Akontacija poreza na dobit

Poreski obveznici imaju potrebu da smanje plaćanje akontacije poreza na dobit za tekuću godinu ako imaju realne pokazatelje da neće ostvariti dobit kao u prethodnoj godini. U ovom tekstu objašnjavamo postupak podnošenja izmenjene poreske prijave

Pravno lice kao poreski obveznik poreza na dobit (u daljem tekstu: poreski obveznik) je privredno društvo (preduzeće), zadruga i drugo pravno lice koje je osnovano radi obavljanja delatnosti u cilju sticanja dobiti. Poreski obveznici imaju potrebu da smanje plaćanje akontacije poreza na dobit za tekuću godinu ako imaju realne pokazatelje da neće ostvariti dobit kao u prethodnoj godini.

U članu 68. Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RSˮ, br. 25/01, 80/02, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14, 142/14, 95/15 i 112/15) utvrđeno je pravo na promenu mesečne akontacije poreza na dobit. Poreski obveznik može da podnese izmenjenu poresku prijavu PDP sa poreskim bilansom PB 1 u kojoj će iskazati podatke od značaja za izmenu mesečne akontacije (u daljem tekstu: izmenjena poreska prijava) i obračunati njenu visinu, najkasnije u roku 30 dana po isteku perioda za koji se sastavlja poreski bilans. Poreska prijava podnosi se isključivo elektronski od 1. aprila 2015. godine.

 

1. Akontacija poreza na dobit kod društava

Krajnji rok za predaju konačne poreske prijave PDP za 2015. godinu bio je 28. 6. 2016. godine, odnosno 180 dana od dana isteka poreskog perioda. U konačnoj poreskoj prijavi na rednom broj 6 utvrđena je visina akontacije poreza na dobit na osnovu poreskog bilansa iz prethodne godine (redni broj 55 PB1). Na broju 6.1. – ostatak oporezive dobiti, na broju u 6.5. – ukupan iznos akontacije, a na broju 6.6. utvrđen je mesečni iznos akontacije koji se plaća do naredne godine kad se predaje konačna poreska prijava. Poreska uprava ne izdaje rešenje za konačni obračun poreza kao ni za plaćanje akontacije poreza na dobit, već je poreski obveznik u obavezi da na osnovu konačne poreske prijave PDP uplaćuje akontacije poreza (samooporezivanje).

 

Primer 1: knjiženje akontacija

U toku godine akontacija poreza na dobit može se knjižiti:

Na kraju poslovne godine vrše se zaključna knjiženja:

 

Primer 2: knjiženje akontacija

U toku godine akontacija poreza na dobit može se knjižiti:

Na kraju poslovne godine vrše se i zaključna knjiženja:

U oba primera na kraju godine ostaje saldo na kontu 481, a na kontu 720, 721 i 724 nema salda. Ako je saldo dugovni znači da je plaćeno više poreza na dobit i razlika se knjiži na dugovnu stranu konta 223 – Potraživanje za više plaćeni porez na dobit. Ako je saldo potražni na kontu 481 – Obaveza za porez iz rezultata, saldo ostaje na dan 31. 12, a plaćanje razlike vrši se u narednoj godini nakon predaje poreske prijave Poreskoj upravi.

 

2. Izmenjena poreska prijava PDP (izmena akontacije)

Izmenjena poreska prijava podnosi se najkasnije u roku od 30 dana po isteku perioda za koji se sastavlja novi poreski bilans (član 68. Zakona). Izmena mesečne akontacije podrazumeva sledeće slučajeve: povećanje akontacije, smanjenje akontacije, prestanak plaćanja akontacije i početak plaćanja akontacije. Kad poreski obveznik proceni da će mesečne akontacije (zbirno) za naredni period biti značajno veće od poreza po konačnom obračunu, on će u što kraćem roku izvršiti izmenu mesečne akontacije predajom izmenjene poreske prijave PDP. Poreski obveznik u tekućoj godini očekuje smanjenje dobiti koja može biti vezana za smanjenje proizvodnje, usluga ili prodaje roba. Pored navedenih razloga za smanjenu dobit u odnosu na prethodnu godinu uzroci mogu biti i bolest vlasnika, planirana likvidacija ili nešto drugo.

Osnova za izmenjenu poresku prijavu je Bilans uspeha na osnovu kojeg se sastavlja poreski bilans PB 1 sa prilozima. Bilans uspeha obično se sastavlja sa datumom na kraju meseca jer je to i datum kad se vrši obračun PDV-a. Bilans uspeha treba sastaviti po svim pravilima koja važe i za sastavljanje godišnjeg Bilansa uspeha. Bilans stanja se ne sastavlja.

