Iz iskazanog dobitka, ostvarenog po godišnjem računu za 2016. godinu ili za ranije godine, akcionarsko društvo ima obavezu najpre da pokrije eventualne gubitke prenesene iz ranijih godina, zatim da izdvoji za rezerve u skladu sa posebnim zakonom ili sopstvenim opštim aktom, a zatim može preostali dobitak da usmeri za dividende, učešće zaposlenih i članova upravnog i nadzornog odbora u dobiti, kao i za povećanje postojećeg osnovnog kapitala. Ovo povećanje osnovnog kapitala pretvaranjem raspoložive neraspoređene dobiti jeste tzv. zatvorena emisija akcija pošto je namenjena samo postojećim akcionarima, odnosno ovde nema javne ponude akcija, te nije potreban prospekt za ovu emisiju akcija.

Zakon o privrednim društvima („Sl. glasnik RS”, broj 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon i 5/2015 – u daljem tekstu: Zakon) dozvoljava povećanje osnovnog kapitala iz neto imovine društva, tj. iz neraspoređene dobiti i rezervi društva raspoloživih za te namene (prema članu 44. stav 2. Zakona neto imovina jeste razlika između vrednosti imovine i obaveza društva). Ovaj postupak je regulisan članovima od 305. do 312. Zakona i može biti vrlo interesantan sada, po okončanju godišnjih obračuna i utvrđivanju dobitka kod akcionarskih društava. Zato povećanje osnovnog kapitala iz dobiti jeste u stvari preraspoređivanje kapitala društva nakon čega ukupan kapital ostaje nepromenjen, ali se unutar toga za isti iznos smanjuje pozicija neraspoređene dobiti, a povećava osnovni kapital.

Osim pomenutog Zakona, kod povećanja osnovnog kapitala iz neto imovine moraju se poštovati i propisi koji regulišu finansijsko tržište, a to je Zakon o tržištu kapitala („Sl. glasnik RS”, br. 31/2011, 112/2015 i 108/2016). Bitna odredba ovog zakona sadržana je u članu 12. stav 1. tačka 9), a propisuje da odobrenje prospekta za izdavanje akcija nije obavezno kada se vrši izdavanje akcija koje će biti dodeljene bez naknade postojećim akcionarima.

Zakonske odredbe o povećanju osnovnog kapitala iz neto imovine društva

a) Osnovne pretpostavke

Povećanju osnovnog kapitala iz neto imovine društva Zakon u članu 305. stav 2. postavlja bitan preduslov – neraspoređena dobit može se pretvoriti u osnovni kapital samo ako društvo nije iskazalo gubitak u finansijskim izveštajima na osnovu kojih se donosi odluka o povećanju osnovnog kapitala. Znači, ako je društvo iskazalo gubitak u poslovanju za 2016. godinu, ne može se povećati osnovni kapital društva sa pozivom na taj finansijski izveštaj. Izuzetno, prema stavu 3. istog člana društvo može, pod uslovom da prethodno izvrši pokriće gubitka, povećati osnovni kapital iz neraspoređene dobiti koja preostane po pokriću tog gubitka.

Istovremeno, prema članu 306. Zakona, u slučaju javnog akcionarskog društva i društva koje podleže obavezi revizije, finansijski izveštaji na osnovu kojih se donosi odluka o povećanju osnovnog kapitala iz neto imovine društva moraju imati pozitivno mišljenje revizora u smislu zakona koji uređuje revizija. U ovom slučaju odluka o povećanju osnovnog kapitala može se zasnivati i na finansijskim izveštajima za prethodnu poslovnu godinu, ali samo pod uslovom da društvo registruje takvu odluku u skladu sa zakonom o registraciji u roku od šest meseci od dana usvajanja tih finansijskih izveštaja od strane skupštine.

b) Ko ima pravo na sticanje akcija

Kada se radi o osnovnom kapitalu iz neto imovine društva, može se reći da su se u ovom slučaju akcionari odrekli dividendi i umesto toga neraspoređenu dobit usmerili u povećanje osnovnog kapitala, što je dugoročna mera koja povećava bonitet i finansijsku stabilnost društva. Prema članu 308. Zakona pravo na akcije po osnovu povećanja osnovnog kapitala društva iz neto imovine društva imaju:

  • postojeći akcionari društva,
  • na dan donošenja odluke skupštine o povećanju kapitala.

