dan prestanka funkcije. Zakonom
određeni rok je prekluzivne prirode za vraćanje
na rad posle prestanka javne funkcije. Naime, rok
od petnaest dana iz odredbe člana 79. stav 2. Zakona
o radu računa se od trenutka prestanka funkcije,
pri čemu je za vreme povratka zaposlenog bez zna-
čaja period u kome ostvaruje pravo na platu u smi-
slu propisa o radnim odnosima posle prestanka
funkcije. U tom periodu zaposleni ne vrši funk-
ciju na koju je izabran, već se nalazi u zaštitnom
statusu po prestanku funkcije, koji mu prestaje
povratkom na rad kod poslodavca. Pri tome ta-
kođe treba imati u vidu da Zakon nije predvideo
da se rok od petnaest dana za vraćanje na rad kod
poslodavca računa od proteka vremena za koje iza-
brano lice ostvaruje pravo na platu, već od dana
prestanka funkcije prema odredbi člana 79. stav
2. Prema tome, ako se zaposleni ne vrati na rad kod
poslodavca u roku od petnaest dana od dana iste-
ka roka za mirovanje radnog odnosa, poslodavac je
ovlašćen da zbog ovakvog ponašanja otkaže ugovor
o radu zaposlenom. Kao dan prestanka radnog od-
nosa smatra se i prijavljuje dan kada je zaposleni
počeo da koristi odsustvo sa rada (prestao da do-
lazi na rad).
Nevraćanje zaposlenog na rad predstavlja otka-
zni razlog koji poslodavac može da upotrebi, ali
i ne mora. U slučaju da se zaposleni uopšte ne vra-
ti na rad, nema zakonske prezumpcije o prestanku
radnog odnosa, ali ako se zaposleni neblagovre-
meno vrati na rad, poslodavac može da ga uključi
u proces rada, s tim što navedeni otkazni razlog
ne može da se upotrebi po proteku roka iz člana
184. stav 1. Zakona (šest meseca od dana nastupanja
činjenica koje su osnov za davanje otkaza).
Ovo su pravni aspekti vraćanja zaposlenog kod
matičnog poslodavca posle mirovanja radnog od-
nosa. Na dan početka rada zaposleni počinje da
ostvaruje zaradu kod poslodavca, a za deo meseca
koji je proveden u mirovanju poslodavac mu ne is-
plaćuje nikakvu naknadu. Dakle, obračun zarade u
datom slučaju isti je kao što je prikazano u slučaju
zaposlenih koji su se vratili u toku maja sa nepla-
ćenog odsustva. PS
3
DECENIJE
ZARADE
Mr Željko Albaneze
Povratak zaposlenih na posao posle
ukidanja vanrednog stanja i obračun
njihovih primanja za mesec maj
Uvod
Ukidanje vanrednog stanja, povratak javnog
gradskog i međugradskog saobraćaja, kao i primena
Uredbe o fiskalnim pogodnostima i direktnim
davanjima privrednim subjektima u privatnom
sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ubla-
žavanja ekonomskih posledica nastalih usled bo-
lesti COVID-19 („Sl. glasnik RS”, br. 54/2020 i
60/2020), intenziviraće poslovanja mnogih pri-
vrednih subjekata i vratiti zaposlene na posao.
Za vreme vanrednog stanja pomenuti zaposleni de-
lom su radili od kuće, jedni su bili na plaćenim
ili neplaćenim odsustvima, a drugi na godišnjim
odmorima ili u mirovanju radnog odnosa, pa će
njihov povratak na rad zahtevati određene mere i
obračune poslodavaca, o čemu više detalja sledi
u nastavku.
1 Povratak na radno mesto zaposlenih
koji su radili od kuće
Kada su počele ekonomsko-finansijske teško-
će i ograničavanje kretanja usled pandemije, mnogi
poslodavci uputili su svoje zaposlene na rad od
kuće u skladu sa Uredbom o organizovanju rada po-
slodavaca za vreme vanrednog stanja („Sl. glasnik
RS” br. 31/2020). Za rad od kuće zaposleni su pri-
mili odgovarajuća rešenja, ali njihovi ugovori o
radu uglavnom nisu menjani u pogledu vrste posla
koji su obavljali na svojim radnim mestima, kao
i u pogledu osnovne zarade koju su ostvarivali za
vreme rada od kuće.
