Uvodne napomene

U ovom napisu, kao nastavku teme iz prošlog broja Poslovnog savetnika pod nazivom „Izmirenje obaveza na osnovu platnih transakcija između pružaoca i korisnika platnih usluga”, prikazaćemo primere izmirenja finansijskih obaveza između korisnika platnih usluga na osnovu sklopljenih ugovora o kompenzaciji, cesiji, asignaciji, preuzimanju duga i jemstvu.

Da podsetimo, korisnicima platnih usluga smatraju se pravna ili fizička koja koriste ili su koristila platnu uslugu u svojstvu platioca i/ili primaoca plaćanja ili su se pružaocu platnih usluga obratila radi korišćenja tih usluga.

  1. Izmirenje obaveza na osnovu ugovora o kompenzaciji

Izmirenje međusobnih dospelih obaveza između dužnika i poverioca vrši se na osnovu ugovora o prebijanju (kompenzaciji) ili izjave o kompenzaciji, što proističe iz člana 337. Zakona o obligacionim odnosima.

Izjava o kompenzaciji predstavlja knjigovodstvenu ispravu da je obaveza prema dužniku izvršena, odnosno da je potraživanje od poverioca naplaćeno, a istovremeno predstavlja i dokument na osnovu kojeg se sprovodi knjiženje i kod dužnika i kod poverioca.

Zakonom nije propisana forma izjave o kompenzaciji. Važno je da izjava bude u pisanom obliku i da se navede da je data radi prebijanja potraživanja.

U zavisnosti od broja učesnika u kompenzaciji, postoje bilateralna i multilateralna kompenzacija.

Bilateralna kompenzacija podrazumeva učešće dva pravna lica u postupku izmirivanja obaveza. U tom slučaju jedno pravno lice ima istovremeno i obaveze i potraživanja prema drugom pravnom licu.

Multilateralna kompenzacija podrazumeva učešće dva i više pravnih lica u postupku izmirivanja obaveza, tj. kada jedno pravno lice duguje drugom pravnom licu, drugo pravno lice duguje trećem pravnom licu, a treće pravno lice duguje prvom pravnom licu. Takva kompenzacija može sadržati neograničen broj učesnika, ali poslednji učesnik u kompenzaciji mora biti u dužničko-poverilačkom odnosu sa prvim pravnim licem u nizu kompenzacije.

Treba napomenuti da se izmirivanje obaveza na osnovu izjave o kompenzaciji ne vrši podnošenjem naloga za prenos – Obrazac 3 – pružaocu platnih usluga (banci, instituciji elektronskog novca, platnoj instituciji i dr.). Obaveza se smatra izmirenom kada su izjavu o kompenzaciji potpisali poverilac i dužnik u vezi sa svojim dospelim međusobnim potraživanjima i obavezama i takva izjava, kao što je rečeno, predstavlja dokument za knjiženje na osnovu kojeg se smanjuju potraživanja i obaveze za isti iznos.

1.1. Primer načina izmirenja obaveza na osnovu ugovora – izjave o prebijanju (kompenzaciji)

Ugovor o kompenzaciji

zaključen dana 31. 5. 2017. godine u Beogradu, između:

„Mega” d.o.o. iz Beograda, ul. Maksima Gorkog br. 5, PIB 154725643, mat. br. 76645689, koje zastupa Petar Petrović (u daljem tekstu: „poverilac”), i

„Astra” d.o.o. iz Novog Sada, ul. Zmaj Jovina br. 30, PIB 102233455, mat. br. 56098732, koje zastupa Marko Marković (u daljem tekstu: „dužnik”).

Član 1.

Ugovorne strane su saglasne da zaključivanjem ovog ugovora međusobno izmire svoje dospele, nesporne a neizmirene obaveze.

Obaveze koje se izmiruju su :

A) Poverilačke obaveze prema dužniku u ukupnom iznosu od 270.000,00, i to:

  • račun br. 105 od 15. 3. 2017. godine, u iznosu od 120.000,00 dinara;
  • račun br. 130 od 30. 4. 2017. godine, u iznosu od 60.000,00 dinara;
  • račun br. 165 od 15. 5. 2017. godine, u iznosu od 000,00 dinara.

