Prema članu 41. Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima („Sl. glasnik RS”, br. 85/2005 i 31/2011 – dalje: Zakon), uplatu doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje može da vrši:
1) fizičko lice ili drugo fizičko, odnosno pravno lice za račun fizičkog lica;
2) poslodavac u svoje ime i za račun zaposlenog, odnosno člana sindikata, u skladu sa penzijskim planom (na primer, kada privredno društvo uplaćuje iz svojih sredstava doprinos za račun zaposlenih) i
3) poslodavac u ime i za račun zaposlenog, u skladu sa ugovorom o članstvu između člana dobrovoljnog penzijskog fonda i društva za upravljanje tim fondom (na primer, kada zaposleni dostavi ugovor o osiguranju poslodavcu da iz njegove zarade vrši uplatu).
U svim navedenim slučajevima radi se o uplatama dobrovoljnog dodatnog penzijskog osiguranja, pri čemu se iznos uplate precizira ugovorom o članstvu u konkretnom dobrovoljnom penzijskom fondu u cilju budućih većih prava zaposlenih iz penzijsko-invalidskog osiguranja.
Poreski tretman uplata za dobrovoljno penzijsko osiguranje uređen je Zakonom o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RSˮ, br. 24/2001… i 86/2019 – dalje: Zakon o porezu) i Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Sl. glasnik RSˮ, br. 84/2004… i 86/2019 – dalje: Zakon o doprinosima).
Skip to PDF contentZARADE
Mr Željko Albaneze
Poreski tretman uplata zaposlenima u
dobrovoljne penzijske fondove
Uvod
Prema članu 41. Zakona o dobrovoljnim penzijskim
fondovima
i penzijskim
planovima(„Sl.
glasnik
RS”,
br. 85/2005 i 31/2011 – dalje:
Za-
kon), uplatu doprinosa za dobrovoljno penzijsko
osiguranje može da vrši:
1) fizičko lice ili drugo fizičko, odnosno pravno
lice
za
račun
fizičkog
lica;
2)
poslodavac
u svoje
ime
i za
račun
zaposlenog,
odnosno
člana
sindikata,
u skladu
sa
penzijskim
planom
(na
primer,
kada
privredno
društvo
uplaćuje
iz svojih
sredstava
doprinos
za
račun
zaposlenih)
i
3)
poslodavac
u ime
i za
račun
zaposlenog,
u skladu
sa
ugovorom
o članstvu
između
člana
dobrovoljnog
penzijskog
fonda
i društva
za
upravljanje
tim
fondom
(na
primer,
kada
zaposleni
dostavi
ugovor
o
osiguranju
poslodavcu
da
iz
njegove
zarade
vrši
uplatu).
U svim navedenim slučajevima radi se o uplatama
dobrovoljnog
dodatnog
penzijskog
osiguranja,
pri
čemu
se
iznos
uplate
precizira
ugovorom
o
članstvu
u konkretnom
dobrovoljnom
penzijskom
fondu
u
cilju
budućih
većih
prava
zaposlenih
iz
penzijsko-invalidskog
osiguranja.
Poreski tretman uplata za dobrovoljno penzijsko
osiguranje
uređen
je
Zakonom
o
porezu
na
dohodak
građana
(„Sl. glasnik
RS”,
br. 24/2001…
i
86/2019
– dalje:
Zakon
o porezu)
i Zakonom
o doprinosima
za
obavezno
socijalno
osiguranje
(„Sl.
glasnik
RS”,
br. 84/2004… i 86/2019 – dalje:
Zakon
o
doprinosima).
Konkretno:
1)
prema
članu
14b stav
2. tačka
2) i članu
21a stav
2.
tačka
2) Zakona
o porezu,
zaradom
se
ne
smatra
premija
za
dobrovoljno
dodatno
penzijsko
osiguranje,
odnosno
penzijski
doprinos
u dobrovoljni
penzijski
fond,
koje
poslodavac
plaća
za
zaposle-
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
ne – osiguranike, odnosno za zaposlene – članove
dobrovoljnog penzijskog fonda, do iznosa koji je
oslobođen od plaćanja doprinosa, saglasno zakonu
kojim
se
uređuje
obavezno
socijalno
osiguranje,
pri
čemu
se
porez
ne
plaća
na
premiju
za
penzijski
doprinos
u dobrovoljni
penzijski
fond
koji
poslodavac
obustavlja
i
plaća
iz
zarade
zaposlenog
–
člana
dobrovoljnog
penzijskog
fonda,
do
iznosa
od
5.984,00
dinara
mesečno
(od
1.
februara
2020.
godine);
2)
prema
članu
13.
stav
3.
