Prilikom vršenja popisa, a naročito prilikom knjiženja rezultata popisa moraju da se imaju u vidu odredbe Zakona o PDV-u po osnovu razlika utvrđenih popisom. Prema tome, godišnji popis podrazumeva i obavezu obveznika PDV-a da na popisom utvrđeni, a nedozvoljeni rashod i manjak dobara obračunaju PDV.
Skip to PDF contentDECEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 209
POREZI
Redakcija
Poreski tretman rashoda i manjka
dobara – PDV aspekt
Prilikom vršenja popisa, a naročito prilikom knjiženja rezultata popisa
moraju da se imaju u vidu odredbe Zakona o PDV-u po osnovu razlika utvrđenih
popisom. Prema tome, godišnji popis podrazumeva i obavezu obveznika PDV-a
da na popisom utvrđeni, a nedozvoljeni rashod i manjak dobara obračunaju PDV.
Uvod
Pod rashodom se podrazumeva:
„kalo,
„rastur,
„kvar i
„lom.
Kalo je smanjenje težine pojedinih dobara koje
nastaje zbog samih osobina tih dobara, kao posle-
dica sušenja (npr. voća, povrća, cveća i sl.), ispa-
ravanja (derivati nafte, gasovi i sl.) ili drugih
procesa koji dovode do kaliranja na dobrima.
Rastur je rasipanje određenih proizvoda, naj-
češće u postupku razmeravanja ili prepakivanja
uglavnom zrnastih proizvoda (žitarice, piri-
nač i sl.), kao i kada su u pitanju tečni ili sitni
proizvodi (ulje, mleko, šećer, so i sl.), a javlja
se u proizvodnji, manipulaciji, trgovini.
Kvar nastaje kao posledica prirodnih uti-
caja na određene proizvode, pri čemu se menjaju
njihove osnovne hemijske ili fizičke, tehničke
i tehnološke osobine. Pod kvarom se najčešće
smatra buđanje, truljenje, užeglost, ucrvljavanje
i sl., mada može da se dogodi i na drugim dobri-
ma neprehrambenog karaktera.
Lom je lomljenje dobara koja su u proizvodnji,
manipulaciji i prometu, a to su uglavnom dobra
koja su zbog svojih svojstava podložna lomu (sta-
klo, porculan, keramika, ali može biti i name-
štaj i bela tehnika i sl.).
Poreski tretman rashoda dobara zavisi i od:
XXvisine rashoda – jer se dozvoljenim rasho-
dom smatra rashod utvrđen do visine propisane
Normativom ili aktom poreskog obveznika (za
ona dobra koja nisu obuhvaćena tim normativom,
što se odnosi samo na sve oblike proizvodnje,
osim onih koje tretira Normativ);
XXprirode rashoda – jer se tzv. dozvoljenim ras-
hodom smatra rashod koji se priznaje po propi-
sanim normativima za PDV.
Rashod i manjak podleže obračunu PDV-a u
skladu sa:
XXZakonom o porezu na dodatu vrednost („Sl.
glasnik RS”, br. 84/2004 i 72/2019 – dalje: Zakon
o PDV-u);
XXUredbom o količini rashoda (kalo, rastur,
kvar i lom) na koji se ne plaća porez na dodatu
vrednost („Sl. glasnik RS”, broj 124/2004 – dalje:
Uredba);
XXPravilnikom o utvrđivanju šta se smatra uz-
imanjem i upotrebom dobara, drugim prometom
dobara i pružanjem usluga, bez naknade, o utvr-
đivanju uobičajenih količina poslovnih uzora-
ka, reklamnim materijalom i drugim poklonima
manje vrednosti („Sl. glasnik RS”, br. 118/2012 –
dalje: Pravilnik).
Članom 4. stav 4. t. 2) i 3) Zakona o PDV-u pro-
pisano je da se sa prometom dobara uz naknadu
izjednačava i:
XXsvaki drugi promet dobara bez naknade
(gde spada i manjak koji nije izazvan višom
silom);
XXiskazani rashod (kalo, rastur, kvar i lom) iz-
nad količine utvrđene aktom koji donosi Vlada
Republike Srbije.
Stavom 5. člana 4. Zakona o PDV-u definisa-
no je da se uzimanje dobara, odnosno svaki dru-
gi promet dobara iz stava 4. ovog člana smatra
prometom dobara uz naknadu, pod uslovom da
PDV, obračunat u prethodnoj fazi prometa na
ta dobra ili njihove sastavne delove, može da
se odbije u potpunosti ili srazmerno, nezavi-
sno od toga da li je ostvareno pravo na odbitak
prethodnog poreza.