B) Dužnikove obaveze prema poveriocu u ukupnom iznosu od 550.000,00, i to:

  • račun br. 44 od 25. 3. 2017. godine, u iznosu od 200.000,00 dinara;
  • račun br. 60 od 15. 4. 2017. godine, u iznosu od 180.000,00 dinara;
  • račun br. 72 od 18. 5. 2017. godine, u iznosu od 170.000,00 dinara.

Ugovorne strane su saglasne da je iznos koji kompenzuju prema ovom Ugovoru 270.000,00 dinara.

Neizmireni deo od 280.000,00 din. „dužnik” će doznačiti na račun „poverioca” do 30. 6. 2017. godine.

Posle potpisivanja ovog Ugovora međusobna potraživanja potpisnika ovog Ugovora prestaju u potpunosti u navedenom iznosu.

Član 2.

Ovaj Ugovor je zaključen u 4 (četiri) istovetna primerka, po 2 (dva) za svaku ugovornu stranu.

Za poverioca:                                                                                          Za dužnika:

____________                                                                                          _______________

1.2. Knjiženje međusobnog zatvaranja obaveza i potraživanja na osnovu ugovora – izjave o kompenzaciji

U skladu sa Pravilnikom o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za privredna društva i zadruge („Sl. glasnik RS”, br. 95/2014 – u daljem tekstu: Pravilnik o Kontnom okviru), na osnovu obostrano potpisanog ugovora – izjave o kompenzaciji (poverioca i dužnika), poverilac će prilikom knjiženja smanjiti svoje potraživanje za 270.000,00 dinara, tako da će dugovati račun 435 – Dobavljači u zemlji, a potraživaće račun 204 – Kupci u zemlji. Na osnovu ovako sprovedenog knjiženja ostaje otvorena razlika potraživanja prema poveriocu od 280.000,00 dinara, koju će dužnik, u skladu sa ugovorom o kompenzaciji, izmiriti do 30. 6. 2017. godine.

Dužnik će u svojim knjigama sprovesti knjiženje na osnovu izjave o kompenzaciji, pri čemu će svoje potraživanje od 270.000,00 dinara zatvoriti tako da duguje račun 435 – Dobavljači u zemlji, a potražuje račun 204 – Kupci u zemlji. Napominjemo da više nema knjiženja protivstavki povećanja i smanjenja prometa na računu 241 – Tekući (poslovni) računi – u visini iznosa koji je predmet kompenzacije, iz razloga što se  više ne podnosi Nalog za prenos – Obrazac 3 banci ili nekoj drugoj instituciji kod koje je otvoren tekući račun korisnika usluga.

  1. Izmirenje obaveza na osnovu ugovora o cesiji – ustupanje potraživanja

Cesija podrazumeva obligacioni odnos o kom postižu pisanu saglasnost: cedent – ustupilac potraživanja (dosadašnji poverilac) i cesionar – primalac potraživanja (novi poverilac). Što se tiče cesusa (dužnika), on ostaji isti, a umesto da svoju obavezu izmiruje prema dosadašnjem poveriocu, on je na osnovu ugovora o cesiji izmiruje prema novom poveriocu. O tome ga pisano obaveštava cedent ugovorom o cesiji koji su potpisali cedent i cesionar.

2.1. Primer načina izmirenja obaveza na osnovu ugovora o cesiji

UGOVOR O CESIJI POTRAŽIVANJA

zaključen dana 10. 6. 2017. godine, između :

  1. CEDENTA (ustupioca): „Alfa” d.o.o. iz Vranja, ul. B. Stankovića br. 20, PIB 265640878, mat. br. 18546293, kog zastupa Milan Milanović, i
  2. CESIONARA (primaoca): „Beta” d.o.o. iz Kragujevca, ul. V. Karadžića br. 36, PIB 169457314, mat. br. 23965647, kog zastupa Stanko Stanković.

