Tokom meseca jula i avgusta objavljeno je nekoliko podzakonskih poreskih akata kojima su izvršene izmene i dopune postojećih, ali je donet i jedan nov. U pitanju su sledeći propisi:

– Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o određivanju slučajeva u kojima nema obaveze izdavanja računa i o računima kod kojih se mogu izostaviti pojedini podaci;

– Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o obliku i sadržini prijave za evidentiranje obveznika PDV, postupku evidentiranja i brisanja iz evidencije i o obliku i sadržini poreske prijave PDV;

– Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije o PDV i o obliku i sadržini pregleda obračuna PDV;

– Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja poreskih oslobođenja kod PDV sa pravom na odbitak prethodnog poreza;

– Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o obrascima poreskih prijava za utvrđivanje poreza na imovinu.

U nastavku teksta uslediće kraći komentari navedenih propisa.

1. Novine u vezi sa izdavanjem računa za promet dobara i usluga

Pravilnikom o određivanju slučajeva u kojima nema obaveze izdavanja računa i o računima kod kojih se mogu izostaviti pojedini podaci („Sl. glasnik RS”, br. 123/2012 i 86/2015 – u daljem tekstu: Pravilnik) propisani su slučajevi u kojima obveznik PDV-a nema obavezu izdavanja računa i kada može da ih izdaje bez svih podataka navedenih u članu 42. Zakona o porezu na dodatu vrednost (u daljem tekstu: Zakon o PDV-u). Imajući u vidu poslednje izmene i dopune Zakona o PDV-u, kao i početak iskazivanja podataka u obrascu POPDV, bilo je neophodno da se odredbama ovog pravilnika obuhvate sve novine, pa je u „Službenom glasniku RS” broj 52/2018 objavljen Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o određivanju slučajeva u kojima nema obaveze izdavanja računa i o računima kod kojih se mogu izostaviti pojedini podaci (u daljem tekstu: Izmene Pravilnika). Propisane izmene i dopune stupile su na snagu 7. jula 2018. godine, a odnose se na sledeće:

1) Ukidanje mogućnosti neizdavanja računa za promet dobara i usluga koji ne podleže PDV-u

Ovo je značajna novina s obzirom na to da je članom 2. Pravilnika bilo propisano da obveznik PDV-a nema obavezu (ali može ako hoće) da izda račun iz člana 42. Zakona o PDV-u za:

– promet dobara i usluga fizičkim licima koja nisu obveznici PDV-a, sa izuzetkom preduzetnika;

– promet dobara i usluga za koji je, u skladu sa članom 25. Zakona, propisano poresko oslobođenje bez prava na odbitak prethodnog poreza, osim ako ovim pravilnikom nije drukčije uređeno;

– promet dobara i usluga bez naknade;

– promet dobara i usluga koji ne podleže PDV-u, osim ako ovim pravilnikom nije drukčije uređeno.

Pritom se pod prometom dobara i usluga koji ne podleže PDV-u iz stava 1. tačka 4) Pravilnika smatrao promet iz člana 6. stav 1. Zakona, promet dobara i usluga za koji se, u skladu sa čl. 11. i 12. Zakona, smatra da je izvršen u inostranstvu, kao i drugi poslovi i radnje koji nisu predmet oporezivanja PDV-om. Brisanjem tačke 4) stava 1. ovog člana Pravilnika od 7. jula 2018. godine obveznik PDV-a je dužan da izdaje račun iz člana 42. Zakona i u slučaju kada vrši promet dobara i usluga koji ne podleže PDV-u.

2) Uvođenje obaveze izdavanja računa za promet bez naknade, i to za:

– promet dobara i usluga iz člana 6. stav 1. tačka 1) Zakona o PDV-u (prenos celokupne ili dela imovine ako je sticalac poreski obveznik ili tim prenosom postane poreski obveznik i ako produži da obavlja istu delatnost);

– promet dobara i usluga iz člana 6a Zakona o PDV-u (promet dobara i usluga koji vrši davalac koncesije koncesionaru, odnosno koncesionar davaocu koncesije u okviru realizacije ugovora o javno-privatnom partnerstvu sa elementima koncesije, zaključenog u skladu sa zakonom kojim se uređuju javno-privatno partnerstvo i koncesije, za koji se smatra da nije izvršen ako su davalac koncesije i koncesionar obveznici PDV-a koji bi, u slučaju kada bi se taj promet smatrao izvršenim, imali u potpunosti pravo na odbitak prethodnog poreza u skladu sa ovim zakonom);

– promet dobara i usluga za koji se, u skladu sa čl. 11. i 12. Zakona o PDV-u, smatra da je izvršen u inostranstvu (promet za koji je mesto prometa van teritorije R. Srbije).