Sada kada je moguć dolazak na radna mesta za-
poslenih, ukidaju se rešenja po kojima su oba-
vljali rad od kuće, a zaposleni se pozivaju da se
određenog datuma jave na posao i nastave da rade u
prostorijama poslodavca. Zarada im se ne menja, a
obračun zarade nastavlja se u skladu sa ugovorom o
radu i u situaciji kada zaposleni od npr. 11. maja
počinje rad u prostorijama poslodavca. Za vreme
rada od kuće zaposleni je takođe primao zaradu (ne
naknadu zarade), tako da se za mesec maj obavlja je-
dinstveni mesečni obračun zarade. Naime, rad od
kuće nije plaćeno odsustvo, već organizacija rada
u kojoj zaposleni svoje radne obaveze izvršava od
kuće i za to ostvaruje zaradu. Razlika u obračunu
primanja biće samo u vezi sa naknadom za prevoz,
koju zaposleni nije imao za vreme rada od kuće, a
sada će mu i ona biti isplaćivana.
Posebno je pitanje da li će poslodavac u na-
stavku poslovanja u narednim mesecima ekonom-
skog oporavka sprovoditi mere racionalizacije
radne snage na primer, tako da će prilagođavati
sistematizaciju, ali u ovom momentu, kada to još
nije preduzeto, zaposleni se vraća na svoje poslo-
ve i radne zadatke, sa zaradom, drugim primanjima
i drugim pravima i obavezama u skladu sa svojim
ugovorom o radu.
2 Povratak na posao posle korišćenja
neplaćenog odsustva
2.1 Zakonske odredbe
Neplaćeno odsustvo predstavlja vid odsustvo-
vanja sa posla bez naknade. Odredbom člana 78.
Zakona o radu utvrđeno je da, na zahtev zaposle-
nog, poslodavac može da mu odobri odsustvo bez
naknade zarade – neplaćeno odsustvo, pri čemu
Zakon o radu ne definiše slučajeve pod kojima
poslodavac zaposlenom može da odobri nepla-
ćeno odsustvo. To znači da svojim opštim akti-
ma (kolektivni ugovor i pravilnik o radu), kao
i ugovorom o radu, poslodavci treba da predvide
slučajeve u kojima može da se odobri neplaćeno od-
sustvo. Neki zaposleni su, na primer, u ovoj situa-
ciji tražili neplaćeno radi završavanja svojih
privatnih poslova, nege članova porodice i sl.,
ali ono što je bitno jeste činjenica da je lice za
vreme korišćenja neplaćenog odsustva i dalje u
radnom odnosu kod poslodavca, odnosno i dalje se
smatra zaposlenim.
Rok za vraćanje na rad zaposlenog koji je bio na
neplaćenom odsustvu nije određen, pa se primenjuje
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 73
ZARADE
rok iz odredbe člana 79. stav 2. Zakona. Konkretno,
u skladu sa izdatim rešenjem, zaposleni je dužan
da se najkasnije u roku od petnaest dana od dana is-
teka roka u kom mu je prestalo pravo na neplaćeno
odsustvo vrati na rad. Ukoliko se ne vrati na rad
u skladu s rešenjem, poslodavac može da mu otkaže
ugovor o radu ili izrekne drugu meru za nepošto-
vanje radne discipline, odnosno povredu radne
obaveze u skladu sa čl. 179–181. Zakona. Ukoliko
se zaposleni ne vrati na rad u navedenom roku od
petnaest dana, poslodavac može da mu otkaže ugo-
vor o radu u skladu sa članom 179. stav 1. tačka 3)
Zakona, pa je u tom slučaju dan prestanka radnog
odnosa poslednji dan utvrđenog roka od petnaest
dana. Međutim, u posebnom slučaju, ako se razbo-
li ili iz drugog opravdanog razloga ne može da se
vrati na rad u propisanom roku, treba smatrati da
je zaposleni stupio na rad poslednjeg dana kada je
trebalo da počne da radi, pogotovo što svoje pravo
da se vrati na rad bez svoje krivice nije mogao da
ostvari.
