Član 50a Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koji se tiče poreskih podsticaja prilikom velikih ulaganja u osnovna sredstva, i dalje je na snazi, a njegova primena biće predmet analize ovog teksta
Poreski podsticaji, kao važan segment poreskih propisa, podstiču ulaganja u privredu, kao i u modernizaciju njihove tehničko-tehnološke opremljenosti. Iz Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RSˮ, br. 25/01, 80/02, 80/02 – dr. zakon, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14 – dr. zakon, 142/14 i 91/15 – autentično tumačenje, u daljem tekstu: Zakon), nakon izmena krajem 2013. godine, izbrisane su odredbe koje su se odnosile na poreski kredit iz člana 48, odnosno 48a, Zakona. S druge strane, član 50a, koji se tiče poreskih podsticaja prilikom velikih ulaganja u osnovna sredstva, i dalje je na snazi i njegova primena će u daljem tekstu biti predmet analize.
Članom 50a Zakona predviđeno je da će se poreski obveznik osloboditi plaćanja poreza na dobit u periodu od deset godina, pri čemu se navedeno poresko oslobođenje ostvaruje srazmerno izvršenom ulaganju. Kako bi se kvalifikovao za to poresko oslobođenje, poreski obveznik mora kumulativno da ispuni sledeće zahteve:
– da je uložio u svoja osnovna sredstva, odnosno da je drugo lice uložilo u njegova osnovna sredstva, više od jedne milijarde dinara;
– da pomenuta sredstva koristi za obavljanje pretežne delatnosti i delatnosti upisane u osnivački, odnosno drugi akt obveznika, kojim se određuju delatnosti koje obveznik obavlja;
– da u periodu ulaganja dodatno zaposli najmanje 100 lica na neodređeno vreme.
Ulaganjem u osnovna sredstva od drugog lica (domaćeg ili stranog fizičkog, odnosno pravnog lica) smatraju se takođe i:
– povećanja osnovnog kapitala putem unošenja osnovnih sredstava;
– povećanje osnovnog kapitala unošenjem novčanog uloga koje to pravno lice zatim koristi da izvrši nabavku osnovnih sredstava, kao i
– investiranje u osnovna sredstva na osnovu ugovora o zajedničkoj proizvodnji, pri čemu je važno da se ta osnovna sredstva nalaze u vlasništvu društva koje će biti korisnik poreskog podsticaja.
Suprotno tome, ulaganjem u osnovna sredstva ne smatraju se:
– ulaganja u ostalu imovinu koja ne predstavlja osnovna sredstva (kao što su, na primer, dati avansi za nabavku osnovnih sredstava koja još nisu stavljena u upotrebu;
– ulaganja u nematerijalnu imovinu (koncesije, patenti, licence i sl.), i
– osnovna sredstva u pripremi, odnosno koja obveznik još nije počeo da koristi za obavljanje registrovane delatnosti.
Dakle, osnov za priznavanje poreskog podsticaja jeste ulaganje u osnovna sredstva koja se nalaze u vlasništvu korisnika poreskog podsticaja iz člana 50a Zakona, odnosno koja se evidentiraju u poslovnim knjigama obveznika i iskazuju na računima grupe 02 (Nekretnine, postrojenja, oprema i biološka sredstva). Pored toga, pomenuta osnovna sredstva moraju se koristiti u svrhe obavljanja pretežne delatnosti i drugih delatnosti koje su upisane u osnivački, odnosno drugi interni akt obveznika.
Dodatno, pravo na poreski podsticaj iz člana 50a priznaje se obvezniku pod uslovom da je on izvršio plaćanje dobavljačima za izvršenu nabavku osnovnih sredstava, pri čemu izvor sredstava iz kojih se vrši ulaganje nije od značaja za korišćenje podsticaja, što znači da poreski obveznik može, osim sopstvenih sredstava, koristiti i sredstva iz kredita ili sredstva primljena po nekom drugom osnovu. S tim u vezi, Mišljenje Ministarstva finansija br. 430–07-00312 /2011-04 navodi da se pravo na poreski podsticaj, odnosno poreski kredit, priznaje obvezniku i u slučaju kada se (uz ispunjenje Zakonom propisanih uslova) plaćanje dobavljaču za nabavljena osnovna sredstva izvrši putem kompenzacije. Plaćanje putem kompenzacije mora biti evidentirano u poslovnim knjigama i sprovedeno na način koji je propisan odgovarajućim zakonima.
