Izmenama i dopunama poreskih zakona izvršene su brojne reforme, gde se kao najznačajnije izdvajaju uvođenje poreza po odbitku na usluge i uvođenje poreske olakšice za zapošljavanje novih radnika za mikro i mala pravna lica i preduzetnike. Izmenjene odredbe zakona pretežno se primenjuju od 1. januara 2016. godine, te je neophodno što ranije se upoznati s novim zakonskim rešenjima radi njihove pravilne primene
U cilju nastavka reforme poreskih propisa, Narodna skupština Republike Srbije usvojila je izmene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica, Zakona o porezu na dohodak građana, kao i Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Izmene i dopune su usvojene na samom završetku 2015. godine, a primena izmenjenih propisa je u najvećoj meri započeta od 1. januara 2016. godine.
Novina koja je privukla najviše pažnje u javnosti jeste uvođenje poreza po odbitku na prihode koje ostvari nerezidentno pravno lice od rezidentnog pravnog lica po osnovu naknada od usluga koje se pružaju ili koriste, odnosno koje će biti pružene ili korišćene na teritoriji Republike Srbije.
S druge strane, uvedena je i poreska olakšica za zapošljavanje novih radnika za mikro i mala pravna lica, odnosno preduzetnike, dok su u okviru poreskog postupka izvršene izmene u cilju smanjenja administrativnih troškova i povećanja stepena pravne sigurnosti stranaka u poreskom postupku.
IZMENE ZAKONA O POREZU NA DOBIT PRAVNIH LICA
Narodna skupština je 29. decembra 2015. godine usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koji je objavljen u „Sl. glasniku RSˮ, br. 112/15 od 30. decembra 2015. godine, a stupio na snagu 1. januara 2016. godine.
Izuzev odredaba koje se odnose na izmene u oporezivanju prihoda nerezidentnog pravnog lica porezom po odbitku i porezom po rešenju koje se primenjuju počev od 1. marta 2016. godine, odredbe zakona se primenjuju počev od 1. januara 2016. godine.
Radi izbegavanja nedoumica napominjemo da se na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze za 2015. godinu primenjuju odredbe Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RSˮ, br. 25/01, 80/02, 80/02 – dr. zakon, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14 – dr. zakon, 142/14). Dakle, izmene Zakona koje se odnose na usklađivanje rashoda u poreskom bilansu primenjivaće se počev od sastavljanja poreskog bilansa za 2016. godinu.
Porez po odbitku
Jedna od najvažnijih izmena zakona, odnosno izmena koja je privukla možda i najviše pažnje stručne javnosti jeste proširenje predmeta oporezivanja porezom po odbitku.
Naime, porezom po odbitku će se počev od 1. marta 2016. godine, osim dividendi, autorskih naknada, kamata i naknada po osnovu zakupa i podzakupa nepokretnosti i pokretnih stvari na teritoriji Republike Srbiji, oporezivati i naknade po osnovu usluga koje se pružaju ili koriste, odnosno koje će biti pružene ili korišćene na teritoriji Republike Srbije, ukoliko ugovorom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije uređeno.
NAPOMENA AUTORA #1
Imajući u vidu odredbe izmenjenog člana 40. Zakona, može se zaključiti da se porez po odbitku plaća kako na izvršene usluge, tako i na one koje se plaćaju putem avansa. Kako se, međutim, predmetna norma primenjuje počev od 1. marta 2016. godine, postoji mogućnost da Ministarstvo finansija izda mišljenje kojim će precizirati napred navedenu odredbu, te otkloniti eventualnu dilemu da li se na avansno plaćanje za usluge koje su predmet poreza po odbitku obračunava porez po odbitku pre nego što one budu izvršene, odnosno pružene. Do tada, stav autora je da se porezom po odbitku oporezuju i usluge koje još nisu izvršene, odnosno koje se plaćaju avansno.
Druga važna izmena odnosi se na oporezivanje porezom po rešenju. U tom smislu, prihod po osnovu autorskih naknada, kamata, naknada od zakupa i podzakupa nepokretnosti i pokretnih stvari na teritoriji Republike Srbije, kao i od usluga (koje se pružaju ili koriste, odnosno koje će biti pružene ili korišćene na teritoriji Republike Srbije) koji nerezidentno pravno lice ostvari po osnovu namirenja potraživanja u postupku izvršenja, odnosno u svakom drugom postupku namirenja potraživanja, u skladu sa zakonom, predstavlja prihod koji se oporezuje „porezom po rešenjuˮ. Dakle, u slučaju kada nerezidentno pravno lice, naplati dospelo potraživanje iz cene dobijene prodajom hipotekovane nepokretnosti u vansudskom postupku prodaje, sprovedenom u skladu sa Zakonom o hipoteci, to nerezidentno pravno lice će se smatrati obveznikom poreza na dobit po rešenju koje je dužno da odredi svog poreskog punomoćnika koji će podneti propisanu poresku prijavu.
Poreska prijava se podnosi u roku od 30 dana od dana ostvarivanja oporezivog prihoda nadležnom poreskom organu u opštini na čijoj teritoriji se nalazi sedište ili prebivalište poreskog punomoćnika.
Poreski obveznik
Izmenjenim odredbama zakona izvršeno je preciziranje šta se naročito smatra nedobitnom organizacijom. Prema tome, nedobitnom organizacijom se naročito smatraju ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave, politička organizacija, sindikalna organizacija, komora, crkva i verska zajednica, udruženje, fondacija i zadužbina.
Iz izmenjene odredbe može se zaključiti da spisak nije konačan, te da se i druge organizacije mogu smatrati nedobitnim ukoliko nisu osnovane u cilju ostvarivanja dobiti, već radi ostvarivanja drugih (lukrativnih) ciljeva definisanih opštim aktom.