Postojeći akcionari imaju pravo na akcije po osnovu povećanja osnovnog kapitala u srazmeri sa njihovim uplaćenim odnosno unetim ulogom u odnosu na uplaćeni odnosno uneti osnovni kapital društva. Na primer, ako društvo ima 4 akcionara sa učešćima od 10, 20, 30 i 40 procenata u osnovnom kapitalu, po istim procentima podelile bi se i nove akcije koje se izdaju po osnovu povećanja kapitala. U ovakvom slučaju pre i posle podele novih akcija učešće akcionara u osnovnom kapitalu ostaje isto.

Međutim, treba imati u vidu da prema odredbama Zakona pravo na besplatne akcije po osnovu povećanja osnovnog kapitala iz neto imovine društva imaju i:

– upisnici akcija, odnosno akcionari sa delimično plaćenim akcijama, srazmerno učešću njihovog uplaćenog dela u osnovnom kapitalu društva;

– društvo po osnovu sopstvenih akcija društva (ako ih poseduje), srazmerno svom učešću u postojećem osnovnom kapitalu društva.

Prilikom povećanja akcijskog kapitala iz neto imovine treba imati u vidu bitnu okolnost: ako dotično društvo ima deo akcija svog kapitala u Akcijskom fondu, odnosno Republičkom fondu PIO, srazmeran deo akcija po osnovu povećanja osnovnog kapitala mora se prebaciti Akcijskom fondu, odnosno republičkom fondu PIO.

v) Odluka o povećanju osnovnog kapitala

Povećanje osnovnog kapitala iz neto imovine društva podrazumeva donošenje odluke njegove skupštine o povećanju osnovnog kapitala shodno članu 307. Zakona, koja sadrži naročito:

1) ukupan iznos povećanja osnovnog kapitala;

2) iznos i vrstu rezervi, odnosno iznos neraspoređene dobiti koja se pretvara u osnovni kapital;

3) naznaku da li se izdaju nove akcije ili se postojećim akcijama povećava nominalna vrednost;

4) bitne elemente akcija koje se izdaju, shodno članu 248. Zakona, ako se povećanje osnovnog kapitala vrši izdavanjem novih akcija (akcije se izdaju u dematerijalizovanoj formi i glase na ime, moraju da sadrže sve bitne elemente u skladu sa propisima kojima se uređuje tržište kapitala).

Primer odluke Skupštine akcionara o povećanju osnovnog kapitala iz neto imovine društva daje se u nastavku:

 

Na osnovu člana 307. Zakona o privrednim društvima i člana _____ Statuta _______________ (poslovno ime privrednog društva), na predlog Nadzornog odbora od __________ godine Skupština akcionara _______________ (poslovno ime privrednog društva) na sednici održanoj dana __________ godine donela je

 

ODLUKU O POVEĆANJU OSNOVNOG KAPITALA IZ NETO IMOVINE DRUŠTVA (IZ NERASPOREĐENE DOBITI)

  1. Akcionarsko društvo _______________ (dalje: društvo) izdaje nove akcije radi povećanja osnovnog kapitala iz neto imovine društva, odnosno iz neraspoređene dobiti.
  2. Postojeći osnovni kapital društva čini _____ komada običnih akcija nominalne vrednosti __________ po akciji.
  3. Ukupan iznos povećanja osnovnog kapitala iz neraspoređene dobiti iznosi __________ , nominalna vrednost jedne akcije iznosi __________ a izdaje se ukupno _____ komada akcija.
  4. Emisija akcija je zatvorenog tipa, bez obaveze objavljivanja prospekta za izdavanje akcija.
  5. Pravo na sticanje akcija po ovoj emisiji imaju akcionari društva koji su na dan donošenja ove odluke kao akcionari društva upisani u Centralnom registru, depou i kliringu hartija od vrednosti (dalje: Centralni registar). Visina prava na akcije ove emisije srazmerna je broju akcija koje pre ove emisije poseduje svaki akcionar na dan donošenja ove odluke.
  6. Akcije su obične i glase na ime. Akcije nose oznake (CFI kod i ISIN broj) koje će naknadno dodeliti Centralni registar.
  7. Svaka akcija ove emisije daje akcionaru ista prava u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom i Statutom, a naročito:

– pravo učešća u radu Skupštine i pravo glasa,

– pravo na učešće u raspodeli dobiti,

– pravo na deo likvidacione i stečajne mase,

– pravo preče kupovine akcija iz nove emisije i

– pravo slobodnog raspolaganja akcijama.

  1. Akcije iz ove emisije daju pravo na dividendu za celu poslovnu ______ godinu, kao godinu u kojoj je doneta ova odluka o povećanju kapitala.
  2. Registracija i objavljivanje ove odluke izvršiće se u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima i zakona o registraciji u roku od šest meseci od dana donošenja.
  3. Zadužuje se Upravni odbor društva da u cilju sprovođenja ove odluke pripremi Odluku o izdavanju akcija bez javne ponude radi pretvaranja neraspoređenog dobitka u osnovni kapital, kao i da sprovede ostale radnje u skladu sa odredbama Zakona o tržištu kapitala.
  4. Nakon upisa akcija u Centralni registar njihovim vlasnicima će se dati izvod iz Centralnog registra.
  5. Za sve što nije predviđeno ovom odlukom neposredno će se primenjivati važeći zakonski propisi iz ove oblasti.
  6. Ova odluka se objavljuje na oglasnoj tabli društva.

 

Datum,                                                                                                         PREDSEDNIK SKUPŠTINE DRUŠTVA

—————————                                                               —————————————————————–

 

U objašnjenju sadržaja ove Odluke treba imati u vidu odredbe članova od 305. do 312. Zakona, koje ujedno i iskazuju osnovne karakteristike ovakvog povećanja osnovnog kapitala, a u kojima stoji:

1) Po osnovu povećanja osnovnog kapitala iz neraspoređene dobiti vrši se besplatna podela akcija postojećim akcionarima.

2) Pravo na besplatne akcije imaju akcionari društva na dan donošenja te odluke prema evidenciji u Centralnom registru hartija od vrednosti, odnosno akcionari društva na dan utvrđen u toj odluci, uključujući i samo društvo za iznos stečenih sopstvenih akcija (ako ih ima). To znači da se po osnovu povećanja osnovnog kapitala na ovaj način povećava broj i/ili vrednost otkupljenih sopstvenih akcija.

3) Besplatne akcije dele se akcionarima srazmerno njihovom učešću u postojećem osnovnom kapitalu društva.

4) Nove akcije stečene po osnovu povećanja osnovnog kapitala iz neraspoređene dobiti, učestvuju u pravu na dividendu za celu poslovnu godinu u kojoj je doneta ta odluka, osim ako ovom odlukom nije drugačije određeno.

5) U roku od osam dana od dana upisa akcija izdatih u postupku povećanja osnovnog kapitala u Centralni registar, društvo je u obavezi da povećanje osnovnog kapitala registruje u skladu sa zakonom o registraciji. Osnovni kapital društva smatra se povećanim danom registracije povećanja osnovnog kapitala.

6) Iz praktičnih razloga možemo predložiti da sastavni deo ove odluke čini spisak akcionara sa brojem akcija i procentualnim učešćem u osnovnom kapitalu pre i posle izdavanja akcija po osnovu pretvaranja neraspoređene dobiti u osnovni kapital.

Posebno treba ukazati da Zakon u članu 307. stav 1. predviđa da se povećanje osnovnog kapitala iz neto imovine može izvesti:

1) izdavanjem novih akcija, ili

2) povećanjem nominalne vrednosti postojećih akcija.