210 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Rashod dobara i obračun PDV-a
Članom 2. Uredbe propisano je da se rashodom
smatraju gubici koji nastaju pri manipulaciji
dobrima, kao posledica prirodnih uticaja, teh-
nološkog procesa ili preduzimanja neophodnih
radnji u postupku proizvodnje i prometa dobara.
Prema tome, rashodom u smislu Uredbe smatraju
se gubici nastali na jedan od sledećih načina:
XXmanipulacijom dobrima (npr. pakovanje, skla-
dištenje, transport i sl.),
XXkao posledica prirodnih uticaja (npr. kvare-
nje robe usled visokih temperatura),
XXkao posledica tehnološkog procesa (npr. u
procesu proizvodnje) i
XXkao posledica preduzimanja drugih neophod-
nih radnji u postupku proizvodnje i prometa do-
bara.
Dakle, rashod nastao u poslovanju obveznika
PDV-a na drugi način ne smatra se rashodom do-
bara u smislu Uredbe. Na primer, otpis osnov-
nih sredstava koji se vrši u skladu sa propisima
koji regulišu amortizaciju osnovnih sredstava
nije predmet oporezivanja PDV-om. Takođe, ot-
pis dobara koji se vrši u skladu sa propisima
kojima se uređuje računovodstvo i revizija ne
smatra se rashodom u smislu Uredbe.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-03762/2010-04 od 11. 1. 2011:
Shodno navedenim zakonskim odredbama,
otpis (rashod) dobara koji se vrši u skladu sa
propisima kojima se uređuje računovodstvo i
revizija, nije predmet oporezivanja PDV. Među-
tim, ako se tako otpisana (rashodovana) dobra
daju bez naknade, PDV se obračunava po propisa-
noj poreskoj stopi i plaća u skladu sa Zakonom,
pod uslovom da se PDV obračunat u prethodnoj
fazi prometa na ta dobra ili njihove sastavne
delove može odbiti u potpunosti ili srazmer-
no. Prema tome, na promet dobara bez naknade
(slanje na uništavanje), koja je obaveznik PDV za-
menio u garantnom, odnosno vangarantnom roku,
jer je utvrđeno da su neispravna, pri čemu je pri
nabavci predmetnih dobara obveznik PDV mogao
da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza,
PDV se obračunava po propisanoj poreskoj stopi
i plaća u skladu sa Zakonom. U ovom slučaju osno-
vicu za obračunavanje PDV čini nabavna cena tih
ili sličnih dobara u momentu prometa, u koju
nije uračunat PDV. Nabavnom cenom, kao osno-
vicom za obračunavanje PDV, smatra se cena po
kojoj se takva ili slična dobra mogu nabaviti u
momentu slanja na uništavanje, a koja ne sadrži
PDV, pri čemu Ministarstvo finansija napomi-
nje da, ako je reč o dobrima koja nemaju vrednost,
u tom slučaju ne postoji obaveza obračunavanja i
plaćanja PDV. Pored toga, Ministarstvo finan-
sija ukazuje na to da kada obveznik PDV šalje na
uništavanje dobra koja su posle upotrebe posta-
la opasan otpad u skladu sa propisima kojima se
uređuje upravljanje otpadom, PDV se ne obračuna-
va i ne plaća, s obzirom na to da predmetna do-
bra, prema mišljenju Ministarstva finansija,
nemaju vrednost.
Obveznik utvrđuje rashod neposredno pošto
je određeni rashod nastao ili redovnim ili
vanrednim popisom robe u skladištu, stovari-
štu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom
objektu (član 3. Uredbe). Godišnji popis spada u
redovan popis kada rashod utvrđuje ovlašćeno
lice ili popisna komisija obveznika, o čemu se
obavezno sastavlja zapisnik i popisna lista.
Poreski tretman rashoda dobara, sa aspekta
primene Zakona o PDV-u, pored visine utvrđene
Normativom za dozvoljeni rashod, zavisi i od:
XXprirode rashoda – pošto se pod tzv. dozvolje-
nim rashodom (koji se priznaje u celini shod-
no članu 5. Uredbe) smatra rashod koji nastane
zbog isteka roka trajanja ili usled dejstva više
sile, o čemu će biti kasnije više reči;
XXda li je u pitanju rashodovanje osnovnih sred-
stava – kada se ne obračunava i ne plaća PDV, pod
uslovom da se ista ne prodaju, ne poklanjaju, tj. ne
uništavaju, osim kada se radi o uništenju u skla-
du sa propisima koji regulišu uništavanje opa-
snog otpada, a za to obveznik ne prima naknadu;
XXda li je postojalo pravo na odbitak PDV-a za
rashodovana dobra – jer se na rashod dobara,
uključujući i rashod osnovnih sredstava, kod
obveznika koji pri njihovoj nabavci nisu imali
pravo na odbitak PDV-a prilikom uništenja ili
prodaje ne obračunava i ne plaća PDV, u skladu
sa članom 25. stav 2. tačka 3a) Zakona.