S druge strane, nisu izvršene izmene u pogledu činjenice da nedobitna organizacija postaje obveznik poreza na dobit ako ostvari prihode sa tržišta, prodajom proizvoda ili vršenjem usluga uz naknadu.
Usklađivanje rashoda
Počev od 2016. godine, rashodi obveznika po osnovu izdataka za zaposlene koji se, u smislu propisa koji uređuju oporezivanje dohotka građana, smatraju zaradom, uključujući i primanja na koja se ne plaća porez na zarade do iznosa propisanog tim zakonom, priznaju se u poreskom periodu u kojem su isplaćeni. Na ovaj način smatramo da su otklonjene eventualne nedoumice koje su se javljale u praksi u vezi s poreskim tretmanom iz ugla Zakona o porezu na dobit pravnih lica izdataka koji po svojoj suštini ne predstavljaju neophodan uslov za obavljanje delatnosti, a koji iz aspekta zakona koji uređuje dohodak građana imaju karakter zarade.
Dakle, smatramo da se ovom izmenom izvršene jubilarne naknade, pokloni deci starosti do 15 godina povodom novogodišnjih i božićnih praznika, izdaci na ime korišćenja službenog vozila u privatne svrhe i sl., priznaju kao rashod u poreskom bilansu tek u poreskom periodu u kojem su takvi izdaci i isplaćeni.
Priznavanje otpisa vrednosti pojedinačnih potraživanja koja su obuhvaćena usvojenim unapred pripremljenim planom reorganizacije
Kako se u slučaju usvajanja unapred pripremljenog plana reorganizacije stečajni postupak otvara i zaključuje istovremeno s njegovim usvajanjem (što se potvrđuje pravnosnažnim rešenjem), ovom izmenom izvršeno je ujednačavanje poreskog tretmana otpisa potraživanja obuhvaćenih usvojenim unapred pripremljenim planom reorganizacije i drugih potraživanja koja su bila prijavljena u stečajnom postupku.
Dakle, primera radi, kada obveznik izvrši ispravku vrednosti potraživanja od dužnika (koja je bila priznata kao rashod u poreskom periodu u kom je izvršena), a zatim se u narednom poreskom periodu donese rešenje o potvrđivanju usvajanja unapred pripremljenog plana reorganizacije, u skladu sa izmenjenim zakonskim okvirom, obvezniku se po pravnosnažnosti tog rešenja priznaje kao rashod otpis navedenih potraživanja u poreskom bilansu.
Priznavanje otpisa vrednosti pojedinačnih nenaplativih potraživanja banke po osnovu kredita odobrenog pravnim i fizičkim licima
U skladu sa Strategijom za rešavanje problematičnih kredita („Sl. glasnik RSˮ, br. 72/15), izvršena je izmena tako da je otpis pojedinačnih potraživanja kod banaka pojednostavljen, odnosno utuženje potraživanja nije više neophodan uslov za priznavanje u poreskom bilansu troška otpisa potraživanja kod problematičnih kredita.
Dakle, da bi banka priznala rashod po osnovu otpisa pojedinačnih potraživanja kod problematičnog kredita odobrenog nepovezanom licu, potrebno je da se kumulativno ispune dva uslova:
1) da je od momenta dospelosti potraživanja prošlo najmanje dve godine, i
2) da banka pruži dokaz o nesposobnosti dužnika da izvršava svoje novčane obaveze (primera radi, dokumentacija iz kreditnog dosijea dužnika o izmirivanju obaveze dužnika prema banci u toku poslednjih dvanaest meseci, prepiska i druga dokumentacija o kontaktima banke i dužnika u vezi s naplatom potraživanja, merama koje je banka preduzela radi naplate, kao i o drugoj dokumentaciji kojom banka raspolaže, a kojom se dokazuje da je sve preduzela kako bi naplatila potraživanje).
Na teret rashoda priznaje se i otpis vrednosti preostalog dela pojedinačnog potraživanja banke koji nije naplaćen iz sredstava ostvarenih prodajom nepokretnosti koja se sprovodi u skladu sa zakonom.
Naknadno priznavanje rashoda po osnovu ispravke vrednosti pojedinačnih potraživanja u poreskom periodu u kojem su ispunjeni uslovi za otpis potraživanja
Rashodi ispravke vrednosti pojedinačnih potraživanja koji nisu bili priznati u poreskom periodu kada su bili iskazani biće priznati u periodu u kom obveznik poseduje dokaz da su ta potraživanja utužena, odnosno da je pokrenut izvršni postupak za naplatu, ili da su potraživanja prijavljena u stečajnom ili likvidacionom postupku.
Dugoročna rezervisanja
Za razliku od rashoda dugoročnih rezervisanja koja se priznaju u poreskom bilansu u periodu kada je rezervisanje izvršeno (za obnavljanje prirodnih bogatstava, za troškove u garantnom roku, itd.) rashod na ime ostalih dugoročnih rezervisanja koja ispunjavaju uslove za priznavanje u skladu sa MRS, odnosno MSFI i MSFI za MSP, priznaje se u visini iskorišćenih iznosa tih rezervisanja, u poreskom periodu u kojem je došlo do iskorišćenja, odnosno izmirenja obaveza i odliva resursa po osnovu tih rezervisanja.
Indirektni otpis potraživanja
Indirektni otpis potraživanja kod društava za osiguranje priznaje se u poreskom bilansu kao rashod isključivo u skladu sa članom 16. Zakona, imajući u vidu da je obrisana odredba člana 22a st. 2. po kojoj se na teret rashoda u poreskom bilansu društva za osiguranje priznavalo uvećanje indirektnog otpisa prema kategorijama naplativosti potraživanja, obračunato i iskazano u bilansu uspeha na teret rashoda u poreskom periodu, do visine određene u skladu s propisima Narodne banke Srbije.