Član 1.

Cedent ustupa Cesionaru svoje potraživanje koje ima prema „Gami” iz Kruševca kao Cesusu, svom dužniku, u iznosu od 450.000,00 dinara, kao i sva sporedna prava u vezi sa ovim potraživanjem – zakonsku kamatu i dr.

Cedent se obavezuje da Cesusu dostavi fotokopiju primerka ovog Ugovora i da ga obavesti da navedeni iznos umesto Cedentu duguje Cesionaru (alternativa: predajom primerka ovog ugovora Cesusu, istog obavezuje da navedeni iznos umesto Cedentu izmiri Cesionaru).

Prilikom zaključivanja ovog Ugovora Cedent predaje Cesionaru kopije svojih računa kojima dokumentuje potraživanje od Cesusa u iznosu iz člana 1. ovog ugovora, i to:

  • račun br. 35 od 30. 4. 2017. godine, na iznos 165.000,00 dinara;
  • račun br. 48 od 10. 5. 2017. godine, na iznos 135.000,00 dinara;
  • račun br. 66 od 25. 5. 2017. godine, na iznos 150.000,00 dinara.

Član 2.

Isplatom iznosa iz člana 1. ovog Ugovora, izvršenom od strane Cesusa Cesionaru, izmiruju se i gase obaveze Cedenta prema Cesionaru za iznos od 450.000,00 dinara, kao i obaveza Cesusa prema Cedentu za iznos od 450.000,00 dinara.

Međusobne obaveze ugovornih strana ne gase se i ostaju u svemu na snazi ukoliko Cesus ne plati Cesionaru iznos iz člana 1. ovog ugovora.

Alternativa: Potpisivanjem ovog ugovora izmiruju se i gase obaveze Cesusa prema Cedentu za iznos od 450.000,00 dinara, a Cesus se obaveštava da postaje dužnik prema Cesionaru za iznos od 450.000,00 dinara kao iznos glavnog duga po fakturama Cedenta iz člana 1. ovog ugovora, kao i zakonske kamate na taj iznos, počev od 10. 6. 2017. godine do dana isplate.

Član 3.

Cedent garantuje Cesionaru postojanje potraživanja koje ima prema Cesusu i odgovara za naplativost tog potraživanja do iznosa od 450.000,00 dinara.

Cedent potpisom ovog ugovora izjavljuje da potraživanje koje ima prema Cesusu nije preneo na treće lice niti je Cesusu otpisao potraživanje za navedeni iznos.

Cedent i Cesus su ugovorili da Cedent neće preneti svoje potraživanje na drugog, odnosno da ga Cedent neće preneti na drugog bez Cesusovog pristanka.

Član 4.

Na sve što nije regulisano ovim ugovorom primeniće se odredbe Zakona o obligacionim odnosima.

Za sve sporove iz ovog ugovora nadležan je sud u Vranju.

Član 5.

Ovaj ugovor je sastavljen u 3 (tri) istovetna primerka, od kojih Cedent i Cesionar zadržavaju po jedan, a treći primerak Cedent predaje Cesusu.

 

CEDENT                                                                                                      CESIONAR

__________                                                                                                  _____________

2.2. Knjiženje transakcija na osnovu ugovora o cesiji

Cedent – ustupilac potraživanja „Alfa” Vranje na osnovu Ugovora o cesiji ispostavlja nalog za prenos – Obrazac 3 banci u kojoj ima otvoren tekući račun. Po prijemu izvoda sa tekućeg računa imaće sledeća knjiženja: 241/202 – 450.000,00 dinara i 433/241 – 450,000,00 dinara.

Cesionar, tj. novi poverilac prima uplatu na svoj račun na osnovu Ugovora o cesiji i na osnovu izvoda sa tekućeg računa knjiži 241/202 – 450.000,00 dinara.

Cesus, tj. dužnik koji je ostao isti na osnovu Ugovora o cesiji podnosi banci nalog za isplatu – Obrazac 2 i nakon dobijanja izvoda sa tekućeg računa knjiži 433/241 – 450.000,00 dinara.