Zakona
o
doprinosima,
ne
plaćaju
se
doprinosi
na
premiju
za
dobrovoljno
dodatno
penzijsko
osiguranje,
odnosno
na
penzijski
doprinos
u dobrovoljni
penzijski
fond
koji
poslodavac
plaća
na
teret
sopstvenih
sredstava
za
zaposlene,
do
iznosa
od
5.984,00 dinara
mesečno
(od
1. februara
2020. godine).
Može se primetiti da poreski tretman doprinosa
u dobrovoljni
penzijski
fond
zavisi
od
toga
ko
plaća
osiguranje
–
poslodavac
ili
sam
zaposleni.
Zato
će u nastavku
biti
razmotrena
metodologija
mogućih
slučajeva
uplate
premija
u
dobrovoljni
penzijski
fond,
i to:
1)
kada
dobrovoljno
osiguranje
poslodavac
plaća
iz
svojih
sredstava
za
zaposlene
i
2)
kada
dobrovoljno
osiguranje
poslodavac
obustavlja
i
plaća
iz
zarade
zaposlenog
(što
znači
da
to
osiguranje
u stvari
plaća
sam
zaposleni).
1 D
Zaposleni može da odluči da dodatno penzij-
sko osiguranje sam plaća, uz pismeno ovlašćenje
poslodavcu da mu ugovoreni iznos mesečne uplate
u dobrovoljni
penzijski
fond
obustavlja
od
zarade.
Pri tome imamo u vidu da se, saglasno članu
21a stav 2. Zakona o porezu, ne plaća porez na zarade
na
penzijski
doprinos
u dobrovoljni
penzijski
fond
koji
poslodavac
obustavlja
i plaća
iz
zarade
zaposlenog,
najviše
do
5.984,00 dinara
mesečno.
Dakle,
u ovom
slučaju
zaposleni
se
oslobađa
samo
plaćanja
poreza
iz
zarade
do
iznosa
od
5.984,00
dinara,
ali
se
ne
umanjuje
osnovica
za
plaćanje
doprinosa,
već
se
doprinosi
obračunavaju
i
plaćaju
na
ceo
iznos
zarade,
jer je u članu
13. st.
3.
Zakona
o doprinosima
propisano
da je od
plaćanja
doprinosa
oslobođen
samo
poslodavac
kada
premiju
dobrovoljnog
osiguranja,
odnosno
doprinos
u
dobrovoljni
penzijski
fond
plaća
iz svojih
sredstava
za
račun
zaposlenog.
U narednoj tabeli naveden je primer obračuna
zarade kada poslodavac u ime i za račun zaposlenog
obustavlja
iznos
od
5.000 dinara
na
ime
premi-
je u dobrovoljni penzijski fond:
Red.
br.
Opis Iznos
1. Bruto zarada zaposlenog 80.000
2 Poresko oslobođenje na zarade 16.300
3. Mesečni iznos premije za dobrovoljni penzijski
fond koju plaća zaposleni iz zarade 5.000
4. Neoporezivi iznos premije prema članu 21a
Zakona o porezu 5.984
5. Oporeziv iznos zarade
(red. br. 1 – red. br. 2 – red. br. 3) 58.700
6. Porez (red. br. 5 × 10%) 5.870
7. Doprinosi iz zarade (red. br. 1 × 19,9%) 15.920
8. Neto zarada (red. br. 1 – red. br. 6 – red. br. 7) 58.210
9. Obustava za uplatu u dobrovoljni penzijski fond 5.000
10. Zarada za isplatu (red. br. 8 – red. br. 9) 53.210
11. Doprinosi na teret poslodavca
(red. br. 1 × 16,65%) 13.320
Kao što može da se vidi, kada premiju obustavlja
poslodavac,
a plaća
zaposleni,
osnovicu
za
obračun
doprinosa
čini ostvarena
zarada
po
ugovoru
o radu,
a osnovicu
za
obračun
poreza
na
zaradu
čini
ostvarena
zarada
po
ugovoru
o radu
umanjena
za
propisano
umanjenje
poreske
osnovice
(16.300,00
dinara)
i za
premiju
osiguranja
koja
se
obustavlja
od
zarade.
