U ovom tekstu biće ukazano na nepravilnosti nastale prilikom izdavanja u zakup poslovnog prostora od strane korisnika budžetskih sredstava kada je korisnik budžetskih sredstava zakupodavac i kada je korisnik budžetskih sredstava zakupac.
Skip to PDF contentAPRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK
BUDŽETSKI KORISNICI
Uvod
Pravo javne svojine i određena druga imo-
vinska prava Republike Srbije, autonomne po-
krajine i jedinice lokalne samouprave uređuju
se Zakonom o javnoj svojini („Sl. glasnik RS”,
br. 72/2011, 88/2013, 105/2014, 104/2016 – dr. zakon,
108/2016, 113/2017 i 95/2018).
Javnu svojinu čine tri oblika javne svojine:
pravo svojine Republike Srbije – državna svo-
jina, pravo svojine autonomne pokrajine – pokra-
jinska svojina i pravo svojine jedinice lokalne
samouprave – opštinska odnosno gradska svojina.
Određujući predmet javne svojine, Zakon je
definisao da su u javnoj svojini prirodna bo-
gatstva, dobra od opšteg interesa i dobra u op-
štoj upotrebi, za koja je Zakonom utvrđeno da su
u javnoj svojini, zatim stvari koje koriste orga-
ni i organizacije Republike Srbije, autonomne
pokrajine i jedinice lokalne samouprave, usta-
nove, javne agencije i druge organizacije čiji je
osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina
i jedinica lokalne samouprave, kao i druge stva-
ri koje su, u skladu sa Zakonom, u javnoj svojini.
Pod javnom svojinom u ovom smislu ne smatra-
ju se stvari organizacija obaveznog socijalnog
osiguranja.
Nosioci prava javne svojine su Republika Sr-
bija, autonomna pokrajina i opština odnosno
grad (jedinica lokalne samouprave).
Gradska opština ima pravo korišćenja na
stvarima u svojini grada u čijem je sastavu, a na
stvarima koje pribavi gradska opština pravo
svojine stiče grad u čijem je ona sastavu, pri
čemu gradska opština ima pravo korišćenja.
Statutom grada može da se predvidi da gradska
opština ima pravo javne svojine na pokretnim
i na nepokretnim stvarima neophodnim za rad
organa i organizacija gradske opštine.
Mesne zajednice i drugi oblici mesne sa-
mouprave imaju pravo korišćenja na stvarima
u javnoj svojini jedinice lokalne samouprave u
skladu sa Zakonom i propisom, odnosno drugim
aktom jedinice lokalne samouprave.
Ustanove i javne agencije i druge organiza-
cije (uključujući i Narodnu banku Srbije) čiji je
osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina
ili jedinica lokalne samouprave, koje nemaju
status državnog organa i organizacije, organa
autonomne pokrajine, odnosno organa jedinice
lokalne samouprave ili javnog preduzeća, odno-
sno društva kapitala, imaju pravo korišćenja
na nepokretnim i pokretnim stvarima u javnoj
svojini koje su im prenete na korišćenje.
Korisnici stvari u javnoj svojini su:
● državni organi i organizacije,
● organi i organizacije autonomne pokrajine i
jedinice lokalne samouprave,
● javna preduzeća, društva kapitala čiji je
osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina
i jedinica lokalne samouprave, kao i njihova
zavisna društva, na osnovu ugovora zaključenog
na osnovu akta nadležnog organa, kojim one nisu
prenete u svojinu pomenutog javnog preduzeća,
odnosno društva.
Stvari u javnoj svojini mogu da se daju na ko-
rišćenje i ostalim pravnim licima koncesijom
ili na drugi način predviđen Zakonom.
U članu 20. Zakona o javnoj svojini propisano
je da državni organi i organizacije, organi i
organizacije autonomne pokrajine i jedinice
lokalne samouprave koriste nepokretne i po-
Dipl. pravnik Slobodanka Kelečević
Izdavanje u zakup nepokretnosti
u javnoj svojini – najčešće
nepravilnosti
U ovom tekstu biće ukazano na nepravilnosti nastale prilikom izdavanja u
zakup poslovnog prostora od strane korisnika budžetskih sredstava kada je ko-
risnik budžetskih sredstava zakupodavac i kada je korisnik budžetskih sredsta-
va zakupac.
POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
kretne stvari u javnoj svojini koje su namenjene
izvršavanju njihovih nadležnosti.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, nepokret-
nostima koje koriste državni organi i orga-
nizacije, organi i organizacije autonomne
pokrajine i jedinice lokalne samouprave, u
smislu ovog zakona, smatraju se i nepokretnosti
u javnoj svojini koje neposredno ne služe izvr-
šavanju nadležnosti tih organa i organizacija,
već za ostvarivanje prihoda putem davanja u za-
kup, odnosno na korišćenje (tzv. komercijalne
nepokretnosti – poslovni prostor, stanovi, ga-
raže, garažna mesta i dr.).
Republika Srbija, autonomna pokrajina i je-
dinica lokalne samouprave mogu neposredno,
preko nadležnog organa, davati u zakup, odno-
sno na korišćenje ove nepokretnosti ili za ove
namene osnovati javno preduzeće ili društvo
kapitala.
Osnivačkim aktom javnog preduzeća, odnosno
društva kapitala, odnosno ugovorom o davanju
na korišćenje nepokretnosti tom preduzeću
odnosno društvu, u skladu sa Zakonom, bliže
se određuje nadležnost i postupak davanja u za-
kup, odnosno na korišćenje tih nepokretnosti
i ostvarivanja prihoda Republike Srbije, auto-
nomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave
po tom osnovu (zakupnina, dobit i dr.).
Nosioci prava korišćenja imaju pravo da
stvar drže i koriste u skladu sa prirodom i
namenom pomenute stvari, kao i da je daju na ko-
rišćenje drugom nosiocu prava korišćenja ili
u zakup i da njome upravljaju u skladu sa ovim i
drugim zakonom.
Davanje na korišćenje ili u zakup stvari u
svojini Republike Srbije, osim stvari koje ko-
risti Narodna banka Srbije, vrši se po pret-
hodno pribavljenoj saglasnosti Direkcije.
Akt kojim Direkcija daje saglasnost za dava-
nje na korišćenje mora da sadrži uslove pod
kojima se stvar daje na korišćenje drugom nosi-
ocu prava korišćenja. Tim aktom opredeljuje se
namena stvari za vreme trajanja zakupa, ali ne i
budući zakupac i uslovi zakupa. Za promenu na-
mene stvari za vreme trajanja zakupa neophodna
je nova saglasnost Direkcije.