Po isteku neplaćenog odsustva poslodavac
može da vrati zaposlenog na iste ili druge odgova-
rajuće poslove ponudom aneksa ugovora o radu. Kada
je reč o ponudi izmene ugovorenih uslova rada, po-
slodavac može da ponudi zaposlenom aneks ugovo-
ra o radu radi premeštaja na drugi odgovarajući
posao zbog potreba procesa rada i organizacije
rada, u skladu sa čl. 171. i 172. Zakona o radu. U
slučaju da zaposleni odbije ponudu aneksa ugovora
o radu u ostavljenom roku, odnosno ako ne potpiše
pomenuti aneks, stekli su se osnovi za otkaz ugovo-
ra o radu poslodavca u skladu sa članom 179. stav 5.
tačka 2) Zakona o radu.
Imajući u vidu da se period za vreme nepla-
ćenog odsustva, kada zaposlenom miruju prava
i obaveze iz radnog odnosa, ne smatra vremenom
provedenim na radu i ne računa prilikom utvr-
đivanja dužine godišnjeg odmora, zaposleni za
dane neplaćenog odsustva ne ostvaruje pravo na
godišnji odmor.
2.2 Prijava na osiguranje
Poslodavac
je dužan
da zaključno sa danom
povratka
zaposlenog
na rad podnese
prijavu
Fondu
PIO na obrascu
M-1, u kojoj
se, pored
ostalog,
popunjava
i redni
broj 11: „Datum
sticanja
svojstva
osiguranika”.
Naime, nesporno je da zaposleni za
vreme trajanja neplaćenog odsustva nema ni svoj-
stvo osiguranika zaposlenog kod svog poslodavca,
pa je u tom smislu poslodavac trebalo da izvrši
odjavu zaposlenog sa penzijskog i invalidskog osi-
guranja za period za koji mu je odobreno neplaćeno
odsustvo, i to u roku od tri dana od dana nastale
promene, kao i da, po isteku neplaćenog odsustva, u
istom roku izvrši prijavu na osiguranje, saglasno
odredbi člana 144. stav 1. tačka 2) Zakona o penzij-
skom i invalidskom osiguranju. Pravni osnov za
odjavu sa osiguranja i ponovnu prijavu predstavlja
rešenje poslodavca kojim se zaposlenom odobrava
neplaćeno odsustvo u određenom vremenskom tra-
janju.
Zaposlena
žena
koja
se nalazi
na neplaćenom
odsustvu
u trenutku
otvaranja
porodiljskog
odsustva
treba
o tome
da obavesti
poslodavca
kod koga
je u radnom
odnosu
da bi ostvarila
pravo
na porodiljsko
odsustvo
(dokaz
– lekarska
doznaka).
Na
osnovu
podnetih
dokaza
poslodavac
je dužan
da za
tu zaposlenu
ženu
donese
rešenje
o korišćenju
prava
na porodiljsko
odsustvo
i da je prijavi
nadležnom
fondu
(ako je zaposlena
bila
na neplaćenom
odsustvu
dužem
od trideset dana).
2.3 Obračun zarade po povratku sa
neplaćenog odsustva
Ako se zaposleni u toku meseca vrati na posao
sa neplaćenog odsustva, na dan povratka na posao
stiče pravo na zaradu u skladu sa svojim ugovorom
o radu, a za deo mesec u kome je bio na neplaćenom
odsustvu nema pravo na naknadu zarade. Poslodav-
ci ove momente treba da imaju u vidu jer obračun
zarade za deo meseca ima poseban poreski tretman.
U datom primeru zaposleni ima sledeći raspo-
red rada u mesecu maju:
Redni
broj Opis Broj
časova
1. Mogući časovi rada u mesecu 168
2. Časovi neplaćenog odsustva 48
3. Časovi provedeni na radu (red. br. 1 – red. br 2) 120
Za 48 časova neplaćenog odsustva zaposleni
nema primanja, a za 120 časova rada zaposleni
ostvaruje zaradu u skladu sa ugovorom o radu, pri
čemu treba imati u vidu da se na tu zaradu obra-
čunava srazmerno poresko umanjenje. Na primer,
osnovna zarada zaposlenog iznosi 80.000 dinara,
a poresko umanjenje 16.300 dinara.
