Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja objavilo je na službenoj stranici (https://www.minrzs.gov.rs/sr/aktuelnosti/vesti/najcesca-pitanja-zaposlenih-i-poslodavca–za-vreme-covid-19) najčešća pitanja poslodavaca i zaposlenih za vreme epidemije COVID-19, a zatim je ponudilo i odgovore na postavljena pitanja.
Skip to PDF content78 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
Redakcija
Najčešća pitanja poslodavaca i zaposlenih
za vreme epidemije COVID-19
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i
socijalna pitanja objavilo je na službenoj stra-
nici (https://www.minrzs.gov.rs/sr/aktuelnosti/
vesti/najcesca-pitanja-zaposlenih-i-poslodavca-
-za-vreme-covid-19) najčešća pitanja poslodavaca
i zaposlenih za vreme epidemije COVID-19, a za-
tim je ponudilo i odgovore na postavljena pitanja.
1. Odnos Zakona o radu i Uredbe o fiskalnim po-
godnostima i direktnim davanjima privrednim
subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomo-
ći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih po-
sledica nastalih usled bolesti COVID-19 (dalje:
Uredba o fiskalnim pogodnostima)
Zakonom o radu, opštim aktom (kolektivni
ugovor i pravilnik o radu) i ugovorom o radu
uređuje se pravo na zaradu i naknadu zarade, kao i
način utvrđivanja visine zarade i naknade zarade
zaposlenih.
Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Zakonom
o finansijskoj podršci porodici sa decom utvr-
đuje se visina naknade zarade za slučaj odsustva
sa rada (bolovanje) preko trideset dana, odnosno
porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege
deteta i posebne nege deteta.
Uredbom o fiskalnim pogodnostima uređuju
se fiskalne pogodnosti za određene privredne
subjekte u privatnom sektoru (preduzetnici, mi-
kro, mala i srednja preduzeća), i to pod određenim
uslovima. Pod fiskalnim pogodnostima smatra se
odlaganje roka dospelosti za plaćanja poreza i do-
prinosa za obavezno socijalno osiguranje.
Uredbom o fiskalnim pogodnostima uređuju se
i direktna davanja iz budžeta privrednim subjekti-
ma u privatnom sektoru. Direktna davanja, tj. upla-
ta bespovratnih novčanih sredstava privrednim
subjektima, u skladu sa ovom uredbom, mogu da se
koriste isključivo za isplate zarada i naknada
zarada zaposlenima. Pravo na direktna davanja
imaju preduzetnici, mikro, mala i srednja predu-
zeća u privatnom sektoru, i to za sve zaposlene, bez
obzira na to da li oni rade ili odsustvuju sa rada,
pod uslovom da ispunjavaju uslove iz Uredbi o fi-
skalnim pogodnostima. Pravo na direktna davanja
imaju i veliki privredni subjekti koji ispunjava-
ju uslove prema navedenoj Uredbi, ali samo za zapo-
slene koji odsustvuju sa rada, i to zbog slučajeva iz
čl. 116. i 117. Zakona o radu.
Prema tome, zarade i naknade zarade uređene
su Zakonom o radu (i drugi zakonima), a Uredbom
o fiskalnim pogodnostima uređene su fiskalne
olakšice i direktna davanja (bespovratna sred-
stva) poslodavcima, i to kao pomoć poslodavci-
ma da privremeno odlože obaveze plaćanja poreza
i doprinosa, odnosno da isplate zarade, odnosno
naknade zarade zaposlenima.
Nadzor nad primenom Zakona o radu, drugih
propisa o radnim odnosima, opštih akata i ugo-
vora o radu, kojima se uređuju prava, obaveze i od-
govornosti zaposlenih, vrši inspekcija rada.
Nadzor nad primenom Uredbe o fiskalnim pogod-
nostima u nadležnosti je Ministarstva finansi-
ja i Poreske uprave.
2. Da li je zaposlenima koji su radili posloda-
vac dužan da isplati zaradu u visini ugovorene
i ostvarene zarade po utvrđenim kriterijumima
ili svim zaposlenima može da isplati samo „mi-
nimalac” koji će dobiti od države?
U skladu sa odredbama člana 104–117. Zakona o
radu, zaposleni ima pravo na zaradu za dane kada
radi, odnosno na naknadu zarade u slučaju kada
odsustvuje sa rada. Zarada se ugovara ugovorom o
radu, odnosno uređuje opštim aktom (kolektiv-
nim ugovorom i pravilnikom o radu) i ugovorom
o radu.