Gubitak od prodaje pojedinačnih potraživanja
U ovom pogledu, izvršene su izmene člana 16a Zakona kojim je precizirano da se gubitak od prodaje pojedinačnih potraživanja priznaje na teret rashoda u poreskom bilansu u iznosu koji je iskazan u bilansu uspeha poreskog obveznika u poreskom periodu u kojem je izvršena prodaja tih potraživanja.
Ukoliko su ova potraživanja u ranijim periodima bila ispravljena i tada priznat rashod ispravke (kod potraživanja starijih od 60 dana ili potraživanja ispravljenih u skladu s propisima NBS), taj rashod ostaje priznat u poreske svrhe bez dokazivanja da su potraživanja utužena, odnosno da je pokrenut izvršni postupak za naplatu, ili da su potraživanja prijavljena u stečajnom ili likvidacionom postupku, ili ako nisu potraživanja iskazana kao prihod u bilansu uspeha.
Podsticaji kod ulaganja
Precizirano je da obveznik koji koristi pravo na poreski podsticaj iz člana 50a gubi to pravo ukoliko smanji broj zaposlenih „tako da je prosečan broj zaposlenih, utvrđen na poslednji dan perioda za koji se podnosi poreska prijava manji od broja zaposlenih koje je obveznik imao u poreskom periodu u kojem je ispunio uslove za poreski podsticaj iz člana 50a ovog zakonaˮ.
Propisan je način na koji obveznik utvrđuje prosečan broj zaposlenih, odnosno tako što broj zaposlenih na kraju svakog meseca u poreskom periodu sabere i dobijeni zbir podeli s brojem meseci poreskog perioda.
Izmenama je izbrisan i član 50đ čime je pokušano da se izvrši olakšavanje utvrđivanja procenta umanjenja obračunatog poreza po osnovu ulaganja u osnovna sredstva (u skladu sa članom 50a Zakona).
Naime, pre izmena Zakona, pored procenta umanjenja obračunatog poreza utvrđenog u Obrascu SU koji je propisan Pravilnikom o sadržaju poreskog bilansa i drugim pitanjima od značaja za način utvrđivanja poreza na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RSˮ, br. 20/14 i 41/15, u daljem tekstu: Pravilnik) kao odnos vrednosti nabavljenih osnovnih sredstava za koje se priznaje pravo na ovaj poreski podsticaj i vrednosti ukupnih osnovnih sredstava obveznika, obveznik koji u toku korišćenja podsticaja stekne imovinu putem statusne promene bio je u obavezi da u Obrascu SI utvrdi procenat uvećanja obračunatog poreza po osnovu korišćenja imovine stečene statusnom promenom, čime je procenat utvrđen u Obrascu SU bilo potrebno korigovati procentom utvrđenim u Obrascu SI, radi pravilnog utvrđivanja umanjenja obračunatog poreza.
U skladu s novim zakonskim rešenjem, obveznik bi procenat umanjenja obračunatog poreza trebalo da utvrđuje isključivo u Obrascu SU tako što bi sredstva stečena putem statusne promene iskazao kroz vrednost ukupnih osnovnih sredstava. To bi za posledicu imalo da procenat umanjenja obračunatog poreza utvrđen na ovaj način bude korigovan po osnovu sredstava stečenih statusnom promenom bez obaveze popunjavanja Obrasca SI.
Kapitalni dobitak
Precizira se da se kapitalni dobitak ostvaruje i prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu, ne samo izgrađenih nepokretnosti već i onih u izgradnji.
Konačno, izvršeno je terminološko usaglašavanje s računovodstvenim propisima kojima se uvodi i međunarodni standard finansijskog izveštavanja za mala i srednja pravna lica (MSFI za MSP) u zakonski tekst.
IZMENE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana objavljen je u „Sl. glasniku RSˮ, br. 112/15 od 30. decembra 2015. godine, a stupio je na snagu i primenjuje se od 1. januara 2016. godine, uz napomenu da se odredbe koje se odnose na oporezivanje prihoda od nepokretnosti primenjuju počev od 1. januara 2017. godine.
Izmene i dopune Zakona prevashodno se odnose na:
– olakšicu za zapošljavanje novih lica koju mogu da koriste poslodavci – pravna lica koja se razvrstavaju u mikro i mala pravna lica, kao i preduzetnici;
– preciziranje poreskog tretmana prihoda u vidu činjenja i davanja pogodnosti zaposlenima u vidu akcija koje zaposleni ostvare od poslodavca ili od s poslodavcem povezanog lica;
– uređenje poreskog oslobođenja po osnovu naknade troškova u vidu dnevnice za službeni put u inostranstvo;
– oporezivanje prihoda od nepokretnosti kao posebne vrste prihoda, umesto oporezivanja u okviru prihoda od kapitala;
– oporezivanje prihoda po osnovu kapitalnog dobitka rešenjem poreskog organa, umesto samooporezivanja, kao i na poresko izuzimanje kod kapitalnog dobitka u slučaju prodaje udela, uključujući i druga prava;
– preciziranje odredaba koje se odnose na paušalno oporezivanje prihoda od samostalne delatnosti, u vezi s kriterijumom podele na grupe delatnosti;
– propisivanje poreske osnovice za fizička lica – rezidente Republike Srbije koji su upućeni na rad u inostranstvo, tako da osnovicu čini iznos zarade koju bi ostvarili u Republici Srbiji na istim ili sličnim poslovima.
U daljem tekstu predstavićemo najznačajnije izmene propisa koje mogu biti od značaja za sve poreske obveznike.
Izuzimanja iz dohotka za oporezivanje
Izmenama Zakona izvršene su izmene u vezi s primanjima koja fizička lica ostvaruju po različitim osnovima na koja se ne plaća porez na dohodak građana.