ëVažno je istaći da su ugovor o davanju na
korišćenje i ugovor o zakupu ništavni
ako su zaključeni bez saglasnosti Direkcije.
Zakonom je propisano da se pripadnost
sredstava ostvarenih davanjem u zakup stvari
određuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje
budžetski sistem, s tim da su, izuzetno, sred-
stva ostvarena od davanja u zakup nepokretno-
sti koje su date na korišćenje Narodnoj banci
Srbije, prihod Narodne banke Srbije.
Ove odredbe shodno se primenjuju i prilikom
davanja u zakup i na korišćenje stvari u svojini
autonomne pokrajine i jedinice lokalne samou-
prave, s tim što o davanju saglasnosti odlučuje
nadležni organ autonomne pokrajine, odnosno
jedinice lokalne samouprave.
U slučaju kad se nepokretnost izda u zakup
bez saglasnosti nadležnog organa, smatra se
da se koristi suprotno Zakonu.
Stvari u javnoj svojini mogu da se daju na ko-
rišćenje (sa naknadom ili bez naknade) ili u
zakup drugom nosiocu javne svojine. Zakonom
je propisano da stvari u javnoj svojini mogu da
se daju u zakup, polazeći od tržišne visine
zakupnine za određenu vrstu stvari, u postup-
ku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanjem
pismenih ponuda, kao i da, izuzetno, stvari u
javnoj svojini mogu da se daju u zakup neposred-
nom pogodbom, ako je to u konkretnom slučaju
jedino moguće rešenje.
Bitno je istaći da stvari u javnoj svojini ne
mogu da se daju u podzakup. Ugovor zaključen pro-
tivno ovim odredbama ništavan je.
Kako je prethodno navedeno, pripadnost
sredstava ostvarenih davanjem u zakup stvari
određuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje
budžetski sistem.
Zakonom o budžetskom sistemu („Sl. glasnik
RS”, br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13,
63/13 – ispravka, 108/13, 142/14, 68/15 – dr. zakon,
103/15, 99/16, 113/17, 95/2018), u članu 19. utvrđe-
no je koji prihodi su nastali upotrebom javnih
sredstava.
Prema ovom Zakonu, u prihode nastale upo-
trebom javnih sredstava spadaju:
1) prihodi od kamata,
2) prihodi od davanja u zakup, odnosno na kori-
šćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u dr-
žavnoj svojini,
3) prihodi od davanja u zakup, odnosno na kori-
šćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u svo-
APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 99
BUDŽETSKI KORISNICI
jini autonomne pokrajine i jedinice lokalne
samouprave,
4) prihodi nastali prodajom usluga korisnika
javnih sredstava.
Način izmirivanja troškova nastalih po
osnovu izdavanja nepokretnosti u zakup koju ko-
riste korisnici budžetskih sredstava, odnosno
korisnici koji upravljaju javnim sredstvima,
propisan je Zakonom o budžetu Republike Srbije.
U članu 19. Zakona o budžetu Republike Srbije
za 2019. godinu („Sl. glasnik RS”, broj 95/18) pro-
pisano je da direktni i indirektni korisnici
budžetskih sredstava Republike Srbije, budžeta
lokalne vlasti, osim organizacija za obavezno
socijalno osiguranje, koji koriste poslovni pro-
stor i pokretne stvari kojima upravljaju drugi
korisnici javnih sredstava, namiruju samo tro-
škove po tom osnovu.
Ukoliko plaćanje troškova nije moguće iz-
vršiti na osnovu razdvojenih računa, korisnik
koji upravlja javnim sredstvima vrši plaćanje,
a zatim direktni odnosno indirektni korisnik
vrši odgovarajuću refundaciju nastalih rashoda.
U članu 20. ovog zakona propisno je da drugi
korisnici javnih sredstava koji koriste poslov-
ni prostor i pokretne stvari kojima upravljaju
direktni ili indirektni korisnici budžetskih
sredstava Republike Srbije, odnosno budžeta lo-
kalne vlasti, plaćaju nastale troškove, troško-
ve tekućeg i investicionog održavanja, odnosno
zakupa, u skladu sa kriterijumima koje propisuje
Vlada, odnosno izvršni organ lokalne vlasti.
Sticanje i korišćenje prihoda od
zakupa
U primerima koji slede biće prikazan postu-
pak inspekcijske kontrole sticanja i korišćenja
prihoda od zakupa nepokretnosti.
Izdavanje u zakup prostora kojim upravlja
korisnik javnih sredstava
Primer: Škola je u poslovnim knjigama
evidentirala prihod od zakupa u iznosu
od 400.000,00 dinara.
Ovaj prihod je ostvaren na osnovu Ugovora o
zakupu koji je određena škola, kao zakupodavac,
zaključila sa zakupcem. Naime, škola, kao zaku-
podavac, i zakupac zaključili su Ugovor o zakupu
prostora u zgradi škole za prodaju pekarskih
proizvoda. Ugovorom je regulisano da škola
ustupa, a zakupac prihvata da organizuje proda-
ju pekarskih proizvoda u namenskom prostoru u
zgradi škole za potrebe učenika i zaposlenih.
Predmetni prostor izdaje se u zakup na odre-
đeno vreme, na period od godinu dana, zaključno
sa 9. 9. 2018. godine, kada je zakupac dužan da se
iz predmetnog prostora iseli sa svim licima
i stvarima i zakupljeni prostor preda na ras-
polaganje pomenutoj školi u stanju u kome ga je
primio na korišćenje, bez umanjenja vrednosti
prostora od redovne upotrebe.
Ugovorena je mesečna zakupnina u iznosu od
43.000,00 dinara, bez PDV-a, za koju se zakupac
obavezuje da plaća do 5. u mesecu za prethodni
mesec na podračun škole.
Zakupac se obavezuje da plaća i troškove
utrošene električne energije, komunalne tak-
se (grejanje, voda itd.) i čišćenje i odnošenje
smeća u propisanim rokovima po ispostavljenoj
fakturi/računu škole.
Osnov ovog ugovora je Odluka o dodeli ugo-
vora posle sprovedenog postupka javnog oglaša-
vanja i Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji i
preuzimanju zaključen između zakupca i trećeg
lica, tj. privrednog društva.