Izmena je bitna jer uvodi obavezu da se za navedene slučajeve prometa dobara i usluga bez naknade iz člana 2. stav 1. tačka 3) Pravilnika izdaje račun, s obzirom na to da do ove izmene nije postojala navedena obaveza.

S tim u vezi, dopunom člana 9. stavom 4. Pravilnika propisano je koje podatke iz člana 42. Zakona ne mora da sadrži račun kada je u pitanju promet dobara i usluga iz člana 6. stav 1. tačka 1) Zakona o PDV-u, koji se vrši bez naknade. U ovom računu obveznik PDV-a ne iskazuje podatke iz člana 42. stav 4. t. 6)–8) i 10) Zakona o PDV-u, odnosno ne iskazuje iznos osnovice, poresku stopu koja se primenjuje, iznos PDV-a koji je obračunat na osnovicu i napomenu da se za promet dobara i usluga primenjuje sistem naplate, već navodi podatak o vrednosti tog prenosa.

Novim članom 9a Pravilnika propisano je da za promet dobara i usluga koji vrši davalac koncesije koncesionaru, odnosno koncesionar davaocu koncesije u okviru realizacije ugovora o javno-privatnom partnerstvu sa elementima koncesije, zaključenog u skladu sa zakonom kojim se uređuju javno-privatno partnerstvo i koncesije, smatra se da nije izvršen ako su davalac koncesije i koncesionar obveznici PDV-a koji bi, u slučaju kada bi se taj promet smatrao izvršenim, imali u potpunosti pravo na odbitak prethodnog poreza u skladu sa ovim zakonom. Obveznik izdaje račun u kojem ne iskazuje podatke iz člana 42. stav 4. t. 6)–8) i 10) Zakona o PDV-u (iznos osnovice, poresku stopu koja se primenjuje, iznos PDV-a koji je obračunat na osnovicu i napomenu da se za promet dobara i usluga primenjuje sistem naplate), već navodi podatak o iznosu naknade za taj promet.  

Propisivanje obaveze izdavanja računa za navedeni promet proističe iz Zakona o izmenama i dopunama Zakona o PDV-u („Sl. glasnik RS”, br. 113/17), gde je novim članom 6a propisano da se pod navedenim uslovima ovaj promet ne smatra prometom u smislu Zakona o PDV-u. Primena navedene odredbe počela je 1. 1. 2018. g., a imajući u vidu da je za taj promet ovom izmenom pravilnika, kako je navedeno, ukinuta mogućnost da se ne izdaje račun za promet dobara i usluga koji ne podleže PDV-u, propisan je i način izdavanja računa.

Takođe, i u slučaju prometa ovih dobara i usluga bez naknade (član 2. stav 2. tačka 2) ovog pravilnika), obveznik PDV-a izdaje račun u kojem ne iskazuje podatke iz člana 42. stav 4. t. 6)–8) i 10) Zakona o PDV-u, već navodi podatak o vrednosti tog prometa.

Isto pravilo o podacima na računu primenjuje se i u slučaju prometa dobara i usluga za koji se, u skladu sa čl. 11. i 12. Zakona o PDV-u, smatra da je izvršen u inostranstvu kada se vrši bez naknade (član 11. Pravilnika dopunjen je novim stavom 2).