U tom smislu, propisano je da su poreskim izuzimanjem obuhvaćene (pored naknade koju lica ostvaruju za vreme nezaposlenosti) i druge vrste naknada koje plaća Nacionalna služba za zapošljavanje u okviru sprovođenja programa i mera aktivne politike zapošljavanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje zapošljavanje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (odnosno u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, „Sl. glasnik RSˮ, br. 36/09, 88/10 i 38/15).
Dalje, precizira se da se poresko izuzimanje po osnovu otpremnine, odnosno novčane naknade koju poslodavac isplaćuje zaposlenom za čijim je radom prestala potreba primenjuje i na novčane naknade isplaćene u skladu sa zakonom kojim se uređuje način određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru.
Naime, poresko izuzimanje se odnosi na novčane naknade koje se isplaćuju zaposlenom koji radi na poslovima za koje više ne postoji potreba ili postoji potreba smanjenja broja izvršilaca, a to lice se izjasnilo da prihvata prestanak radnog odnosa uz isplatu novčane naknade. Takođe, predmetno poresko izuzimanje se odnosi i na otpremnine, odnosno novčane naknade koje poslodavac isplaćuje do iznosa koji je utvrđen relevantnim zakonima.
Dalje, u skladu sa izmenama Zakona ne plaća se porez na dohodak građana na otpremninu koja se isplaćuje licu kome prestaje radni odnos u procesu rešavanja viška zaposlenih u postupku privatizacije u skladu sa aktom Vlade kojim se utvrđuje program za rešavanje viška zaposlenih u postupku privatizacije – do iznosa utvrđenog tim programom (Odluka o utvrđivanju programa za rešavanje viška zaposlenih u postupku privatizacije za 2015. godinu, „Sl. glasnik RSˮ, br. 9/15).
Naknada za rad članova biračkih i glasačkih odbora za sprovođenje neposrednih izbora i drugih oblika neposrednog izjašnjavanja građana, kao i naknada za rad na popisu stanovništva izuzeta je od oporezivanja do iznosa od 5.000 dinara u okviru istog izbornog ciklusa, odnosno popisa stanovništva.
Konačno, propisano je da način ostvarivanja prava na poresko oslobođenje za primanja koja se odnose na poresko izuzimanje po osnovu novčane pomoći fizičkim licima koja služi za lečenje u zemlji ili inostranstvu bliže uređuje ministar nadležan za poslove finansija.
U skladu sa izmenjenim članom 9. Zakona, naknada za prikupljanje i prodaju sekundarnih sirovina i otpada plaćena na tekući račun prodavca nije više izuzeta od oporezivanja. Prema tome, prihod po osnovu naknade za prikupljanje i prodaju sekundarnih sirovina i otpada plaćenih na tekući račun prodavca oporezuje se kao drugi prihod po stopi od 20%, uz umanjenje obračunatog poreza za 40%.
Oporezivanje zarade
- Oporezivanje prihoda u vidu činjenja i davanja pogodnosti zaposlenima
Odredbama zakona koje regulišu oporezivanje prihoda u vidu činjenja i davanja pogodnosti zaposlenima precizirano je da se primanja po osnovu hartija od vrednosti (osim akcija stečenih u postupku svojinske transformacije), odnosno hartija od vrednosti koje se dobijaju na osnovu pravila nagrađivanja, a koje zaposleni dobije od s poslodavcem povezanog lica, pri čemu trošak snosi poslodavac, smatraju zaradom u momentu u kojem zaposleni stekne pravo raspolaganja na tim hartijama od vrednosti, odnosno u momentu kad se u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo taj trošak prizna kao rashod.
Kod ostvarivanja prava na hartije od vrednosti čija je tržišna vrednost izražena u stranoj valuti, osnovicu poreza na zarade predstavlja njena dinarska protivvrednost po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrednosti.
2. Poreska osnovica za zaposlene upućene na rad u inostranstvo
Izmenama Zakona propisano je da za fizička lica – rezidente Republike Srbije koji su upućeni u inostranstvo radi obavljanja poslova za pravna lica – rezidente Republike Srbije, osnovicu poreza na zarade više ne predstavlja isplaćeni novčani iznos zarade za izvršeni rad, već iznos zarade koju bi, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu ostvarili u Republici Srbiji na istim ili sličnim poslovima.
- Poreska oslobođenja po osnovu primanja zaposlenog iz člana 18. Zakona (troškovi za dolazak i odlazak s rada, dnevnice za službeno putovanje i troškovi prevoza na službenom putovanju)
U skladu sa izmenama Zakona, izvršeno je preciziranje da se ne plaća porez na zarade na primanja zaposlenog po osnovu naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju za dolazak i odlazak s rada – do visine cene mesečne pretplatne karte u javnom saobraćaju, odnosno do visine stvarnih troškova prevoza, ako ne postoji mogućnost da se obezbedi mesečna pretplatna karta, a najviše do 3.612 dinara.
Dalje, uveden je nov neoporeziv iznos za dnevnice za službena putovanja u inostranstvu do iznosa propisanog od nadležnog organa, a najviše do 50 evra dnevno.
Prema tome, naknada troškova službenog putovanja u inostranstvo državnom službeniku i namešteniku kojom se naknađuju troškovi ishrane i gradskog prevoza u mestu boravka u inostranstvu – dnevnica, koja je Uredbom o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika („Sl. glasnik RSˮ, br. 98/07 – prečišćen tekst, 84/14 i 84/15) određena u iznosu od 15 evra na svaka 24 časa provedena u inostranstvu, predstavlja neoporezivi iznos za te obveznike.
Međutim, za zaposlene koji su u radnom odnosu kod poslodavaca iz privatnog sektora, odnosno na koje se ne odnosi gore pomenuta uredba, primenjuje se neoporezivi iznos do 50 evra dnevno.