Ugovorom o poslovno-tehničkoj saradnji i
preuzimanju ugovorne strane su konstatovale da
je određeno privredno društvo izabrano kao
najpovoljniji ponuđač na tenderu koji je raspi-
sala škola, kao zakupac poslovnog prostora u
školi predviđenog za prodaju peciva i sličnih
proizvoda, kao i da je u međuvremenu to privred-
no društvo postalo nelikvidno i nije u moguć-
nosti da odgovori obavezama koje su tenderom
tražene, a zakupac ima mogućnosti da odgovori
svim uslovima koje je tenderom Škola tražila,
pa, shodno tome, ugovorne strane zaključuju ovaj
ugovor u cilju efikasnosti i kvaliteta pruža-
nja usluga prodaje peciva i pratećih proizvoda
strankama na prodajnom mestu u prostorijama
navedene škole.
Ovaj ugovor su potpisali zakupac i navede-
no privredno društvo, dok je za školu to uči-
nio direktor, kao odgovorno lice, saglasan sa
odredbama ovog ugovora.
ëŠkola nije mogla da zaključi predmetni
ugovor o zakupu na ovaj način.
Naime, škola je, kao zakupodavac, u predmet-
nom ugovoru konstatovala i saglasila se sa tim
da zakupac, koji nije ponuđač u sprovedenom po-
100 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
stupku javnog oglašavanja i za koga nije doneta
odluka o dodeli ugovora, vrši nabavku i prodaju
peciva na prodajnom mestu u zgradi škole ume-
sto privrednog društva koje je podnelo ponudu.
Predmetni ugovor zaključen je suprotno Ured-
bi o uslovima pribavljanja i otuđenja nepokret-
nosti neposrednom pogodbom i davanja u zakup
stvari u javnoj svojini, odnosno pribavljanja i
ustupanja iskorišćavanja drugih imovinskih
prava, kao i postupcima javnog nadmetanja i pri-
kupljanja pismenih ponuda („Sl. glasnik RS”, broj
16/8), što povlači odgovornost direktora kao
odgovornog lica iz člana 71. stavovi 1. i 2. Zako-
na o budžetskom sistemu.
Takođe, škola ostvareni prihod od zaku-
pa nije uplaćivala na račun izvršenja budžeta
Republike Srbije, već je koristila ta sred-
stva kao sopstveni prihod, čime je direktor
škole postupio suprotno odredbama člana
71. stavovi 1. i 2. Zakona o budžetskom sistemu,
kojim je propisano da je funkcioner, odnosno
rukovodilac direktnog odnosno indirektnog
korisnika budžetskih sredstava odgovoran za
izdavanje naloga za uplatu sredstava koja pri-
padaju budžetu, kao i što je istim regulisana i
odgovornost rukovodioca direktnog odnosno
indirektnog korisnika budžetskih sredstava
za zakonitu, namensku, ekonomičnu i efikasnu
upotrebu budžetskih aproprijacija.
Odredbama člana 101. Zakona o osnovama si-
stema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS”,
br. 88/17, 27/18 – dr. zakon) propisano je da su ze-
mljište, zgrade i druga sredstva koja su stečena,
odnosno koja steknu ustanove čiji je osnivač
Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno
jedinica lokalne samouprave, u javnoj svojini i
koriste se za obavljanje delatnosti utvrđene
ovim zakonom.
Ostvarena novčana sredstva od izdavanja
u zakup, u smislu člana 19. stav 1. tačka 2) Za-
kona o budžetskom sistemu, predstavljaju pri-
hode nastale upotrebom javnih sredstava, pa
je škola, kao indirektni korisnik budžetskih
sredstava, dužna da uplati ostvareni prihod
od zakupa na račun izvršenja budžeta Republike
Srbije.
Shodno navedenim odredbama Zakona, nave-
denoj školi naloženo je da ostvareni prihod
od zakupa u iznosu od 400.000,00 dinara uplati
na račun izvršenja budžeta RS.
Primer: Fakultet je u poslovnim knjigama
evidentirao prihod od davanja u zakup u
korist budžeta u iznosu od 500.000,00 dinara.
Sporazumom o saradnji koji je zaključen iz-
među fakulteta i sportskog kluba definisana
je saradnja u oblasti realizacije nastavnih pro-
grama, stručnog usavršavanja i projekata.
Učesnici u Sporazumu saglasili su se da će se
realizacija saradnje koja je predmet ovog spora-
zuma odvijati u oblasti permanentne edukacije
stručnih kadrova, učešća u zajedničkim projek-
tima u oblasti stručnog usavršavanja i drugim
aktivnostima od značaja za obe strane, kao i da
će se posebnim aktom regulisati visina zakup-
nine i plaćanje troškova utrošene električne
energije, komunalne takse (grejanje, voda itd.).
Akt kojim je utvrđena visina zakupnine, za
koju je fakultet izdao fakture, nije donet, već
su se fakture ispostavljale na osnovu odluke
dekana. Kako je cena, odnosno visina zakupnine
bitan element, propuštanje ove obaveze povlači
odgovornost odgovornog lica – dekana, u smislu
člana 71. stavovi 1. i 2. Zakona o budžetskom si-
stemu.
Fakultet ostvareni prihod od zakupa nije
uplaćivao na račun izvršenja budžeta Republike
Srbije, već je koristio ta sredstva kao sopstve-
ni prihod.
Zakonom o visokom obrazovanju („Sl. glasnik
RS”, br. 88/17, 27/18 – dr. zakon i 73/18), članom
70. propisano je da sredstva koja visokoškolska
ustanova ostvari, izuzev sredstava koja obezbe-
đuje Republika, čine sopstveni prihod te viso-
koškolske ustanove, a to su školarina, pružanje
usluga trećim licima, pokloni, donacije, spon-
zorstvo i drugi izvori sticanja sredstava. Ovim
sredstvima visokoškolska ustanova raspolaže
u skladu sa Zakonom i svojim opštim aktom.
Zakonom o javnoj svojini, odredbama člana
18. stav 1. propisano je da su nosioci prava javne
svojine Republika Srbija, autonomna pokrajina
i opština odnosno grad, a stavom 6. istog člana
da ustanove i druge organizacije čiji je osnivač
Republika Srbija, koje nemaju status državnog
organa i organizacije, imaju pravo korišćenja
na nepokretnim i pokretnim stvarima u javnoj
svojini koje su im prenete na korišćenje.
APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 101
BUDŽETSKI KORISNICI
Ostvarena novčana sredstva od izdavanja u
zakup, u smislu člana 19. stav 1. tačka 2) Zakona
o budžetskom sistemu, predstavljaju prihode na-
stale upotrebom javnih sredstava, a budući da su
javna sredstva na raspolaganju i pod kontrolom
Republike Srbije, lokalne vlasti i organizacija
za obavezno socijalno osiguranje, što je propi-
sano odredbama člana 2. stav 1. tačka 4) Zakona o
budžetskom sistemu, a imajući u vidu i prethodno
navedene odredbe, kao i činjenicu da je fakultet
indirektni korisnik sredstava budžeta Republi-
ke Srbije, tj. da je korisnik javnih sredstava, iz
navedenog proizlazi da je fakultet dužan da
sredstva ostvarena od zakupa uplati na račun
budžeta Republike Srbije.