Utvrđivanje rashoda koji ne podleže
oporezivanju
Normativom iz Uredbe propisan je procenat
za utvrđivanje rashoda dobara koji nije predmet
oporezivanja PDV-om. Za dobra koja nisu obu-
hvaćena Normativom količina „dozvoljenog”
DECEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 211
POREZI
rashoda utvrđuje se normativom obveznika ako
nadležni poreski organ ne utvrdi drugu koli-
činu (npr. u postupku kontrole). To znači da ob-
veznik mora da ima akt o dozvoljenom rashodu
(proizvodnja svih dobara, izuzev proizvodnje
derivata nafte, cigareta, luksuznih proizvoda,
alkoholnih i bezalkoholnih pića koje obuhvata
Normativ iz Uredbe). Kada je u pitanju trgovačka
roba, Normativ obuhvata sve vrste roba koje se
prometuju na malo ili na veliko.
Prema tome, za konkretan poreski period
(mesečni ili tromesečni) dozvoljeni rashod
obveznik PDV-a utvrđuje primenom procenta
predviđenog Normativom rashoda, odnosno
normativom obveznika, na količinu robe (do-
bara) koja je u tom poreskom periodu nabavljena,
prerađena, proizvedena ili prodata, nezavisno
od toga da li je rashod dobara utvrdio nepo-
sredno pošto je rashod nastao, odnosno redov-
nim ili vanrednim popisom robe u skladištu,
stovarištu, magacinu, prodavnici ili drugom
sličnom objektu, bez obzira na to da li je vršio
jedan ili više popisa u toku poreskog perioda.
Važno: Obveznici PDV-a koji tokom godine
u okviru poreskog perioda NISU utvrđivali
rashod na navedeni način, obavezni su da na
ukupan rashod po godišnjem popisu obračunaju
i plate PDV, osim za rashod dobara za posled-
nji poreski period za koji imaju mogućnost da
primene procenat iz Normativa rashoda, od-
nosno normativa obveznika, na količinu robe
(dobara) koja je u tom poreskom periodu naba-
vljena, prerađena, proizvedena ili prodata.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-2977/2010-04 od 13. 10. 2010:
U skladu sa navedenim odredbama Zakona i
Uredbe, kada se radi o utvrđivanju rashoda ne-
posredno pošto je određeni rashod nastao ili
redovnim ili vanrednim popisom robe u skla-
dištu, stovarištu, magacinu, prodavnici ili
drugom sličnom objektu, obveznik PDV utvrđu-
je rashod za svaki poreski period (kalendarski
mesec ili kalendarsko tromesečje) primenom
procenta predviđenog Normativom rashoda,
odnosno normativom obveznika, na količinu
robe (dobara) koja je u tom poreskom periodu
nabavljena, prerađena, proizvedena ili proda-
ta. Na rashod (kalo, rastur, kvar i lom) nastao
u konkretnom poreskom periodu PDV se ne obra-
čunava i ne plaća do količine utvrđene u skladu
sa Normativom rashoda, odnosno normativom
obveznika, dok se na iznos rashoda iznad koli-
čine utvrđene u skladu sa Normativom rashoda,
odnosno normativom obveznika, PDV obračunava
i plaća. Prema tome, a u konkretnom slučaju, ob-
veznik PDV koji se bavi veleprodajom keramičkih
pločica (različitih vrsti), a koji se opredelio
da će rashod za koji ne postoji obaveza obraču-
navanja i plaćanja PDV utvrđivati na osnovu na-
bavljene količine dobara u određenom poreskom
periodu, nije dužan da obračuna i plati PDV na
rashod određene vrste keramičkih pločica, koji
je stvarno i nastao kod te vrste keramičkih
pločica u određenom poreskom periodu, do koli-
čine koju utvrđuje primenom procenta propisa-
nog Normativom rashoda (0,5%). Ministarstvo
finansija napominje da ako je količina stvarno
nastalog rashoda određene vrste keramičkih
pločica manja od količine utvrđene primenom
propisanog procenta, obveznik PDV nema obavezu
obračunavanja i plaćanja PDV na stvarno nastali
rashod te vrste keramičkih pločica.
