Pri uvozu robe postoji mogućnost da se primeni carinska stopa od 0% ili carinska stopa niža od MFN (Most Favored Nation) stope propisane Carinskom tarifom, ako robu prati dokaz o preferencijalnom poreklu i ako su ispunjeni drugi propisani uslovi. To znači da uvozniku nije dovoljno da poseduje dokaz o preferencijalnom poreklu robe koji je obezbedio inopartner, već mora unapred da predvidi probleme koji mogu da nastanu u uvoznom carinskom postupku i dovedu do nepriznavanja preferencijalnog tretmana.
Iako svaka roba ima svoje ekonomsko poreklo, tj. poreklo države ili teritorije u kojoj je izvršena poslednja bitna proizvodna radnja, to ne znači da roba ima i preferencijalno poreklo te države ili teritorije. Izraz „teritorija” koristi se da se označi teritorija koja ima kapacitet da neposredno ili posredno bude strana u sporazumu o slobodnoj trgovini, a oko čije državnosti u međunarodnoj zajednici ne postoji opšta saglasnost (npr. AP Kosovo i Metohija) ili predstavlja uniju nezavisnih država (npr. Evropska unija).
Roba stiče preferencijalno poreklo neke države ili teritorije samo ako je takva mogućnost predviđena sporazumom o slobodnoj trgovini, odnosno ukoliko je pri njenoj proizvodnji ispunjen uslov da je ista u potpunosti dobijena u državi ili teritoriji potpisnici ili da je tamo prošla sporazumom propisanu dovoljnu obradu ili preradu. Izuzetno, navedene povoljnosti mogu da se ostvare i na osnovu primene Opšte šeme preferencijala (GSP), koju pojedine ekonomski razvijene države jednostrano primenjuju. Republika Srbija u ovom trenutku primenjuje odredbe sporazuma o slobodnoj trgovini koji su potpisani sa članicama CEFTA (BiH, Crna Gora, Makedonija, UNMIK-KiM, Albanija i Moldavija), EU, EFTA (Švajcarska, Lihtenštajn, Island i Norveška), kao i sa Turskom, Ruskom Federacijom, Belorusijom i Kazahstanom.
U zavisnosti od odredbi sporazuma o slobodnoj trgovini koji se primenjuje, postojanje preferencijalnog porekla robe može da se dokazuje:
– uverenjem o kretanju robe EUR.1 ili EUR-MED ili sertifikatom ST-2 (Ruska Federacija, Belorusija i Kazahstan); ili
– izjavom na fakturi („obična izjava”) za pošiljku proizvoda sa preferencijalnim poreklom čija vrednost, data na paritetu EX-works, ne prelazi 6.000,00 evra ili 5.000,00 američkih dolara (Ruska Federacija, Belorusija i Kazahstan), pri čemu navedena izjava može biti data i na otpremnici, paking-listi ili drugom komercijalnom dokumentu izdatom od strane izvoznika; ili
– izjavom na fakturi datoj od strane ovlašćenog izvoznika, koja može da se dâ bez obzira na vrednost pošiljke robe (ne važi za Rusku Federaciju, Belorusiju i Kazahstan).
Kao što se može zaključiti, u zavisnosti od sporazuma o slobodnoj trgovini koji se primenjuje, osim dokaza o preferencijalnom poreklu robe, razlikuju se i propisani uslovi za dovoljnu obradu ili preradu, kao i drugi uslovi poput direktnog transporta, nedovoljnih postupaka, neposredne trgovine i sl.
Zbog toga je pre svega poželjno razjasniti najčešće dileme sa kojima se uvoznici susreću u vezi sa prihvatljivošću izdatih dokaza o poreklu, pod pretpostavkom da su ostali propisani uslovi ispunjeni. Primeri su dati prema vrednostima koje su propisane sporazumima sa EU, CEFTA, EFTA i Turskom.
Pitanje: Da li je prihvatljiva „obična” izjava na fakturi koju izdaje bilo koji izvoznik ukoliko vrednost pošiljke prelazi 6.000,00 evra?
Odgovor: Vrednost od 6.000,00 evra posmatra se samo u odnosu na vrednost proizvoda sa preferencijalnim poreklom koji se nalaze u pošiljci. Stoga će „obična” izjava na fakturi biti prihvatljiva i ako ukupna fakturna vrednost prelazi ovaj iznos, pod uslovom:
1) da je na fakturi jasno naznačeno koji proizvodi imaju, a koji nemaju preferencijalno poreklo, i
2) da vrednost proizvoda sa preferencijalnim poreklom ne prelazi iznos od 6.000,00 evra na paritetu Ex-works.
Pitanje: Da li je prihvatljivo da jedan izvoznik izda više dokaza o preferencijalnom poreklu (iste ili različite vrste) za jednu pošiljku koju prima jedan primalac?