Minimalna zarada se uvodi samo u slučaju kada
postoje razlozi za donošenje odluke o uvođenju
minimalne zarade, pri čemu isti moraju da budu
utvrđeni opštim aktom, odnosno ugovorom o radu
(čl. 111. ZOR-a). Minimalna zarada određuje se na
osnovu važeće minimalne (neto) cene rada i vre-
mena provedenog na radu zaposlenog, pri čemu sa-
drži pripadajuće doprinose i porez, što znači da
je minimalna zarada bruto. Zaposleni koji prima
minimalnu zaradu ima pravo na uvećanu zaradu,
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 79
ZARADE
naknadu troškova i druga primanja koja se smatra-
ju zaradom u skladu sa Zakonom o radu.
Termin „osnovna minimalna zarada” u smislu
Uredbe o fiskalnim pogodnostima predstavlja je-
dinicu mere koja opredeljuje mesečnu novčanu po-
moć poslodavcu za zaposlenog (direktno davanje).
Navedeni termin nije uređen Zakonom o radu.
3. Da li je poslodavac koji se prijavi za mere iz
Uredbe dužan da isplati zarade zaposlenih po
zakonu ili može da odloži isplatu dok država
ne prebaci novac, na primer do 15. maja 2020. go-
dine?
Zakonom o radu utvrđeno je da se zarada ispla-
ćuje u rokovima utvrđenim opštim aktom i ugovo-
rom o radu najmanje jedanput mesečno, a najkasnije
do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec (čl. 110.
ZOR-a).
Uredba o fiskalnim pogodnostima ne propisu-
je rokove za isplatu zarade, već druge rokove: rok
za otvaranje namenskog računa na koji će se upla-
ćivati direktna davanja kao pomoć poslodavcima
(najkasnije do 25. aprila 2020. godine), kao i rok
do kada sredstva po osnovu direktnih davanja mogu
da se iskoriste (najkasnije do 15. avgusta 2020. go-
dine).
Imajući u vidu navedeno, poslodavac je dužan
da zaradu, odnosno naknadu zarade za april 2020.
godine, u skladu sa Zakonom o radu, isplati u roko-
vima utvrđenim opštim aktom i ugovorom o radu,
a najkasnije do 30. maja 2020. godine.
Kako je rok za prvu uplatu „direktnih davanja” 7.
maj 2020. godine, poslodavac koji ispunjava uslove
iz Uredbe imaće blagovremeno na namenskom raču-
nu iznos sredstva koji je namenjen za isplatu dela
zarade, odnosno nakade zarade ili cele zarade, od-
nosno naknade zarade za mesec april 2020. godine.
4. Da li poslodavac može zaposlenom da isplati
zajam umesto zarade?
Opštim aktom (kolektivni ugovor ili pra-
vilnik o radu), odnosno ugovorom o radu može
da se utvrdi i pravo zaposlenih na zajam (čl. 120.
ZOR-a). Odobreni zajam nema karakter zarade. Ako
zaposleni ne vrati zajam u utvrđenom roku, odno-
sno ako poslodavac oprosti dug (otpiše zajam),
oprošteni dug ima karakter zarade.
Poslodavac može da obustavi ratu zajma pri-
likom isplate od zarade, odnosne naknade zarade
zaposlenog, samo ukoliko ima pismenu saglasnost
zaposlenog u skladu sa članom 123. Zakona o radu.
Poslodavac je dužan da obračuna i isplati za-
poslenom zaradu, odnosno naknadu zarade u roko-
vima utvrđenim opštim aktom i ugovorom o radu,
kao i da o tome obavesti zaposlenog tako što će mu
dostaviti „platni listić” u skladu sa članom 121.
Zakona o radu.
5. Ako se poslodavac prijavio za pomoć drža-
ve, a prethodno je isplatio zaradu zaposlenima
u punom iznosu, da li sredstva dobijena na ime
minimalnih zarada takođe isplaćuje zaposleni-
ma ili ih zadržava za svoje potrebe, kao pomoć
privrednoj aktivnosti?
Poslodavac isplaćuje zarade i naknade zarade
na način i u rokovima propisanim Zakonom o radu
i drugim zakonima (Zakon o finansijskoj podršci
porodici sa decom, Zakon o zdravstvenom osigu-
ranju i dr.).