U skladu sa tim pomenutom fakultetu na-
loženo je da sredstva ostvarena od prihoda u
zakup u iznosu od 500.000,00 dinara uplati na
račun izvršenja budžeta RS.
Kako fakultet ova sredstva nije uplaćivao
na račun budžeta Republike Srbije, tako su po-
vređene odredbe člana 71. stavovi 1. i 2. Zakona
o budžetskom sistemu, kojima je propisano da je
rukovodilac indirektnog korisnika budžetskih
sredstava odgovoran za izdavanje naloga za upla-
tu sredstava koja pripadaju budžeta, a regulisana
je i odgovornost rukovodioca direktnog odno-
sno indirektnog korisnika budžetskih sredstava
za zakonitu, namensku, ekonomičnu i efikasnu
upotrebu budžetskih aproprijacija.
Korišćenje poslovnog prostora korisnika
budžetskih sredstava kojim upravljaju drugi
korisnici javnih sredstava
Primer: Fakultet je, kao zakupac,
zaključivao ugovore o korišćenju poslovnog
prostora i na osnovu ispostavljenih
faktura od strane zakupodavca izmirivao
troškove za korišćenje poslovnog
prostora.
1. Fakultet je zaključio Ugovor o korišćenju
poslovnog prostora u prostorijama gimnazije,
koja je davalac prostora. Predmet ovog ugovora
je ustupanje na korišćenje prostorije u zgradi
gimnazije, davaoca prostora, za potrebe izvo-
đenja nastave, obavljanja administrativnih po-
slova i pružanja usluga biblioteke, ukupne
površine 1308,57 m2. Ugovorom je regulisano da
korisnik prostora na ime troškova ugovorenog
korišćenja prostora (električna energija, voda
i dr.) davaocu prostora isplati 50.000,00 dina-
ra + PDV za jedan mesec u neto iznosu.
2. Ugovor o davanju na korišćenje školskih
prostorija zaključen je između osnovne škole
i Zavoda. Predmet ovog ugovora je izdavanje na
korišćenje prostorija osnovne škole Zavodu za
sportske aktivnosti zaposlenih u Zavodu. Zavod
se, kao korisnik prostora, obavezuje da, na ime
korišćenja prostora koji je predmet ovog ugovo-
ra, uplaćuje pomenutoj školi mesečnu naknadu u
iznosu od 37.000,00 dinara na mesečnom nivou u
toku 12 meseci godišnje, plus troškove PDV-a.
3. Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji za-
ključen je između dva fakulteta, od kojih je je-
dan zakupac, a drugi zakupodavac. Predmet ovog
ugovora je uspostavljanje poslovno-tehničke
saradnje u oblastima: istraživački rad, orga-
nizovanje i sprovođenje stručnog usavršavanja
kadrova, uključujući i mogućnost usavršavanja
u inostranstvu, kao i drugi oblici saradnje
koji se budu javili u interesu ugovorenih stra-
na. U cilju realizacije ovog ugovora fakultet
– zakupodavac prihvata da obezbedi i omogući
korišćenje poslovnog prostora koji koristi:
učionica, kancelarija, hodnika, kao i da se uslo-
vi korišćenja poslovnog prostora regulišu
Aneksom broj 1. navedenog ugovora. Na ime usluga
definisanih ovim ugovorom fakultet – zakupac
obavezuje se da plati naknadu u vidu mesečnog
paušala, prema Aneksu ovog ugovora, do 10. u me-
secu za prethodni mesec. Aneksom br. 1. Ugovora
o poslovno-tehničkoj saradnji ugovorne strane
su se sporazumele da će zakupodavac omogućiti
zakupcu korišćenje dodatnog poslovnog prosto-
ra, osim prostora definisanog osnovnim ugovo-
rom, koji ne ugrožava nastavu. Ugovorne strane
su se saglasile da mesečna naknada u vidu pauša-
la po Ugovoru i u aneksima Ugovora iznosi neto
28.000,00 dinara, bez PDV-a.
Nepravilnost se ogleda u sledećem:
Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2018.
godinu („Sl. glasnik RS”, br. 113/17), u članu 19.
propisano je da direktni i indirektni korisni-
ci budžetskih sredstava Republike Srbije, budžeta
lokalne vlasti, osim organizacija za obavezno
socijalno osiguranje, koji koriste poslovni
prostor i pokretne stvari kojima upravljaju
drugi korisnici javnih sredstava, namiruju
samo troškove po tom osnovu, kao i da, ukoli-
ko u ovim slučajevima plaćanje troškova nije
102 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
moguće izvršiti na osnovu razdvojenih računa,
korisnik koji upravlja javnim sredstvima vrši
plaćanje, a zatim direktni odnosno indirekt-
ni korisnik vrši odgovarajuću refundaciju
nastalih rashoda.
Shodno prethodno navedenom, fakultet, kao
korisnik sredstava budžeta, odnosno kao indi-
rektni korisnik budžeta Republike, nije u oba-
vezi da plaća troškove korišćenja poslovnog
prostora, odnosno zakup zakupodavcu – fakul-
tetu i osnovnoj školi, koji su indirektni ko-
risnici sredstava budžeta Republike, već samo
troškove koji su nastali korišćenjem poslov-
nog prostora (el. energija, grejanje i dr.).
Isplatom ovih sredstava postupljeno je su-
protno odredbama člana 19. Zakona o budžetu Re-
publike Srbije za 2018. godinu i člana 56. stav 4.
Zakona o budžetskom sistemu, kojima je propisano
da preuzete obaveze koje su nastale u suprotno-
sti sa ovim zakonom ili drugim propisom ne
mogu da se isplaćuju na teret računa trezora,
što povlači odgovornost odgovornog lica iz
člana 71. stav 1. Zakona o budžetskom sistemu.
Nepostupanjem u skladu sa članom 71. Zakona
o budžetskom sistemu odgovorno lice čini pre-
kršaj iz člana 103. stav 1. tačka 4) istog zakona.
Takođe, nepostupanjem u skladu sa članom 56.
stav 4. Zakona o budžetskom sistemu odgovorno
lice čini prekršaj iz člana 103. stav 1. tačka 4)
istog zakona.