U posebnom slučaju, kada je zaposleni sam ugovorio
dobrovoljno
dodatno
osiguranje,
koje
je u
iznosu
veće
od
neoporezivog
iznosa,
npr. u iznosu
od
8.000,00
dinara,
pri
obračunu
zarade
za-
poslenom poslodavac umanjuje osnovicu zarade za
oporezivanje samo za propisani neoporezivi iznos
od
5.984,00 dinara,
pri
čemu
će iz neto
zarade
zaposlenog
obustaviti
iznos
od
8.000,00 dinara
i
toliko
uplatiti
dobrovoljnom
penzijskom
fondu.
MART 2020.
●
ZARADE
2 D
Prema članu 14b stav 2. tačka 2) Zakona o porezu i
članu 13. stav 3. Zakona o doprinosima, zaradom se ne
smatra premija u dobrovoljni penzijski fond koju
poslodavac na teret sopstvenih sredstava plaća
za zaposlene – članove tog fonda do iznosa koji je
oslobođen od plaćanja poreza i doprinosa, odnosno
do 5.984,00 dinara (od 1. februara 2020. godine). Prema
tome,
na
iznos
uplaćene
premije
u dobrovoljni
penzijski
fond,
koju
poslodavac
iz svojih
sredstava
plaća
za
zaposlene
do iznosa
od
5.984,00 dinara
mesečno,
ne
obračunavaju
se
nikakve
poreske
obaveze
jer navedeni
iznos
nema
karakter
zarade.
Pošto ova uplata nema karakter zarade, po-
slodavac iznos ugovorene premije u dobrovoljni
penzijski fond uplaćuje prema spisku zaposlenih
– osiguranika, u skladu sa ugovorom o penzijskom
planu koji je zaključio sa konkretnim fondom,
a Poreskoj upravi ne dostavlja nikakve obrasce
prilikom te isplate. Dakle, iznos premije od npr.
4.000 dinara mesečno ne prelazi neoporezivi iznos
od
5.984,00 dinara
i ne
čini zaradu
zaposlenog,
pa
na
taj
iznos
poslodavac
ne
plaća
porez
na
zarade
niti
doprinose
za
socijalno
osiguranje,
niti
se
Poreskoj
upravi
podnosi
obrazac
PPP PD.
Jasno je da uplata premije dobrovoljnog penzijskog
dodatnog
osiguranja,
koju
poslodavac
obavlja
za
svoje
zaposlene,
predstavlja
dodatni
trošak
za
poslodavca,
a uplaćene
premije
u dobrovoljni
penzijski
fond
poslodavac
knjiži
na
računu
552
– Troškovi
premija
osiguranja.
Ova
premija
se
uključuje
u
poslovne
rashode
poslodavca,
pa
se
u
okviru
njih iskazuje
u bilansu
uspeha.
Takođe,
prema
Mišljenju
Ministarstva
finansija
br.
430-07-156/2011-04
od
4. 2. 2011. godine,
izdaci
koje
obveznik
– poslodavac
ima
po
osnovu
uplate
premije
za
dobrovoljno
dodatno
penzijsko
osiguranje
u dobrovoljni
penzijski
fond
za
svoje
zaposlene,
koji
su
realizovani
u skladu
sa
opštim
aktom
poslodavca
i evidentirani
u njegovim
poslovnim
knjigama
u skladu
sa
propisima
o računovodstvu
(na
odgovarajućem
računu
klase
5 – Rashodi),
pri-
znaju se na teret rashoda pri utvrđivanju oporezi-
ve dobiti. Ovo je ujedno model uplate za dodatno
penzijsko-invalidsko osiguranje koji može da se
preporuči poslodavcima ako žele da datu vrstu
benefita omoguće svojim zaposlenima.
POSLOVNI SAVETNIK
119
120
ZARADE
3 D
Moglo se videti da se na iznos premije za dobrovoljno
dodatno
penzijsko-invalidsko
osiguranje
do
5.984,00 dinara
mesečno
ne
obračunavaju
nikakve
poreske
obaveze.