Uredbom o fiskalnim pogodnostima utvrđeno
je da direktna davanja iz budžeta mogu da se kori-
ste isključivo za isplate zarada i naknada zarada
zaposlenima, i u tu svrhu prenose se poslodavcu
na poseban namenski račun – „Isplata direktnih
davanja – COVID–19”. Uredbom je takođe uređen i
postupak povraćaja neiskorišćenih sredstava sa
namenskog računa.
6. Kakav je tretman zaposlenih koji su ostali kod
kuće po datim preporukama da se ne otpuštaju,
za koje poslodavac nije doneo nikakvo rešenje o
statusu, niti su radili, u smislu isplate zarada
i naknada?
Lice koje ima ugovor o radu može da radi ili
da odsustvuje sa rada po nekom od osnova u skladu sa
zakonom i u zavisnosti od toga da li ima pravo na
zaradu ili naknadu zarade. Zaposleni koji su kod
kuće mogu: da rade od kuće, koriste godišnji od-
mor ili neko drugo plaćeno odsustvo, koriste po-
rodiljsko odsustvo ili bolovanje zbog privremene
sprečenosti za rad, odnosno da budu na neplaćenom
odsustvu. Za sve slučajeve treba da postoji rešenje,
odnosno doznaka u slučaju privremenog odsustva sa
rada (bolovanje).
Detaljnije na linku https://www.minrzs.gov.
rs/sr/aktuelnosti/vesti/detaljno-objasnjenje-
-prava-i-obaveza-radnika-i-poslodavaca-u-tokuvanrednog-
stanja
7. Da li poslodavac po Uredbi ima pravo na ,,mi-
nimalac” i za zaposlene koje su na porodiljskom
odsustvu ili su na bolovanju?
80 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
Za porodilje, odnosno za roditelje koji su na
odsustvu sa rada radi nege deteta i posebne nege
deteta, isplatu naknade zarade, i to direktno na
račun zaposlenog, vrši Ministarstvo za rad, za-
pošljavanje, boračka i socijalna pitanja, u skladu
sa Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa
decom. Takođe, Ministarstvo refundira sredstva
poslodavcima za zaposlene koji su pomenuto pra-
vo ostvarili prema starom Zakonu o finansijskoj
podršci porodici sa decom.
Naknade zarade zaposlenih koji su na odsustvu
sa rada duže od trideset dana obezbeđuju se pre-
ko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje
(RFZO), u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osi-
guranju.
Uredbom o fiskalnim pogodnostima (čl. 8) ure-
đeno je da se broj zaposlenih za koje se ostvaruje
pravo na bespovratna sredstva iz budžeta (direktna
davanja) umanjuje za broj zaposlenih za koje ispla-
ta zarade, odnosno naknade zarade za obračunski
period u celosti pada na teret drugih isplatila-
ca, pri čemu te isplate imaju oznaku vrste priho-
da (OVP) od 204 do 211 u Pravilniku o poreskoj
prijavi za porez po odbitku („Sl. glasnik RS”, br.
74/13, 118/13, 66/14, 71/14 – ispravka, 14/16, 21/17,
20/18, 104/18 i 96/19). Prema tome, poslodavci ne-
maju prava na fiskalne pogodnosti i direktna da-
vanja za zaposlene porodilje, odnosno za zaposlene
koji su na odsustvu zbog nege deteta i posebne nege
deteta, kao ni za zaposlene koji odsustvuju sa rada
više od trideset dana.
8. Kome da se obrati trudnica kada joj kasni trud-
ničko bolovanje više od trideset dana?
Zakonom o radu utvrđeno je da zaposleni ima
pravo na naknadu zarade za odsustvo sa rada zbog
privremene sprečenosti za rad za prvih trideset
dana odsustva, pri čemu se ista isplaćuje iz sred-
stava poslodavca.