ëNepoštovanjem odredaba Zakona o bu-
džetskom sistemu čini se prekršaj iz
člana 103. Zakona, za koji je propisana novčana
kazna od 10.000 do 2.000.000 dinara za odgo-
vorno lice korisnika budžetskih sredstava.
PS
BUDŽETSKI KORISNICI
Uvod
Pravo javne svojine i određena druga imo-
vinska prava Republike Srbije, autonomne po-
krajine i jedinice lokalne samouprave uređuju
se Zakonom o javnoj svojini („Sl. glasnik RS”,
br. 72/2011, 88/2013, 105/2014, 104/2016 – dr. zakon,
108/2016, 113/2017 i 95/2018).
Javnu svojinu čine tri oblika javne svojine:
pravo svojine Republike Srbije – državna svo-
jina, pravo svojine autonomne pokrajine – pokra-
jinska svojina i pravo svojine jedinice lokalne
samouprave – opštinska odnosno gradska svojina.
Određujući predmet javne svojine, Zakon je
definisao da su u javnoj svojini prirodna bo-
gatstva, dobra od opšteg interesa i dobra u op-
štoj upotrebi, za koja je Zakonom utvrđeno da su
u javnoj svojini, zatim stvari koje koriste orga-
ni i organizacije Republike Srbije, autonomne
pokrajine i jedinice lokalne samouprave, usta-
nove, javne agencije i druge organizacije čiji je
osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina
i jedinica lokalne samouprave, kao i druge stva-
ri koje su, u skladu sa Zakonom, u javnoj svojini.
Pod javnom svojinom u ovom smislu ne smatra-
ju se stvari organizacija obaveznog socijalnog
osiguranja.
Nosioci prava javne svojine su Republika Sr-
bija, autonomna pokrajina i opština odnosno
grad (jedinica lokalne samouprave).
Gradska opština ima pravo korišćenja na
stvarima u svojini grada u čijem je sastavu, a na
stvarima koje pribavi gradska opština pravo
svojine stiče grad u čijem je ona sastavu, pri
čemu gradska opština ima pravo korišćenja.
Statutom grada može da se predvidi da gradska
opština ima pravo javne svojine na pokretnim
i na nepokretnim stvarima neophodnim za rad
organa i organizacija gradske opštine.
Mesne zajednice i drugi oblici mesne sa-
mouprave imaju pravo korišćenja na stvarima
u javnoj svojini jedinice lokalne samouprave u
skladu sa Zakonom i propisom, odnosno drugim
aktom jedinice lokalne samouprave.
Ustanove i javne agencije i druge organiza-
cije (uključujući i Narodnu banku Srbije) čiji je
osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina
ili jedinica lokalne samouprave, koje nemaju
status državnog organa i organizacije, organa
autonomne pokrajine, odnosno organa jedinice
lokalne samouprave ili javnog preduzeća, odno-
sno društva kapitala, imaju pravo korišćenja
na nepokretnim i pokretnim stvarima u javnoj
svojini koje su im prenete na korišćenje.
Korisnici stvari u javnoj svojini su:
● državni organi i organizacije,
● organi i organizacije autonomne pokrajine i
jedinice lokalne samouprave,
● javna preduzeća, društva kapitala čiji je
osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina
i jedinica lokalne samouprave, kao i njihova
zavisna društva, na osnovu ugovora zaključenog
na osnovu akta nadležnog organa, kojim one nisu
prenete u svojinu pomenutog javnog preduzeća,
odnosno društva.
Stvari u javnoj svojini mogu da se daju na ko-
rišćenje i ostalim pravnim licima koncesijom
ili na drugi način predviđen Zakonom.
U članu 20. Zakona o javnoj svojini propisano
je da državni organi i organizacije, organi i
organizacije autonomne pokrajine i jedinice
lokalne samouprave koriste nepokretne i po-
Dipl. pravnik Slobodanka Kelečević
Izdavanje u zakup nepokretnosti
u javnoj svojini – najčešće
nepravilnosti
U ovom tekstu biće ukazano na nepravilnosti nastale prilikom izdavanja u
zakup poslovnog prostora od strane korisnika budžetskih sredstava kada je ko-
risnik budžetskih sredstava zakupodavac i kada je korisnik budžetskih sredsta-
va zakupac.
POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
kretne stvari u javnoj svojini koje su namenjene
izvršavanju njihovih nadležnosti.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, nepokret-
nostima koje koriste državni organi i orga-
nizacije, organi i organizacije autonomne
pokrajine i jedinice lokalne samouprave, u
smislu ovog zakona, smatraju se i nepokretnosti
u javnoj svojini koje neposredno ne služe izvr-
šavanju nadležnosti tih organa i organizacija,
već za ostvarivanje prihoda putem davanja u za-
kup, odnosno na korišćenje (tzv. komercijalne
nepokretnosti – poslovni prostor, stanovi, ga-
raže, garažna mesta i dr.).
Republika Srbija, autonomna pokrajina i je-
dinica lokalne samouprave mogu neposredno,
preko nadležnog organa, davati u zakup, odno-
sno na korišćenje ove nepokretnosti ili za ove
namene osnovati javno preduzeće ili društvo
kapitala.
Osnivačkim aktom javnog preduzeća, odnosno
društva kapitala, odnosno ugovorom o davanju
na korišćenje nepokretnosti tom preduzeću
odnosno društvu, u skladu sa Zakonom, bliže
se određuje nadležnost i postupak davanja u za-
kup, odnosno na korišćenje tih nepokretnosti
i ostvarivanja prihoda Republike Srbije, auto-
nomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave
po tom osnovu (zakupnina, dobit i dr.).
Nosioci prava korišćenja imaju pravo da
stvar drže i koriste u skladu sa prirodom i
namenom pomenute stvari, kao i da je daju na ko-
rišćenje drugom nosiocu prava korišćenja ili
u zakup i da njome upravljaju u skladu sa ovim i
drugim zakonom.
Davanje na korišćenje ili u zakup stvari u
svojini Republike Srbije, osim stvari koje ko-
risti Narodna banka Srbije, vrši se po pret-
hodno pribavljenoj saglasnosti Direkcije.
Akt kojim Direkcija daje saglasnost za dava-
nje na korišćenje mora da sadrži uslove pod
kojima se stvar daje na korišćenje drugom nosi-
ocu prava korišćenja. Tim aktom opredeljuje se
namena stvari za vreme trajanja zakupa, ali ne i
budući zakupac i uslovi zakupa. Za promenu na-
mene stvari za vreme trajanja zakupa neophodna
je nova saglasnost Direkcije.
ëVažno je istaći da su ugovor o davanju na
korišćenje i ugovor o zakupu ništavni
ako su zaključeni bez saglasnosti Direkcije.