Ukoliko je opštim aktom privatnog poslodavca predviđen viši iznos dnevnice za put u inostranstvo, iznos koji prelazi propisani neoporezivi iznos biće predmet oporezivanja u skladu sa zakonom. U tom smislu, za utvrđivanje poreza na zarade po osnovu dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo, primanja iznad iznosa propisanog od nadležnog državnog organa, odnosno iznad neoporezivog iznosa od 50 evra iz člana 18. Zakona, konvertuju se u dinarski iznos po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan obračuna troškova.
Radi izbegavanja nedoumica, napominjemo da se neoporezivi iznos od 50 evra dnevno primenjuje na isplate dnevnica koje se vrše počev od 1. januara 2016. godine.
Dalje, izvršeno je preciziranje da neoporezivi iznos po osnovu naknade prevoza na službenom putovanju, kada je, saglasno zakonu i drugim propisima, odobreno korišćenje sopstvenog automobila za službeno putovanje ili u druge službene svrhe, bude do iznosa 30% cene jednog litra benzina pomnoženog s brojem potrošenih litara, a najviše do 6.322 dinara mesečno.
Poreska olakšica za zapošljavanje novih lica
Produžen je rok primene poreske olakšice za novozaposlena lica do 31. decembra 2017. godine.
Prema tome, poslodavac – pravno lice, odnosno preduzetnik koji zaposli novo lice u skladu sa članom 21v Zakona, ima pravo na povraćaj dela plaćenog poreza na zaradu za novozaposleno lice, isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2017. godine.
Dodatno, radi primene ove olakšice preciziran je i pojam preduzetnika. U tom smislu, preduzetnikom se smatra lice koje je upisano u registar kod nadležnog organa, odnosno organizacije.
Novozaposlenim licem smatra se lice s kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi, koje je prijavio na obavezno socijalno osiguranje u Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja i koje je pre zasnivanja radnog odnosa kod Nacionalne službe za zapošljavanje bilo bez prekida prijavljeno kao nezaposleno najmanje šest meseci, a lice koje se smatra pripravnikom najmanje tri meseca.
U skladu sa izmenama Zakona više nije neophodno da bude ispunjen uslov da za vreme dok je lice bilo prijavljeno kao nezaposleno nije ostvarivalo bilo koju vrstu prihoda po osnovu radnog angažovanja.
Napominjemo da poslodavac koji za određeno novozaposleno lice koristi poresku olakšicu iz člana 21v Zakona za to lice nastavlja da koristi olakšicu u skladu sa izmenjenim odredbama tog člana Zakona.
Izmenama Zakona uvedena je i poreska olakšica za zapošljavanje novih radnika za mikro i mala pravna lica, odnosno preduzetnike. Shodno ovoj izmeni, odnosno članu 21d zakona pravo na poresku olakšicu ima poslodavac:
– pravno lice koje se u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo razvrstava u mikro i mala pravna lica,
– preduzetnik, pri čemu se preduzetnikom smatra lice koje je upisano u registar kod nadležnog organa, odnosno organizacije.
Prihod od samostalne delatnosti
Zakonom je izvršeno preciziranje u vezi sa oporezivanjem prihoda od samostalne delatnosti na paušalno utvrđeni prihod.
U tom smislu, oporezivi prihod od samostalne delatnosti je oporeziva dobit, odnosno paušalno utvrđen prihod. Paušalni prihod utvrđuje se rešenjem nadležnog poreskog organa primenom kriterijuma i elemenata iz člana 41. Zakona.
U cilju olakšavanja postupka kod otpočinjanja obavljanja delatnosti, uvedena je novina po kojoj je omogućeno da se zahtev za paušalno oporezivanje preduzetnika po osnovu obavljanja samostalne delatnosti, može u momentu registracije podneti nadležnom organu koji vodi registar privrednih subjekta, a koji će taj zahtev proslediti poreskom organu.
Prihod od kapitala
U vezi s prihodom od kapitala, izbrisane su odredbe koje se odnose na prihod od izdavanja sopstvenih nepokretnosti, imajući u vidu da je to počev od izmena Zakona posebna vrsta prihoda – prihod od nepokretnosti, s primenom od 1. januara 2017. godine.
Dalje, izvršeno je usklađivanje sa odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica u vezi s poreskim tretmanom dividende. U tom smislu, propisano je da se dividendom smatra ne samo likvidacioni ostatak, već i višak deobne mase u novcu, odnosno nenovčanoj imovini, iznad vrednosti uloženog kapitala utvrđen u skladu sa zakonom koji uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica (tj. Zakonom o porezu na dobit pravnih lica).
Takođe, u skladu sa izmenama Zakona uzimanje iz imovine i korišćenje usluga privrednog društva od vlasnika društva za njihove privatne potrebe oporezuje se kao prihod od kapitala.
Dakle, poreski tretman navedene vrste prihoda koji je bio oporezovan kao drugi prihod u skladu sa članom 85. Zakona počev od 1. januara 2016. godine se (kao i do 30. maja 2013. godine) oporezuje kao prihod od kapitala.
Prihod od nepokretnosti
Izmenama Zakona uvedeno je poglavlje u okviru kog se uređuje oporezivanje prihoda od nepokretnosti shodno činjenici da ta vrsta prihoda više nije deo poglavlja koji se odnosi na prihod od kapitala.
Prihodima od nepokretnosti smatraju se prihodi koje obveznik ostvari izdavanjem u zakup ili podzakup nepokretnosti. Prihod od nepokretnosti predstavlja ostvarena zakupnina u koju se uračunava i vrednost svih izvršenih obaveza i usluga na koje se obavezao zakupac, osim obaveza plaćanja troškova nastalih tokom zakupa, a koji zavise od obima potrošnje zakupca (na primer, električne energije, telefona i sl.). Izuzetno, prihodi koje od izdavanja nepokretnosti ostvari preduzetnik koji obavlja delatnost izdavanja nepokretnosti oporezuju se kao prihod od samostalne delatnosti.