Zakonom o zdravstvenom osiguranju (ZOZO)
utvrđeno je da zaposlenom pripada naknada zara-
de za vreme privremene sprečenosti za rad zbog
bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem
trudnoće (čl. 73). U slučaju privremene sprečeno-
sti za rad zbog komplikacija u vezi sa održavanjem
trudnoće, prvih trideset dana isplaćuje posloda-
vac iz svojih sredstava u iznosu od 100% od osnova
za naknadu zarade. Počev od 31. dana privremene
sprečenosti za rad, visina naknade zarade obezbe-
đuje se iz RFZO-a, i to u iznosu od 100% od osnova
za naknadu zarade, s tim što se iz sredstava obave-
znog zdravstvenog osiguranja obezbeđuje iznos od
65% od osnova za naknadu zarade, a iznos od 35% iz
budžeta Republike Srbije (čl. 95. ZOZO). Posloda-
vac vrši obračun naknade zarade u skladu sa ovim
zakonom i dostavlja ga filijali Republičkog fon-
da za zdravstveno osiguranje (RFZO), uz zahtev za
isplatu naknade zarade. Filijala utvrđuje pravo
na naknadu zarade i visinu naknade zarade, a najka-
snije u roku od trideset dana od dana prijema obra-
čunava i prenosi odgovarajući iznos sredstava na
poseban račun poslodavca (čl. 102. ZOZO).
Prema tome, za primenu Zakona o zdravstvenom
osiguranju, odnosno za sva pitanja kada su u pita-
nju naknade zarade preko trideset dana, uključujući
i sva pitanja vezana za kašnjenje u isplati, tj. za
refundaciju trudničkih bolovanja, nadležni su
Ministarstvo zdravlja i RFZO. Međutim, ukoliko
zaposleni nije dobio naknadu zarade za prvih tri-
deset dana odsustva sa rada zbog privremene spre-
čenosti za rad (u zakonski propisanom roku) ili
ima saznanja da poslodavac nije podneo odgovara-
juću dokumentaciju RFZO-u i/ili da su sredstava
RFZO-a prebačena na poseban račun poslodavca,
ali da ovaj nije isplatio naknadu zarade, može da
se obrati Inspektoratu za rad za nadležno postu-
panje.
9. Kome treba da se obrati zaposleni ukoliko mu
poslodavac nije uplaćivao doprinose za obave-
zno socijalno osiguranje?
Kontrola i naplata doprinosa za obavezno so-
cijalno osiguranje u nadležnosti su Ministar-
stva finansija, odnosno Poreske uprave.
Izvor: Ministarstvo za rad, zapošljavanje, bo-
račka i socijalna pitanja, na linku https://www.
minrzs.gov.rs/sr/aktuelnosti/vesti/najcesca-
-pitanja-zaposlenih-i-poslodavca-za-vreme-
-covid-19 PS
ZARADE
Redakcija
Najčešća pitanja poslodavaca i zaposlenih
za vreme epidemije COVID-19
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i
socijalna pitanja objavilo je na službenoj stra-
nici (https://www.minrzs.gov.rs/sr/aktuelnosti/
vesti/najcesca-pitanja-zaposlenih-i-poslodavca-
-za-vreme-covid-19) najčešća pitanja poslodavaca
i zaposlenih za vreme epidemije COVID-19, a za-
tim je ponudilo i odgovore na postavljena pitanja.
1. Odnos Zakona o radu i Uredbe o fiskalnim po-
godnostima i direktnim davanjima privrednim
subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomo-
ći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih po-
sledica nastalih usled bolesti COVID-19 (dalje:
Uredba o fiskalnim pogodnostima)
Zakonom o radu, opštim aktom (kolektivni
ugovor i pravilnik o radu) i ugovorom o radu
uređuje se pravo na zaradu i naknadu zarade, kao i
način utvrđivanja visine zarade i naknade zarade
zaposlenih.
Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Zakonom
o finansijskoj podršci porodici sa decom utvr-
đuje se visina naknade zarade za slučaj odsustva
sa rada (bolovanje) preko trideset dana, odnosno
porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege
deteta i posebne nege deteta.
Uredbom o fiskalnim pogodnostima uređuju
se fiskalne pogodnosti za određene privredne
subjekte u privatnom sektoru (preduzetnici, mi-
kro, mala i srednja preduzeća), i to pod određenim
uslovima. Pod fiskalnim pogodnostima smatra se
odlaganje roka dospelosti za plaćanja poreza i do-
prinosa za obavezno socijalno osiguranje.