Obračun zarade zaposlenog koji se vratio sa ne-
plaćenog odsustva i počeo da radi 11. maja:
74 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
Obračun zarade za deo meseca maja
Red.
br. OPIS Časovi
1. Mogući fond časova rada u maju 2020. godine 168
2. Časovi provedeni na radu 120
3. Neplaćeno odsustvo 48
OBRAČUN ZARADE Iznos
4. Osnovna zarada za puno radno vreme (bruto) 80.000,00
5. Osnovna zarada po radnom času
(red. br. 4 : red. br. 1)
476,19
6. Osnovna zarada za vreme provedeno na radu
(red. br. 5 × red. br. 2)
57.142,86
7. Radni učinak 1.000,00
8. Topli obrok 2.000,00
9. Uvećanje zarade po osnovu minulog rada (10%
× red. br. 6)
5.714,00
10. Ukupna zarada za vreme provedeno na radu
(red. br. 6 do red. br. 9)
65.856,86
U datom slučaju osnovna zarada obračunata je
srazmerno časovima rada, pa je na nju obračunat
minuli rad. Ovako utvrđena zarada predmet je
oporezivanja radi utvrđivanja zarade za isplatu:
Red.
br. Opis Iznos
1. Bruto zarada za 120 časova rada u mesecu 65.856,86
2. Osnovica za socijalne doprinose 65.856,86
3. Iznos doprinosa na teret zaposlenog
(red. br. 2. × 19,9%) 13.105,52
4. Iznos doprinosa na teret poslodavca (red.
br. 2. × 16,65%) 10.965,17
5. Pun iznos umanjenja poreske olakšice 16.300,00
6. Srazmeran iznos poreske olakšice
(16.300 din. : 168 č. ) × 120 č. 11.642,86
7. Poreska osnovica
(red. br. 1 – red. br. 6) 54.214,00
8. Porez (10% × red. br. 7) 5.421,40
9. Neto zarada za isplatu
(red. br. 1 – red. br. 3 – red. br. 8) 47.329,94
U datom slučaju izračunata je srazmerna poreska
olakšica za 120 časova rada u mesecu (od mogućih
168), koja je odbijena od zarade za nepun fond časova
rada, pa je na taj način izvršeno „prilagođavanje”
obračuna poreza na zaradu za nepuno radno vreme.
U posebnom slučaju moguće je da poslodavac za
mesec maj kao konačnu zaradu isplaćuje samo mini-
malnu zaradu (na primer, od sredstava dobijenih
po Uredbi o fiskalnim pogodnostima), pri čemu
tada zaposleni po povratku sa neplaćenog odsustva
prelazi na isplatu minimalne zarade, a ne prima
zaradu po svom ugovoru o radu. U tom slučaju, sagla-
sno stavu 3. člana 111. Zakona o radu, poslodavac
donosi odluku o uvođenju minimalne zarade, koja
se navedenom odlukom uvodi za sve zaposlene, bez
obaveze zaključivanja aneksa ugovora o radu sa sva-
kim zaposlenim, dakle direktno se primenjuje na
sve zaposlene.
Obračun zarade zaposlenog koji se vratio sa ne-
plaćenog odsustva i počeo da radi 11. maja:
Obračun zarade za deo meseca maja
Red.
br. OPIS Časovi
1. Mogući fond časova rada u maju 2020. godine 168
2. Časovi provedeni na radu 120
3. Neplaćeno odsustvo 48
OBRAČUN ZARADE Iznos
4. Minimalna cena rada po času rada – neto 172,54
5. Minimalna neto zarada za časove rada (red.
br. 4 × red. br. 2)
20.704,80
6. Radni učinak 1.000,00
7. Topli obrok 2.000,00
8. Uvećanje zarade po osnovu minulog rada (10%
× red. br. 5)
2.070,48
9. Ukupna zarada za vreme provedeno na radu –
neto (red. br. 5 do red. br. 8)
25.775,28
U takvom slučaju srazmerna minimalna zarada
(za časove na radu) postaje osnovna zarada zapo-
slenog, na koju se dodaju ostale isplate iz radnog
odnosa. Treba imati u vidu da se ta zarada „bru-
tira” primenom srazmerne poreske olakšice.
