Poslovna zajednica dugo je ukazivala na potrebu da se po ugledu na druge zemlje i u Republici Srbiji omogući jednostavniji izvoz robe niske vrednosti koja se u malim količinama isporučuje velikom broju različitih inostranih primalaca. Poklapanje interesa izvozno orijentisane poslovne zajednice i interesa JP „Pošta Srbijeˮ bio je signal Upravi carina da su se stekli svi potrebni uslovi da se omogući pojednostavljenje izvoznog postupka za robu manjeg ekonomskog značaja
U svetu je već uobičajeno da radi prodaje svojih proizvoda, prednosti koje donose oglašavanje putem interneta i sistem brze isporuke robe na kućnu adresu, osim preduzeća, koriste i pojedinci sa inovatorskim i umetničkim sposobnostima ili umećem koji u okviru svoje registrovane delatnosti sačinjavaju poželjne proizvode raznih namena. Na taj način oni dolaze do kupaca specifičnog ukusa i potreba, koji određeni proizvod žele samo ukoliko mogu da ga dobiju za dan ili dva, jer u protivnom stepen privlačnosti proizvoda opada, a potencijalni kupac svoju potrebu zadovoljava nekim drugim lakše dostupnim proizvodom.
Jasno, ne mogu se svi proizvodi isporučivati na ovakav način budući da postoje ograničenja koja su u vezi s njihovom vrednošću, veličinom i težinom, baš kao i ograničenja u vezi s prirodom samog proizvoda.
Teško je sačiniti konačnu listu proizvoda koji se na opisani način mogu naći u prometu, ali ćemo radi ilustracije navesti najtipičnije:
– delovi mašina, delovi automobila i slični industrijski proizvodi;
– računarska oprema;
– proizvodi „male privredeˮ;
– mali električni ili mehanički uređaji;
– odeća i obuća;
– proizvodi starih zanata;
– umetnička dela čiji je izvoz dozvoljen;
– predmeti pokućstva (na primer, tepisi, posteljina, stolnjaci, zavese, ramovi za slike i za ogledala, razni zidni držači i ukrasi, sitni nameštaj male težine, ukrasni okovi za nameštaj, predmeti za terase i bašte i sl.);
– predmeti za hobi aktivnosti (alat, makete, delovi i sl.);
– predmeti koji se koriste u sportu (sprave, oprema), u lovu (futrole za oružje, oprema) i ribolovu (štapovi, udice, varalice),
– suveniri i sl.
U situacijama kada zarada po jediničnom proizvodu nije izrazito visoka, a na strani tražnje se umesto jednog ili nekoliko velikih, javlja mnoštvo sitnih kupaca međusobno geografski prilično udaljenih, proizvođačima ili trgovcima ne isplati se da prave velike zalihe robe radi organizovanja otpreme (izvoza) kamionima ili železnicom, niti da u inostranstvu osnivaju filijale ili angažuju zastupnike koji će distribuirati velike količine robe dopremljene jednom pošiljkom.
S druge strane, u okviru već postojećih izvoznih carinskih postupaka, u Republici Srbiji nije bilo moguće pronaći neki dovoljno brz, a ujedno i jeftin način da se proizvodi manjeg ekonomskog značaja, u malim količinama i u roku od nekoliko dana od trenutka narudžbine, dostave različitim kupcima u inostranstvo bez znatnih troškova dostave. Stoga je našim proizvođačima i trgovcima ostala nedorečena mogućnost da kupcima koje su privukli putem oglašavanja na internetu ili svojim redovnim partnerima, u izuzetno kratkom roku isporuče svoj proizvod i da se na taj način pozicioniraju na globalnom tržištu kao poželjan partner. Tako je ogroman deo tržišnog kolača i dalje ostao van domašaja domaćih privrednih subjekata.
Naime, radi sprovođenja redovnog izvoznog carinskog postupka izvoznici su bili primorani ili da zaposle radnike koji poseduju potrebno znanje i licence ili da angažuju carinske zastupnike (špediterske kuće) koji za određenu naknadu umesto njih deklarišu robu i sprovode druge potrebne radnje u carinskom postupku.
Preduzetnici, mala i srednja preduzeća obično nemaju poslovni interes da zaposle radnike koji poseduju potrebne kvalifikacije jer obim izvoza koji ostvaruju ne opravdava otvaranje novog radnog mesta, a obučavanje nekog od već zaposlenih za samostalno i valjano obavljanje carinskih postupaka dug je i skup postupak. S druge strane, špediterske kuće svoje usluge naplaćuju po tarifi koja se najčešće kreće od 15 evra u dinarskoj protivvrednosti po podnetoj izvoznoj carinskoj deklaraciji, pa naviše.