Uredbom o fiskalnim pogodnostima uređuju se
i direktna davanja iz budžeta privrednim subjekti-
ma u privatnom sektoru. Direktna davanja, tj. upla-
ta bespovratnih novčanih sredstava privrednim
subjektima, u skladu sa ovom uredbom, mogu da se
koriste isključivo za isplate zarada i naknada
zarada zaposlenima. Pravo na direktna davanja
imaju preduzetnici, mikro, mala i srednja predu-
zeća u privatnom sektoru, i to za sve zaposlene, bez
obzira na to da li oni rade ili odsustvuju sa rada,
pod uslovom da ispunjavaju uslove iz Uredbi o fi-
skalnim pogodnostima. Pravo na direktna davanja
imaju i veliki privredni subjekti koji ispunjava-
ju uslove prema navedenoj Uredbi, ali samo za zapo-
slene koji odsustvuju sa rada, i to zbog slučajeva iz
čl. 116. i 117. Zakona o radu.
Prema tome, zarade i naknade zarade uređene
su Zakonom o radu (i drugi zakonima), a Uredbom
o fiskalnim pogodnostima uređene su fiskalne
olakšice i direktna davanja (bespovratna sred-
stva) poslodavcima, i to kao pomoć poslodavci-
ma da privremeno odlože obaveze plaćanja poreza
i doprinosa, odnosno da isplate zarade, odnosno
naknade zarade zaposlenima.
Nadzor nad primenom Zakona o radu, drugih
propisa o radnim odnosima, opštih akata i ugo-
vora o radu, kojima se uređuju prava, obaveze i od-
govornosti zaposlenih, vrši inspekcija rada.
Nadzor nad primenom Uredbe o fiskalnim pogod-
nostima u nadležnosti je Ministarstva finansi-
ja i Poreske uprave.
2. Da li je zaposlenima koji su radili posloda-
vac dužan da isplati zaradu u visini ugovorene
i ostvarene zarade po utvrđenim kriterijumima
ili svim zaposlenima može da isplati samo „mi-
nimalac” koji će dobiti od države?
U skladu sa odredbama člana 104–117. Zakona o
radu, zaposleni ima pravo na zaradu za dane kada
radi, odnosno na naknadu zarade u slučaju kada
odsustvuje sa rada. Zarada se ugovara ugovorom o
radu, odnosno uređuje opštim aktom (kolektiv-
nim ugovorom i pravilnikom o radu) i ugovorom
o radu.
Minimalna zarada se uvodi samo u slučaju kada
postoje razlozi za donošenje odluke o uvođenju
minimalne zarade, pri čemu isti moraju da budu
utvrđeni opštim aktom, odnosno ugovorom o radu
(čl. 111. ZOR-a). Minimalna zarada određuje se na
osnovu važeće minimalne (neto) cene rada i vre-
mena provedenog na radu zaposlenog, pri čemu sa-
drži pripadajuće doprinose i porez, što znači da
je minimalna zarada bruto. Zaposleni koji prima
minimalnu zaradu ima pravo na uvećanu zaradu,
JUN 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 79
ZARADE
naknadu troškova i druga primanja koja se smatra-
ju zaradom u skladu sa Zakonom o radu.
Termin „osnovna minimalna zarada” u smislu
Uredbe o fiskalnim pogodnostima predstavlja je-
dinicu mere koja opredeljuje mesečnu novčanu po-
moć poslodavcu za zaposlenog (direktno davanje).
Navedeni termin nije uređen Zakonom o radu.
3. Da li je poslodavac koji se prijavi za mere iz
Uredbe dužan da isplati zarade zaposlenih po
zakonu ili može da odloži isplatu dok država
ne prebaci novac, na primer do 15. maja 2020. go-
dine?
Zakonom o radu utvrđeno je da se zarada ispla-
ćuje u rokovima utvrđenim opštim aktom i ugovo-
rom o radu najmanje jedanput mesečno, a najkasnije
do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec (čl. 110.
ZOR-a).
Uredba o fiskalnim pogodnostima ne propisu-
je rokove za isplatu zarade, već druge rokove: rok
za otvaranje namenskog računa na koji će se upla-
ćivati direktna davanja kao pomoć poslodavcima
(najkasnije do 25. aprila 2020. godine), kao i rok
do kada sredstva po osnovu direktnih davanja mogu
da se iskoriste (najkasnije do 15. avgusta 2020. go-
dine).
Imajući u vidu navedeno, poslodavac je dužan
da zaradu, odnosno naknadu zarade za april 2020.
godine, u skladu sa Zakonom o radu, isplati u roko-
vima utvrđenim opštim aktom i ugovorom o radu,
a najkasnije do 30. maja 2020. godine.