Konkretno:
hhpuna poreska olakšica na zaradu za puno radno
vreme iznosi 16.300,00 din.;
hhsrazmerna poreska olakšica za 120 časova rada
iznosi 11.642,86 dinara ((16.300 : 168) × 120).
Iz toga proizlazi da se prevođenje u bruto po-
menute neto zarade obavlja po formuli: Bruto =
(Neto – 1.164,29) : 0,701.
Zato se obračun ove zarade nastavlja na sledeći
način:
Red.
br. OPIS Iznos
1. Ukupna zarada za vreme provedeno na radu – neto 25.775,28
2. Pun iznos umanjenja poreske olakšice 16.300,00
3. Srazmeran iznos poreske olakšice (16.300 din.
: 168 č. ) × 120 č. 11.642,86
4. Ukupna zarada – bruto (25.775,28 – 1.164,29) :
0,701 35.108,40
5. Iznos doprinosa na teret zaposlenog (red. br. 4
× 19,9%) 6.986,57
6. Iznos doprinosa na teret poslodavca (red. br. 4
× 16,65%) 5.845,55
7. Porez (35.108,40 – 11.642,86) x 10% 2.346,55
8. Ukupna zarada za vreme provedeno na radu – neto
(red. br. 4 – red. br. 5 – red. br. 7) = red. br. 1 25.775,28
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 75
ZARADE
U jednoj varijanti opisanog slučaja moguće je da
isplaćena minimalna zarada iz sredstava države
predstavlja samo prvi deo zarade za maj na primer,
a da će poslodavac po konačnom obračunu isplati-
ti ostatak zarada iz svojih sredstava u skladu sa
ugovorima o radu zaposlenih. Tada će poslodavac
pri isplati drugog dela zarade za maj platiti ra-
zliku između plaćenog iznosa doprinosa i poreza
na isplaćene minimalne zarade i iznosa poreza i
doprinosa obračunatog na ukupnu zaradu koju is-
plaćuje. Međutim, treba imati u vidu da obračuna-
vanje drugog dela zarade za zaposlenog iz primera
neće značiti ispravku srazmernog umanjenja pore-
ske olakšice od 11.642,86 dinara – ona je utvrđena
srazmerno vremenu rada za ceo mesec i ne menja se
u zavisnosti od visine zarade.
Može se reći da će sličan obračun zarade
za deo meseca poslodavac sprovesti i ako se u
toku meseca maja porodilja vrati na rad. Za deo
meseca koji je provela na porodiljskom odsustvu
ona dobija naknadu zarade od „države”, na koju je
obračunata i srazmerna poreska olakšica na za-
radu. Za vreme koje posle početka rada zaposlena
ostvari na radu kod poslodavca u ostatku meseca
ostvaruje zaradu na koju se obračunava srazmerna
olakšica za obračun poreza, dok je cela zarada
od poslodavca osnovica za obračun doprinosa.
3 Povratak na posao zaposlenog koji je
proglašen „tehnološkim viškom”
U praksi se događa da poslodavac vraća na rad
zaposlenog kojeg je već proglasio viškom i otka-
zao mu ugovor o radu na osnovu člana 179. stav 5.
tačka 1) Zakona o radu (prestanak potrebe za ra-
dom zaposlenog), jer dođe do zaključka da je nasta-
la potreba za obavljanjem istih poslova. U skladu
sa članom 182. Zakona o radu, ako od otkaza ovog
ugovora o radu nije prošlo više od tri meseca,
poslodavac je dužan da prednost za zaključivanje
ugovora o radu pruži zaposlenom kome je prestao
radni odnos.
U datom slučaju poslodavac je dužan da zapo-
slenom isplati već obračunatu a neisplaćenu ot-
premninu, s obzirom na to da je zaposlenom radni
odnos prestao na osnovu zakonito donetog rešenja
o otkazu ugovora o radu. Takvo rešenje je konačno
i kao takvo proizvodi sva pravna dejstva i prav-
ne posledice koje na osnovu njega nastupaju, a to
su gubitak posla za zaposlenog i obaveza isplate
otpremnine za poslodavca. To što je poslodavac u
zakonskoj obavezi da „usled nastale potrebe za oba-
vljanjem istih poslova prednost za zaključivanje
ugovora o radu pruži zaposlenom kome je prestao
radni odnos” – ne abolira ga od ispunjenja već na-
stalih obaveza preuzetih rešenjem kojim je takvog
zaposlenog prethodno proglasio viškom.