Kako samostalno organizovanje zasebnog transporta male količine jeftinih proizvoda na različite adrese nije isplativo, otprema ove robe obično se poverava špediterima koji organizuju tzv. zbirni transport, pri čemu organizator zbirnog transporta ne započinje prevoz dok ne prikupi dovoljan broj pošiljaka koje će mu omogućiti isplativost prevoza.
Sve navedeno povećava krajnju cenu koštanja robe namenjene izvozu i produžava vreme isporuke uz nepostojanje mogućnosti da izvoznik kupcu garantuje tačan rok dostave robe, što često dovodi u pitanje isplativost izvoznog posla.
Analizirajući poslovanje sličnih inostranih kompanija, JP „Pošta Srbijeˮ uvidela je da postoji mogućnost da s već postojećim resursima omogući pružanje novog vida poštanske usluge. Rukovodstvo ovog javnog preduzeća smatralo je da bi omogućavanjem jednostavnijeg i jeftinijeg izvoza malih količina jeftinih proizvoda u poštanskim pošiljkama uspeli ne samo da ostvare zaradu nego i da promovišu druge vidove usluga koje već pružaju. Osim toga, uvođenje pojednostavljenog izvoza robe je „Poštiˮ omogućavalo i da se na tržištu pozicionira kao patriotska i društveno odgovorna kompanija koja u teškim ekonomskim uslovima pomaže rad preduzetnika, malih i srednjih preduzeća i samim tim postaje pouzdan poslovni partner.
Stupanjem na snagu Uredbe o carinski dozvoljenom postupanju s robom („Sl. glasnik RSˮ, br. 93/2010) koja propisuje da deklarant za izvoz robe manjeg ekonomskog značaja može da podnese usmenu deklaraciju, ako carinski organ to odobri, stvoren je pravni osnov za uvođenje pojednostavljene izvozne procedure za gore navedenu robu.
Poklapanje interesa izvozno orijentisane poslovne zajednice i interesa javnog preduzeća, koje usled svog dominantnog položaja na tržištu ima mogućnost prijema robe u skoro svakom većem naseljenom mestu u Republici Srbiji, bio je signal Upravi carina da su se stekli svi potrebni uslovi da se od 15. 11. 2011. godine omogući pojednostavljenje izvoznog postupka za robu manjeg ekonomskog značaja koja se u inostranstvo otprema u poštanskom saobraćaju.
Preduzetnicima i privrednim društvima koji imaju sedište u Republici Srbiji omogućeno je da za izvoz usmeno deklarišu poštanske pošiljke koje prati faktura ukupne vrednosti do 1.000,00 evra (ili do iste protivvrednosti izražene u nekoj drugoj valuti) i to bez ograničenja u pogledu učestalosti isporuka.
Ovim postupkom ne mogu biti obuhvaćene poštanske pošiljke koje sadrže:
– robu za čiji su izvoz potrebne prethodne saglasnosti, osim ukoliko ih pošiljalac već ne poseduju u trenutku predaje pošiljke;
– robu čiji je izvoz zabranjen, i
– robu koju u izvozu prati dokaz o poreklu.
Da bi se bolje razumelo ko, pod kojim uslovima i na koji način može da koristi navedeno pojednostavljenje izvoznog carinskog postupka, neophodno je razjasniti sledeće.
Shodno Zakonu o privrednim društvima („Sl. glasnik RSˮ, br. 36/11 i 99/11), preduzetnik je poslovno sposobno fizičko lice koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda i koje je kao takvo registrovano u skladu sa zakonom o registraciji. Preduzetnik za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem svoje delatnosti odgovara celokupnom svojom imovinom i u tu imovinu ulazi i imovina koju stiče u vezi sa obavljanjem delatnosti.
Privredno društvo je pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti i koje je kao takvo registrovano u skladu sa zakonom o registraciji. Društvo ima pretežnu delatnost, ali može obavljati i sve druge delatnosti koje nisu zakonom zabranjene, nezavisno od toga da li su određene osnivačkim aktom, odnosno statutom.
Stoga, fizička lica koja nemaju registrovanu delatnost ne mogu koristiti gore navedenu pogodnost.
