Poreski tretman usluga obrazovanja detaljno je prikazan u broju 6/2017, pri čemu su tada pomenute i učeničke zadruge koje posluju u okviru sistema osnovnog i srednjeg obrazovanja, ali, sa poreskog aspekta, one ipak nemaju tretman obrazovne institucije. Imajući u vidu da je donet i Pravilnik o školskim zadrugama („Sl. glasnik RS”, broj 31/2018), koji je stupio na snagu 5. maja 2018. godine, kojim je bliže uređena sadržina osnivačkog akta, sticanje i prestanak statusa zadrugara, upravljanje i način rada učeničke zadruge, u ovom tekstu pojašnjeni su poreski aspekti njihovog poslovanja.
Osnivanje i delatnost učeničkih zadruga
Osnivanje i rad zadruga uopšte uređeni su Zakonom o zadrugama („Sl. glasnik RS”, broj 112/2015), čijim je članom 10. stav 2. propisano da se obrazovanje i rad učeničkih zadruga uređuje propisima iz oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja. Shodno tome, Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju propisuju da škola može da osnuje učeničku zadrugu radi razvoja pozitivnog odnosa učenika prema radu, profesionalne orijentacije, povezivanja nastave sa svetom rada, kao i razvoja pozitivnog odnosa prema timskom radu. Navedenim članovima propisano je da se rad učeničke zadruge uređuje statutom škole i pravilima za rad zadruge, u skladu sa zakonom, pa škola može da pruža usluge i da prodaje proizvode nastale kao rezultat rada u učeničkoj zadruzi, kao i školski pribor i opremu. Sredstva stečena radom učeničke zadruge koriste se za proširenje materijalne osnove rada učeničke zadruge, ekskurzije, ishranu učenika, nagrade članovima zadruga, unapređivanje obrazovnovaspitnog rada u školi i u druge svrhe u skladu sa aktima kojima se uređuje rad učeničke zadruge.
Članom 2. Pravilnika o učeničkim zadrugama (u daljem tekstu: Pravilnik) propisano je da škola može da osnuje učeničku zadrugu u cilju podsticanja razvijanja pozitivnog odnosa učenika prema radu i profesionalne orijentacije, povezivanja nastave sa svetom rada, razvijanja svesti o odgovornosti za preuzete obaveze, kao i razvoja pozitivnog odnosa prema timskom radu i preduzetništvu. Stavom 2. istog člana propisano je da je učenička zadruga samostalno pravno lice koje osniva škola i upisuje se u registar koji vodi organ nadležan za poslove registracije zadruga.
Prema odredbama člana 3. Pravilnika, zadrugari su fizička lica koja čine članove učeničke zadruge. Zadrugari su lica zaposlena u školi koja osniva učeničku zadrugu, učenici škole koja osniva učeničku zadrugu i roditelji, odnosno drugi zakonski zastupnici učenika koji su članovi učeničke zadruga, a direktor škole koja osniva učeničku zadrugu obavezan je član učeničke zadruge. Učenička zadruga ima poslovno ime, koje mora da sadrži i pun naziv osnivača, a njeno sedište nalazi se na adresi osnivača (član 4. Pravilnika). Odredbom člana 5. stav 1. Pravilnika propisano je da učenička zadruga može da obavlja proizvodnu, prodajnu i uslužnu delatnost, odnosno da obavlja društveno koristan i humanitarni rad, pri čemu je delatnost učeničke zadruge deo obrazovnovaspitnog rada (stav 2. istog člana).
Učenička zadruga obavlja delatnost koja se odnosi: na proizvodnju i prodaju proizvedenih finalnih proizvoda; izradu delova za finalnu proizvodnju u industriji i zanatstvu (samostalno ili u saradnji sa drugim subjektima); izradu proizvoda i pružanje usluga za potrebe škole; prikupljanje sekundarnih sirovina; pružanje usluga trećim licima iz odgovarajućih oblasti i druge delatnosti kojima se unapređuje obrazovni i vaspitni rad škole i učenika (stav 4. člana 5. Pravilnika). Pored navedenog, a prema odredbi člana 21. stav 2. Pravilnika, u okviru registrovane delatnosti, odnosno delatnosti određene osnivačkim aktom, učenička zadruga može da obavlja poslove i za lica koja nisu zadrugari na način i u obimu kojim se ne dovode u pitanje ciljevi njene delatnosti, u skladu sa osnivačkim aktom i pravilima za rad zadruge.