Zakonom je propisano da se pripadnost
sredstava ostvarenih davanjem u zakup stvari
određuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje
budžetski sistem, s tim da su, izuzetno, sred-
stva ostvarena od davanja u zakup nepokretno-
sti koje su date na korišćenje Narodnoj banci
Srbije, prihod Narodne banke Srbije.
Ove odredbe shodno se primenjuju i prilikom
davanja u zakup i na korišćenje stvari u svojini
autonomne pokrajine i jedinice lokalne samou-
prave, s tim što o davanju saglasnosti odlučuje
nadležni organ autonomne pokrajine, odnosno
jedinice lokalne samouprave.
U slučaju kad se nepokretnost izda u zakup
bez saglasnosti nadležnog organa, smatra se
da se koristi suprotno Zakonu.
Stvari u javnoj svojini mogu da se daju na ko-
rišćenje (sa naknadom ili bez naknade) ili u
zakup drugom nosiocu javne svojine. Zakonom
je propisano da stvari u javnoj svojini mogu da
se daju u zakup, polazeći od tržišne visine
zakupnine za određenu vrstu stvari, u postup-
ku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanjem
pismenih ponuda, kao i da, izuzetno, stvari u
javnoj svojini mogu da se daju u zakup neposred-
nom pogodbom, ako je to u konkretnom slučaju
jedino moguće rešenje.
Bitno je istaći da stvari u javnoj svojini ne
mogu da se daju u podzakup. Ugovor zaključen pro-
tivno ovim odredbama ništavan je.
Kako je prethodno navedeno, pripadnost
sredstava ostvarenih davanjem u zakup stvari
određuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje
budžetski sistem.
Zakonom o budžetskom sistemu („Sl. glasnik
RS”, br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13,
63/13 – ispravka, 108/13, 142/14, 68/15 – dr. zakon,
103/15, 99/16, 113/17, 95/2018), u članu 19. utvrđe-
no je koji prihodi su nastali upotrebom javnih
sredstava.
Prema ovom Zakonu, u prihode nastale upo-
trebom javnih sredstava spadaju:
1) prihodi od kamata,
2) prihodi od davanja u zakup, odnosno na kori-
šćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u dr-
žavnoj svojini,
3) prihodi od davanja u zakup, odnosno na kori-
šćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u svo-
APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 99
BUDŽETSKI KORISNICI
jini autonomne pokrajine i jedinice lokalne
samouprave,
4) prihodi nastali prodajom usluga korisnika
javnih sredstava.
Način izmirivanja troškova nastalih po
osnovu izdavanja nepokretnosti u zakup koju ko-
riste korisnici budžetskih sredstava, odnosno
korisnici koji upravljaju javnim sredstvima,
propisan je Zakonom o budžetu Republike Srbije.
U članu 19. Zakona o budžetu Republike Srbije
za 2019. godinu („Sl. glasnik RS”, broj 95/18) pro-
pisano je da direktni i indirektni korisnici
budžetskih sredstava Republike Srbije, budžeta
lokalne vlasti, osim organizacija za obavezno
socijalno osiguranje, koji koriste poslovni pro-
stor i pokretne stvari kojima upravljaju drugi
korisnici javnih sredstava, namiruju samo tro-
škove po tom osnovu.
Ukoliko plaćanje troškova nije moguće iz-
vršiti na osnovu razdvojenih računa, korisnik
koji upravlja javnim sredstvima vrši plaćanje,
a zatim direktni odnosno indirektni korisnik
vrši odgovarajuću refundaciju nastalih rashoda.
U članu 20. ovog zakona propisno je da drugi
korisnici javnih sredstava koji koriste poslov-
ni prostor i pokretne stvari kojima upravljaju
direktni ili indirektni korisnici budžetskih
sredstava Republike Srbije, odnosno budžeta lo-
kalne vlasti, plaćaju nastale troškove, troško-
ve tekućeg i investicionog održavanja, odnosno
zakupa, u skladu sa kriterijumima koje propisuje
Vlada, odnosno izvršni organ lokalne vlasti.
Sticanje i korišćenje prihoda od
zakupa
U primerima koji slede biće prikazan postu-
pak inspekcijske kontrole sticanja i korišćenja
prihoda od zakupa nepokretnosti.
Izdavanje u zakup prostora kojim upravlja
korisnik javnih sredstava
Primer: Škola je u poslovnim knjigama
evidentirala prihod od zakupa u iznosu
od 400.000,00 dinara.
Ovaj prihod je ostvaren na osnovu Ugovora o
zakupu koji je određena škola, kao zakupodavac,
zaključila sa zakupcem. Naime, škola, kao zaku-
podavac, i zakupac zaključili su Ugovor o zakupu
prostora u zgradi škole za prodaju pekarskih
proizvoda. Ugovorom je regulisano da škola
ustupa, a zakupac prihvata da organizuje proda-
ju pekarskih proizvoda u namenskom prostoru u
zgradi škole za potrebe učenika i zaposlenih.
Predmetni prostor izdaje se u zakup na odre-
đeno vreme, na period od godinu dana, zaključno
sa 9. 9. 2018. godine, kada je zakupac dužan da se
iz predmetnog prostora iseli sa svim licima
i stvarima i zakupljeni prostor preda na ras-
polaganje pomenutoj školi u stanju u kome ga je
primio na korišćenje, bez umanjenja vrednosti
prostora od redovne upotrebe.
Ugovorena je mesečna zakupnina u iznosu od
43.000,00 dinara, bez PDV-a, za koju se zakupac
obavezuje da plaća do 5. u mesecu za prethodni
mesec na podračun škole.
Zakupac se obavezuje da plaća i troškove
utrošene električne energije, komunalne tak-
se (grejanje, voda itd.) i čišćenje i odnošenje
smeća u propisanim rokovima po ispostavljenoj
fakturi/računu škole.
Osnov ovog ugovora je Odluka o dodeli ugo-
vora posle sprovedenog postupka javnog oglaša-
vanja i Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji i
preuzimanju zaključen između zakupca i trećeg
lica, tj. privrednog društva.
Ugovorom o poslovno-tehničkoj saradnji i
preuzimanju ugovorne strane su konstatovale da
je određeno privredno društvo izabrano kao
najpovoljniji ponuđač na tenderu koji je raspi-
sala škola, kao zakupac poslovnog prostora u
školi predviđenog za prodaju peciva i sličnih
proizvoda, kao i da je u međuvremenu to privred-
no društvo postalo nelikvidno i nije u moguć-
nosti da odgovori obavezama koje su tenderom
tražene, a zakupac ima mogućnosti da odgovori
svim uslovima koje je tenderom Škola tražila,
pa, shodno tome, ugovorne strane zaključuju ovaj
ugovor u cilju efikasnosti i kvaliteta pruža-
nja usluga prodaje peciva i pratećih proizvoda
strankama na prodajnom mestu u prostorijama
navedene škole.