  1. Izmirenje obaveza na osnovu ugovora o asignaciji

Asignacija (assignatio – doznaka, uputnica) predstavlja pisanu izjavu jednog pravnog lica (asignanta – uputioca) drugom pravnom licu (asignatu – upućeniku) da za njegov račun isplati određeni iznos trećem pravnom licu (asignataru – primaocu upute), a to treće lice ovlašćuje da tu isplatu primi u svoje ime.

Prilikom izmirivanja obaveza asignacijom postoji obligacioni odnos između tri pravna lica radi izmirivanja dve obaveze, od kojih se jedno pravno lice nalazi u ulozi poverioca. Za izmirivanje obaveza asignacijom mora da postoji sporazum o izmirivanju obaveza sa sledećim karakteristikama asignacije:

– jedno pravno lice ovlašćuje drugo pravno lice da za njegov račun isplati određeni iznos sredstava trećem pravnom licu, a treće pravno lice ovlašćuje da to plaćanje primi u svoje ime;

– prihvatanjem uputa od strane primaoca nastaje između primaoca uputa i upućenika dužnički odnos koji je nezavisan od odnosa između uputioca i upućenika, kao i odnos između uputioca i primaoca.

Asignacijom se može izmiriti obaveza ili naplatiti potraživanje samo do najnižeg iznosa ako su međusobne obaveze i potraživanja iskazani u različitim iznosima.

3.1. Primer načina izmirenja obaveza na osnovu ugovora o asignaciji

Na osnovu člana 1020. Zakona o obligacionim odnosima zaključuje se

U G O V O R   O   A S I G N A C I J I

  1. ASIGNANT – uputilac: „Javor”, Užice,  broj računa: __________
  2. ASIGNAT – upućenik: „Breza”, Vrnjačka Banja, broj računa: __________
  3. ASIGNATAR – primalac upute: „Jelen”, Apatin, broj računa: __________

Član 1.

Ovim ugovorom ASIGNANT ovlašćuje ASIGNATA da umesto njega izvrši uplatu ASIGNATARU u iznosu od 350.000,00 dinara po računu broj 236/5 od 20. 5. 2017. godine.

Član 2.

ASIGNATAR istovremeno pristaje da po nalogu ASIGNANTA primi uplatu od ASIGNATA.

Član 3.

Potpisivanjem ovog ugovora ASIGNAT izmiruje svoju obavezu prema ASIGNANTU po osnovu kupoprodajnog ugovora br. 256 od 25. 4. 2017. godine.

Član 4.

ASIGNAT se obavezuje da će obavezu prema ASIGNATARU uplatiti u roku od 15 dana od dana potpisivanja ovog ugovora, kada će izmiriti obavezu duga prema ASIGNANTU iz člana 3. ovog ugovora. O izmirenju obaveze ASIGNAT je obavezan da blagovremeno obavesti ASIGNANTA.

Član 5.

U slučaju spora o neizvršenju obaveze iz člana 1. ovog ugovora nadležan je sud u Užicu.

Član 6.

Ovaj ugovor je sačinjen u tri istovetna primerka, od kojih po jedan zadržava svaki potpisnik Ugovora.

U Užicu, 15. 5. 2017. godine

 

ASIGNANT                                 ASIGNAT                                            ASIGNATAR

___________                             ___________                                        _____________

„Javor”, Užice                           „Breza”, Vrnjačka Banja                    „Jelen”, Apatin

  • Knjiženje transakcija po osnovu ugovora o asignaciji

Asignant na osnovu Ugovora o asignaciji popunjava nalog za prenos – Obrazac 3 i podnosi ga banci u kojoj ima otvoren tekući račun. Kada dobije izvod sa tekućeg računa iz banke, izvršiće knjiženje:

1) 241/202 – 350.000,00/350.000,00 i 2) 433/241 – 350.000,00/350.000,00.