Takođe je moguća situacija u kojoj se isti za-
posleni vraća na rad kod poslodavca koji ga je
proglasio viškom, ali na osnovu pravosnažne
odluke suda. Članom 195. Zakona o radu propisa-
no je da protiv rešenja kojim je povređeno pravo
zaposlenog ili kad je zaposleni saznao za povredu
prava, zaposleni, odnosno predstavnik sindikata
čiji je zaposleni član, ako ga zaposleni ovlasti,
može da pokrene spor pred nadležnim sudom. Rok
za pokretanje spora je šezdeset dana od dana dosta-
vljanja rešenja, odnosno saznanja za povredu prava.
U slučaju da se zaposleni vraća na rad zbog toga
što je nadležni pravosudni organ svojom presu-
dom, kao nezakonito, poništio rešenje o otkazu
ugovora o radu poslodavca, kojim je zaposleni pro-
glašen za višak, navedeno rešenje ne proizvodi
nikakva pravna dejstva, pa ni obavezu poslodavca
da zaposlenom isplati obračunatu otpremninu. S
obzirom na to da se u dispozitivu takvih presuda
obično navodi da je „poslodavac dužan da zaposle-
nom prizna sva prava iz radnog odnosa”, za poslo-
davca nastaje obaveza da zaposlenom isplati sve
neisplaćene zarade i uplati poreze i doprinose,
a za zaposlenog nastaje obaveza da poslodavcu vra-
ti primljenu otpremninu, kao i Nacionalnoj slu-
žbi za zapošljavanje novčanu naknadu isplaćenu
za vreme privremene nezaposlenosti, s obzirom na
to da se poništajem nezakonito donetog rešenja
o otkazu ugovora o radu poništavaju i sve njegove
posledice.
U praksi su moguće situacije kada po odluci
suda zaposleni treba da bude vraćen na rad, a radno
mesto je ukinuto i u aktu o sistematizaciji poslo-
va ne postoji radno mesto za koje se zahteva stručna
sprema koju ima zaposleni koji vodi radni spor.
Vraćanje na rad podrazumeva vraćanje na ranije rad-
no mesto, a ako je ono ukinuto – na radno mesto koje
odgovara stručnoj spremi, znanju i sposobnostima
zaposlenog. Zato činjenica da je poslodavac u me-
đuvremenu izmenio akt o sistematizaciji radnih
mesta tako da više ne postoje poslovi za koje se zah-
teva stručna sprema koju zaposleni ima, ne može
da bude razlog za nevraćanje zaposlenog na rad, ako
76 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
sud poništi rešenje o prestanku radnog odnosa.
Poslodavac je obavezan da izvrši odluku suda.
4 Vraćanje zaposlenog sa „prinudnog
plaćenog odsustva”
Nakon što je, usled pandemije i proglašenog
vanrednog stanja, došlo do pada poslovnih aktiv-
nosti, poslodavci su, kao meru prilagođavanja tre-
nutnoj situaciji i obimu posla, preduzeli, između
ostalog, i:
1) slanje zaposlenih na plaćena odsustva saglasno
članu 116. Zakona o radu i
2) slanje zaposlenih na plaćena odsustva saglasno
članu 117. Zakona o radu.
U oba slučaja radi se o plaćenom odsustvu za
koje su Zakonom o radu navedeni razlozi, ali i na-
čin isplate naknade zarade.
U prvom slučaju (član 116. Zakona o radu) poslo-
davcu je omogućeno da uputi zaposlene na plaćeno
odsustvo (prinudni odmor) ako je došlo do prekida
rada ili smanjenje obima rada koji nije prouzroko-
van krivicom zaposlenog, za koje vreme zaposleni
ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60%
prosečne zarade u prethodnih dvanaest meseci, s
tim da ona ne može biti manja od minimalne zarade
utvrđene u skladu sa Zakonom o radu.