3) Izdavanje računa pre prometa za usluge neposredno povezane sa uslugama iz člana 5. stav 3. tačka 1) Zakona o PDV-u, koje pruža isto lice

Dopunom člana 4a stav 1. Pravilnika propisano je da za usluge iz člana 5. stav 3. tačka 1) Zakona o PDV-u (prenos, ustupanje i davanje na korišćenje autorskih i srodnih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih prava intelektualne svojine), uključujući i usluge neposredno povezane sa tim uslugama koje pruža isto lice, obveznik PDV-a može da izda račun:

– pre prijema avansne uplate i izvršenog prometa tih usluga;

– posle prijema avansne uplate, a pre izvršenog prometa tih usluga.

Ova dopuna je proistekla iz izmene člana 16. stav 1. tačka 2a) Zakona o PDV-u, koja je u primeni od 1. jula 2018. g., a njom je propisano da poreska obaveza nastaje danom izdavanja računa kada su u pitanju usluge iz člana 5. stav 3. tačka 1) ovog zakona, odnosno prilikom prenosa, ustupanja i davanja na korišćenje autorskih i srodnih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih prava intelektualne svojine, uključujući i usluge neposredno povezane sa tim uslugama koje pruža isto lice.

Zbog iste izmene člana 16. stav 1. tačka 2a) Zakona o PDV-u izvršena je i dopuna člana 24b stav 1. tačka 3) Pravilnika, pa je propisano da za promet dobara i usluga koji u Republici Srbiji vrši strano lice koje nije odredilo poreskog punomoćnika, primalac dobara i usluga, kao poreski dužnik, sačinjava interni račun na dan nastanka poreske obaveze u skladu sa članom 16. Zakona o PDV-u, odnosno na dan kada se najranije izvrši jedna od sledećih radnji:

– promet dobara i usluga;

– plaćanje, ako je naknada ili deo naknade plaćen u novcu pre prometa dobara i usluga;

– izdavanje računa kada su u pitanju usluge iz člana 5. stav 3. tačka 1) Zakona o PDV-u, uključujući i usluge neposredno povezane sa tim uslugama koje pruža isto lice.

2. Poreska prijava PPPDV popunjava se na osnovu podatka koji su iskazani u obrascu POPDV

Pravilnikom o izmenama i dopunama Pravilnika o obliku i sadržini prijave za evidentiranje obveznika PDV, postupku evidentiranja i brisanja iz evidencije i o obliku i sadržini poreske prijave PDV („Sl. glasnik RS”, broj 60/2018), koji je stupio na snagu 4. avgusta 2018. godine, samo je izvršeno usaglašavanje odredaba Pravilnika o obliku i sadržini prijave za evidentiranje obveznika PDV, postupku evidentiranja i brisanja iz evidencije i o obliku i sadržini poreske prijave PDV („Sl. glasnik RS”, br. 123/2012, 115/2013, 66/2014, 86/2015 i 11/2016), sa Pravilnikom o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije o PDV i o obliku i sadržini pregleda obračuna PDV, koji je u primeni od 4. jula 2018. godine.

Izvršenim usaglašavanjem propisano je da se poreska prijava PPPDV popunjava na osnovu podatka koji se za svaki poreski period iskazuju u obrascu POPDV, koji se takođe dostavlja uz PPPDV kao njen sastavni deo.

Izmenama je propisano da se u delu III PPPDV iskazuju podaci o iznosu osnovice, odnosno naknade za promet dobara i usluga i iznosu obračunatog PDV-a, i to u odgovarajućim poljima POPDV, pa se u skladu sa tim:

– pod rednim brojem 1 – Promet dobara i usluga koji je oslobođen PDV-a sa pravom na odbitak prethodnog poreza – u polju 001 iskazuje podatak o iznosu naknade za promet, koji se iskazuje u polju 1.5 obrasca POPDV;

– pod rednim brojem 2 – Promet dobara i usluga koji je oslobođen PDV-a bez prava na odbitak prethodnog poreza – u polju 002 iskazuje podatak o iznosu naknade za promet, koji se iskazuje u polju 2.5 obrasca POPDV;

– pod rednim brojem 3 – Promet dobara i usluga po opštoj stopi – u polju 003 iskazuje podatak o iznosu osnovice, odnosno naknade za promet, koji se iskazuje u polju 5.1 POPDV, a u polju 103 iskazuje se podatak o iznosu obračunatog PDV-a, koji se iskazuje u polju 5.3 POPDV;