Usmeno deklarisanje znači da ne postoji obaveza podnošenja Jedinstvene carinske isprave (u daljem tekstu: JCI) radi deklarisanja robe za izvozni carinski postupak, već se na šalteru pošte, šalterskom službeniku usmeno prijavljuje roba namenjena izvozu.
Ovaj vid pojednostavljenja isključivo se odnosi na klasični izvozni carinski postupak, a ne i na privremeni izvoz, pasivno oplemenjivanje ili na uvozne carinske postupke.
Pod poštanskim pošiljkama isključivo se podrazumevaju pismonosne i paketne pošiljke. Paketi su registrovane poštanske pošiljke, sa označenom vrednošću ili bez toga, pakovane na propisan način, koje sadrže robu i druge predmete.
Pošiljka može sadržati više paketa pri čemu na paketu i na dokumentu koji ga prati mora biti označena masa, a na dokumentu koji ga prati i detaljan opis sadržine. Dozvoljena masa pošiljke je 30 kg, ali u zavisnosti od uslova koje definiše ovlašćeni poštanski operator zemlje odredišta, ona može biti i manja. Spisak maksimalno dozvoljene mase po zemljama odredišta može se pronaći na sajtu www.posta.rs.
U okviru pojednostavljenog izvoznog carinskog postupka u poštanskom saobraćaju u inostranstvo je moguće otpremati samo robu komercijalnog karaktera, tj. robu za koju kupac prodavcu plaća cenu. Stoga, robu uvek mora da prati faktura. U ovom postupku nije moguće izvoziti reklamni materijal, uzorke robe, robu namenjenu reklamaciji ili zameni u garantnom roku i drugu robu za koju ne postoji obaveza plaćanja shodno članu 38. Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju („Sl. glasnik RSˮ, br. 36/2009, 36/11 – dr. Zakon i 88/2011) i članu 2. Odluke o izvozu, odnosno uvozu robe i usluga bez naplate, odnosno plaćanja („Sl. glasnik RSˮ, br. 7/2010).
Shodno propisima koji se primenjuju u izvoznom carinskom postupku, ukoliko deklarant želi da izveze određenu robu obavezan je da pribavi sve potrebne saglasnosti, odobrenja i dozvole koji su za tu robu predviđeni važećim merama trgovinske politike, tj. merama koje propisuju državni organi, a nisu utvrđene Carinskom tarifom i koje utiču na izvoz i uvoz robe, uključujući zaštitne mere, kvantitativna ograničenja i zabrane.
Iako je za izuzetno mali broj proizvoda predviđena neka od navedenih mera, a posebno mera zabrane izvoza, poželjno je da se izvoznik unapred informiše o navedenom. Potrebne informacije izvoznik besplatno može dobiti u svakoj carinarnici, kao i u Centrali Uprave carina. Na sajtu www.carina.rs objavljene su kontakt adrese na koje se mogu uputiti usmeni ili pismeni upiti, a preporučljivo je obratiti se poštama carinjenja na telefone 011/36-43-109 (Beograd), 021/48-07-206 (Novi Sad) ili 018/51-81-58 (Niš). Na sajtu www.posta.rs dostupan je Spisak artikala zabranjenih za uvoz u poštanskom saobraćaju, dat za 232 države.
Robu koja se otprema poštanskim pošiljkama u pojednostavljenom carinskom postupku ne može da prati nijedan od predviđenih dokaza o preferencijalnom poreklu robe. To znači da se za predmetnu robu ne može od carinskih organa zahtevati overa Uverenja o kretanju robe EUR. 1 ili EUR-MED niti dati izjava na fakturi niti izjava ovlašćenog izvoznika. Osnovni razlozi za ovakvo postupanje jesu:
– postupak overe EUR.1 ili kontrola izjave na fakturi toliko bi usporio i poskupeo postupak da bi se obesmislilo dato pojednostavljenje;
– status ovlašćenog izvoznika dobija se po složenoj i dugotrajnoj proceduri pri čemu izvoznik mora da ima organizacionu strukturu i broj zaposlenih koje preduzetnici i mala preduzeća obično nemaju;
– roba koja se inače isporučuje primenom ovog postupka često ne podleže naplati carinskih dažbina, a kako je vrednost pošiljke obično znatno ispod 1.000,00 evra na tako nisku vrednost robe primena redovne carinske stope bitno ne utiče na krajnju cenu koštanja robe.