Dodatnim zapošljavanjem radnika smatraju se novozaposlena lica koja je poreski obveznik zaposlio u periodu ulaganja, tako da u momentu ispunjenja uslova za korišćenje poreskog oslobođenja iz člana 50a Zakona ima najmanje 100 dodatno zaposlenih lica, a koji su neposredno angažovani kod njega, u odnosu na broj koji je imao u odnosu na period pre početka sticanja uslova iz člana 50a. U novozaposlena lica ne spadaju lica koja su već bila zaposlena kod lica koja se smatraju povezanim, posredno ili neposredno, sa poreskim obveznikom po osnovu člana 59. Zakona.
Samo trajanje perioda ulaganja nije zakonski propisano, već počinje da teče od trenutka prvog izvršenog ulaganja u osnovna sredstva do trenutka kada se ispuni propisana visina ulaganja. Početkom ulaganja smatra se momenat kada se prvi put izvrši ulaganje, koje ne mora odmah biti u visini od najmanje jedne milijarde dinara, što dovodi do zaključka da se ulaganje od jedne milijarde dinara ne mora izvršiti u prvoj godini, niti je vreme ulaganja ograničeno.
Nakon kumulativnog ispunjenja zakonom propisanih uslova, poreski obveznik može ostvariti pravo na oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na dobit pravnih lica u periodu od deset godina srazmerno tom ulaganju i to počev od prvog poreskog perioda u kojem je ostvarena oporeziva dobit (videti Primer 1).
Ukoliko u toku perioda korišćenja prethodno navedenog poreskog oslobođenja obveznik izvrši dodatna ulaganja u jednokratnom iznosu većem od jedne milijarde dinara i u istom periodu dodatno zaposli 100 lica na neodređeno vreme, obveznik neće ostvariti pravo na dodatnih 10 godina korišćenja poreskog podsticaja po osnovu ovog ulaganja. Naime, pomenuto novo ulaganje će se samo evidentirati u Obrascu SU koje obveznik podnosi za svaki poreski period tokom korišćenja poreskog podsticaja, pri čemu će novo ulaganje uticati na utvrđivanje nove srazmere ulaganja, odnosno procenta umanjenja obračunatog poreza u okviru Obrasca SU.
Pravo na poreski podsticaj iz člana 50a ne primenjuje se za određena ulaganja u osnovna sredstva, što je regulisano članom 50i Zakona. Navedeni član propisuje da se pravo na poreski podsticaj iz člana 50a ne primenjuje za nabavku opreme koja je već korišćena u Republici, kao ni za nabavku sledećih osnovnih sredstava:
– vazduhoplovi i plovni objekti koji se ne koriste za obavljanje delatnosti;
– putnički automobili (osim automobila za taksi prevoz, rentakar; obuku vozača i specijalnih putničkih automobila sa ugrađenim uređajima za bolesnike);
– nameštaj (osim nameštaja za opremanje hotela, motela, restorana, omladinskih, dečjih i radničkih odmarališta);
– tepisi;
– umetnička dela likovne i primenjene umetnosti i ukrasni predmeti za uređenje prostora;
– mobilni telefoni;
– klima uređaji;
– oprema za video nadzor;
– oglasna sredstva, kao i
– alat i inventar sa kalkulativnim otpisom.
Pored toga, član 50i navodi da se poreski podsticaj iz člana 50a ne može preneti na drugo pravno lice, koje nije steklo pravo na korišćenje tog podsticaja.
Utvrđivanje srazmernog dela ulaganja u osnovna sredstva iz člana 50a Zakona o porezu na dobit pravnih lica
U skladu sa članom 6. Pravilnika o sadržaju poreskog bilansa i drugim pitanjima od značaja za način utvrđivanja poreza na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RSˮ, br. 20/14 i 41/15, u daljem tekstu: Pravilnik), srazmerni deo ulaganja u osnovna sredstva se iskazuje na obrascu SU – Srazmerni iznos ulaganja.
U pomenuti obrazac (videti Primer 2) unose se podaci iz poslovnih knjiga obveznika o stanju i kretanju imovine, odnosno osnovnih sredstava, a u skladu sa MRS, odnosno MSFI.