– pod rednim brojem 4 – Promet dobara i usluga po posebnoj stopi – u polju 004 iskazuje podatak o iznosu osnovice, odnosno naknade za promet, podatak sa polja 5.4 POPDV, a u polju 104 iskazuje se podatak o iznosu obračunatog PDV-a, podatak sa polja 5.5 obrasca POPDV;

– pod rednim brojem 5 – Zbir – u polju 005 iskazuje podatak o ukupnom iznosu osnovice, odnosno naknade za promet, koji se iskazuje u polju 5.6 POPDV, a u polju 105 iskazuje se podatak o ukupno obračunatom PDV-u, koji se iskazuje u polju 5.7. POPDV.

U delu IV obrasca PPPDV iskazuju se podaci o nabavljenim dobrima i uslugama i prethodnom porezu, koji se iskazuju u odgovarajućim poljima obrasca POPDV, tako da se, u skladu sa izvršenim izmenama:

– pod rednim brojem 6 – Prethodni porez plaćen prilikom uvoza – u polju 006 iskazuje podatak o vrednosti uvezenih dobara stavljenih u slobodan promet u skladu sa carinskim propisima, podatak sa polja 6.3 obrasca POPDV, a u polju 106 iskazuje se podatak o iznosu prethodnog poreza po osnovu uvoza dobara (PDV plaćen pri uvozu dobara, koji može da se odbije kao prethodni porez), što je podatak u polju 9a.1 obrasca POPDV;

– pod rednim brojem 7 – PDV naknada plaćena poljoprivredniku – u polju 007 iskazuje podatak o iznosu naknade za dobra i usluge nabavljene od poljoprivrednika, koji se iskazuje u polju 7.1 obrasca POPDV, a u polju 107 iskazuje se podatak o iznosu prethodnog poreza po osnovu nabavke dobara i usluga od poljoprivrednika (PDV nadoknada plaćena poljoprivredniku, koja može da se odbije kao prethodni porez), podatak sa polja 9a.2 POPDV;

– pod rednim brojem 8 – Prethodni porez, osim prethodnog poreza sa red. br. 6 i 7 – u polju 008 iskazuje podatak o iznosu naknade, osnovice, odnosno vrednosti nabavljenih dobara i usluga, osim podataka pod red. br. 6 i 7, koji se iskazuje u polju 8đ obrasca POPDV, a u polju 108 podatak o iznosu prethodnog poreza, osim podataka pod red. br. 6 i 7, koji se iskazuje u polju 9a.3 obrasca POPDV;

– pod rednim brojem 9 – Zbir – u polju 009 iskazuje podatak o ukupnom iznosu naknade, osnovice, odnosno vrednosti nabavljenih dobara i usluga, koji se iskazuje u polju 9 POPDV, a u polju 109 iskazuje se podatak o ukupnom iznosu prethodnog poreza, koji se iskazuje u polju 9a.4 obrasca POPDV.

U delu V obrasca PPPDV iskazuju se podaci o poreskoj obavezi, tako da se:

– pod rednim brojem 10 – Iznos PDV-a u poreskom periodu – u polju 110 iskazuje iznos PDV-a za uplatu ili za povraćaj, koji se iskazuje u delu 10. obrasca POPDV;

– pod rednim brojem 11 – Povraćaj – podnosilac prijave koji je iskazao iznos poreza za povraćaj upisuje oznaku 1 ako se opredelio za povraćaj iskazanog iznosa, odnosno oznaku 0 ako se opredelio da iskazani iznos poreza koristi kao kredit za naredni period.

Kada je u pitanju lice koje nije obveznik PDV-a, ali je za promet dobara i usluga za koji postoji obaveza obračunavanja PDV-a poreski dužnik u skladu sa Zakonom, u obrascu PPPDV iskazuje podatke o obračunatom PDV-u i poreskoj obavezi tako što:

– pod rednim brojem 3 – u polje 103 unosi iznos obračunatog PDV-a za promet po opštoj stopi PDV-a;

– pod rednim brojem 4 – u polje 104 unosi iznos obračunatog PDV-a po posebnoj stopi PDV-a;

– pod rednim brojem 5 – u polje 105 unosi zbir iznosa iz polja 103 i 104;

– pod rednim brojem 10 unosi iznos poreske obaveze po osnovu PDV-a.