Ovaj ugovor su potpisali zakupac i navede-
no privredno društvo, dok je za školu to uči-
nio direktor, kao odgovorno lice, saglasan sa
odredbama ovog ugovora.
ëŠkola nije mogla da zaključi predmetni
ugovor o zakupu na ovaj način.
Naime, škola je, kao zakupodavac, u predmet-
nom ugovoru konstatovala i saglasila se sa tim
da zakupac, koji nije ponuđač u sprovedenom po-
100 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
stupku javnog oglašavanja i za koga nije doneta
odluka o dodeli ugovora, vrši nabavku i prodaju
peciva na prodajnom mestu u zgradi škole ume-
sto privrednog društva koje je podnelo ponudu.
Predmetni ugovor zaključen je suprotno Ured-
bi o uslovima pribavljanja i otuđenja nepokret-
nosti neposrednom pogodbom i davanja u zakup
stvari u javnoj svojini, odnosno pribavljanja i
ustupanja iskorišćavanja drugih imovinskih
prava, kao i postupcima javnog nadmetanja i pri-
kupljanja pismenih ponuda („Sl. glasnik RS”, broj
16/8), što povlači odgovornost direktora kao
odgovornog lica iz člana 71. stavovi 1. i 2. Zako-
na o budžetskom sistemu.
Takođe, škola ostvareni prihod od zaku-
pa nije uplaćivala na račun izvršenja budžeta
Republike Srbije, već je koristila ta sred-
stva kao sopstveni prihod, čime je direktor
škole postupio suprotno odredbama člana
71. stavovi 1. i 2. Zakona o budžetskom sistemu,
kojim je propisano da je funkcioner, odnosno
rukovodilac direktnog odnosno indirektnog
korisnika budžetskih sredstava odgovoran za
izdavanje naloga za uplatu sredstava koja pri-
padaju budžetu, kao i što je istim regulisana i
odgovornost rukovodioca direktnog odnosno
indirektnog korisnika budžetskih sredstava
za zakonitu, namensku, ekonomičnu i efikasnu
upotrebu budžetskih aproprijacija.
Odredbama člana 101. Zakona o osnovama si-
stema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS”,
br. 88/17, 27/18 – dr. zakon) propisano je da su ze-
mljište, zgrade i druga sredstva koja su stečena,
odnosno koja steknu ustanove čiji je osnivač
Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno
jedinica lokalne samouprave, u javnoj svojini i
koriste se za obavljanje delatnosti utvrđene
ovim zakonom.
Ostvarena novčana sredstva od izdavanja
u zakup, u smislu člana 19. stav 1. tačka 2) Za-
kona o budžetskom sistemu, predstavljaju pri-
hode nastale upotrebom javnih sredstava, pa
je škola, kao indirektni korisnik budžetskih
sredstava, dužna da uplati ostvareni prihod
od zakupa na račun izvršenja budžeta Republike
Srbije.
Shodno navedenim odredbama Zakona, nave-
denoj školi naloženo je da ostvareni prihod
od zakupa u iznosu od 400.000,00 dinara uplati
na račun izvršenja budžeta RS.
Primer: Fakultet je u poslovnim knjigama
evidentirao prihod od davanja u zakup u
korist budžeta u iznosu od 500.000,00 dinara.
Sporazumom o saradnji koji je zaključen iz-
među fakulteta i sportskog kluba definisana
je saradnja u oblasti realizacije nastavnih pro-
grama, stručnog usavršavanja i projekata.
Učesnici u Sporazumu saglasili su se da će se
realizacija saradnje koja je predmet ovog spora-
zuma odvijati u oblasti permanentne edukacije
stručnih kadrova, učešća u zajedničkim projek-
tima u oblasti stručnog usavršavanja i drugim
aktivnostima od značaja za obe strane, kao i da
će se posebnim aktom regulisati visina zakup-
nine i plaćanje troškova utrošene električne
energije, komunalne takse (grejanje, voda itd.).
Akt kojim je utvrđena visina zakupnine, za
koju je fakultet izdao fakture, nije donet, već
su se fakture ispostavljale na osnovu odluke
dekana. Kako je cena, odnosno visina zakupnine
bitan element, propuštanje ove obaveze povlači
odgovornost odgovornog lica – dekana, u smislu
člana 71. stavovi 1. i 2. Zakona o budžetskom si-
stemu.
Fakultet ostvareni prihod od zakupa nije
uplaćivao na račun izvršenja budžeta Republike
Srbije, već je koristio ta sredstva kao sopstve-
ni prihod.
Zakonom o visokom obrazovanju („Sl. glasnik
RS”, br. 88/17, 27/18 – dr. zakon i 73/18), članom
70. propisano je da sredstva koja visokoškolska
ustanova ostvari, izuzev sredstava koja obezbe-
đuje Republika, čine sopstveni prihod te viso-
koškolske ustanove, a to su školarina, pružanje
usluga trećim licima, pokloni, donacije, spon-
zorstvo i drugi izvori sticanja sredstava. Ovim
sredstvima visokoškolska ustanova raspolaže
u skladu sa Zakonom i svojim opštim aktom.
Zakonom o javnoj svojini, odredbama člana
18. stav 1. propisano je da su nosioci prava javne
svojine Republika Srbija, autonomna pokrajina
i opština odnosno grad, a stavom 6. istog člana
da ustanove i druge organizacije čiji je osnivač
Republika Srbija, koje nemaju status državnog
organa i organizacije, imaju pravo korišćenja
na nepokretnim i pokretnim stvarima u javnoj
svojini koje su im prenete na korišćenje.
APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 101
BUDŽETSKI KORISNICI
Ostvarena novčana sredstva od izdavanja u
zakup, u smislu člana 19. stav 1. tačka 2) Zakona
o budžetskom sistemu, predstavljaju prihode na-
stale upotrebom javnih sredstava, a budući da su
javna sredstva na raspolaganju i pod kontrolom
Republike Srbije, lokalne vlasti i organizacija
za obavezno socijalno osiguranje, što je propi-
sano odredbama člana 2. stav 1. tačka 4) Zakona o
budžetskom sistemu, a imajući u vidu i prethodno
navedene odredbe, kao i činjenicu da je fakultet
indirektni korisnik sredstava budžeta Republi-
ke Srbije, tj. da je korisnik javnih sredstava, iz
navedenog proizlazi da je fakultet dužan da
sredstva ostvarena od zakupa uplati na račun
budžeta Republike Srbije.