Nepokretnostima se, u smislu zakona, smatraju:
– zemljište, i
– stambene, poslovne i druge zgrade, stanovi, poslovne prostorije, garaže i drugi (nadzemni i podzemni) građevinski objekti, odnosno njihovi delovi.
Obveznik poreza na prihode od nepokretnosti je fizičko lice koje izdavanjem u zakup ili podzakup nepokretnosti ostvari prihode po tom osnovu, s tim da se obveznikom ne smatra preduzetnik koji nepokretnosti izdaje u zakup ili podzakup u okviru obavljanja registrovane samostalne delatnosti.
Poresku osnovicu čini oporezivi prihod od nepokretnosti kao bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 25%. Kod utvrđivanja oporezivog prihoda od nepokretnosti ostvarenog po osnovu iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna taksa, normirani troškovi se, međutim, priznaju u visini od 50% od bruto prihoda.
Obvezniku poreza na prihode od nepokretnosti, na njegov zahtev, umesto normiranih troškova mogu se priznati i stvarni troškovi koje je imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, ako za to podnese odgovarajuće dokaze. U situaciji kada fizičko lice izdaje nepokretnost u podzakup, poresku osnovicu, međutim, čini oporezivi prihod koji se utvrđuje kao razlika između zakupnine koju ostvaruje i zakupnine koju plaća zakupodavcu, dok se normirani troškovi ne priznaju.
Prihod od nepokretnosti će se oporezivati kao zasebna vrsta prihoda počev od 1. januara 2017. godine. Do tada, prihodi od izdavanja nepokretnosti imaju poreski tretman prihoda od kapitala.
S druge strane, prihod po osnovu davanja nepokretnosti u podzakup od 1. januara 2017. godine oporezovaće se kao prihod od nepokretnosti, a smatramo da bi u 2016. godini taj prihod trebalo oporezivati kao drugi prihod saglasno članu 85. st. 1. tač. 15) Zakona.
Stopa poreza na prihode od nepokretnosti iznosi 20%, a poreska prijava za prihode od nepokretnosti podnosi se poreskom organu na čijoj teritoriji se nalazi nepokretnost.
Kapitalni dobitak
Porez na kapitalne dobitke će se utvrđivati i plaćati po rešenju koje donosi Poreska uprava, a ne sistemom samoooporezivanja. Rok za plaćanje poreza na kapitalne dobitke je 15 dana od dana prijema rešenja.
Izmenama Zakona preciziran je način ostvarivanja prava na poresko izuzimanje kod prenosa prava, odnosno udela u slučaju kada je tokom perioda od deset godina došlo do promene procenta prava (suvlasništva), odnosno učešća u kapitalu privrednog društva, odnosno u slučaju kada je došlo do promene visine iznosa, odnosno uloga.
Prema tome, u slučaju kada je tokom perioda vlasništva dolazilo do promene procenta prava, odnosno učešća u kapitalu, obveznik može da ostvari poresko izuzimanje u odnosu na procentualni deo prava, odnosno deo udela po osnovu koga je neprekidno najmanje deset godina imao pravo učešća u kapitalu u procentu koji je jednak procentu koji je inicijalno stečen najmanje deset godina pre prodaje udela.
U slučaju kada je tokom perioda vlasništva dolazilo do promene nominalne vrednosti prava, odnosno uloga, pravo na poresko izuzimanje kod prodaje prava, odnosno udela, može se ostvariti u odnosu na deo prava, odnosno udela koji odgovara iznosu, odnosno ulogu koji je uplaćen najmanje deset godina pre prodaje prava, odnosno udela.
Postupci utvrđivanja i naplate poreza na kapitalne dobitke koji nisu okončani do početka primene izmenjenog Zakona, okončaće se po odredbama izmenjenog Zakona. Dakle, u slučaju kada obveznik poreza na kapitalni dobitak nije utvrdio i platio porez samooporezivanjem zaključno sa 31. decembrom 2015. godine, poresku obavezu će utvrditi rešenjem nadležni poreski organ.
Drugi prihodi
Najvažnije izmene i dopune člana 85. Zakona odnose se na poreski tretman drugih prihoda fizičkih lica po osnovu, na primer, prodaje i sakupljanja sekundarnih sirovina, po osnovu nagrade, novčane pomoći i drugih davanja fizičkim licima i propisivanje neoporezivog iznosa po tom osnovu, kao i poreskog tretmana nenaplativih potraživanja banaka po osnovu odobrenih kredita fizičkim licima.
Kao što je napred navedeno, prihodi po osnovu prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina plaćeni na tekući račun prodavca, nisu više izuzeti od oporezivanja. U skladu s tim, smatramo da prihod koji fizičko lice ostvari po tom osnovu, nezavisno da li se plaćanje vrši u gotovini ili na tekući račun fizičkog lica, počev od 1. januara 2016. godine oporezuje se kao drugi prihod po stopi od 20%. Poresku osnovicu čini oporezivi prihod kao bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%, s tim da se obračunati porez umanjuje za 40%.
Dalje, drugim prihodima fizičkog lica smatraju se i nagrade, novčane pomoći i druga davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, a koji po svojoj prirodi čine dohodak fizičkih lica, u iznosu preko 12.000 dinara godišnje, ostvareni od jednog isplatioca. Prema tome, prihod koji fizičko lice ostvari po navedenim osnovima od lica kod koga nije u radnom odnosu, a koji po svojoj prirodi čini dohodak fizičkog lica, ne oporezuje se do iznosa od 12.000 dinara godišnje, ostvarenog od jednog isplatioca.