Postupak otpreme pošiljke
Nakon dobijanja porudžbine, izvoznik pristupa izradi fakture i po potrebi pribavlja prateću dokumentaciju (saglasnosti, uverenja, dozvole i sl.) koja je neophodna za izvoz predmetne robe. Nema potrebe da izvoznik unapred traži bilo kakvu saglasnost od carinskog organa ili poštanskog operatora za sprovođenje pojednostavljenog izvoznog postupka.
Iako se ovaj izvozni postupak naziva pojednostavljenim i iako se ne zahteva nikakva prethodna saglasnost niti odobrenje carinskog organa za njegovo obavljanje, bitno je istaći da se procedura otpreme pošiljaka u inostranstvo od trenutka predaje paketa poštanskom operatoru do trenutka isporuke pošiljke primaocu u potpunosti odvija uz primenu mera carinskog nadzora. Odvijanje međunarodnog poštanskog saobraćaja regulisano je kako Carinskim zakonom („Sl. glasnik RSˮ, br. 18/2010 i 111/2012) i Uredbom o carinski dozvoljenom postupanju s robom, tako i međunarodnim carinskim i poštanskim sporazumima i aktima Svetskog poštanskog saveza i drugim propisima i procedurama.
Izvoznik je u obavezi da robu upakuje u skladu s pravilima poštanskih operatora tako da roba tokom transporta ne pretrpi oštećenja ukoliko se s pošiljkom postupa na propisan način.
Izvoznik na adresnoj strani paketa mora čitko, latiničnim pismom i arapskim brojevima ispisati tačnu i potpunu adresu primaoca (u donjem desnom delu) i adresu pošiljaoca (u gornjem levom delu). Ukoliko je u zemlji odredišta u zvaničnoj upotrebi druga vrsta slova, preporučljivo je da se navedeni podaci ispišu i tim slovima. U paket je poželjno staviti adresu primaoca ispisanu na jeziku zemlje odredišta.
Sâm izvozni postupak formalno započinje kada izvoznik na šalteru neke od organizacionih jedinica JP „Pošta Srbijeˮ preda pravilno upakovani otvoreni paket, bar tri primerka fakture, potrebnu prateću dokumentaciju i popunjeni Izvozni carinski list (obrazac CP 72).
Obrazac CP 72 obično popunjava poštanski službenik na osnovu usmene izjave izvoznika, a ukoliko izvoznik želi da ubrza postupak može i sâm, korišćenjem interneta, unapred elektronski popuniti obrazac. Ukoliko u osnovnom obrascu CP 72, označenom kao „POTVRDA O PRIJEMU PAKETAˮ, u rubrici u kojoj se navode podaci o robi (opis robe, jedinica mere, količina, vrednost i dr.) nema dovoljno mesta, popunjava se i dodatni obrazac CP 72 označen kao „DODATAKˮ.
Preporučljivo je da se faktura sačini na pismu i jeziku koji je razumljiv kako srpskim, tako i carinskim organima zemlje odredišta, a poželjno je u paket staviti i fakturu sačinjenu na jeziku zemlje odredišta.
Ako pošiljka sadrži više paketa namenjenih istom primaocu, a ukupna fakturna vrednost robe po pošiljci ne prelazi 1.000,00 evra, izvoznik može izdati samo jednu fakturu kojom će biti obuhvaćena sva roba. Izvoznik je u obavezi da za svaki paket izda po jedan primerak takve fakture i da dostavi popis artikala, odnosno obrazac CP 72 za svaki paket ponaosob.
Ukoliko vrednost robe koja se želi poslati istom primaocu prelazi iznos od 1.000,00 evra, roba se može upakovati u više paketa i istovremeno slati različitim pošiljkama čija pojedinačna vrednost ne prelazi 1.000,00 evra, jer u pojednostavljenom izvoznom postupku u poštanskom saobraćaju ne postoji ograničenje u pogledu učestalosti otpreme.
Poštanski operator vrši kontrolu sadržaja pošiljke i ukoliko ne utvrdi nepravilnosti, prihvata i overava obrazac CP 72. Jedan primerak overenog obrasca izvoznik zadržava kao dokaz da je predao robu namenjenu izvozu.
Shodno carinskim propisima, smatra se da je pošiljka namenjena izvozu prijavljena carinskim organima u trenutku kada ju je prihvatio poštanski operator. Od tog trenutka poštanski operator preuzima obavezu da obezbedi da prihvaćena pošiljka bude dostavljena nadležnoj pošti carinjenja.