U obrazac SU se unose sledeći podaci:
Pod rednim brojem 1: vrednost nabavljenih osnovnih sredstava, za koja obveznik može da ostvari pravo na poresko oslobođenje iz člana 50a Zakona, uključujući i osnovna sredstva koja su bila u upotrebi, koja je obveznik stavio u upotrebu, odnosno koja koristi za obavljanje delatnosti, u iznosu koji je, do poslednjeg dana perioda za koji se sastavlja poreski bilans, plaćen dobavljaču;
Pod rednim brojem 2: unosi se podatak o vrednosti osnovnih sredstava za koju je izvršeno plaćanje, a koja je bila u upotrebi na teritoriji Republike Srbije, po osnovu koje poreski obveznik, saglasno članu 50i Zakona, ne ostvaruje pravo na poresko oslobođenje, u iznosu koji je, do poslednjeg dana perioda za koji se sastavlja poreski bilans, plaćen dobavljaču;
Pod rednim brojem 3: unosi se razlika između rednih brojeva 1 i 2;
Pod rednim brojem 4: unosi se vrednost ukupnih osnovnih sredstava obveznika, koja čine osnovna sredstva za koja je izvršeno ulaganje iskazano na rednom broju 1, osnovna sredstva koja su evidentirana u poslovnim knjigama obveznika (a za koja plaćanje dobavljaču nije u celosti izmireno do poslednjeg dana perioda za koji se sastavlja poreski bilans), kao i druga osnovna sredstva koja su evidentirana u poslovnim knjigama obveznika; pod ovim rednim brojem ne unose se podaci o osnovnim sredstvima koja nisu stavljena u upotrebu, kao ni avansi za nabavku osnovnih sredstava;
Pod rednim brojem 5: iskazuje se srazmerno učešće (procentualno izraženo) osnovnih sredstava u koja je izvršeno ulaganje u skladu sa članom 50a, u ukupnoj vrednosti osnovnih sredstava, a koje se dobija kada se iznos sa rednog broja 3. podeli sa iznosom koji se nalazi na rednom broju 4. i množi sa 100; tako dobijeni procenat se zaokružuje na dve decimale;
Pod rednim brojem 6: iskazuje se iznos umanjenja obračunatog poreza, koji se dobija množenjem procenta sa rednog broja 5. sa iznosom odgovarajućeg obračunatog poreza na dobit pravnih lica.
Pravilnik, takođe, pravi jasnu distinkciju između obveznika koji tek otpočinje obavljanje poslovne aktivnosti od onih koji su već obavljali aktivnost pre nego što su stekli pravo na korišćenje poreskog oslobođenja iz člana 50a.
Kad je u pitanju novoosnovano pravno lice, koje je pri otpočinjanju obavljanja delatnosti ispunilo uslove za ostvarivanje prava na poresko oslobođenje iz člana 50a Zakona, obveznik pod rednim brojem 1, 2. i 4. obrasca SU unosi istovetne podatke u smislu da pod ovim rednim brojevima iskazuje ulaganja u osnovna sredstva za koja može da ostvari pravo na oslobođenje, u iznosu plaćenom dobavljaču. Tako iskazana vrednost (plaćena dobavljaču) ne umanjuje se po osnovu ispravke vrednosti osnovnih sredstava, u periodu korišćenja ovog poreskog podsticaja. Na rednom broju 4, pored podataka sa rednog broja 1, poreski obveznik iskazuje i podatak o ulaganjima u osnovna sredstva koja su stavljena u upotrebu, a koja, u momentu sticanja prava na poresko oslobođenje, ne ispunjavaju uslov za ostvarivanje prava na poresko oslobođenje iz člana 50a, kao i podatak o drugim osnovnim sredstvima po osnovu kojih ne ostvaruje pravo na ovo poresko oslobođenje, u iznosu nabavne vrednosti tih osnovnih sredstava.