Asignat na osnovu Ugovora o asignaciji podnosi nalog za isplatu – Obrazac 2 banci u kojoj ima otvoren tekući račun. Po dobijanju izvoda sa tekućeg računa banke izvršiće knjiženje: 433/241 – 350.000,00/350.000,00.

Asignatar će nakon izvršene uplate od strane Asignata u korist tekućeg računa i po primitku izvoda sa tekućeg računa, a na osnovu Ugovora o asignaciji, izvršiti knjiženje: 241/202 – 350.000,00/350.000,00.

  1. Izmirenje obaveza na osnovu ugovora o preuzimanju duga

Ugovor o preuzimanju duga predstavlja obligacioni odnos koji nastaje između dužnika i preuzimaoca duga na koji je pristao poverilac – da se ugovorom menja dužnik obaveze.

Shodno odredbama Zakona o obligacionim odnosima (čl. 446–450), Ugovor o preuzimanju duga je neformalni ugovor, što znači da nema propisanu pravnu formu.

Međutim, ukoliko se sporazumom dužnika i trećeg lica prenosi dug na to treće lice čiji je izvor u nekom drugom ugovoru koji po samom zakonu mora da bude zaključen u određenoj formi (npr. pismeno ili overom u sudu), onda u tom slučaju i Ugovor o preuzimanju duga mora da bude zaključen u istoj takvoj formi.

Ugovor o preuzimanju duga proizvodi pravno dejstvo ukoliko je poverilac pristao na zaključenje takvog ugovora između dužnika i preuzimaoca duga.

O zaključenju ugovora o preuzimanju duga poverioca mogu da obaveste i dužnik i preuzimalac duga.

Nakon prijema obaveštenja o zaključenju ugovora o preuzimanju duga poverilac svakome od ugovornih strana (dužniku i preuzimaocu duga) može da saopšti svoj pristanak da preuzme dug.

Pristanak mora biti dat nedvosmislenom izjavom volje poverioca u formi koja je predviđena za zaključenje ugovora o preuzimanju duga.

Ugovor o preuzimanju duga ima dejstvo ugovora o preuzimanju ispunjenja za vreme dok poverilac ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, kao i ako on odbije da pristane na takav ugovor.

4.1. Primer načina izmirenja obaveza na osnovu ugovora o preuzimanju duga

UGOVOR O PREUZIMANJU DUGA

zaključen u Novom Sadu dana 15. 6. 2017. godine, između:

  1. „Vojvodina” d.o.o. iz Sombora, ul. Laze Kostića br. 88, PIB 443344527, mat. br. 61547236, koje zastupa Janko Janković (u daljem tekstu: „poverilac”),
  2. „Bačka” d.o.o. iz Novog Sada, ul. Svetozara Miletića br. 110, PIB 612414367, mat. br. 38943025, koje zastupa Savo Savić (u daljem tekstu: „dužnik”) i
  3. „Srem” d.o.o. iz Rume, ul. Uroša Predića br. 45, PIB 546735296, mat. br. 41221439, koje zastupa Mirko Mirković (u daljem tekstu: „preuzimalac duga”).

Član 1.

Ugovorne strane potpisivanjem ovog ugovora saglasno izjavljuju da dužnik duguje poveriocu iznos od 220.000,00 dinara (alternativa: da preuzimalac duga duguje iznos od 250.000,00 dinara dužniku).

Član 2.

Preuzimalac duga na osnovu ovog ugovora preuzima dug dužnika prema poveriocu i obavezuje se da dug dužnika iz člana 1. ovog ugovora plati poveriocu u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovog ugovora.

Član 3.

Preuzimalac duga se obavezuje da dug dužnika koji je utvrđen u članu 1. ovog ugovora, plati poveriocu odmah po potpisivanju ovog ugovora (alternativa: u roku od 15 dana od dana potpisivanja ovog ugovora).

Član 4.

Samo plaćanjem iznosa iz člana 1. ovog ugovora gasi se obaveza dužnika prema poveriocu za taj iznos, odnosno dug dužnika prema poveriocu za iznos iz člana 1. ovog ugovora ostaje na snazi ukoliko preuzimalac duga ne plati poveriocu iznos iz člana 1. ovog ugovora.