PDV ne obračunava se na rashod koji je u koli-
činama propisanim Normativom, a to su:
Red.
br. Naziv Stopa
%
PROIZVODNJA
Proizvodnja etil-alkohola
1. etil-alkohol 0,30
Proizvodnja alkoholnih pića
1. etil-alkohol 0,30
2. viski i drugi destilati 0,50
3. vino u rinfuzi 3,00
4. rakija u rinfuzi 3,00
5. ambalaža (staklene boce) 1,00
6. ostala ambalaža 0,50
7. gotovi proizvodi 1,00
Proizvodnja osvežavajućih bezalkoholnih pića
1. sirovine i reprodukcioni materijal 0,50
2. ambalaža 0,30
3. gotovi proizvodi 0,30
Proizvodnja i promet derivata nafte
1. specijalni benzini 0,15
2. motorni, avionski i ostali benzini 0,425
3. dizel-goriva 0,325
4. lož-ulje 0,325
5. ostali derivati, osim motornih i
mineralnih ulja
0,06
6. motorna ulja i druga ulja za
podmazivanje, ostala mineralna i
druga ulja
0
212 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Red.
br. Naziv Stopa
%
Proizvodnja cigareta
1. cigarete i ostale prerađevine od
duvana
0
Proizvodnja luksuznih proizvoda
1. luksuzni proizvodi svih vrsta i
oblika, izrađeni sa više od 2% zlata
i drugih plemenitih metala, kao i
proizvodi izrađeni sa više od 50%
srebra
0
2. prirodno drago kamenje i prirodni
biseri i proizvodi svih vrsta i
oblika izrađeni od prirodnog dragog
kamenja i prirodnih bisera
0
3. kože reptilija i svi proizvodi
izrađeni od te kože, kao i prirodno
krzno i proizvodi od tog krzna, ako su
koža i krzno zastupljeni sa najmanje
50%
0
TRGOVINA NA MALO
1. Voće
– južno voće (pomorandže, limun, banane,
mandarine, ananas i sl.)
3,00
– orah, badem, lešnik, kesten, rogač 1,70
– jagodasto voće, sveže smokve 4,00
– jabuke, kruške, šljive, dunje, lubenice 3,00
– koštičavo voće: kajsije, breskve, trešnje i
višnje
4,00
– sušeno voće – šljive 1,00
– sušeno voće – smokve i ostalo 1,00
– egzotično voće 3,00
– ostalo voće 1,80
2. Povrće
– kupus kiseli u rinfuzi 4,00
– kupus, kelj, blitva, zelena salata sveža 4,00
– boranija, grašak, paprika, paradajz i
tikvice
3,20
– krompir i šargarepa rana, celer i peršun 3,50
– zamrznuto voće i povrće – pakovano 0,50
– krompir, šargarepa, luk 1,50
– pasulj 0,80
– pečurke, šampinjoni – sveži 4,00
– ostalo povrće 0,80
3. Cveće
– cveće sveže (rezano) 4,00
– cveće ostalo 2,50
4. Žitarice
– pšenica, ječam, zob, kukuruz i druge
žitarice
0,20
5. Ostali prehrambeni proizvodi
– brašno (kukuruzno i pšenično) i pirinač u
rinfuzi
1,00
– brašno (kukuruzno i pšenično) i pirinač
upakovano
0,50
– mak i pšenične mekinje 0,80
– pecivo svih vrsta 0,50
– kolači industrijski 1,00
– proizvodi od brašna (dvopek, mrvice,
keks)
0,50
Red.
br. Naziv Stopa
%
– sladoled, krem 1,00
– jaja sveža 1,00
– med 0,20
– sirće alkoholno, vinsko i voćno 1,00
– šećer (kristal, u prahu, u kocki) 1,00
– so za jelo (morska, kamena i vakuumirana) 1,00
– povrće konzervirano (svih vrsta pakovanja) 1,00
– jela gotova i polugotova 0,30
– bombone i drugi proizvodi od šećera 0,30
– čokolada i proizvodi od čokolade i kakaoa 1,00
– kafa svih vrsta – u pakovanju 0,80
– začini u originalu i čajevi 0,80
– mast jestiva 0,80
– ulje jestivo flaširano 1,00
– ostalo 0,50
6. Pića – alkoholna i bezalkoholna
– u flašama i drugom pakovanju 0,70
7. Meso, suhomesnati proizvodi i riba
– meso sveže 1,80
– riba sveža 2,30
– riba smrznuta 1,00
– riba sušena 0,50
– slanina sveža, loj, svinjsko salo, mast
(topljena)
0,80
– suhomesnati proizvodi i vakuumirano meso 1,00
– ostalo 0,80
8. Stočna hrana 2,00
9. Hemijski proizvodi
– firnajz, boje i lakovi, git 1,00
– deterdženti za pranje rublja 1,30
– sredstva za čišćenje 1,00
– kozmetički i higijenski proizvodi 1,00
– ostali hemijski proizvodi 1,00
10. Građevinski materijal
– cement, gips 1,80
– mermerne ploče 1,00
– salonit ploče i cevi 2,00
– pesak, šljunak 3,00
– izolacione mase 1,00
– izolacioni materijal (staklena i kamena
vuna)
2,00
– ter-papir krovni 1,50
– crep, opeka, mont blokovi i gredice 2,00
– betonski proizvodi (cevi, ploče, kocke) 1,00
– rezana građa i ploče od drva 1,50
– ostali građevinski materijal, osim
građevinske stolarije
1,50
– građevinska stolarija 0
11. Ogrev
– ugalj drveni u rinfuzi 3,00
– ugalj u vrećama 0,50
– ugalj lignit u rinfuzi 2,00
– ostali ugalj 1,00
– ogrevno drvo 1,00
12. Ostalo
– staklo ravno i šuplje, osim optičkog 1,50
DECEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 213
POREZI
Red.
