Carinska deklaracija (u daljem tekstu: deklaracija) je izjava ili radnja kojom lice u propisanoj formi i na propisan način zahteva da se roba stavi u određeni carinski postupak i shodno članu 87. Carinskog zakona („Službeni glasnik RS”, br. 18/2010, 111/2012 i 29/2015):
a) mora da sadrži podatke za primenu propisa kojima je uređen carinski postupak za koji se roba prijavljuje, i
b) uz deklaraciju moraju biti priložene sve isprave neophodne za sprovođenje predmetnog carinskog postupka.
Čest je slučaj da uvoznici imaju potrebu da dopremljenu stranu robu odmah stave u slobodan promet ili neki drugi carinski potupak, ali to nisu u mogućnosti da urade jer ne raspolažu svim podacima potrebnim za podnošenje deklaracije (npr. podaci o carinskoj vrednosti robe) ili ne poseduju sve potrebne isprave (original dokaza o preferencijalnom poreklu robe, original uverenja ili dozvole, izjave koje potpisuju ovlašćena lica i sl.).
Rešenje navedenog problema se nalazi u članu 101. stav 1. tačka 1. Carinskog zakona koji predviđa da u slučajevima i na način koje propiše Vlada, carinski organ može da odobri da, radi pojednostavljenja postupka, deklaracija ne ispunjava uslove iz člana 87. Carinskog zakona. Tako je članom 201. Uredbe o carinski dozvoljenom postupanju s robom („Službeni glasnik RS”, br. 93/2010, 63/2013, 145/2014, 95/2015 i 44/2016 – u daljem tekstu: Uredba) propisano da carinski organ ima pravo da primi nepotpunu deklaraciju koja ne sadrži sve podatke koji se inače zahtevaju, odnosno uz koju nisu priložene sve isprave koje bi morale biti priložene.
Kako Uprava carina nije dala uputstvo za sprovođenje ovog postupka, neophodno je da uvoznik ili njegov carinski zastupnik dobro poznaju carinske propise i ispravno ih tumače.
- Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje minimum podataka koji se moraju uneti u nepotpunu deklaraciju
Shodno članu 209. Uredbe, na zahtev deklaranta carinski organ može prihvatiti deklaraciju za stavljanje robe u slobodan promet koja ne sadrži sve propisane podatke ako je ista podneta na obrascu Jedinstvene carinske isprave (JCI) i sadrži najmanje podatke koji su za nepotpunu deklaraciju propisani Pravilnikom o obliku, sadržini, načinu podnošenja i popunjavanja deklaracije i drugih obrazaca u carinskom postupku („Službeni glasnik RS”, br. 7/2015, 45/2015, 56/2015 i 88/2015 i 33/2016 – u daljem tekstu: Pravilnik).
Prema Pravilniku, u nepotpunoj deklaraciji za stavljanje robe u slobodan promet popunjavaju se rubrike u koje se unose podaci o: pošiljaocu, primaocu, deklarantu, pakovanju i naimenovanju robe, šifri robe, postupku, prethodnom dokumentu, kao i o mestu i datumu podnošenja deklaracije. Ako je potrebno, mogu se popuniti i druge rubrike.
Što se tiče drugih carinskih postupaka uvoznog smera, u slučaju podnošenja nepotpune deklaracije za:
– postupke stavljanja robe u postupak aktivnog oplemenjivanja, prerade pod carinskom kontrolom i privremenog uvoza, popunjavaju se rubrike u koje se unose podaci o: primaocu, deklarantu, pakovanju i naimenovanju robe, šifri robe, postupku, prethodnom dokumentu, mestu i datumu podnošenja deklaracije, a u rubriku br. 44 se unosi broj odobrenja ili zahteva, pri čemu se primenjuje član 273. stav 1. Uredbe, dok se druge rubrike popunjavaju po potrebi;
– postupak carinskog skladištenja, ona mora sadržati podatke potrebne za identifikaciju robe na koju se odnosi, uključujući i količinu te robe.