Na osnovu Bilansa uspeha utvrđuje se poreska osnovica na broju 55 poreskog bilansa (koja ne sadrži kapitalne dobitke) i koja se unosi pod redni broj 6.1. obrasca PDP- poreska prijava (podaci od značaja za utvrđivanje visine akontacije). Poreski obveznici koji imaju neiskorišćenog poreskog kredita mogu umanjiti poresku osnovicu (tačka 6.4.1. – 6.4.2. i 6.4.3. poreske prijave). Poreska uprava ne vrši izdavanje rešenja za izmenu akontacije poreza na dobit, već poreski obveznik vrši samooporezivanje putem poreske prijave PDP. Novi iznos akontacije plaća se od prvog dana narednog meseca u odnosu na mesec u kome je podneta izmenjena prijava. Mesečna akontacija plaća se do 15. u mesecu za prethodni mesec. Ako je izmenjeni iznos akontacije manji u odnosu na prethodnu akontaciju poreski obveznik može narednu uplatu umanjiti za više uplaćene razlike. Obaveza utvrđena na osnovu izmenjene prijave plaća se uz poziv na broj odobrenja za plaćanje koji je dodeljen prilikom predaje prvobitne prijave. Na iznos mesečnih akontacija koje nisu plaćene u roku, poreski obveznik dužan je obračunati i platiti kamatu u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska administracija. Finansijski izveštaj za potrebe izmenjene poreske prijave ne dostavlja se Agenciji za privredne registre jer nema karakter vanrednog finansijskog izveštaja.

 

3. Izmenjena poreska prijava PDP po rešenju Poreske uprave

Poreska uprava ima pravo da izvrši kontrolu Bilansa uspeha i poreskog bilansa (član 69. Zakona) na osnovu kojeg se podnosi izmenjena poreska prijava PDP, pa poreski obveznici moraju imati dokumentaciju kojom dokazuju prikazani poslovni rezultat. Odredbom člana 54. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji Poreska uprava u postupku poreske kontrole može da vrši kontrolu načina utvrđivanja poreske obaveze po podnetoj izmenjenoj poreskoj prijavi. Ako poreski organ utvrdi da poreska prijava sadrži netačne podatke poreski organ će utvrditi visinu poreske obaveze, donošenjem rešenja.

U rešenju se prikazuje novi iznos konačne obaveze ili novi iznos akontacije, utvrđuju se i razlike po uplatama i obračunava kamata. Poreski organ odlučuje da li na osnovu zapisnika o izvršenoj kontroli sledi i neka prekršajna prijava.

 

4. Više plaćeni porez kao akontacija poreza na dobit

Poslodavac je na osnovu poslovanja u periodu januar–mart tekuće godine procenio da će tekuća poslovna godina imati bolji poslovni rezultat (veću dobit) u odnosu na prethodnu godinu. Za prethodnu godinu plaćeno je više poreza na dobit, pa poreski obveznik odlučuje da više plaćeni porez na dobit koristi za akontacije u tekućoj godini.

Na rednom broju 5.7. utvrđena je poreska obaveza, a na broju 5.8. PDP obrasca – uplaćena akontacija poreza na dobit koja je plaćena u periodu januar–decembar prethodne godine. U poreskoj prijavi PDP na broju 5.9. iskazuje se iznos pretplate sa predznakom – (minus).

 

5. Povrat više plaćenog poreza na dobit

Ukoliko poreski obveznik želi da se pretplaćeni porez (uplata putem akontacija) nakon predaje konačne poreske prijave vrati na tekući račun mora podneti pismeni zahtev (slobodna forma) u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Više plaćena akontacija od konačne obaveze za porez na dobit može se vratiti poreskom obvezniku na tekući račun. Put do povrata više plaćenog poreza je dug i komplikovan za poreskog obveznika. U praksi se dešava da nakon podnetog zahteva za povrat više uplaćene akontacije Poreska uprava vrši detaljni uvid u poslovanje prethodne godine, ponekad i za više godina i kontrola u tom slučaju traje i nekoliko dana. Da bi vratio više plaćeni porez na dobit poreski inspektor u procesu kontrole utvrđuje da li je stvarno plaćena viša akontacija od konačnog obračuna.

– Ako bi poreski obveznik narednih godina poslovao sa gubitkom ili sa vrlo malom dobiti, a istovremeno imao pretplaćeni porez, izgubio bi pravo na povrat više plaćenog poreza po isteku pet godina od kraja godine u kojoj je stekao pravo na povraćaj. Nakon pet godina nastupa zastarelost i poreski obveznik više plaćeni porez može da koristi samo za buduće obaveze. Ako ne bi bilo budućih obaveza poreza, a društvo ode u likvidaciju, postavlja se pitanje šta se dešava sa potraživanjem poreza na dobit. To potraživanje može u konačanom postupku likvidacije da bude u likvidacionom ostatku, što znači da po tom osnovu osnivaču treba da pripada i porez na dobit. Najbolje rešenje za poreskog obveznika je da traži povrat sredstava na tekući račun odmah nakon što preda konačni obračun – poresku prijavu.