Alternativa: Potpisivanjem ovog ugovora gasi se obaveza dužnika prema poveriocu za iznos od 220.000,00 dinara (alternativa: gasi se obaveza preuzimaoca duga prema dužniku u iznosu od 220.000,00 dinara).

Član 5.

Poverilac izjavljuje da je saglasan sa preuzimanjem duga u svemu kako je to utvrđeno ovim ugovorom.

Član 6.

Ovaj ugovor je zaključen u 6 (šest) istovetnih primeraka, po 2 (dva) za svaku ugovornu stranu.

__________________                   __________________                            _________________

Preuzimalac duga                              Poverilac                                                       Dužnik

4.2. Knjiženje transakcija po osnovu ugovora o preuzimanju duga

Knjiženje kod starog dužnika. Na osnovu Ugovora o preuzimanju duga stari dužnik ispostavlja banci u kojoj ima otvoren tekući račun nalog za prenos – Obrazac 3. Nakon dobijanja izvoda sa tekućeg računa vršiće sledeća knjiženja: 1) 435/241 – 220.000,00/220.000,00 i  2) 241/204 – 220.000,00/220.000,00.

Knjiženje kod novog dužnika. Na osnovu Ugovora o preuzimanju duga novi dužnik ispostavlja nalog za isplatu – Obrazac 2 banci u kojoj ima otvoren tekući račun. Nakon dobijanja izvoda sa tekućeg računa imaće sledeće knjiženje: 435/241 – 220.000,00/220.000,00.

Knjiženje kod poverioca. Na osnovu Ugovora o preuzimanju duga i izvršene uplate na tekući račun od strane preuzimaoca duga po dobijanju izvoda sa tekućeg računa, imaće sledeće knjiženje: 241/204 – 220.000,00/220.000,00.

  1. Izmirenje obaveza na osnovu ugovora o jemstvu

Ugovor o jemstvu predstavlja pisanu formu ugovora koji se zaključuje između poverioca i jemca. Tim ugovorom jemac se obavezuje da će prema poveriocu ispuniti punovažnu i dospelu obavezu dužnika ako to ne učini dužnik.

Ugovorom o jemstvu može se obavezati samo onaj ko ima potpunu poslovnu sposobnost.

Jemstvo u suštini podrazumeva osiguranje ispunjenja obaveza koje u većini slučajeva nastaje na osnovu ugovora. Međutim, pored jemstva nastalog na osnovu ugovora, postoji i zakonsko jemstvo. Na osnovu ugovora o jemstvu obavezuje se jedno lice prema poveriocu određenog dužnika da će ispuniti dužnikovu obavezu ako to ovaj ne učini. Za izjavu o jemstvu potrebna je pismena forma. Lice koje preuzima jemstvo naziva se jemac, a lice za čiji se dug jemči naziva se glavni dužnik. Jemac, dakle, preuzima jemstvo, što ne znači da preuzima dug glavnog dužnika kao svoj vlastiti, već se obavezuje da će platiti tuđi dug. Jemčeva obaveza se zapravo sastoji u tome da će platiti dug nekog trećeg lica, tzv. glavni dug, ako to ne učini glavni dužnik. Napominjemo da nije neophodno da glavni dug već postoji u trenutku zaključenja ugovora o jemstvu, s obzirom na to da se jemstvo može dati i za buduću i uslovnu obavezu ako je ona određena. Jemstvo dato za buduću obavezu može se i opozvati pre nego što obaveza nastane ukoliko nije utvrđen rok njenog nastanka. Jemstvo će proizvesti dejstvo samo pod uslovom da budući dug zaista i nastane.

Za nastanak punovažnog ugovora o jemstvu dovoljno je da se saglase poverilac i jemac. U praksi se kao jemci mogu javiti kako pravna lica (npr. banka), tako i fizička lica.