U skladu sa tim pomenutom fakultetu na-
loženo je da sredstva ostvarena od prihoda u
zakup u iznosu od 500.000,00 dinara uplati na
račun izvršenja budžeta RS.
Kako fakultet ova sredstva nije uplaćivao
na račun budžeta Republike Srbije, tako su po-
vređene odredbe člana 71. stavovi 1. i 2. Zakona
o budžetskom sistemu, kojima je propisano da je
rukovodilac indirektnog korisnika budžetskih
sredstava odgovoran za izdavanje naloga za upla-
tu sredstava koja pripadaju budžeta, a regulisana
je i odgovornost rukovodioca direktnog odno-
sno indirektnog korisnika budžetskih sredstava
za zakonitu, namensku, ekonomičnu i efikasnu
upotrebu budžetskih aproprijacija.
Korišćenje poslovnog prostora korisnika
budžetskih sredstava kojim upravljaju drugi
korisnici javnih sredstava
Primer: Fakultet je, kao zakupac,
zaključivao ugovore o korišćenju poslovnog
prostora i na osnovu ispostavljenih
faktura od strane zakupodavca izmirivao
troškove za korišćenje poslovnog
prostora.
1. Fakultet je zaključio Ugovor o korišćenju
poslovnog prostora u prostorijama gimnazije,
koja je davalac prostora. Predmet ovog ugovora
je ustupanje na korišćenje prostorije u zgradi
gimnazije, davaoca prostora, za potrebe izvo-
đenja nastave, obavljanja administrativnih po-
slova i pružanja usluga biblioteke, ukupne
površine 1308,57 m2. Ugovorom je regulisano da
korisnik prostora na ime troškova ugovorenog
korišćenja prostora (električna energija, voda
i dr.) davaocu prostora isplati 50.000,00 dina-
ra + PDV za jedan mesec u neto iznosu.
2. Ugovor o davanju na korišćenje školskih
prostorija zaključen je između osnovne škole
i Zavoda. Predmet ovog ugovora je izdavanje na
korišćenje prostorija osnovne škole Zavodu za
sportske aktivnosti zaposlenih u Zavodu. Zavod
se, kao korisnik prostora, obavezuje da, na ime
korišćenja prostora koji je predmet ovog ugovo-
ra, uplaćuje pomenutoj školi mesečnu naknadu u
iznosu od 37.000,00 dinara na mesečnom nivou u
toku 12 meseci godišnje, plus troškove PDV-a.
3. Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji za-
ključen je između dva fakulteta, od kojih je je-
dan zakupac, a drugi zakupodavac. Predmet ovog
ugovora je uspostavljanje poslovno-tehničke
saradnje u oblastima: istraživački rad, orga-
nizovanje i sprovođenje stručnog usavršavanja
kadrova, uključujući i mogućnost usavršavanja
u inostranstvu, kao i drugi oblici saradnje
koji se budu javili u interesu ugovorenih stra-
na. U cilju realizacije ovog ugovora fakultet
– zakupodavac prihvata da obezbedi i omogući
korišćenje poslovnog prostora koji koristi:
učionica, kancelarija, hodnika, kao i da se uslo-
vi korišćenja poslovnog prostora regulišu
Aneksom broj 1. navedenog ugovora. Na ime usluga
definisanih ovim ugovorom fakultet – zakupac
obavezuje se da plati naknadu u vidu mesečnog
paušala, prema Aneksu ovog ugovora, do 10. u me-
secu za prethodni mesec. Aneksom br. 1. Ugovora
o poslovno-tehničkoj saradnji ugovorne strane
su se sporazumele da će zakupodavac omogućiti
zakupcu korišćenje dodatnog poslovnog prosto-
ra, osim prostora definisanog osnovnim ugovo-
rom, koji ne ugrožava nastavu. Ugovorne strane
su se saglasile da mesečna naknada u vidu pauša-
la po Ugovoru i u aneksima Ugovora iznosi neto
28.000,00 dinara, bez PDV-a.
Nepravilnost se ogleda u sledećem:
Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2018.
godinu („Sl. glasnik RS”, br. 113/17), u članu 19.
propisano je da direktni i indirektni korisni-
ci budžetskih sredstava Republike Srbije, budžeta
lokalne vlasti, osim organizacija za obavezno
socijalno osiguranje, koji koriste poslovni
prostor i pokretne stvari kojima upravljaju
drugi korisnici javnih sredstava, namiruju
samo troškove po tom osnovu, kao i da, ukoli-
ko u ovim slučajevima plaćanje troškova nije
102 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
moguće izvršiti na osnovu razdvojenih računa,
korisnik koji upravlja javnim sredstvima vrši
plaćanje, a zatim direktni odnosno indirekt-
ni korisnik vrši odgovarajuću refundaciju
nastalih rashoda.
Shodno prethodno navedenom, fakultet, kao
korisnik sredstava budžeta, odnosno kao indi-
rektni korisnik budžeta Republike, nije u oba-
vezi da plaća troškove korišćenja poslovnog
prostora, odnosno zakup zakupodavcu – fakul-
tetu i osnovnoj školi, koji su indirektni ko-
risnici sredstava budžeta Republike, već samo
troškove koji su nastali korišćenjem poslov-
nog prostora (el. energija, grejanje i dr.).
Isplatom ovih sredstava postupljeno je su-
protno odredbama člana 19. Zakona o budžetu Re-
publike Srbije za 2018. godinu i člana 56. stav 4.
Zakona o budžetskom sistemu, kojima je propisano
da preuzete obaveze koje su nastale u suprotno-
sti sa ovim zakonom ili drugim propisom ne
mogu da se isplaćuju na teret računa trezora,
što povlači odgovornost odgovornog lica iz
člana 71. stav 1. Zakona o budžetskom sistemu.
Nepostupanjem u skladu sa članom 71. Zakona
o budžetskom sistemu odgovorno lice čini pre-
kršaj iz člana 103. stav 1. tačka 4) istog zakona.
Takođe, nepostupanjem u skladu sa članom 56.
stav 4. Zakona o budžetskom sistemu odgovorno
lice čini prekršaj iz člana 103. stav 1. tačka 4)
istog zakona.
ëNepoštovanjem odredaba Zakona o bu-
džetskom sistemu čini se prekršaj iz
člana 103. Zakona, za koji je propisana novčana
kazna od 10.000 do 2.000.000 dinara za odgo-
vorno lice korisnika budžetskih sredstava.
PS