Ostvarena godišnja dobit raspodeljuje se na osnovu odluke skupštine učeničke zadruge i to, prema odredbama člana 22. Pravilnika, sledećim redosledom:
1) za pokriće gubitaka prenetih iz ranijih godina;
2) za proširenje materijalne osnove rada učeničke zadruge i osnivača učeničke zadruge:
– unapređivanje delatnosti pružanja usluga i proizvodnje dobara koja je rezultat rada učeničke zadruge;
– ulaganje u kupovinu i prodaju udžbenika, pribor i opremu koja je potrebna za ostvarivanje i unapređivanje obrazovnovaspitnog rada;
– finansiranje ekskurzija, ishrane i prevoza socijalno ugroženih kategorija učenika;
– unapređivanje obrazovnovaspitnog rada u školi (finansiranje projekata, razmena učenika, kupovina nastavnih sredstava i nastavnih pomagala i dr.);
– u druge svrhe u skladu sa aktima kojima se uređuje rad učeničke zadruge.
Nakon ove raspodele dobiti preostali deo dobiti može da se koristi za nagrađivanje zadrugara u visini od najviše 25% od ukupne dobiti učeničke zadruge, pri čemu u nagrađivanju dodelom finansijskih sredstava ne mogu da učestvuju zadrugari koji su učenici škole koja je osnivač zadruga.
Napomena: Prema prelaznoj odredbi člana 28. Pravilnika o učeničkim zadrugama, postojeće učeničke zadruge dužne su da usklade svoju organizaciju, poslovanje i opšte akte s odredbama ovog pravilnika najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Postojeće učeničke zadruge dužne su da promene izvršene u postupku usklađivanja, koje su predmet registracije, prijave Registru u skladu sa zakonom.
Učenička zadruga kao obveznik poreza na dobit
Zakon o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 25/2001… i 113/2017) propisao je u članu 1. da su obveznici poreza na dobit zadruge koje ostvaruju prihode na tržištu. Imajući u vidu delatnosti koje učenička zadruga obavlja ili koje ima pravo da obavlja, jasno je da može da ostvaruje prihode na tržištu, pa je, kao pravno lice, i obveznik poreza na dobit pravnih lica. U skladu sa tim, a prema članu 63. Zakona o porezu na dobit, dužna je da sastavi i podnese nadležnom poreskom organu poresku prijavu u kojoj utvrđuje konačnu obavezu poreza na dobit (sada za 2017. godinu i akontaciju za 2018. godinu). Uz poresku prijavu podnosi i poreski bilans, i to najkasnije do 29. juna 2018. godine. (Detaljno o načinu sastavljanja poreskog bilansa na Obrascu PB 1 i poreske prijave – PDP pisano je u našem časopisu broj 15/2018.)
Primena Zakona o porezu na dohodak građana na isplate koje vrši učenička zadruga
Učenička zadruga se prilikom isplate prihoda svojim članovima ili drugim licima ponaša u svemu u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS”, br. 24/2001… i 113/2017). S obzirom na to da su zadrugari fizička lica koja čine članove učeničke zadruge i da su zadrugari lica zaposlena u školi koja osniva učeničku zadrugu, učenici škole koja osniva učeničku zadrugu i roditelji, odnosno drugi zakonski zastupnici učenika koji su članovi učeničke zadruge, oni se ne smatraju licima zaposlenim u zadruzi, pa se na isplate članovima ne primenjuju odredbe ovog zakona vezane za isplatu zarade. Takođe, u slučaju da, kao članovi zadruge, imaju naknadu za službeni put ili za prevoz za dolazak u zadrugu, na isplate takvih troškova ne mogu da se primene poreska oslobođenja propisana članom 18. ovog zakona. Prema tome, ako se zadrugarima isplaćuje naknada za rad u zadruzi, to bi bilo drugo primanje koje se oporezuje u skladu sa članom 85. Zakona.