Ugovor o jemstvu je imenovan ugovor. To je jednostrano obavezan ugovor jer se njime jemac obavezuje poveriocu da će ispuniti određenu obavezu glavnog dužnika ukoliko to ovaj ne učini. Sudbina jemstva kao ugovora zavisi od pravne sudbine osnovnog ugovora, tj. ugovora između dužnika i poverioca. Jemčeva obaveza ne može biti veća od obaveze glavnog dužnika, čak i kad je ugovoreno veća.

Ugovor o jemstvu mora biti sačinjen u pisanom obliku.

Što se tiče gašenja jemstva, ono se gasi uvek kada se ugasi i glavna obaveza koju ono osigurava. Pri tome je sasvim svejedno na koji je način glavni dug ugašen. Jemstvo takođe može da prestane nezavisno od glavnog duga i pre njega. To su oni slučajevi kada je ono dato samo za određeno vreme, pa to vreme istekne. Zatim, do gašenja dolazi i kad poverilac oprosti dug jemcu, kad se sjedine jemac i poverilac ili jemac i glavni dužnik. I kada je rok zastarevanja obaveze glavnog dužnika duži od dve godine, obaveza jemca zastareva po isteku dve godine od dospelosti obaveze glavnog dužnika.

5.1. Primer načina izmirenja obaveza na osnovu ugovora o jemstvu

UGOVOR O JEMSTVU

zaključen u Somboru dana 30. 4. 2017. godine, između:

1) Privrednog društva za preradu vune „Vunateks”, a. d. iz Sombora, ul. Apatinski put broj 66, koje zastupa direktor Radovan Pejić (u daljem tekstu: Jemac), s jedne strane, i

2) Privrednog društva za proizvodnju i trgovinu „Svilateks”, a. d. iz Sombora, ul. Simina broj 99, koje zastupa Nataša Vučević (u daljem tekstu: Poverilac), s druge strane.

Član 1.

Ugovorne strane konstatuju da je Poverilac zaključio ugovor o kupoprodaji mašina za šivenje dana 12. aprila 2017. godine sa Privrednim društvom za proizvodnju pozamanterije „Ukras” iz Sombora (u daljem tekstu: Dužnik), kojim se Dužnik obavezao da će Poveriocu isplatiti iznos od 250.000 dinara pod uslovima, na način i u rokovima kako je to predviđeno u ugovoru o kupoprodaji. Predviđeni rok za uplatu navedenog iznosa je 45 dana od dana zaključenja ugovora, tj. 27. maj 2017. godine.

Član 2.

Zaključenjem ugovora Jemac se obavezuje da će u slučaju da Dužnik ne isplati Poveriocu dug u celini i o roku dospelosti, izvršiti obavezu plaćanja glavnog duga sa kamatom ugovorenom za slučaj dužnikovog kašnjenja u roku od osam dana, računajući od isteka roka koji je u pismenom pozivu Poverilac ostavio Dužniku da ispuni svoju obavezu iz osnovnog ugovora.

Poverilac se obavezuje da Jemcu dostavi dokaz da je pismenim putem pozvao Dužnika da izmiri svoju dospelu obavezu i ostavio mu dopunski rok za izmirenje obaveze.

Član 3.

Jemac se obavezuje da će u slučaju spora između Poverioca i Dužnika preduzeti odgovarajuće radnje kod Dužnika kako bi Dužnik uredno ispunio svoju obavezu.

Član 4.

Ugovorne strane su se u potpunosti upoznale sa pravima i obavezama koje proističu iz osnovnog ugovora, a posebno sa obavezama koje je preuzeo Dužnik i čije izvršenje garantuje Jemac zaključenjem ugovora.

Član 5.

Ugovorne strane utvrđuju da je ugovor zaključen bez prevare ili zablude, pa se Jemac unapred odriče prava da ističe prigovore koji bi iz toga proistekli.

Član 6.