U skladu s važećim sistemom analize i upravljanjem rizikom, carinski organ vrši pregled određenog broja prijavljenih pošiljaka. Ukoliko je izvršen pregled konkretne pošiljke, na poleđinu pripadajućeg obrasca CP 72 carinski organ stavlja zabelešku „Pošiljka pregledanaˮ, što ne znači da obrasci CP 72 koji nemaju ovu zabelešku nisu važeći.
Ukoliko nije vršen pregled pošiljke ili ukoliko pri pregledu nije utvrđeno postojanje nepravilnosti, carinski organ u obrascu CP 72 u rubrici „Carinaˮ upisuje datum i broj iz kontrolnika, te svojim faksimilom i okruglim službenim pečatom vrši overu obrasca. Ovako overen obrazac CP 72 poštanski operator dostavlja izvozniku, a ukoliko je on u sistemu PDV-a, ovaj dokument može koristiti radi eventualnog ostvarivanja prava na poresko oslobađanje za promet dobara s pravom na odbitak prethodnog poreza shodno Zakonu o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RSˮ, br. 84/2004, 86/2004 – ispr. 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013 i 6/2014).
Ukoliko carinski organ utvrdi postojanje nepravilnosti u vezi s robom deklarisanom za izvoz (na primer, u vrsti, količini, vrednosti robe) u pojedinom paketu ili celoj pošiljci, po službenoj dužnosti će rešenjem poništiti obrazac CP 72 podnet za celokupnu pošiljku. Poštanski operator je u obavezi da dostavljanjem predmetnog rešenja obavesti izvoznika o odluci carinskog organa. Ukoliko su utvrđene nepravilnosti takve da se u njima stiču obeležja prekršaja ili krivičnog dela, carinski organ će pokrenuti odgovarajući kazneni postupak.
Ako izvoznik ispunjava uslove da pošiljku stavi u redovan izvozni postupak, on svom zastupniku može naložiti da podnese Jedinstvenu carinsku ispravu (JCI) i tako izvozno ocarini robu. Rukovanje poštanskim pošiljkama, njihovo čuvanje i ostale radnje koje je potrebno obaviti do momenta podnošenja JCI, na sebe preuzima poštanski operator. Ovakvo postupanje poštanski operator naplaćuje po tarifi predviđenoj za izvozno carinjenje u redovnom postupku.
Postupanje nakon otpreme robe
Izvoznik koji koristi ovaj pojednostavljeni izvozni postupak ima mogućnost da prati trenutni status svoje pošiljke i da tako kupca obavesti o tačnom vremenu isporuke robe. Da bi to mogao, izvoznik mora da poseduje kvalifikovani elektronski sertifikat i pristup internetu. Inače, obe navedene usluge moguće je pribaviti od poštanskog operatora. Korisnicima pojednostavljenog izvoznog postupka u poštanskom saobraćaju, poštanski operator nudi povoljnije uslove za dobijanje prava na korišćenje gore navedenih usluga.
Ukoliko iz nekog razloga roba ne bude isporučena kupcu (na primer, primalac promenio adresu ili je iz nekog drugog razloga nedostupan) ili se iz nekog propisima predviđenog razloga roba vrati (na primer, svojstva robe ne odgovaraju ugovorenim), ista će biti stavljena u redovan carinski postupak kao da je nad njom prethodno bio sproveden redovni izvozni postupak. To znači da za vraćenu robu postoji obaveza podnošenja odgovarajuće JCI koja je ujedno i zahtev za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina i PDV-a.