Međutim,
ako
poslodavac
zaposlenima
uplaćuje
doprinos
u dobrovoljni
penzijski
fond
iznad
neoporezovanog
iznosa,
koji
do
31.
januara
2021. godine
iznosi
5.984,00 dinara,
na
neto
iznos
ove
premije
koji
prelazi
5.984,00 dinara
mesečno
obračunava
se:
f porez na zarade po stopi od 10% i
f doprinosi za obavezno socijalno osiguranje po
zbirnoj stopi od 19,9% (14 + 5,15 + 0,75),
pri čemu se neto iznos premije iznad 5.984 dinara
prevodi u bruto putem formule: Bruto = (Neto :
0,701).
Na primer, ako poslodavac plaća za zaposlenog
premiju dodatnog dobrovoljnog osiguranja u iznosu
od 8.000 dinara mesečno, u tom slučaju:
f do 5.984 dinara ne plaća porez ni doprinose, a
f neto iznos od 2.016 dinara (8.000 – 5.984) predstavlja
ostalo
primanje
zaposlenog
sa
karakterom
zarade,
koje
se
sabira
sa
redovnom
bruto
zaradom
zaposlenog,
pa
se
na
taj
zbir
plaćaju
ukupni
porez
i
doprinosi.
U narednoj tabeli prikazan je obračun poreza
i doprinosa na ukupna primanja zaposlenog kojem,
osim zarade od 80.000 dinara za konkretni mesec,
poslodavac iz svojih sredstava uplaćuje još i mesečnu
premiju
u dobrovoljni
penzijski
fond
od
8.000
dinara:
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
Red.
br.
OPIS Iznos
1. Bruto zarada zaposlenog po osnovu obavljenog
rada i vremena provedenog na radu 80.000,00
2. Neto iznos premije dobrovoljnog dodatnog
osiguranja koje za zaposlenog plaća poslodavac
iz svojih sredstava 8.000,00
3. Iznos premije dobrovoljnog osiguranja na koji se
ne plaćaju porez i doprinosi 5.984,00
4. Iznos premije dobrovoljnog osiguranja na koji se
plaćaju porez i doprinosi (red. br. 2 – red. br. 3) 2.016,00
5. Bruto iznos premije iznad neoporezivog iznosa
(2.016 : 0,701) 2.875,89
6. Ukupna bruto zarada – uvećana za iznos premije
na koju se plaćaju poreske obaveze
(red. br. 1 + red. br. 5) 82.875,89
7. Poresko oslobođenje na zarade 16.300,00
8. Porez (red. br. 6 – red. br. 7) × 10% 6.657,59
9. Doprinosi na teret zaposlenog (red. br. 6 × 19,9%) 16.492,30
10. Doprinosi na teret poslodavca (red. br. 6 ×
16,65%) 13.798,84
11. Neto primanje zajedno sa iznosom premije na koju
su plaćeni porez i doprinosi
(red. br. 6 – red. br. 8 – red. br. 9) 59.726,00
12. Neto zarada zaposlenog za isplatu
(red. br. 11 – red. br. 4) 57.710,00
13. Neto iznos premije koju za zaposlenog plaća
poslodavac iz svojih sredstava 8.000,00
14. Ukupan trošak poslodavca (red. br. 6 + red. br. 10) 96.674,73
Pošto je u ovom primeru poslodavac platio
premiju dodatnog doprinosa za zaposlenog, znači da
tu uplatu nije izvršio umanjivanjem njegove zarade
po
osnovu
rada
i rezultata
rada,
već
dodavanjem
pomenute
premije
na
ostvarenu
zaradu
zaposlenog.
Naime,
neto
zarada
zaposlenog
iznosi
57.710,00 dinara
i daje polaznu
bruto
zaradu
od
80.000 dinara
((57.710,00
– 1.630) : 0,701). Tu
zaradu
zaposleni
je i
dobio
„na
ruke”,
a
radi
obračuna
poreskih
obaveza
ona
je uvećana
za
iznos
plaćene
premije.
Na
taj
način
poštovan
je princip
da uplaćena
premija
tereti
sredstva
poslodavca
i
ne
utiče
na
neto
primanja
zaposlenog.
PS