br. Naziv Stopa
%
– keramika i porcelan 1,00
– užarija 0,20
– posuđe od metala (emajlirano i
neemajlirano)
0,50
– posuđe od stakla, porcelana i keramike 1,50
– sanitarni uređaji od keramike 1,00
– dečje igračke razne 0,50
– gramofonske ploče, kasete i nosači zvuka 1,00
– video-kasete, fotografski filmovi 1,00
– tkanine metražne 1,50
– čarape ženske 1,00
– ostala tekstilna roba 1,50
– sijalice 2,00
– baterijski ulošci 2,00
– kancelarijski materijal 1,00
– cigarete i ostale prerađevine od duvana 0
– motorna ulja i druga ulja za podmazivanje,
ostala mineralna i druga ulja
0
– luksuzni proizvodi svih vrsta i oblika,
izrađeni sa više od 2% zlata i drugih
plemenitih metala, kao i proizvodi
izrađeni sa više od 50% srebra
0
– prirodno drago kamenje i prirodni biseri
i proizvodi svih vrsta i oblika izrađeni
od prirodnog dragog kamenja i prirodnih
bisera
0
– kože reptilija i svi proizvodi izrađeni
od te kože, kao i prirodno krzno i
proizvodi od tog krzna, ako su koža i krzno
zastupljeni sa najmanje 50%
0
– ostalo nespomenuto 0,50
TRGOVINA NA VELIKO
– svi proizvodi navedeni za trgovinu na
malo
50% od
procenta
za
trgovinu
na malo
Dozvoljene procente rashoda obveznici PDV-a
primenjuju na nabavljene, proizvedene, prerađe-
ne ili prodate količine dobara u određenom
poreskom periodu, a to su:
XXukupno nabavljene količine u poreskom perio-
du, odnosno poslednjem poreskom periodu;
XXukupno prerađene količine u poreskom perio-
du, odnosno poslednjem poreskom periodu;
XXukupno proizvedene količine u poreskom pe-
riodu, odnosno poslednjem poreskom periodu;
XXukupno prodate količine u poreskom periodu,
odnosno poslednjem poreskom periodu.
Izbor kriterijuma za obveznika PDV-a
koji poseduje više objekata u kojima utvrđu-
je rashod (skladišta, stovarišta, magacine,
prodavnice i sl.) nije ograničen na jedan, već
on ima pravo da posebno za svaki objekat pred-
vidi na koju će količinu dobara (robe) u tom
objektu (nabavljenu, prerađenu, proizvedenu
ili prodatu) primeniti procenat iz Norma-
tiva (iz Uredbe ili svog normativa).
O izboru kriterijuma za obveznika PDV-a koji
poseduje više objekata u kojima utvrđuje rashod
Ministarstvo finansija objavilo je i Mišljenje
broj 413-00-337/2010-04 od 29. 3. 2010. g., iz kog je
izdvojen sledeći deo:
Kada obveznik PDV-a poseduje više objekata u
kojima utvrđuje rashod (skladišta, stovarišta,
magacine, prodavnice i sl.), u tom slučaju obve-
znik PDV-a ima pravo da posebno za svaki objekat
predvidi na koju će količinu robe u tom objektu
(nabavljene, prerađene, proizvedene ili prodate)
primeniti procenat predviđen Normativom ras-
hoda, odnosno normativom obveznika. Naime, ob-
veznik PDV-a ima pravo da, primera radi, za jedno
skladište (npr. distributivno) utvrdi rashod
primenom procenta predviđenog Normativom
rashoda, odnosno normativom obveznika, na koli-
činu robe (dobara) koja je u konkretnom poreskom
periodu nabavljena, a da za drugo (npr. skladište
veleprodaje odnosno maloprodaje) utvrdi rashod
primenom procenta predviđenog Normativom ras-
hoda, odnosno normativom obveznika, na količinu
robe (dobara) koja je u konkretnom poreskom peri-
odu prodata. S tim u vezi važno je napomenuti
da se opredeljivanje obveznika PDV-a po pitanju
količine robe (nabavljene, prodate i sl.) na koju
će primeniti procenat predviđen Normativom
rashoda, odnosno normativom obveznika, odnosi
na sve vrste robe (dobara) u konkretnom objektu.