Prednosti
Osnovne prednosti ovog pojednostavljenog izvoznog postupka ogledaju se u sledećem:
– jednostavnost korišćenja omogućava preduzetnicima, malim i srednjim preduzećima da samostalno obave izvozni carinski postupak bez potrebe angažovanja radnika posebno obučenih za sprovođenje carinskog postupka ili carinskog zastupnika (špeditera);
– poštanske pošiljke mogu se predati na šalteru bilo koje od 1.500 organizacionih jedinica poštanske mreže u Republici Srbiji, umesto kao u redovnom izvoznom carinskom postupku u kojem se pošiljke uz JCI predaju samo u poštama carinjenja u Beogradu, Novom Sadu i Nišu; na ovaj način izvoznici iz manjih mesta ne moraju da snose troškove dopreme robe do pošta carinjenja;
– ne postoji ograničenje u pogledu učestalosti otpreme robe, tako da se u istom danu može otpremiti neograničen broj pošiljaka na neograničeni broj adresa;
– za obavljanje ovog carinskog postupka nije neophodno pribaviti prethodnu saglasnost carinskog organa;
– izvozni postupak se odvija brže nego u redovnom izvoznom carinskom postupku, a postupak se može i dodatno ubrzati ukoliko se Izvozni carinski list CP 72, korišćenjem interneta popuni elektronski;
– pošiljke brže stižu do kupca jer se prenose u avionskom saobraćaju, osim za kupce iz Republike Srpske;
– postoje očekivani rokovi dostave, tako da izvoznik kupcu može garantovati vreme isporuke;
– moguće je praćenje statusa pošiljaka preko sajta www.posta.rs;
– robu je pod navedenim uslovima moguće otpremati u 232 države širom sveta.
Iako preduzetnici najčešće nisu u sistemu PDV-a, ostali privredni subjekti koji koriste pojednostavljeni izvozni carinski postupak u poštanskom saobraćaju obično jesu, pa na fakturi koja prati robu namenjenu izvozu ne iskazuju niti naplaćuju PDV. Uobičajeno je da izvoznik koji koristi redovni izvozni carinski postupak na zahtev poreskog organa, kao dokaz da je roba izvezena s carinskog područja Republike Srbije, prilaže JCI na kojoj je carinski organ naknadno, na zahtev izvoznika izvršio tzv. overu istupa robe. Overu istupa robe na JCI vrši carinski organ koji je sproveo postupak izvoznog carinjenja robe pošto utvrdi da je roba preko nekog od graničnih prelaza istupila iz Republike Srbije. Kao dokaz da je roba izvezena u pojednostavljenom izvoznom carinskom postupku u poštanskom saobraćaju poreskom organu se prilaže overeni obrazac CP 72, pri čemu nema potrebe za naknadnim dostavljanjem obrasca CP 72 carinskom organu radi overe istupa robe jer se podrazumeva da je roba izvezena s obzirom na to da isti carinski organ koji vrši kontrolu izvoza vrši i kontrolu otpreme robe u inostranstvo.
U cilju omogućavanja nesmetanog protoka robe u poštanskom saobraćaju od 1. februara 2013. godine omogućeno je i pojednostavljenje postupka izvoza ekspresnih pošiljaka manjeg ekonomskog značaja. Ovaj postupak omogućava još bržu otpremu robe i predstavlja svojevrsnu kombinaciju Pojednostavljenog carinskog postupka na osnovu fakture i Postupka izvoza robe manjeg ekonomskog značaja koja se izvozi u poštanskom saobraćaju.
Ograničenja pojednostavljenog poštanskog izvoznog postupka
Shodno gore navedenom, u ovom pojednostavljenom postupku ne može se otpremati:
– roba koju otprema fizičko lice koje nema registrovanu delatnost;
– roba namenjena privremenom ili ponovnom izvozu;
– roba koja se besplatno isporučuje u inostranstvo;
– roba čija je ukupna fakturna vrednost po pošiljci veća od 1.000,00 evra;
– roba koja je na posebnim, restriktivnim režimima u državi otpreme ili državi dopreme, osim ukoliko izvoznik za tu robu već unapred ne poseduje svu potrebnu dokumentaciju; u ovom pojednostavljenom postupku ne može se otpremati ni roba koja je na Spisku artikala zabranjenih za uvoz u poštanskom saobraćaju;
– roba s deklarisanim preferencijalnim poreklom; na ovaj način roba u državi ili teritoriji uvoza neće uživati preferencijalni tretman, već će se uvozne dažbine, ukoliko su predviđene, naplatiti po MFN (redovnoj) carinskoj stopi;
– roba mase preko 30 kg;
– roba koja podleže izvoznim povraćajima i drugim merama podsticaja;
– roba koja podleže plaćanju izvoznih dažbina; iako je ta mogućnost predviđena važećim propisima, trenutno ni za jednu robu nije propisana obaveza plaćanja izvoznih dažbina;
– roba upakovana u paket čiji zbir dužine i obima paketa na najširem mestu poprečno prelazi 3.000 mm, s tim da najveća dimenzija ne sme prelaziti 1.500 mm, a maksimalne dimenzije adresne strane mogu biti 140 mm h 90 mm.