– Poreski inspektor je na osnovu prikupljenih dokaza i sprovedene kontrole poslovanja odlučio da povrati više plaćeni porez poreskom obvezniku. Poreska uprava treba da pismeno odgovori poreskom obvezniku na podneti zahtev za povrat poreza u kojem postoji i način utvrđivanja iznosa poreza za povrat. Taj odgovor treba da bude u vidu rešenja. Na osnovu rešenja Poreska uprava vrši i uplatu na tekući račun poreskog obveznika. Vreme od podnošenja zahteva za povrat do povrata novčanih sredstava varira od slučaja do slučaja, a to može biti i period od nekoliko meseci.

Knjiženje:

 

6. Kad izvršiti izmenu akontacije poreza na dobit?

Član 68. Zakona nije propisao ograničenja za podnošenje poreske prijave za izmenu mesečne akontacije, što znači da se prijava može predati po pravilu više puta u toku obračunskog perioda. Izmenjena poreska prijava podnosi se i za ispravke greški u predatoj prijavi.

(a) Smanjenje akontacije

Poreski obveznici koji već u januar ili februaru ostvaruju loš poslovni rezultat sa procenom da će i godišnji poslovni rezultat biti lošiji od prethodne godine trebalo bi u što kraćem roku da sastave konačni obračun poslovanja i predaju ga Poreskoj upravi. Nakon predaje konačne poreske prijave moguće je sastaviti izmenjenu poresku prijavu.

 

Primer:

Ako je konačna poreska prijava PDP predata za 2015. godinu 17. 5. 2016. godine, obračun poslovanja može se sastaviti za period od 1. 1. do 31. 5. 2016. godine, a izmenjena poreska prijava predaje se u Poresku upravu najkasnije do 30. 6. 2016. godine (u roku od 30 dana po isteku perioda za koji se sastavlja poreski bilans). U ovom slučaju poreska prijava predata je u junu, a prvo plaćanje akontacije po izmenjenoj prijavi je do 15. 7. 2016. godine (prvo plaćanje nakon isteka meseca u kojem je predata poreska prijava).

Sa finansijske strane ovo je značajna stavka u raspolaganju novčanim sredstvima, jer poreski obveznik zbog lošeg poslovanja nema slobodnih novčanih sredstava na tekućem ili deviznom računu pa neće morati da traži dodatna sredstva (pozajmicu ili kredit) kako bi plaćao akontaciju poreza na dobit po konačnom obračunu.

(b) Novo smanjenje akontacije u toku obračunskog perioda

Ako bi se kod poreskog obveznika za period januar–avgust utvrdio gubitak u poslovanju ili mala dobit za koju poreski obveznik procenjuje da će biti i krajem poslovne godine, on može po drugi put da podnese izmenjenu poresku prijavu PDP i da izvrši izmenu, odnosno smanji akontaciju ili da uopšte nema akontacije poreza na dobit.

(v) Povećanje ili uvođenje akontacije

Ako je u prethodnoj godini ostvaren gubitak u poreskom bilansu, a na broju 55 nema poreske osnovice, nije ni bilo mesečne akontacije za tekuću godinu. Poreski obveznik može i u ovom slučaju podneti izmenjenu poresku prijavu PDP i utvrditi akontaciju za naredni period ako procenjuje da će ostvariti pozitivan poslovni razultat i da će na kraju poslovne godine utvrditi poresku osnovicu i obračunati porez na dobit. Ovo je slučaj kad poreski obveznik hoće da unapred plaća akontaciju, kako nakon predaje poreske prijave u narednoj godini ne bi morao platiti porez u jednom iznosu. Poreski obveznik od narednog meseca počinje plaćati akontaciju poreza u iznosu koji je utvrdio u izmenjenoj prijavi i ne vrši korekciju do tada plaćenih akontacija.

 

7. Preknjižavanje više plaćenog poreza na dobit

Ako iz određenih razloga ne želi da traži povrat više plaćenog poreza poreski obveznik može da sa više plaćenim porezom na dobit plati druge javne prihode putem preknjižavanja sa jednog ulatnog računa na drugi uplatni u knjigovodstvu poreske uprave. Ovo je za poreskog obveznika najjednostavniji način da sredstva za više plaćeni porez na dobit usmeri na buduće obaveze (porez i doprinose na zarade, PDV i ostale poreze i doprinose koji su u republičkoj nadležnosti).