Ako se utvrđivanje rashoda dobara u distri-
butivnom skladištu vrši primenom procenta
predviđenog Normativom rashoda, odnosno nor-
mativom obveznika, na količinu robe (dobara)
koja je u konkretnom poreskom periodu naba-
vljena, u količinu robe koja je u tom poreskom
periodu nabavljena uračunava se i količina koja
je dopremljena iz drugog distributivnog skladi-
šta istog obveznika PDV-a, uz izdavanje inter-
nog dokumenta (npr. prenosnice).
Na dobra u jednom objektu ne mogu da se pri-
menjuju različiti kriterijumi.
PDV se ne obračunava ni na sledeće rashode:
„rashod nastao zbog proteka roka trajanja dobra;
„rashod koji nastane dejstvom više sile;
214 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
„rashod koji je obveznik utvrdio svojim aktom
za proizvodnju;
„rashod dobara za koja pri nabavci obveznik
nije imao pravo na odbitak PDV-a (u skladu sa
članom 25. stav 2. tačka 3a) i članom 29. Zakona).
Ako je rashod nastao zbog proteka roka tra-
janja dobra, taj rok mora da bude na proizvodu
utisnut, odštampan ili na drugi način određen
od strane proizvođača. Da bi ovaj rashod bio
neoporeziv PDV-om, prilikom utvrđivanja ras-
hoda neophodno je da bude prisutan predstavnik
Poreske uprave (obveznik obaveštava PU, koja je
dužna da se odazove u roku od pet dana od dana
podnošenja zahteva). Ako pomenuti predstavnik
ne prisustvuje, a pozvan je, priznaje se ukupno
utvrđen rashod tih dobara. Za priznavanje do-
zvoljenog rashoda na dobrima kojima je popisom
utvrđen istek roka trajanja poreski period po-
pisa ne mora da se poklapa sa poreskim perio-
dom u kojem je protekao rok trajanja.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-678/2011-04 od 1. 9. 2011. godine:
U skladu sa navedenim zakonskim i podzakon-
skim odredbama, obveznik PDV utvrđuje rashod za
koji ne postoji obaveza obračunavanja i plaćanja
PDV za konkretni poreski period primenom pro-
centa predviđenog Normativom rashoda, odnosno
normativom obveznika, na količinu robe (doba-
ra) koja je u tom poreskom periodu nabavljena,
prerađena, proizvedena ili prodata, nezavisno
od toga da li je rashod dobara utvrdio neposred-
no pošto je rashod nastao, odnosno redovnim ili
vanrednim popisom robe u skladištu, stovari-
štu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom
objektu, pri čemu obveznik PDV može da vrši
jedan ili više popisa robe u toku poreskog perio-
da. Na rashod nastao zbog proteka trajanja doba-
ra, PDV se ne obračunava i ne plaća pod sledećim
uslovima: da je rok trajanja utisnut odštampa-
vanjem na dobrima ili je na drugi način određen od
strane proizvođača i da je utvrđivanju rashoda
bio prisutan predstavnik Poreske uprave. S tim
u vezi, u poreskom periodu u kojem je obveznik PDV
utvrdio da je određenim dobrima protekao rok
trajanja (neposredno po proteku roka trajanja,
odnosno redovnim ili vanrednim popisom doba-
ra), pri čemu taj poreski period ne mora da se
podudara sa poreskim periodom u kojem je pro-
tekao rok trajanja dobara, obveznik PDV treba
da podnese zahtev nadležnom poreskom organu
da uputi predstavnika koji će prisustvovati
utvrđivanju rashoda dobara nastalog zbog pro-
teka roka trajanja. Ako se u roku od pet dana od
dana podnošenja predmetnog zahteva predstav-
nik Poreske uprave ne odazove pozivu obveznika
PDV, u tom slučaju priznaju se utvrđene količine
rashoda iskazane u zapisniku obveznika PDV.
Međutim, ako rok trajanja proizvoda nije
određen od strane proizvođača, već od strane ne-
kog drugog lica, npr. prodavca dobara, na rashod
nastao usled proteka tako utvrđenog roka trajanja
PDV se plaća osim do količine utvrđene Norma-
tivom rashoda ili normativom obveznika.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-97/2012-04 od 21. 6. 2012:
Ministarstvo finansija napominje da u slu-
čaju kada rok trajanja dobara nije utisnut od-
štampavanjem na dobrima, odnosno nije određen
od strane proizvođača, već je određen internim
aktom prodavca dobara, u tom slučaju na utvr-
đeni rashod PDV se obračuna i plaća u skladu sa
Zakonom, osim do količine utvrđene prema Nor-
mativu rashoda, odnosno normativu obveznika
(ako nadležni poreski organ ne utvrdi drugu ko-
ličinu).