U slučaju kada je obveznik, pre sticanja uslova za korišćenje poreskog oslobođenja, već obavljao delatnost, tada se pod rednim brojem 4. iskazuje podatak o iznosu ulaganja iskazanih na rednom broju 1. (iznos koji je plaćen dobavljaču), uključujući i nabavnu vrednost osnovnih sredstava za koja, u momentu sticanja prava na poresko oslobođenje, ne ispunjava uslov za ostvarivanje prava na poresko oslobođenje u smislu člana 50a Zakona, kao i podatak o iznosu nabavne vrednosti zatečenih osnovnih sredstava, kao i ostalih osnovnih sredstava evidentiranih u poslovnim knjigama obveznika, umanjenom po osnovu ispravke vrednosti tih osnovnih sredstava za koja obveznik nema pravo na poresko oslobođenje iz člana 50a Zakona, na poslednji dan perioda u kome je ispunio uslove za korišćenje ovog oslobođenja. Na rednom broju 4. obveznik iskazuje iznos sadašnje vrednosti osnovnih sredstava za koje ne ostvaruje pravo na ovo poresko oslobođenje, i to u istom iznosu do isteka korisnog veka upotrebe tih sredstava.
Gubitak prava na poresko oslobođenje
Članovi 50v i 50g Zakona definišu situacije pod kojima poreski obveznik može izgubiti pravo na poreski podsticaj iz člana 50a.
Naime, član 50v propisuje da ukoliko poreski obveznik koji koristi poreski podsticaj iz člana 50a, smanji broj zaposlenih koji su neposredno angažovani kod njega, ispod broja ukupno zaposlenih na neodređeno vreme u odnosu na broj zaposlenih koje je imao u poreskom periodu u kojem je ispunio uslove za poresko oslobođenje, gubi pravo na poresko oslobođenje za ceo period korišćenja poreskog oslobođenja i dužan je da danom podnošenja poreske prijave za naredni poreski period, u toj poreskoj prijavi obračuna i plati porez koji bi platio da nije koristio ovaj podsticaj, uz vršenje odgovarajuće valorizacije.
Dakle, na osnovu navedenih zakonskih odredaba, ukoliko obveznik u toku desetogodišnjeg korišćenja poreskog podsticaja iz člana 50a smanji broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih koje je imao u poreskom periodu u kojem je ispunio uslove za predmetni poreski podsticaj, on će izgubiti pravo na korišćenje tog podsticaja. U tom smislu, Mišljenje Ministarstva finansija br. 413-00-00007/2015-04 navodi da u slučaju kada u nekom od poreskih perioda tokom korišćenja poreskog podsticaja dođe do smanjenja broj zaposlenih kod poreskog obveznika, on je dužan da u toku istog poreskog perioda angažuje dodatne zaposlene kako bi prosečan broj zaposlenih, utvrđen na poslednji dan perioda za koji se podnosi poreska prijava (sa poreskim bilansom), odgovarao broju zaposlenih koje je obveznik imao u poreskom periodu u kojem je ispunio uslove za poreski podsticaj iz člana 50a Zakona.
Poreski obveznik će, takođe, izgubiti pravo na poresko oslobođenje ukoliko pre isteka perioda poreskog oslobođenja prekine sa poslovanjem, prestane da koristi ili otuđi sredstva iz člana 50a st. 1. Zakona, a u nova osnovna sredstva ne uloži u istom poreskom periodu iznos koji je jednak tržišnoj ceni otuđenih sredstava, a najmanje u vrednosti koja obezbeđuje da ukupan iznos ulaganja ne padne ispod iznosa koji je utvrđen u članu 50a Zakona. Poreski obveznik koji na prethodno opisan način izgubi pravo na poresko oslobođenje dužan je da danom podnošenja poreske prijave za naredni poreski period, u toj poreskoj prijavi obračuna i plati porez koji bi platio da nije koristio podsticaj iz člana 50a, uz vršenje odgovarajuće valorizacije.
U tom smislu, važno je napomenuti da u slučaju promene osnivača ili pravne forme društva ne dolazi do gubitka kontinuiteta u radu koji bi značio gubitak prava na poreski podsticaj.
Uticaj imovine stečene na osnovu statusne promene na obračun poreza na dobit pravnih lica
U skladu sa članom 31. Zakona, kada je statusna promena poreskog obveznika izvršena u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva i uz ispunjenje drugih Zakonom propisanih uslova, nastanak poreske obaveze po osnovu kapitalnih dobitaka biće odložen do trenutka kada pravno lice koje je tu imovinu steklo na osnovu statusne promene izvrši njenu prodaju.