Kada je u pitanju nagrađivanje zadrugara (osim učenika zadrugara), koje može da bude najviše u visini od 25% od ukupne dobiti učeničke zadruge, onda je to takođe drugi prihod na koji zadruga, kao isplatilac prihoda, obračunava i plaća porez u skladu sa članom 85. Zakona.
Učenička zadruga u sistemu poreza na dodatu vrednost
Zakonom o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 84/2004… i 30/2018 – u daljem tekstu: Zakon o PDV-u), član 33. stav 1, propisano je da se malim obveznikom, u smislu ovog zakona, smatra lice koje vrši promet dobara i usluga na teritoriji Republike i/ili u inostranstvu, čiji ukupan promet dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije veći od 8.000.000 dinara, odnosno koji pri otpočinjanju obavljanja delatnosti procenjuje da u narednih 12 meseci neće ostvariti ukupan promet veći od 8.000.000 dinara.
Mali obveznik može da se opredeli za obavezu plaćanja PDV-a podnošenjem evidencione prijave (Obrazac EPPDV) nadležnom poreskom organu i u tom slučaju stiče prava i obaveze koje obveznik PDV-a ima po ovom zakonu (član 33. stav 3. Zakona o PDV-u). U ovom slučaju obaveza plaćanja PDV-a traje najmanje dve godine (član 33. stav 4. Zakona o PDV-u), a po isteku tog roka obveznik može da podnese zahtev za prestanak obaveze plaćanja PDV-a nadležnom poreskom organu (član 33. stav 5. Zakona o PDV-u).
Prema tome, učenička zadruga, kao lice koje se bavi prometom dobara ili pružanjem usluga i trećim licima, može da se evidentira u sistemu PDV-a, ali i ne mora. Međutim, ukoliko je u prethodnih 12 meseci (vremenski period koji se određuje u danima – 365 dana, odnosno 366 dana ako je reč o prestupnoj godini) ostvarila ukupan promet veći od 8.000.000 dinara, dužna je da najkasnije do isteka prvog roka za predaju periodične poreske prijave podnese evidencionu prijavu nadležnom poreskom organu, saglasno odredbi člana 38. stav 1. Zakona o PDV-u. Evidencionu prijavu podnosi ako pri otpočinjanju obavljanja delatnosti proceni da će u narednih 12 meseci ostvariti ukupan promet veći od 8.000.000 dinara.
U iznos ukupnog prometa za svrhu evidentiranja za obavezu plaćanja PDV-a, u skladu sa članom 38. stav 1. Zakona o PDV-u, uračunava se promet dobara i usluga koji je oporeziv PDV-om i promet dobara i usluga za koji je propisano poresko oslobođenje sa pravom na odbitak prethodnog poreza, osim prometa opreme i objekata za vršenje delatnosti i ulaganja u objekte za vršenje delatnosti za koja naplaćuje naknadu. Istovremeno, odredbom člana 48. stav 6. Zakona o PDV-u propisano je da je za obveznike koji prvi put započnu obavljanje delatnosti u tekućoj kalendarskoj godini, za tekuću i narednu kalendarsku godinu poreski period kalendarski mesec.
Prema tome, učenička zadruga se ponaša u skladu sa navedenim odredbama Zakona o PDV-u, što znači da, ukoliko se evidentirala u sistemu PDV-a, obračunava i plaća PDV u skladu sa Zakonom o PDV-u i podnosi poresku prijavu, a od 1. jula 2018. uz PPPDV podnosi i Pregled obračuna PDV-a na Obrascu POPDV. Važno je ovde skrenuti pažnju na to da, iako su učeničke zadruge osnovane od strane škole, kao obveznici PDV-a nisu oslobođene PDV-a u smislu člana 25. Zakona o PDV-u, jer ne vrše sporedni promet dobara i usluga koji je u neposrednoj vezi sa obrazovanjem.