Prema tome, obveznik PDV koji se bavi malo-
prodajom peciva, a koji istovremeno nije pro-
izvođač tih peciva, nije dužan da obračuna i
plati PDV na rashod koji je stvarno i nastao u
određenom poreskom periodu, do količine koju
utvrđuje primenom procenta propisanog Norma-
tivom rashoda (0,5%).
Pored toga, Ministarstvo finansija ukazuje
na to da dobra koja obveznik PDV poklanja zapo-
slenima ne smatraju se rashodom u smislu Ured-
be. Naime, pri poklanjanju dobara zaposlenima za
koja je obveznik PDV mogao da ostvari pravo na
odbitak prethodnog poreza u skladu sa odred-
bama člana 4. stav 4. tačka 2) i stav 5. Zakona,
obveznik PDV je dužan da obračuna PDV po propi-
sanoj poreskoj stopi i da obračunati PDV plati
u skladu sa Zakonom. U ovom slučaju, osnovica za
obračunavanje PDV utvrđuje se u skladu sa odred-
bama člana 18. st. 1. i 2. Zakona.
Isto tako, ako se roba povlači iz prodaje iako
joj nije istekao rok trajanja, na rashod te robe
PDV se plaća, osim do količine utvrđene Norma-
tivom rashoda ili normativom obveznika.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-123/2018-04 od 5. 9. 2018:
Međutim, u slučaju kada obveznik PDV povla-
či proizvode iz svojih prodajnih objekata pre
DECEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 215
POREZI
isteka roka trajanja koji je utisnut odštam-
pavanjem, odnosno koji je na drugi način određen
od strane proizvođača (primera radi na osnovu
internog akta kojim je određen rok do kojeg će
se proizvodi prodavati), otpisuje ih i predaje
licu ovlašćenom za zbrinjavanje i tretman ot-
pada (u cilju uništavanja), mišljenja smo da nije
reč o rashodu na koji se primenjuje Uredba o koli-
čini rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) na koji se
ne plaća porez na dodatu vrednost („Službeni
glasnik RS”, br. 124/04, u daljem tekstu: Uredba),
što znači da se po tom osnovu PDV obračunava
i plaća u skladu sa Zakonom.
Rashod koji je nastao dejstvom više sile
nije predmet oporezivanja PDV-om u količini
utvrđenoj aktom organizacije nadležne za osi-
guranje, odnosno aktom nadležnog državnog
organa za procenu štete. Pod dejstvom više
sile treba smatrati događaje koji se, u skladu
sa članom 5. Zakona o obnovi nakon elementar-
ne i druge nepogode, smatraju elementarnim i
drugim nepogodama, npr. zemljotres, poplava,
oluja, suša, rat – događaj koji je kao takav pro-
glasila Vlada.
Rashod koji je obveznik utvrdio svojim aktom
za proizvodnju za koju Normativom iz Uredbe
nije propisan dozvoljeni rashod, nije predmet
oporezivanja PDV-om, a pritom obveznik nema
obavezu da svoj akt dostavlja Poreskom organu.
Važno je napomenuti da obveznik PDV-a
svojim opštim aktom utvrđuje normativ ras-
hoda samo za rashod koji je nastao pri mani-
pulaciji dobrima, kao posledica prirodnih
uticaja, tehnološkog procesa ili preduzima-
nja neophodnih radnji u postupku proizvodnje
i prometa dobara.
Međutim, u postupku kontrole poreski organ
može da ospori te količine ukoliko smatra da
su iste neprimerene realnom rashodu proizvod-
nje. I ovaj rashod se izražava u procentu od ko-
ličine dobara koja su u određenom poreskom
periodu nabavljena, prerađena, proizvedena
ili prodata. Radi pravilnog utvrđivanja ovog
rashoda obveznik PDV-a – proizvođač u svojoj
evidenciji, između ostalog, treba da obezbedi
i podatke o datumu proizvodnje dobara (datum
od kog ta dobra mogu da se koriste ili kada se
stavljaju u magacin gotovih proizvoda), roku tra-
janja, proizvedenoj količini i sl.
Ovlašćeno lice ili popisna komisija obve-
znika utvrđuje rashod dobara za koji ne posto-
ji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za
određeni poreski period, primenom procenta
predviđenog Normativom rashoda, odnosno nor-
mativom obveznika, na količinu dobara koja je
u tom poreskom periodu nabavljena, prerađena,
proizvedena ili prodata, nezavisno od toga da
li je rashod dobara utvrđen neposredno pošto
je rashod nastao, odnosno redovnim ili vanred-
nim popisom robe u skladištu, stovarištu, ma-
gacinu, prodavnici ili drugom sličnom objektu,
a o izvršenom popisu obavezno se sastavljaju za-
pisnik i popisna lista.