3. Izmene u vezi sa evidentiranjem usluga posredovanja u prometu investicionog zlata

Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije o PDV i o obliku i sadržini pregleda obračuna PDV („Sl. glasnik RS”, broj 60/2018) izvršene su izmene u delu koji se odnosi na način unošenja podataka o prometu usluga posredovanja prilikom prometa investicionog zlata, za koji postoji obaveza obračunavanja PDV-a u skladu sa zakonom, a koji je izvršen drugom obvezniku PDV-a. Podatak o prometu ovih usluga iskazuje:

– u polju 3.2 obrasca POPDV, obveznik PDV-a – pružalac tih usluga (umesto u polju 3.4, kako je bilo propisano), odnosno

– u polju 8a.2 obrasca POPDV, primalac tih usluga (umesto u poljima 3a.3 i 8b.2, kako je bilo propisano).

Što se tiče načina iskazivanja podataka o prometu investicionog zlata za koji postoji obaveza obračunavanja PDV-a u skladu sa zakonom, nije bilo izmene, tako da se taj promet iskazuje u polju 3.4 kod obveznika PDV-a koji vrše taj promet i u poljima 3a.3 i 8b.2 kod obveznika PDV-a – kupaca investicionog zlata, na koji obračunavaju PDV kao poreski dužnici.

4. Preciziranje perioda otpremanja dobara prilikom ostvarivanja poreskog oslobođenja za izvoz dobara

Pravilnikom o izmenama i dopunama Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja poreskih oslobođenja kod PDV sa pravom na odbitak prethodnog poreza („Sl. glasnik RS”, br. 62/2018), koji je stupio na snagu 11. avgusta 2018, u cilju preciziranja poreskog perioda koji se smatra periodom kada je izvršen promet dobara koja se izvoze, izvršene su izmene u čl. 3. Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja poreskih oslobođenja kod PDV sa pravom na odbitak prethodnog poreza („Sl. glasnik RS”, br. 120/12, 40/15, 82/15, 86/15, 11/16, 21/17 i 48/18 – u daljem tekstu: Pravilnik).

U članu 3. Pravilnika izmenjeni su st. 3. i 4, tako da je sada propisano sledeće:

– Ako je u jednom poreskom periodu započeto otpremanje dobara, odnosno započeto otpremanje dobara i izvršeno izvozno carinjenje dobara, a istup dobara potvrđen od strane nadležnog carinskog organa u poreskom periodu koji sledi tom poreskom periodu, poresko oslobođenje iz člana 24. stav 1. t. 2) i 3) Zakona o PDV-u obveznik može da ostvari za poreski period u kojem poseduje izvoznu deklaraciju. Za poreski period u kojem je započeto otpremanje dobara, odnosno započeto otpremanje dobara i izvršeno izvozno carinjenje dobara obveznik nema obavezu da obračuna PDV.

– Ako je u jednom poreskom periodu započeto otpremanje dobara, odnosno započeto otpremanje dobara i izvršeno izvozno carinjenje dobara, a istup dobara nije potvrđen od strane nadležnog carinskog organa u poreskom periodu koji sledi tom poreskom periodu, obveznik je dužan da obračuna PDV za poreski period u kojem je započeto otpremanje dobara, odnosno započeto otpremanje dobara i izvršeno izvozno carinjenje dobara.

– Ako je obveznik obračunao PDV za poreski period u kojem je započeto otpremanje dobara, odnosno započeto otpremanje dobara i izvršeno izvozno carinjenje dobara, u skladu sa st. 2. i 3. ovog člana, ima pravo da za poreski period u kojem poseduje izvoznu deklaraciju smanji iznos osnovice i iznos obračunatog PDV-a, kao i da ostvari poresko oslobođenje iz člana 24. stav 1. t. 2) i 3) Zakona o PDV-u.

Na ovaj način je istovremeno sve usaglašeno i sa načinom iskazivanja podataka u POPDV.