Kapitalnim dobitkom se, u skladu sa Zakonom, smatra prihod koji obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu sledeće vrste imovine:
– nepokretnosti koje je poreski obveznik koristio kao osnovno sredstvo prilikom obavljanja delatnosti;
– prava industrijske svojine;
– udela u kapitalu pravnih lica i akcija i ostalih hartija od vrednosti, koje u skladu sa MRS, odnosno MSFI predstavljaju dugoročne finansijske plasmane, osim obveznica izdatih u skladu sa propisima kojima se uređuje izmirenje obaveze Republike po osnovu zajma za privredni razvoj, devizne štednje građana i dužničkih hartija od vrednosti čiji je izdavalac, u skladu sa zakonom, Republika, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili NBS;
– investicione jedinice otkupljene od strane otvorenog investicionog fonda, u skladu sa zakonom kojim se uređuju investicioni fondovi.
Članom 50đ Zakona propisano je da u slučaju kada obveznik iz člana 50a stekne imovinu statusnom promenom, uz odlaganje nastanka poreske obaveze po osnovu kapitalnih dobitaka, u periodu od tri godine koje prethode ispunjenju uslova i tokom perioda poreskog oslobođenja iz člana 50a, dužan je da plati porez na ostvarenu dobit, srazmerno imovini koja je stečena na ovakav način.
Srazmerno stečena imovina na osnovu statusne promene se iskazuje na obrascu SI (Srazmerno stečena imovina statusnom promenom), čija je sadržina bliže regulisana članom 7. Pravilnika (videti Primer 3).
U pomenuti obrazac SI se unose sledeći podaci:
Pod rednim brojem 1: vrednost imovine izražene u osnovnim sredstvima stečene statusnom promenom, odnosno prenosom ili razgraničenjem tih sredstava u skladu sa članom 50đ na poslednji dan godine, odnosno na poslednji dan perioda, za koji se sastavlja poreski bilans;
Pod rednim brojem 2: ukupna vrednost imovine na poslednji dan godine, odnosno na poslednji dan perioda, za koje se sastavlja poreski bilans, uključujući i imovinu stečenu statusnom promenom;
Pod rednim brojem 3: srazmerno učešće imovine stečene statusnom promenom u ukupnoj vrednosti imovine, koje se dobija deljenjem iznosa sa rednog broja 1. sa iznosom sa rednog broja 2. i njegovim množenjem sa 100;
Pod rednim brojem 4: iznos poreza koji obveznik iz člana 50a plaća u skladu sa članom 50đ Zakona i to množenjem procenta sa rednog broja 3. sa odgovarajućim iznosom obračunatog poreza na dobit iz obrasca PDP.
U skladu sa Mišljenjem Ministarstva finansija br. 011-00-00260/2015-04, obrazac SI se podnosi samo u prvom poreskom periodu u kojem je imovina tako stečena, dok se u narednim periodima on ne podnosi, već se vrednost imovine stečene statusnom promenom iskazuje samo pod rednim brojem 4. obrasca SU, u kojoj se iskazuje ukupna vrednost osnovnih sredstava (dakle, i ona koja su pribavljena statusnom promenom).
PRIMER 1
Ulaganje u osnovna sredstva
| Godina ulaganja u osnovna sredstva | Iznos ulaganja u osnovna sredstva (u RSD) |
| 2012. | 250.000.000 |
| 2013. | 250.000.000 |
| 2014. | 600.000.000 |
Pod pretpostavkom da je dodatnih 100 radnika zaposleno u 2014. godini, kao i da se nabavljena osnovna sredstva koriste za obavljanje delatnosti koje su predviđene osnivačkim ili drugim internim aktom obveznika, može se zaključiti da poreski obveznik stiče pravo da koristi poreski podsticaj iz člana 50a Zakona u 2014. godini, odnosno u godini kada su ispunjeni svi zakonom predviđeni uslovi.