U drugom slučaju (član 117. Zakona o radu)
zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme
prekida rada do koga je došlo naredbom nadležnog
državnog organa ili nadležnog organa poslodavca
zbog neobezbeđivanja bezbednosti i zaštite ži-
vota i zdravlja na radu, kao i u drugim slučajevim
utvrđenim opštim aktom i ugovorom o radu, za
koje vreme se naknada zarade utvrđuje opštim ak-
tom ili ugovorom o radu.
Po isteku odsustva na koje je poslodavac upu-
tio zaposlene zbog prekida rada bez njihove kri-
vice, poslodavac je dužan da zaposlene vrati na
rad i da im obezbedi da rade. Druga mogućnost je
da se ti zaposleni proglase tehnološkim viškom.
Naime, ukoliko je u međuvremenu na pojedinim
poslovima došlo do trajnog prekida rada zbog
tehnoloških, organizacionih ili ekonomskih
promena kod poslodavca, tada trajno prestaje i
potreba za radom određenog broja zaposlenih
koji su radili na tim poslovima, a već su bili
na plaćenom odsustvu. U datom slučaju poslodavac
donosi odluku o utvrđivanju jednog broja zaposle-
nih tehnološkim viškom i sprovodi postupak
prestanka radnog odnosa u skladu sa članom 179.
Zakona o radu. Postupak za rešavanje viška zapo-
slenih u smislu navedenog člana može da se spro-
vede i u periodu dok su zaposleni na plaćenom
odsustvu, odnosno i pre isteka utvrđene dužine
odsustva. Zaposleni koji su na plaćenom odsustvu
ne uživaju zaštitu od otkaza ugovora o radu
(osim zaposlenih iz člana 187. Zakona o radu –
zaposleni za vreme trudnoće, porodiljskog odsu-
stva i odsustva radi nege deteta i radi posebne
nege deteta), odnosno može da im se otkaže ugo-
vor o radu u skladu sa Zakonom o radu.
Kada se zaposleni vrate na rad, na primer u
mesecu maju, oni za taj mesec ostvaruju naknadu
zarade za časove odsustva, kao i zaradu za časo-
ve rada. Na primer, obračun za jednog zaposlenog
kome je naknada zarade utvrđivana u visini 60%
od proseka iz prethodnih dvanaest meseci može
da bude sledeći:
Obračun zarade i naknade zarade za maj 2020. godine
Red.
br. OPIS Časovi
1. Mogući fond časova rada u maju 2020. godine 168
2. Časovi provedeni na radu 120
3. Časovi plaćenog odsustvo (sa 60% zarade) 48
OBRAČUN ZARADE Iznos
4. Osnovna zarada – neto 70.000,00
5. Osnovna zarada po radnom času (red. br. 4 : red.
br. 1)
416,67
6. Osnovna zarada za vreme provedeno na radu
(416,67 × 120 č.)
50.000,00
7. Radni učinak 1.000,00
8. Topli obrok 2.000,00
9. Uvećanje zarade po osnovu minulog rada (4% ×
red. br. 6)
2.000,00
10. Ukupna zarada za vreme provedeno na radu
(red. br. 6 do red. br. 9)
55.000,00
OBRAČUN NAKNADE ZARADE Iznos
11. Prosečna zarada u prethodnih 12 meseci po
času – prethodno utvrđeni iznos – neto
400,00
12. Naknada zarade za plaćeno odsustvo
(400 din. × 48 č.) × 60%
11.520,00
ZARADA I NAKNADA ZARADE – neto Iznos
13. Ukupna zarada i naknada zarade (red. br. 10 +
red. br. 12)
66.520,00
U opisanom slučaju obračunata su primanja
zaposlenog za pun mesec, tako da će u nastavku
obračuna poreska olakšica na zaradu prilikom
obračuna poreza biti iskazana u punom iznosu od
16.300 dinara, odnosno bruto primanja zaposlenog
su: Bruto = (66.520,00 – 1.630) : 0,701 = 92.567,76.