Pored ove izmene, novim članom 42a Pravilnika propisano je da se način i postupak ostvarivanja poreskog oslobođenja, regulisani odredbama čl. 33−42. ovog pravilnika, shodno primenjuju prilikom realizacije ugovora o kreditu, odnosno zajmu i drugih ugovora zaključenih između Republike i finansijske institucije u većinskom vlasništvu druge države, ako su ti ugovori potvrđeni u Narodnoj skupštini i ako je tim ugovorima predviđeno oslobađanje od plaćanja PDV-a.

5. Nove poreske prijave za utvrđivanje poreza na imovinu, koje od 1. jula 2018. mogu da se podnose i preko javnog beležnika

Pravilnikom o izmenama i dopunama Pravilnika o obrascima poreskih prijava za utvrđivanje poreza na imovinu (u daljem tekstu: Pravilnik o izmenama), čije odredbe stupaju na snagu 1. jula 2018. godine, propisan je postupak podnošenja poreskih prijava preko javnog beležnika, s obzirom na to da je Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Sl. glasnik RS”, br. 80/2002… i 30/2018 – u daljem tekstu: ZPPPA), član 38. stav 11, propisano da poreski obveznik može da podnese poresku prijavu elektronskim putem ili u pismenom obliku, neposredno ili putem pošte i preko ovlašćenog lica, u skladu sa zakonom, kao i preko javnog beležnika za poreske obaveze po osnovu poreza na imovinu, nastale u vezi sa prometom nepokretnosti, u skladu sa zakonom.

Izmenama i dopunama Pravilnika o obrascima poreskih prijava za utvrđivanje poreza na imovinu („Sl. glasnik RS”, br. 108/2013, 118/2013 i 101/2017 – u daljem tekstu: Pravilnik o obrascima) propisan je način označavanja podatka kada javni beležnik podnosi poreske prijave:

– na obrascu PPI-1 – Poreska prijava o utvrđenom porezu na imovinu za 20__. godinu;

– na obrascu PPI-2 – Poreska prijava za utvrđivanje poreza na imovinu;

– na obrascu PPI-3 – Poreska prijava za utvrđivanje poreza na nasleđe i poklon;

– na obrascu PPI-4 – Poreska prijava za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava.

U tom smislu izmenjen je i stav 2. u čl. 4, 11, 13. i 15. Pravilnika o obrascima (članovi koji propisuju način popunjavanja navedeni poreskih prijava), pa je propisano da podnosilac prijave na kraju prijave označava jednu od kućica koja odgovara svojstvu u kome podnosi prijavu, upisuje svoj PIB i JMBG, poslovno ime, odnosno ime i prezime, prebivalište odnosno sedište, unosi mesto i datum popunjavanja poreske prijave i potpisuje je, a kad prijavu podnosi preko javnog beležnika, to označava u odgovarajućoj kućici.

U navedenim članovima Pravilnika o obrascima dodat je novi stav 3, kojim je propisano da, kad se prijava ne podnese preko javnog beležnika koji je sastavio, overio ili potvrdio javnobeležničku ispravu, odnosno doneo izvršnu odluku u vršenju zakonom poverenih ovlašćenja, po osnovu koje se vrši promet nepokretnosti, u momentu izvršenja te radnje javni beležnik o tome sačinjava belešku u kojoj navodi razloge za nepodnošenje prijave od strane poreskog obveznika.

Ovde treba podsetiti na to da je Zakonom o porezima na imovinu takođe propisana obaveza za javnog beležnika da u roku od deset dana nakon overe potpisa ugovarača na ugovoru, odnosno sačinjavanja javnobeležničkog zapisa kojim se vrši prenos prava na nepokretnosti iz člana 2. stav 1. ovog zakona, odnosno prenos prava svojine na nepokretnosti na teritoriji Republike Srbije i drugih apsolutnih prava iz čl. 14, 23. i 24. ovog zakona, nadležnom poreskom organu dostavi primerak tog ugovora, odnosno javnobeležničkog zapisa, u roku od deset dana od dana overe potpisa ugovarača, odnosno sačinjavanja javnobeležničkog zapisa (članovi 36a i 37. Zakona).