Društvo samo odlučuje koji metod povećanja će primeniti i upisuje ga u odluku o povećanju osnovnog kapitala.

Primer prenošenja sredstava u osnovni kapital

Jedan primer postupka prenošenja sredstava neraspoređene dobiti u osnovni kapital može se predstaviti sledećim pregledom:

Pre pretvaranja Posle pretvaranja
1) Osnovni kapital 500.000 700.000
2) Rezerve 100.000 100.000
3) Neraspoređeni dobitak 200.000
Ukupan kapital 800.000 800.000

 

U ovom primeru je na postojeći osnovni kapital prenesen ceo neraspoređeni dobitak od 200.000 dinara. Za isti iznos, dakle za 200.000 dinara povećan je „osnovni kapital”, dok je iznos „kapitala” ukupno ostao isti. Ako je do sada akcionarsko društvo imalo 500 akcija nominalne vrednosti 1.000 dinara, navedeno povećanje osnovnog kapitala može da uskladi povećanjem nominalne vrednosti postojećih akcija sa 1.000 na 1.400 dinara ili da izda novih 200 akcija nominalne vrednosti 1.000 dinara. U svakom slučaju, nakon izvršenog povećanja vrednosti akcija svakog od akcionara ne sme doći do promene u odnosima glasova između akcionara.

Upis povećanja osnovnog kapitala

Upis povećanja osnovnog kapitala u Centralni registar vrši se na način utvrđen članom 311. Zakona. Prema tim odredbama, uz zahtev Centralnom registru za upis novih akcija i njihovih imalaca, odnosno za upis povećanja nominalne ili računovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti po osnovu povećanja kapitala iz neto imovine društva, dostavlja se:

1) odluka o povećanju kapitala;

2) dokaz o registraciji odluke o povećanju kapitala, u skladu sa zakonom o registraciji;

3) pisana izjava zakonskog zastupnika društva o ispunjenosti uslova iz čl. 305. i 306. Zakona (da društvo nema nepokrivenih gubitaka i da je mišljenje revizora pozitivno).

Zahtev Centralnom registru podnosi se u roku od pet radnih dana od dana registracije odluke o povećanju kapitala, u skladu sa zakonom o registraciji.

Javno akcionarsko društvo dužno je da istovremeno sa podnošenjem zahteva Komisiji za hartije od vrednosti dostavi obaveštenje o povećanju kapitala iz neto imovine društva.

Ostali momenti

Prema stavu Ministarstva za finansije, u slučaju kada se neraspoređeni dobitak u skladu sa propisima raspoređuje na povećanje osnovnog kapitala, takvo raspoređivanje nema karakter ličnih primanja, pa nema obaveze plaćanja poreskih obaveza na lična primanja. Takođe, ovakva raspodela ne znači isplatu dividendi, pa ni po tom osnovu ne postoji obaveza utvrđivanja i plaćanja poreskih obaveza. Zato treba praviti razliku ovog načina povećanja osnovnog kapitala od povećanja koje se ostvaruje kada se dividende isplaćuju u novim akcijama društva. Naime, kada se dividende umesto u novcu isplaćuju u akcijama (ili kroz povećane nominalne vrednosti akcija postojećih akcija), takođe se vrši zatvorena emisija postojećim akcionarima i povećanje osnovnog kapitala, ali se u ovom slučaju na vrednost dodeljenih novih akcija plaća porez kao na isplatu dividendi.

Knjigovodstveno evidentiranje povećanja osnovnog kapitala:

Primer:

  1. Akcionarsko društvo ima osnovni kapital u iznosu od 500.000,00 din. i neraspoređeni dobitak u iznosu od 200.000,00 din. Skupština akcionara je donela odluku da celokupan iznos neraspoređenog dobitka iskoristi za uvećanje osnovnog kapitala.

Dnevnik glavne knjige

Redni
broj
Broj računa Opis promene Iznos
duguje potražuje duguje potražuje
1. 340  

 

Neraspoređena dobit ranijih godina 200.000,00
300 Akcijski kapital 200.000,00
Za povećanje osnovnog kapitala