- Uz nepotpunu deklaraciju se umesto originala pojedinih isprava koje su potrebne da bi se deklarisana roba mogla staviti u slobodan promet, mogu priložiti njihove kopije, a neke isprave se ne moraju odmah priložiti ni u kopiji
Član 210. Uredbe predviđa da je prihvatanje deklaracije uz koju nisu priložene sve propisane isprave moguće samo pod uslovom da su priložene bar one isprave koje su potrebne da bi se deklarisana roba mogla staviti u slobodan promet, izuzev ako carinskom organu bude pružen dokaz da:
1) isprave koje nisu priložene postoje i da su važeće;
2) isprave nisu mogle biti priložene iz razloga na koje deklarant nije mogao da utiče; i
3) odlaganje prihvatanja takve deklaracije bi sprečilo stavljanje robe u slobodan promet ili bi zbog odlaganja trebalo obračunati uvozne dažbine po višoj stopi carine.
Podaci koji se odnose na isprave koje nedostaju, moraju biti navedeni u deklaraciji.
- Carinski organ donosi odobrenje za korišćenje nepotpune deklaracije i određuje rok za dostavljanje nedostajućih podataka ili isprava
Za odobravanje deklarisanja robe na osnovu nepotpune deklaracije nadležna je carinska ispostava kojoj je roba dopremljena.
U odobrenju se određuje rok za dostavljanje nedostajućih podataka ili isprava koji, shodno članu 211. Uredbe, ne sme biti duži od mesec dana od dana prihvatanja nepotpune deklaracije.
Na osnovu opravdanog zahteva deklaranta carinski organ može odobriti i duži rok ili produžiti prvobitno određeni rok u slučajevima:
1) kada nedostaje isprava koja je potrebna za primenu smanjene ili stope carine nula – rok ne sme biti duži od četiri meseca od dana prihvatanja deklaracije i ne može se produžiti;
2) kada se podaci ili isprave koje nedostaju odnose na carinsku vrednost robe – pri određivanju ukupno dopuštenog roka vodi se računa o važećim propisanim rokovima.
Kada je smanjena ili stopa carine nula primenjiva na robu koja se stavlja u slobodan promet u okviru tarifnih kvota ili u okviru tarifnih maksimuma ili drugog preferencijalnog tretmana (pod uslovom da redovna stopa carine nije ponovo uvedena), carinski organ može odobriti upotrebu tarifne kvote ili drugog preferencijalnog tretmana samo uz prilaganje isprave koja je uslov za primenu smanjene ili stope carine nula. Isprava u svakom slučaju mora biti priložena:
a) pre nego što kvota bude ispunjena; i
b) u svim drugim slučajevima, pre ponovnog uvođenja redovne stope carine.
Ne isključujući navedeno, isprava čije je podnošenje neophodno za primenu smanjene ili stope carine nula može se podneti carinskom organu nakon isteka perioda za koji je bila određena primena te smanjene ili stope carine nula, pod uslovom da je deklaracija za predmetnu robu prihvaćena pre tog datuma.
- Puštanje robe i plaćanje uvoznih dažbina nakon prihvatanja nepotpune deklaracije
Nakon prihvatanja nepotpune deklaracije, ukoliko ne postoje druge smetnje, carinski organ pušta robu deklarantu čime nastaje obaveza knjiženja uvoznih dažbina utvrđenih na osnovu podataka u deklaraciji.
Kada naknadno dostavljanje podataka koji su nedostajali u deklaraciji ili isprava koje nisu bile priložene u trenutku prihvatanja nepotpune deklaracije ne utiče na visinu uvoznih dažbina, carinski organ će za tako deklarisanu robu obračunati uvozne dažbine na način koji je propisan za redovni carinski postupak.