PRIMER 2
Način popunjavanja Obrasca SU
U 2014. godini poreski obveznik je vršio nabavku i iskazao osnovna sredstva u sledećem obimu:
| Osnovna sredstva sa pravom na poreski podsticaj iz člana 50a | 1.200.000.000 |
| Oprema korišćena na teritoriji Srbije | 10.000.000 |
| Osnovna sredstva za koja nema pravo na poreski podsticaj iz člana 50i | 10.000.000 |
| Sadašnja vrednost zatečenih osnovnih sredstava na dan 31. 12. 2013. godine | 150.000.000 |
| Ukupna vrednost osnovnih sredstava na dan 31. 12. 2014. godine | 1.370.000.000 |
Obrazac SU za 2014. godinu:
| Redni broj | Opis | Vrednost |
| 1. | Vrednost ukupno plaćenih osnovnih sredstava nabavljenih po članu 50a | 1.210.000.000 |
| 2. | Vrednost plaćene opreme koja je bila u upotrebi na teritoriji Republike Srbije | 10.000.000 |
| 3. | Vrednost plaćenih osnovnih sredstava nabavljenih u skladu sa članom 50a Zakona (1–2) | 1.200.000.000 |
| 4. | Ukupna vrednost osnovnih sredstava | 1.370.000.000 |
| 5. | Srazmerno ulaganje (3/4*100) | 87,59% |
| 6. | Umanjenje obračunatog poreza (dobija se množenjem iznosa sa rednog broja 5 sa iznosom na rednom broju 9.3. Obrasca PDP) | |
U 2015. godini poreski obveznik je vršio nabavku i iskazao osnovna sredstva u sledećem obimu:
| Osnovna sredstva sa pravom na poreski podsticaj iz člana 50a | 1.500.000.000 |
| Oprema korišćena na teritoriji Srbije | 20.000.000 |
| Osnovna sredstva za koja nema pravo na poreski podsticaj iz člana 50i | 30.000.000 |
| Sadašnja vrednost zatečenih osnovnih sredstava na dan 31. 12. 2013. godine | 150.000.000 |
| Ukupna vrednost osnovnih sredstava na dan 31. 12. 2015. godine | 2.920.000.000 |
Obrazac SU za 2015. godinu:
| Redni broj | Opis | Vrednost |
| 1. | Vrednost ukupno plaćenih osnovnih sredstava nabavljenih po članu 50a | 2.730.000.000 |
| 2. | Vrednost plaćene opreme koja je bila u upotrebi na teritoriji Republike Srbije | 30.000.000 |
| 3 | Vrednost plaćenih osnovnih sredstava nabavljenih u skladu sa članom 50a Zakona (1–2) | 2.700.000.000 |
| 4. | Ukupna vrednost osnovnih sredstava | 2.920.000.000 |
| 5. | Srazmerno ulaganje (3/4*100) | 92,47% |
| 6. | Umanjenje obračunatog poreza (dobija se množenjem iznosa sa rednog broja 5 sa iznosom na rednom broju 9.3. Obrasca PDP) | |
Na rednom broju 1. obrasca SU iskazuju se ukupno plaćena osnovna sredstva, koja su stavljena u upotrebu i služe za obavljanje delatnosti od početka ulaganja, uključujući i osnovna sredstva koja su bila korišćena u Srbiji. Vrednost nabavljenih osnovnih sredstava se iskazuje po svojoj nabavnoj vrednosti, dakle, ne vrši se korekcija po osnovu ispravke vrednosti i revalorizacije. Dakle, podatak na ovom rednom broju predstavlja zbir osnovnih sredstava nabavljenih zaključno sa 2015. godinom (1.210.000.000 + 1.520.000.000).
Na rednom broju 2. obrasca SU iskazan je zbir nabavljene korišćene opreme na teritoriji Srbije (10.000.000 + 20.000.000).
Redni broj 4. obrasca SU iskazuje ukupan iznos nabavljenih osnovnih sredstava (1.370.000.000 + 1.500.000.000 + 20.000.000 + 30.000.000).
PRIMER 3
Podneti obrazac SI
Statusnom promenom koja je izvršena u 2014. godini stečena je ukupna vrednost imovine (izražena u osnovnim sredstvima) od 10.000.000 dinara. Ukupna vrednost imovine privrednog društva, izražena u osnovnim sredstvima, uključujući i vrednost imovine koja je stečena statusnom promenom iznosi 20.000.000 dinara.
| Redni broj | Opis | Vrednost |
| 1. | Vrednost imovine stečene statusnom promenom | 10.000.000 |
| 2. | Ukupna vrednost imovine | 20.000.000 |
| 3. | Srazmerno učešće imovine stečene statusnom promenom (1/2)*100 | 50% |
| 4. | Obračunati porez srazmerno imovini stečenoj statusnom promenom (3 * iznos poreza sa red. broja 9.3 obrasca PDP) | |