Oporezivi prihod koji fizičko lice ostvari po osnovu nagrade, novčane pomoći i drugih davanja fizičkim licima iznad 12.000 dinara, čini razlika između ostvarenog prihoda i tog neoporezivog iznosa. Smatramo da se u posmatranom slučaju ne priznaju normirani troškovi u visini od 20%.
Dalje, u skladu sa izmenjenim odredbama zakona porez na druge prihode ne plaća se na primanje fizičkog lica – klijenta banke (dužnik) kada banka otpiše potraživanje prema dužniku pod uslovima pod kojima se na teret rashoda banke priznaje otpis vrednosti pojedinačnih potraživanja po osnovu kredita u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Prema tome, ukoliko se otpis potraživanja prema dužniku priznaje kao rashod u poreskom bilansu banke, smatramo da ne postoji ni obaveza plaćanja poreza na dohodak građana ukoliko je dužnik fizičko lice.
Poresko oslobođenje je prošireno u smislu da se porez na druge prihode ne plaća ni u slučaju otpisa preostalog dela potraživanja banke od dužnika, koji nije naplaćen iz sredstava ostvarenih prodajom nepokretnosti koja se sprovodi u skladu sa zakonom.
U vezi s doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, napominjemo da je izmenama relevantnih propisa produžen rok primene olakšice za novozaposlena lica do 31. decembra 2017. godine.
IZMENE ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI
Narodna skupština Republike Srbije je dana 29. decembra 2015. godine usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji koji je objavljen u „Sl. glasniku RSˮ, br. 112/15 od 30. decembra 2015. godine. Zakon je stupio na snagu i primenjuje se počev od 1. januara 2016. godine.
Očekuje se da će izmene zakona rezultovati sledećim efektima:
– unapređenjem efikasnosti poreskog postupka u smislu povećanja efikasnosti rada Poreske uprave, i
– jačanjem pravne sigurnosti putem uspostavljanja jasnih pravila i putem preciziranja pojmova i postupaka koji osiguravaju jednoobraznost u postupanju Poreske uprave; na taj način očekuje se da će se unaprediti uslovi poslovanja poreskih obveznika obezbeđivanjem izvesnosti posledica određene poresko-pravne situacije, kao i usaglašavanjem zakona sa odredbama drugih zakona što otklanja neizvesnost koja se javlja kao posledica sukoba nadležnosti ili neusaglašenosti u ukupnom pravnom okviru za poslovanje.
Dakle, očekuje se da usvojena rešenja utiču pozitivno na smanjenje administrativnih troškova stranaka u poreskom postupku, kao i na povećanje efikasnosti rada i stepena pravne sigurnosti.
Produžavanje propisanih rokova za prelazak na podnošenje poreskih prijava isključivo u elektronskom obliku
Izmenama Zakona produženi su rokovi za prelazak na podnošenje poreskih prijava isključivo u elektronskom obliku za određene poreske oblike, i to počev od:
– 1. marta 2016. godine – za porez na dobit pravnih lica po odbitku, porez na dobit pravnih lica po rešenju, porez na premije neživotnog osiguranja i ostale poreske oblike (doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za osnivače, odnosno članove privrednog društva, kao i porezi i pripadajući doprinosi na zaradu, odnosno drugu vrstu prihoda obračunati od fizičkog lica kao poreskog obveznika putem samooporezivanja);
– 1. januara 2017. godine – za akcize i porez na prihod od samostalnih delatnosti za preduzetnike koji vode poslovne knjige, i
– 1. januara 2018. godine – za porez na prihode od samostalne delatnosti za paušalno oporezivanje, porez na kapitalne dobitke (fizičkih lica, uključujući i preduzetnike), porez na nasleđe i poklon, kao i za porez na prenos apsolutnih prava.
Nakon napred navedenih datuma, izmenama Zakona je omogućeno poreskim obveznicima – fizičkim licima dalje podnošenje poreskih prijava koje nisu u vezi sa obavljanjem delatnosti u papirnom obliku.
Smatramo da je ova izmena vrlo korisna, a i neophodna usled činjenice da mogućnost pristupa elektronskom podnošenju poreskih prijava nije razvijena u Srbiji, te da bi nepropisivanje ovakve mogućnosti poreskim obveznicima – fizičkim licima predstavljalo preveliki teret i vodilo do nezakonitog postupanja obveznika kojima pristup elektronskim prijavama nije lako dostupan.
Opšta obaveza podnošenja poreskih prijava likvidacionog, odnosno stečajnog upravnika
Zakonskim izmenama stvoreni su uslovi za pravilnu primenu propisa preciziranjem pojmova i pojedinih postupaka i usaglašavanjem Zakona sa odredbama drugih zakona i pozitivnih propisa.
U tom smislu, proširena je obaveza podnošenja poreskih prijava i na likvidacionog, odnosno stečajnog upravnika, koji je dužan da u postupku likvidacije, odnosno stečaja podnosi poreske prijave u skladu s poreskim propisima, uključujući i poresku prijavu za poreski period za koji je rok za podnošenje prijave datum posle datuma otvaranja postupka likvidacije, odnosno stečaja.
Preciziranjem obaveza likvidacionih i stečajnih upravnika u pogledu podnošenja poreskih prijava koje obuhvataju poreski period pre otvaranja likvidacionog, odnosno stečajnog postupka, pokušava da se predupredi situacija da likvidacioni, odnosno stečajni upravnici nisu podnosili, na primer, PDV prijave za poreske periode koji su obuhvatali poreski period pre otvaranja postupka likvidacije, odnosno stečaja, a za koje je postojala obaveza podnošenja nakon otvaranja postupka likvidacije, odnosno stečaja.