Ako je deklarant naveo samo privremene podatke o vrednosti robe, carinski organ će:
1) odmah uknjižiti iznos dažbina utvrđen na osnovu tih podataka;
2) zahtevati od deklaranta, ako je neophodno, da položi obezbeđenje u visini razlike između tog iznosa dažbina i najvećeg mogućeg iznosa dažbina koji bi mogao biti obračunat za tu robu na osnovu podataka kojima raspolaže carinarnica, primenom jedne od ostalih metoda propisanih u odredbama čl. 40. do 45. Carinskog zakona. Položeno obezbeđenje može biti gotovinski depozit ili bankarska garancija čiji rok važenja ne može biti kraći od roka propisanog za dopunu nepotpune deklaracije. Deklarant je u obavezi da priloži i Izjavu o obezbeđenju mogućeg carinskog duga po nepotpunoj carinskoj deklaraciji (Prilog).
U slučaju kada bi se zbog naknadno priloženih podataka ili isprava mogla primeniti smanjena stopa carine, odnosno odobriti potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina, carinski organ će:
1) odmah uknjižiti dažbine po smanjenoj stopi carine odnosno po stopi nula, i
2) zahtevati od deklaranta da položi obezbeđenje u visini razlike između tako obračunatog iznosa dažbina i iznosa koji bi trebalo platiti da su dažbine obračunate po redovnoj stopi carine.
Izuzetno, carinarnica može odustati od zahtevanog polaganja obezbeđenja u vezi sa robom koja je predmet podnetog zahteva za korišćenje tarifne kvote, ako utvrdi da u trenutku prihvatanja deklaracije za stavljanje robe u slobodan promet tarifna kvota nije kritična. Tarifna kvota smatra se kritičnom kada je iskorišćeno 90% početnog iznosa ili kada to proceni Uprava carina.
Ne isključujući moguće naknadne izmene, deklarant može umesto polaganja obezbeđenja da zahteva da carinski organ odmah uknjiži iznos dažbina koji bi na kraju mogao da se obračuna ili iznos dažbina obračunat po redovnoj stopi carine.
- Konačni podaci za prihvaćenu nepotpunu deklaraciju moraju se utvrditi u roku koji odredi carinski organ
Deklarant je dužan da u roku koji odredi carinski organ dopuni nepotpunu deklaraciju dostavom podataka, odnosno podnošenjem isprava koje su nedostajale u trenutku podnošenja nepotpune deklaracije. U izuzetnim slučajevima, kada je potrebno promeniti veliki broj podataka, ukoliko to carinski organ dozvoli, deklarant može podneti dopunsku deklaraciju koja ispunjava uslove predviđene članom 87. Carinskog zakona. Dopunska deklaracija ima isti broj i datum kao i nepotpuna deklaracija, pa dopunska deklaracija i nepotpuna deklaracija čine celinu na koju se primenjuju propisi koji su važili na dan prihvatanja nepotpune deklaracije. Stoga se kao merodavan datum za određivanje iznosa dažbina koje se naplaćuju pri stavljanju robe u slobodan promet, uzima datum prihvatanja nepotpune deklaracije.
Prilog
IZJAVA
O OBEZBEĐENJU MOGUĆEG CARINSKOG DUGA PO NEPOTPUNOJ CARINSKOJ DEKLARACIJI
_____________________________________________
(naziv, sedište, adresa i PIB deklaranta)
prema priloženoj punomoći, zastupan po:
______________________________________________
(podaci o zastupniku – naziv, sedište, adresa i PIB)
Ovim u svojstvu deklaranta ili zastupnika deklaranta (nepotrebno precrtati), pod materijalnom, prekršajnom i krivičnom odgovornošću, dajem sledeću izjavu:
Naplatu mogućeg carinskog duga, u iznosu od __________ dinara, po nepotpunoj carinskoj deklaraciji: vrsta __________ broj __________ od ________________ CI _________________, obezbeđujem garancijom izdatom od _____________, pod brojem ____________ i datumom ___________, na ime korisnika garancije ________________, u iznosu od __________ dinara, sa rokom važenja od __________ do __________ godine, a koja je prihvaćena od _____________, pod brojem ___________ i datumom _________________.
Prilog: Kopija garancije kao u izjavi
Broj: ___________________
Datum: _________________
| M.P. | ____________________ | |
| (potpis podnosioca izjave) |