Odgovor: Nije zabranjeno da izvoznik za jednu pošiljku izda više istovrsnih ili više dokaza o preferencijalnom poreklu različite vrste. Na primer, moguće je izdati više sertifikata EUR.1 ili izjava ovlašćenog izvoznika ukoliko su proizvodi njima obuhvaćeni stekli preferencijalno poreklo po različitim osnovama (jedni dijagonalnom kumulacijom porekla, a drugi dovoljnom obradom i preradom) ili imaju različito preferencijalno poreklo (jedni imaju poreklo države izvoza, a drugi zadržavaju poreklo treće države sa kojom i država izvoza i država uvoza imaju potpisan istovrsan sporazum o slobodnoj trgovini koji to omogućava).
Prihvatljivo je da isti izvoznik izda više „običnih” izjava na fakturi ili „običnu” izjavu na fakturi i neki drugi dokaz o preferencijalnom poreklu ukoliko ukupna vrednost proizvoda sa preferencijalnim poreklom, koja se u istoj pošiljci isporučuje jednom primaocu, ne prelazi iznos od 6.000,00 evra na paritetu Ex-works.
Pitanje: Pošiljka robe koju prima jedan primalac ima vrednost veću od 6.000,00 evra na paritetu Ex-works. Pošiljka je prispela po jednom prevoznom dokumentu (tovarnom listu) i prati je više „običnih” izjava na fakturi, koje je dao isti izvoznik. Da li su priložene izjave na fakturi prihvatljive?
Odgovor: Pošto ukupna vrednost proizvoda sa preferencijalnim poreklom u pošiljci prelazi iznos od 6.000,00 evra na paritetu Ex-works, nijedna izjava na fakturi neće biti prihvaćena kao validni dokaz o preferencijalnom poreklu robe, pa će preferencijalni tretman biti uskraćen celokupnoj pošiljci.
Pitanje: Pošiljka robe koju prima jedan primalac ima vrednost veću od 6.000,00 evra na paritetu Ex-works. Pošiljka je prispela po jednom prevoznom dokumentu (tovarnom listu) i prati je EUR.1 i jedna ili više „običnih” izjava na fakturi, koje je izdao isti izvoznik. Da li su priloženi dokazi o preferencijalnom poreklu prihvatljivi?
Odgovor: Pošto ukupna vrednost proizvoda sa preferencijalnim poreklom u pošiljci prelazi iznos od 6.000,00 evra na paritetu Ex-works, prihvatiće se sertifikat EUR.1 i smatraće se da roba njime obuhvaćena ima preferencijalno poreklo, dok se „obična” izjava na fakturi neće prihvatiti, a robi koja je u njoj navedena biće uskraćen preferencijalni tretman.
Pitanje: Roba koju prima jedan primalac ima vrednost veću od 6.000,00 evra na paritetu Ex-works. Iako je prispela na istom prevoznom sredstvu, zbog različitih mesta utovara u EU za robu su izdata dva tovarna lista. Priloženi su EUR.1 izdat za robu navedenu u prvom tovarnom listu i „obična” izjava na fakturi za robu navedenu u drugom tovarnom listu, čija vrednost ne prelazi 6.000,00 evra na paritetu Ex-works. Oba dokaza o preferencijalnom poreklu robe izdao je isti izvoznik.
Odgovor: Pošto su izdata dva tovarna lista, smatra se da se radi o dve pošiljke, a kako vrednost svake pošiljke odgovara dokazu o preferencijalnom poreklu kojim je obuhvaćena, prihvatljiva su oba dokaza o preferencijalnom poreklu.
Iako se pravila o preferencijalnom poreklu obično primenjuju po principu „dvosmerne ulice”, tako što se na isti način primenjuju u svim stranama potpisnicima sporazuma o slobodnoj trgovini, moguća je i jednostrana primena ovog preferencijala. Tako je za srpske izvoznike interesantno da pri izvozu robe na tržišta pojedinih ekonomski razvijenih zemalja, sa kojima Republika Srbija nema potpisan sporazum o slobodnoj trgovini, poput Sjedinjenih Američkih Država, mogu da se koriste povoljnosti koje im pruža Opšta šema preferencijala (Generalized System of Preferences – u daljem tekstu: GSP). GSP je sredstvo trgovinske politike kojim neka ekonomski razvijena država, u cilju podsticanja izvoza i industrijskog rasta neke „zemlje trećeg sveta”, za određenu robu koja ima preferencijalno poreklo pomenute nerazvijene zemlje jednostrano odobrava uvoz po carinskoj stopi od 0% ili po nekoj minimalnoj carinskoj stopi. Radi primene GSP srpsko preferencijalno poreklo robe dokazuje se sertifikatom koji izdaje Privredna komora Srbije.
Bitno je napomenuti da je važenje GSP sa SAD ponovo na snazi od 22. 4. 2018. godine (prekid je nastao od 31. 12. 2017. godine), i to za robu koja je proizvedena u Republici Srbiji, tako da joj je tu dodato najmanje 35% vrednosti, pri čemu je iz Republike Srbije direktno isporučena u SAD, a obuhvaćena je američkom listom bescarinskog uvoza. Iz tog razloga američki uvoznici, koji su u periodu od 31. 12. 2017. do 22. 4. 2018. godine pri uvozu robe srpskog preferencijalnog porekla platili carinske dažbine po redovnoj carinskoj stopi, imaju pravo da od US Custom Service traže povraćaj razlike u plaćenoj carini.