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 77
ZARADE
Prilikom ovog obračuna naknade i zarade
za isti mesec naknada se kumulira sa zaradom,
obračunavaju se i plaćaju porez i doprinosi
na ukupan iznos i nadležnom organu Poreske
uprave dostavljaju se podaci na jednoj poreskoj
prijavi. Naime, kada samo deo meseca provede na
plaćenom odsustvu, zaposleni za te dane dobija
naknadu zarade prema proseku iz prethodnih
dvanaest meseci, a za preostale sate rada u me-
secu prima zaradu u skladu sa svojom osnovnom
zaradom, radnim učinkom i ostvarenim uveća-
njima zarade.
I u datom slučaju, po povratku sa plaćenog od-
sustva, zaposlenog kod poslodavca može da dočeka
isplata minimalnih zarada, pa će za časove odsu-
stva primiti naknadu zarade, a za časove na radu
minimalnu zaradu, srazmerno odrađenim časovima
na radu, umesto svoje zarade po ugovoru o radu.
5 Povratak na posao posle mirovanja
prava i obaveze zbog izbora na
funkciju
Prema odredbi člana 79. stav 2. Zakona o radu,
zaposleni kome miruju prava i obaveze po osno-
vama iz stava 1. ovog člana ima pravo da se u roku
od petnaest dana od dana odsluženja, odnosno do-
služenja vojnog roka, prestanka rada u inostran-
stvu, odnosno kod drugog poslodavca, prestanka
funkcije, povratka sa izdržavanja kazne zatvora,
odnosno mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne
mere – vrati na rad kod poslodavca. Znači, prema
ovim odredbama, kada se radi o mirovanju radnog
odnosa zbog izbora/imenovanja na funkciju, mero-
davno vreme za početak roka za vraćanje na rad kod
poslodavca jeste dan prestanka funkcije. Zakonom
određeni rok je prekluzivne prirode za vraćanje
na rad posle prestanka javne funkcije. Naime, rok
od petnaest dana iz odredbe člana 79. stav 2. Zakona
o radu računa se od trenutka prestanka funkcije,
pri čemu je za vreme povratka zaposlenog bez zna-
čaja period u kome ostvaruje pravo na platu u smi-
slu propisa o radnim odnosima posle prestanka
funkcije. U tom periodu zaposleni ne vrši funk-
ciju na koju je izabran, već se nalazi u zaštitnom
statusu po prestanku funkcije, koji mu prestaje
povratkom na rad kod poslodavca. Pri tome ta-
kođe treba imati u vidu da Zakon nije predvideo
da se rok od petnaest dana za vraćanje na rad kod
poslodavca računa od proteka vremena za koje iza-
brano lice ostvaruje pravo na platu, već od dana
prestanka funkcije prema odredbi člana 79. stav
2. Prema tome, ako se zaposleni ne vrati na rad kod
poslodavca u roku od petnaest dana od dana iste-
ka roka za mirovanje radnog odnosa, poslodavac je
ovlašćen da zbog ovakvog ponašanja otkaže ugovor
o radu zaposlenom. Kao dan prestanka radnog od-
nosa smatra se i prijavljuje dan kada je zaposleni
počeo da koristi odsustvo sa rada (prestao da do-
lazi na rad).
Nevraćanje zaposlenog na rad predstavlja otka-
zni razlog koji poslodavac može da upotrebi, ali
i ne mora. U slučaju da se zaposleni uopšte ne vra-
ti na rad, nema zakonske prezumpcije o prestanku
radnog odnosa, ali ako se zaposleni neblagovre-
meno vrati na rad, poslodavac može da ga uključi
u proces rada, s tim što navedeni otkazni razlog
ne može da se upotrebi po proteku roka iz člana
184. stav 1. Zakona (šest meseca od dana nastupanja
činjenica koje su osnov za davanje otkaza).
Ovo su pravni aspekti vraćanja zaposlenog kod
matičnog poslodavca posle mirovanja radnog od-
nosa. Na dan početka rada zaposleni počinje da
ostvaruje zaradu kod poslodavca, a za deo meseca
koji je proveden u mirovanju poslodavac mu ne is-
plaćuje nikakvu naknadu. Dakle, obračun zarade u
datom slučaju isti je kao što je prikazano u slučaju
zaposlenih koji su se vratili u toku maja sa nepla-
ćenog odsustva. PS
3
DECENIJE