Kako je rok za prvu uplatu „direktnih davanja” 7.
maj 2020. godine, poslodavac koji ispunjava uslove
iz Uredbe imaće blagovremeno na namenskom raču-
nu iznos sredstva koji je namenjen za isplatu dela
zarade, odnosno nakade zarade ili cele zarade, od-
nosno naknade zarade za mesec april 2020. godine.
4. Da li poslodavac može zaposlenom da isplati
zajam umesto zarade?
Opštim aktom (kolektivni ugovor ili pra-
vilnik o radu), odnosno ugovorom o radu može
da se utvrdi i pravo zaposlenih na zajam (čl. 120.
ZOR-a). Odobreni zajam nema karakter zarade. Ako
zaposleni ne vrati zajam u utvrđenom roku, odno-
sno ako poslodavac oprosti dug (otpiše zajam),
oprošteni dug ima karakter zarade.
Poslodavac može da obustavi ratu zajma pri-
likom isplate od zarade, odnosne naknade zarade
zaposlenog, samo ukoliko ima pismenu saglasnost
zaposlenog u skladu sa članom 123. Zakona o radu.
Poslodavac je dužan da obračuna i isplati za-
poslenom zaradu, odnosno naknadu zarade u roko-
vima utvrđenim opštim aktom i ugovorom o radu,
kao i da o tome obavesti zaposlenog tako što će mu
dostaviti „platni listić” u skladu sa članom 121.
Zakona o radu.
5. Ako se poslodavac prijavio za pomoć drža-
ve, a prethodno je isplatio zaradu zaposlenima
u punom iznosu, da li sredstva dobijena na ime
minimalnih zarada takođe isplaćuje zaposleni-
ma ili ih zadržava za svoje potrebe, kao pomoć
privrednoj aktivnosti?
Poslodavac isplaćuje zarade i naknade zarade
na način i u rokovima propisanim Zakonom o radu
i drugim zakonima (Zakon o finansijskoj podršci
porodici sa decom, Zakon o zdravstvenom osigu-
ranju i dr.).
Uredbom o fiskalnim pogodnostima utvrđeno
je da direktna davanja iz budžeta mogu da se kori-
ste isključivo za isplate zarada i naknada zarada
zaposlenima, i u tu svrhu prenose se poslodavcu
na poseban namenski račun – „Isplata direktnih
davanja – COVID–19”. Uredbom je takođe uređen i
postupak povraćaja neiskorišćenih sredstava sa
namenskog računa.
6. Kakav je tretman zaposlenih koji su ostali kod
kuće po datim preporukama da se ne otpuštaju,
za koje poslodavac nije doneo nikakvo rešenje o
statusu, niti su radili, u smislu isplate zarada
i naknada?
Lice koje ima ugovor o radu može da radi ili
da odsustvuje sa rada po nekom od osnova u skladu sa
zakonom i u zavisnosti od toga da li ima pravo na
zaradu ili naknadu zarade. Zaposleni koji su kod
kuće mogu: da rade od kuće, koriste godišnji od-
mor ili neko drugo plaćeno odsustvo, koriste po-
rodiljsko odsustvo ili bolovanje zbog privremene
sprečenosti za rad, odnosno da budu na neplaćenom
odsustvu. Za sve slučajeve treba da postoji rešenje,
odnosno doznaka u slučaju privremenog odsustva sa
rada (bolovanje).
Detaljnije na linku https://www.minrzs.gov.
rs/sr/aktuelnosti/vesti/detaljno-objasnjenje-
-prava-i-obaveza-radnika-i-poslodavaca-u-tokuvanrednog-
stanja
7. Da li poslodavac po Uredbi ima pravo na ,,mi-
nimalac” i za zaposlene koje su na porodiljskom
odsustvu ili su na bolovanju?
80 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
Za porodilje, odnosno za roditelje koji su na
odsustvu sa rada radi nege deteta i posebne nege
deteta, isplatu naknade zarade, i to direktno na
račun zaposlenog, vrši Ministarstvo za rad, za-
pošljavanje, boračka i socijalna pitanja, u skladu
sa Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa
decom. Takođe, Ministarstvo refundira sredstva
poslodavcima za zaposlene koji su pomenuto pra-
vo ostvarili prema starom Zakonu o finansijskoj
podršci porodici sa decom.