Mogućnost brisanja preduzetnika iz propisanog registra
Ranijim zakonskim rešenjem organ, organizacija ili drugo lice nadležno za upis u propisani registar lica koja obavljaju delatnost, moglo je brisati poreskog obveznika preduzetnika iz propisanog registra bez bilo kakvog dokaza o prestanku poreskih obaveza.
Iako preduzetnik za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem svoje delatnosti odgovara celokupnom svojom imovinom, u koju ulazi i imovina koju stiče u vezi sa obavljanjem delatnosti, izmenama Zakona, međutim, propisano je da organ, organizacija ili drugo lice nadležno za upis u propisani registar lica koja obavljaju delatnost, može brisati poreskog obveznika preduzetnika iz propisanog registra, pod uslovima propisanim u članu 29. st. 7. Zakona, odnosno pružanjem dokaza o plaćenim poreskim obavezama, pa i u slučaju nepostojanja dokaza o prestanku obaveza po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ukoliko su ta lica stekla pravo na penziju shodno odredbama zakona kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje.
Dostavljanje poreskih akata preko pošte
Izvršeno je brisanje odredbe Zakona kojom je bilo propisano da u slučaju kada se poreski akt smatra dostavljenim 15. dana od dana predaje poreskog akta pošti, Poreska uprava 5. u mesecu za prethodni mesec objavljuje na internet strani PIB poreskog obveznika kome je dostavljanje izvršeno, kao i broj poreskog akta čije je dostavljanje izvršeno.
Razlog za brisanje ove odredbe je usaglašavanje sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, jer se na taj način objavljuje jedinstveni matični broj građana, što je suprotno odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Raspored uplaćenih sredstava na ime poreza i sporednih poreskih davanja
Izmenama Zakona obrnut je raspored uplaćenog iznosa od poreskog obveznika na ime namirenja poreskih obaveza, te će se ubuduće on vršiti po sledećem redosledu:
1) iznos glavne poreske obaveze;
2) kamata, i konačno
3) troškovi naplate.
Odredbe kojima se uređuje zastarelost
Izvršena je izmena Zakona kojom je ustanovljeno da se odredbe zakona kojima se uređuje zastarelost prava na utvrđivanje, naplatu i povraćaj ne primenjuju na doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Prema tome, novelama Zakona praktično je propisano da doprinosi za obavezno socijalno osiguranje ne zastarevaju.
Smatramo da je navedena promena izvršena zato što su zbog neuplaćenih doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje nastali problemi u funkcionisanju sistema penzijskog i invalidskog osiguranja.
S druge strane, kako brojni upravni sporovi, odnosno stečajni postupci traju i duže od deset godina, propisano je da se vreme trajanja zastoja zastarelosti prava Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu poreza i sporednih poreskih davanja ne računa u apsolutni rok za zastarelost.
Prema tome, za vreme trajanja predmetnog upravnog spora, odnosno stečajnog postupka produžava se vreme apsolutne zastarelosti prava Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu poreske obaveze, a koje inače uvek zastareva u roku od deset godina od isteka godine u kojoj je porez trebalo utvrditi ili naplatiti.
Dvostepenost u postupku izdavanja odobrenja za poresko punomoćstvo kod poreza na dodatu vrednost
Izvršena je i dopuna Zakona kako bi se u postupku odlučivanja po zahtevu za izdavanje odobrenja za poresko punomoćstvo za porez na dodatu vrednost u smislu člana 10a Zakona o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RSˮ, br. 84/04, 86/04 – ispr., 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 6/14 – usklađeni din. izn., 68/14 – dr. zakon, 142/14, 5/15 – usklađeni din. izn. i 83/15) obezbedilo poštovanje principa dvostepenosti u poreskom postupku.
Naime, članom 10a Zakona o porezu na dodatu vrednost propisano je da je strano lice koje vrši promet dobara i usluga u Republici Srbiji dužno da odredi poreskog punomoćnika, a nadležni poreski organ izdaje odobrenje za poresko punomoćstvo. Odredbom člana 3. st. 4. Pravilnika o načinu i postupku odobravanja poreskog punomoćstva za porez na dodatu vrednost („Sl. glasnik RSˮ, br. 84/15) propisano je da Poreska uprava – Centrala rešenjem odlučuje o zahtevu za odobravanje poreskog punomoćstva u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva.
Kako bi se izbegla mogućnost da ova rešenja Poreske uprave kao prvostepenog organa ne budu konačna, propisano je da po žalbama izjavljenim protiv prvostepenih rešenja donetih u postupku odobravanja poreskog punomoćstva za porez na dodatu vrednost odlučuje ministar na predlog komisije koju obrazuje za tu svrhu.
Izmene prekršajnih odredaba
U pogledu prekršajnih odredaba u članu 181. ZPPPA, izvršene su izmene u cilju prilagođavanja raspona propisane kazne težini prekršaja i vrsti poreskog obveznika, imajući u vidu da se radi o poreskom obvezniku fizičkom licu.
U tom smislu – fizičko lice koje ne izvrši uplatu poreza utvrđenog u poreskoj prijavi, odnosno rešenjem Poreske uprave, kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 50% utvrđenog poreza, a ne manje od 5.000 dinara (umesto dosadašnjih ne manje od 50.000 dinara).
Takođe, novčana kazna za prekršaj za pravno lice koje neblagovremeno podnese poresku prijavu i ne plati porez u propisanom roku smanjena je sa 150.000 na 100.000 dinara.
Postupak terenske kontrole
Propisano je da se zapisnik o terenskoj kontroli evidentiranja prometa preko fiskalne kase dostavlja bez odlaganja, po okončanju kontrole, a ne u roku od pet dana od dana završetka kontrole. Na ovaj zapisnik poreski obveznik ima pravo prigovora u roku od dva dana od dana prijema zapisnika.