Preknjižavanje uplata sa računa javnih prihoda vrši se na osnovu pismenog zahteva poreskog obveznika. Poreska uprava ima svoje tumačenje sa kojih se na koje račune može vršiti preknjižavanje i do kojeg vremenskog perioda, što znači da se preknjižavanje vrši uz odobrenje poreskog inspektora.

 

8. Akontacija poreza na dobit kod preduzetnika

Preduzetnici podležu oporezivanju po članu 3. Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RSˮ , br. 24/01, 80/02, 135/04, 62/06, 65/06, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11, 68/14 i usklađivanja). Preduzetnici su dužni da vode poslovne knjige u skladu sa članom 43, 43a, 44–50. Zakona. Preduzetnik ima pravo na izmenu mesečne akontacije poreza na dohodak građana (čl. 111. i 112. Zakona).

Preduzetnici predaju papirnu poresku prijavu PPDG-1S, poreski bilans PB 2 i bilans uspeha – obrazac BU. Od 1. 1. 2017. godine poreska prijava sa prilozima predavaće se samo u elektronskoj formi. Utvrđivanje oporezive dobiti preduzetnika zasniva se na odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Poreski bilans PB 2 sastavlja se na skoro identičan način kao i poreski bilans PB 1 pravnih lica. U poreskoj prijavi na broju 12 – Podaci od značaja za izmenu mesečne akontacije na broju 12.2. uzima se poreska osnovica sa rednog broja 50. poreskog bilansa PB2. Na broju 12.7. – obračunati porez po umanjenju, a na broju 12.8. utvrđuje se nova (izmenjena) mesečna akontacija poreza na dohodak građana.

Poreska prijava predaje se do 15. 3. naredne godine za tekuću godinu. Izmenjena poreska prijava predaje se najkasnije u roku 30 dana po isteku perioda za koji se sastalja poreski bilans.

Knjiženja u dvojnom knjigovodstvu su ista kao i za društva i ostala pravna lica. Preduzetnici koji vode prosto knjigovodstvo obezbeđuju podatke za izmenjenu poresku prijavu u skladu sa čl. 44, 45. i 46. Zakona.

U toku godine vrše se knjiženja:

Polazi se od pretpostavke da će i u tekućoj godini biti ostataka dobiti.

Na kraju poslovne godine vrše se zaključna knjiženja:

 

9. Porez na dobit kod nedobitnih pravnih lica

To su ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave, političke organizacije, sindikalne organizacije, komore, crkva i verske zajednice, udruženja, fondovi i zadužbine. Ako ne ostvaruju prihode prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu, nedobitna pravna lica nemaju ni obaveze plaćanja poreza na dobit. Ova pravna lica ne plaćaju akontacije poreza na dobit (obrasci PBN, PBN1, PBN2 i PBN3) ako imaju obračunati porez na dobit, već imaju obavezu po članu 68a Zakona da plate porez po godišnjoj prijavi za 2015. godinu u roku za podnošenja poreske prijave i poreskog bilansa, a rok je 28. 6. 2016. godine.

 

Umesto zaključka

Ukoliko procenjuju da će u tekućoj godini imati lošiji poslovni rezulatat (manju dobit) u odnosu na prethodnu godinu, poreski obveznici treba odmah po predaji godišnjeg obračuna poslovanja (za javna objavljivanja) da predaju i konačnu poresku prijavu Poreskoj upravi. Agenciji za privredne registre finasijski izveštaji za statističke potrebe i javno objavljivanje mogu se predati do 28. 2. Nakon predaje (konačne) poreske prijave moguće je pristupiti izmeni, odnosno smanjenju akontacije poreza na dobit putem izmenjene poreske prijave.

Ukoliko je po konačnoj poreskoj prijavi ostala pretplata poreza na dobit, poreskom obvezniku je u interesu da odmah traži povrat novca na tekući račun, jer procenjuje da će nove akontacije poreza na dobit u tekućoj godini biti dovoljne za planiranu dobit, odnosno obavezu za porez na kraju poslovne godine.

Poreski obveznik ne sme dozvoliti da nastupi rok zastarelosti od 5 godina i na taj način izgubiti pravo na povrat novčanih sredstva na tekući račun. Ako nastupi rok zastarelosti, poreski obveznik nije izgubio pravo da i dalje koristi plaćeni porez za buduću poresku obavezu.

Više uplaćeni porez na dobit treba pokušati usmeriti putem preknjižavanja na ostale račune javnih prihoda po kojima poreski obveznik ima zaduženja. Prenos sredstava putem preknjižavanja u Poreskoj upravi je najjednostavniji način korišćenja više uplaćenog poreza na dobit i najbrži način povrata sredstava.

Poreski obveznici moraju voditi računa da podaci od značaja za izmenu akontacije poreza moraju biti zasnovani na verodostojnom – originalnom dokumentu u poslovnim knjigama.