Naknade zarade zaposlenih koji su na odsustvu
sa rada duže od trideset dana obezbeđuju se pre-
ko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje
(RFZO), u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osi-
guranju.
Uredbom o fiskalnim pogodnostima (čl. 8) ure-
đeno je da se broj zaposlenih za koje se ostvaruje
pravo na bespovratna sredstva iz budžeta (direktna
davanja) umanjuje za broj zaposlenih za koje ispla-
ta zarade, odnosno naknade zarade za obračunski
period u celosti pada na teret drugih isplatila-
ca, pri čemu te isplate imaju oznaku vrste priho-
da (OVP) od 204 do 211 u Pravilniku o poreskoj
prijavi za porez po odbitku („Sl. glasnik RS”, br.
74/13, 118/13, 66/14, 71/14 – ispravka, 14/16, 21/17,
20/18, 104/18 i 96/19). Prema tome, poslodavci ne-
maju prava na fiskalne pogodnosti i direktna da-
vanja za zaposlene porodilje, odnosno za zaposlene
koji su na odsustvu zbog nege deteta i posebne nege
deteta, kao ni za zaposlene koji odsustvuju sa rada
više od trideset dana.
8. Kome da se obrati trudnica kada joj kasni trud-
ničko bolovanje više od trideset dana?
Zakonom o radu utvrđeno je da zaposleni ima
pravo na naknadu zarade za odsustvo sa rada zbog
privremene sprečenosti za rad za prvih trideset
dana odsustva, pri čemu se ista isplaćuje iz sred-
stava poslodavca.
Zakonom o zdravstvenom osiguranju (ZOZO)
utvrđeno je da zaposlenom pripada naknada zara-
de za vreme privremene sprečenosti za rad zbog
bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem
trudnoće (čl. 73). U slučaju privremene sprečeno-
sti za rad zbog komplikacija u vezi sa održavanjem
trudnoće, prvih trideset dana isplaćuje posloda-
vac iz svojih sredstava u iznosu od 100% od osnova
za naknadu zarade. Počev od 31. dana privremene
sprečenosti za rad, visina naknade zarade obezbe-
đuje se iz RFZO-a, i to u iznosu od 100% od osnova
za naknadu zarade, s tim što se iz sredstava obave-
znog zdravstvenog osiguranja obezbeđuje iznos od
65% od osnova za naknadu zarade, a iznos od 35% iz
budžeta Republike Srbije (čl. 95. ZOZO). Posloda-
vac vrši obračun naknade zarade u skladu sa ovim
zakonom i dostavlja ga filijali Republičkog fon-
da za zdravstveno osiguranje (RFZO), uz zahtev za
isplatu naknade zarade. Filijala utvrđuje pravo
na naknadu zarade i visinu naknade zarade, a najka-
snije u roku od trideset dana od dana prijema obra-
čunava i prenosi odgovarajući iznos sredstava na
poseban račun poslodavca (čl. 102. ZOZO).
Prema tome, za primenu Zakona o zdravstvenom
osiguranju, odnosno za sva pitanja kada su u pita-
nju naknade zarade preko trideset dana, uključujući
i sva pitanja vezana za kašnjenje u isplati, tj. za
refundaciju trudničkih bolovanja, nadležni su
Ministarstvo zdravlja i RFZO. Međutim, ukoliko
zaposleni nije dobio naknadu zarade za prvih tri-
deset dana odsustva sa rada zbog privremene spre-
čenosti za rad (u zakonski propisanom roku) ili
ima saznanja da poslodavac nije podneo odgovara-
juću dokumentaciju RFZO-u i/ili da su sredstava
RFZO-a prebačena na poseban račun poslodavca,
ali da ovaj nije isplatio naknadu zarade, može da
se obrati Inspektoratu za rad za nadležno postu-
panje.
9. Kome treba da se obrati zaposleni ukoliko mu
poslodavac nije uplaćivao doprinose za obave-
zno socijalno osiguranje?
Kontrola i naplata doprinosa za obavezno so-
cijalno osiguranje u nadležnosti su Ministar-
stva finansija, odnosno Poreske uprave.
Izvor: Ministarstvo za rad, zapošljavanje, bo-
račka i socijalna pitanja, na linku https://www.
minrzs.gov.rs/sr/aktuelnosti/vesti/najcesca-
-pitanja-zaposlenih-i-poslodavca-za-vreme-
-covid-19 PS