Ako Poverilac potraživanje iz osnovnog ugovora sa Dužnikom naplati od Jemca, dužan je da Jemcu u roku od osam dana od dana naplate potraživanja preda osnovni ugovor i svu prateću dokumentaciju, kako bi Jemcu omogućio da vodi regresni postupak protiv Dužnika.

Član 7.

Ugovorne strane izjavljuju da su u svemu postigle saglasnost po odredbama ovog ugovora, što potvrđuju svojim potpisima, a za slučaj spora prihvataju nadležnost Privrednog suda u Somboru.

Član 8.

Ugovor je sačinjen u tri istovetna primerka, od kojih svaka strana zadržava po jedan primerak, a  jedan primerak će Poverilac uručiti Dužniku iz osnovnog ugovora.

 

JEMAC                                                                                                                    POVERILAC

5.2. Knjiženje transakcija po osnovu ugovora o jemstvu

Pretpostavljena situacija: Polazeći od pretpostavke da dužnik nije isplatio poveriocu dug u celini i o roku dospelosti, u skladu sa članom 1. Ugovora o jemstvu, umesto Dužnika tu obavezu u iznosu od 250.000,00 dinara izvršio je 15. 6. 2017. godine Jemac, shodno članu 2. tog ugovora, koji je platio i kamate za kašnjenje isplate u iznosu od 15.000,00 dinara, što sveukupno iznosi 265.000,00 dinara.

Knjiženje:

Jemac će ispostaviti banci u kojoj ima otvoren tekući račun nalog za isplatu – Obrazac 2. Na osnovu Ugovora o jemstvu i dobijanja izvoda sa tekućeg računa izvršiće knjiženje tako da račun 289 – Ostala aktivna vremenska razgraničenja – duguje 265.000,00 dinara (dug + kamate), a račun 241 – Tekući računi – potražuje 265.000,00 dinara.

Jemac će, u skladu sa članom 6. Ugovora o jemstvu, zahtevati od Dužnika regres isplaćenog iznosa Poveriocu. Nakon uplate regresnog iznosa od 265.000,00 dinara od strane Dužnika, na osnovu izvoda sa tekućeg računa, Jemac će izvršiti knjiženje tako da duguje račun 241 – Tekući računi i da istovremeno potražuje račun 289 – Ostala aktivna vremenska razgraničenja – koji se zatvara i saldo mu je nula.

Dužnik će ispostaviti banci u kojoj ima otvoren tekući račun nalog za prenos – Obrazac 3. Na osnovu Ugovora o jemstvu i dobijanja izvoda sa tekućeg računa izvršiće sledeća knjiženja:

1) duguje račun 435 – Dobavljači u zemlji – 250.000,00 i duguje račun 569 – Ostali finansijski rashodi – 15.000,00, a potražuje račun 241 – Tekući računi – 265.000,00 dinara;

2) duguje račun 241 – Tekući računi – 265.000,00 dinara, a potražuje račun 499 – Ostala pasivna vremenska razgraničenja – 265.000,00 dinara.

Kada Dužnik, u skladu sa članom 6. Ugovora o jemstvu, treba da izvrši isplatu regresnog iznosa od 265.000,00 dinara Jemcu, postupiće na sledeći način: podneće banci u kojoj ima otvoren tekući račun nalog za isplatu – Obrazac 2. Na osnovu Ugovora o jemstvu i dobijenog izvoda sa tekućeg računa izvršiće sledeće knjiženje:

1) duguje račun 499 – Ostala pasivna vremenska razgraničenja – 265.000,00, a potražuje račun 241 – Tekući računi. Nakon ovog stava knjiženja stanje na računu 499 je izravnato, odnosno saldo je nula.

Poverilac će na osnovu primljenog izvoda sa tekućeg računa proknjižiti uplatu koju je umesto Dužnika izvršio Jemac u iznosu od 265.000,00 dinara. Knjiženje na osnovu ove transakcije biće tako da račun 241 – Tekući računi – duguje 265.000,00 dinara. a potražuju 202 – Kupci u zemlji – 250.000,00 i 662 – Prihodi od kamata (od trećih lica) – 15.000,00 dinara.