Izmenama člana 12. Pravilnika o obrascima propisano je da, kada se obrazac PPI-3 – Poreska prijava za utvrđivanje poreza na nasleđe i poklon – podnosi neposredno Poreskoj upravi u elektronskom obliku, podnosi se upotrebom elektronskih servisa Poreske uprave, na način propisan pravilnikom kojim se uređuje podnošenje poreske prijave elektronskim putem. To je Pravilnik o podnošenju poreske prijave elektronskim putem („Sl. glasnik RS”, br. 113/2013).

Podnošenje poreske prijave za porez na prenos apsolutnih prava uređeno je članom 14. Pravilnika o obrascima. Izvršenom izmenom u stavu 2. ovog člana i novim stavom 3. propisano je u kom se slučaju uz PPI-4 podnosi i Prilog-PAP, a konkretno:

1) kada se poreska prijava podnosi preko javnog beležnika, u vezi sa prometom nepokretnosti, uz obrazac PPI-4 prilaže se i popunjen Prilog-PAP za potrebe izvršavanja nadležnosti republičkog organa nadležnog za poslove katastra nepokretnosti i vodova, pri čemu je ovaj prilog odštampan uz Pravilnik o izmenama;

2) kada se poreska prijava na obrascu PPI-4 podnosi neposredno Poreskoj upravi u elektronskom obliku, podnosi se bez Priloga-PAP, upotrebom elektronskih servisa Poreske uprave, na način propisan pravilnikom kojim se uređuje podnošenje poreske prijave elektronskim putem.

Izvršena je i izmena u članu 15. Pravilnika o obrascima, koji uređuje način iskazivanja podataka na obrascu PPI-4, pa je izmenjen stava 1. tačka 4) tako da se u delu 3) Podaci o apsolutnim pravima koja su predmet prenosa, odnosno o građevinskom zemljištu u javnoj svojini datom u zakup, unose: pod brojem 3.2. Podaci o prenetim apsolutnim pravima, odnosno o građevinskom zemljištu u javnoj svojini datom u zakup, tako što se:

– zaokružuje jedan od br. od 3.2.1. do 3.2.10, iza koga je navedeno apsolutno pravo koje se prenosi odnosno stiče i za koje se podnosi poreska prijava i unose podaci o vrsti tih prava na nepokretnosti: o vrsti, mestu, površini i idealnom delu nepokretnosti na kojoj je to pravo konstituisano; o vrsti prava intelektualne svojine; o vrsti i godini proizvodnje motornog vozila, plovila, odnosno vazduhoplova na kome se pravo svojine prenosi; o mestu, katastarskoj opštini i površini građevinskog zemljišta na kome se prenosi pravo korišćenja, odnosno koje se daje u zakup radi izgradnje objekta;

– za svako zemljište odnosno objekat, odnosno posebni deo objekta za koji se preko javnog beležnika podnosi poreska prijava, podnosi se poseban primerak Priloga-PAP za svaku od tih nepokretnosti, sa unetim podacima o njenim karakteristikama;

– u slučaju iz alineje druge ove podtačke, u svaki Prilog-PAP upisuje redni broj zemljišta odnosno objekta, odnosno posebnog dela objekta za koji se unose podaci, koji odgovara rednom broju sa br. 3.2.1, 3.2.6. i 3.2.7. poreske prijave.

Prema odredbama novog člana 15a Pravilnika o obrascima, u Prilog-PAP se unose podaci o zemljištu odnosno objektu, odnosno posebnom delu objekta za koji se podnosi poreska prijava za potrebe izvršavanja nadležnosti republičkog organa nadležnog za poslove katastra nepokretnosti i vodova, tako što se za svako zemljište, odnosno za svaki objekat, odnosno za svaki posebni deo objekta za koji se podnosi poreska prijava, podnosi i poseban primerak obrasca. Upisuje se redni broj zemljišta odnosno objekta, odnosno posebnog dela objekta za koji se unose podaci, koji odgovara rednom broju sa br. 3.2.1, 3.2.6. i 3.2.7. obrasca PPI-4.

Odredbom člana 9. Pravilnika o izmenama propisano je da su obrasci postojećih poreskih prijava zamenjeni novim obrascima – PPI-1, PPI-2, PPI-3 i PPI-4.