Rashod dobara koji podleže PDV-u –
nedozvoljeni rashod
Utvrđeni i iskazani rashod koji je iznad
količine utvrđene Normativom iz Uredbe,
tj. normativom obveznika, kao i rashod koji
ne može da se tretira kao rashod nastao dej-
stvom više sile ili rashodom zbog proteka
roka trajanja dobara, predmet je oporezivanja
PDV-om, što znači da obveznik mora da utvr-
di poresku obavezu i da je prikaže u POPDV,
odnosno PPPDV u poreskom periodu kada je
utvrđen rashod.
U polje 3.7 obrasca POPDV unosi se nedo-
zvoljeni rashod (dozvoljeni se ne iskazuje u
obrascu), kao manjak koji ne može da se pravda
višom silom (onaj koji može da se pravda ne
iskazuje se u obrascu).
Poreska osnovica za nedozvoljeni rashod
utvrđuje se u skladu sa članom 18. Zakona o PDV-u,
tj. to je nabavna cena tih ili sličnih dobara u
koju nije uračunat PDV, odnosno cena koštanja u
momentu utvrđivanja rashoda, kada su u pitanju
dobra sopstvene proizvodnje.
Nabavnom cenom, kao osnovicom za obračun
PDV-a, smatra se cena po kojoj takva ili slična
rashodovana dobra mogu da se nabave u momentu
utvrđivanja rashoda, odnosno otuđenja, unište-
nja, koja ne sadrži PDV, a utvrđuje se za rashod
robe (dobra) kupljene radi dalje prodaje.
Cenu koštanja čine stvarni troškovi nasta-
li do momenta rashoda – troškovi u visini tro-
škova proizvodnje.
U poresku osnovicu za nedozvoljeni rashod
akciznih proizvoda kod proizvođača akciznih
216 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
proizvoda, u skladu sa članom 17. stav 2. tačka 1)
Zakona, osim PDV-a, ulazi i akciza.
Međutim, ako dobra nemaju tržišnu vred-
nost u momentu prometa, na sopstvenu potro-
šnju, odnosno promet bez naknade tih dobara
ne obračunava se i ne plaća PDV zato što je
osnovica za obračun PDV-a jednaka nuli.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-1045/2011-04 od 10. 2. 2012:
Nabavnom cenom, kao osnovicom za obračuna-
vanje PDV, smatra se cena po kojoj se takva ili
slična dobra mogu nabaviti u momentu prometa,
a koja ne sadrži PDV, pri čemu Ministarstvo
finansija napominje da, ako je reč o dobrima koja
nemaju vrednost (tržišnu), u tom slučaju ne
postoji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV.
Stopa PDV-a koja se primenjuje na nedozvo-
ljeni rashod zavisi od vrste dobra, odnosno od
toga po kojoj se stopi to dobro oporezuje u redov-
nom prometu.
Kada je u pitanju rashod rezervnih delova
koji više nisu upotrebljivi (uništavanje za-
starelih rezervnih delova zbog npr. promene u
proizvodnji i sl.), treba skrenuti pažnju na to
da se obračunava i plaća PDV ukoliko se radi o
nedozvoljenom rashodu. Pri tome se u ovakvim
slučajevima treba vezivati za nabavke tih re-
zervnih delova (nabavka u određenom poreskom
periodu) počev od 1. 1. 2005. godine.
Nedozvoljeni rashod dobara koji ne
podleže PDV-u
Pored rashoda koji ne podleže oporezivanju
u skladu sa Uredbom ili normativom obvezni-
ka, postoji i rashod dobara koji nije obuhvaćen
Uredbom niti aktom obveznika PDV-a, koji ne
podleže oporezivanju, a proističe iz odredbe
člana 4. stav 5. Zakona, kojom je propisano da
promet dobara izvršen bez naknade (gde spada
i nedozvoljeni rashod) podleže PDV-u ako su is-
punjeni propisani uslovi, odnosno:
XXako se radi o prometu (rashodu) koji je nastao
kod lica koje je PDV obveznik,
XXako se prometuju (rashoduju) dobra koja podle-
žu oporezivanju i
XXako je PDV obračunat u prethodnoj fazi mogao
da se odbije u celini ili srazmerno.
Na osnovu navedenog sledi da ne postoji oba-
veza obračunavanja PDV-a na nedozvoljeni ras-
hod dobara:
XXkod lica koja nisu PDV obveznici, jer nemaju
mogućnost da ostvare pravo na odbitak prethod-
nog poreza, pa ni osnova da obračunaju PDV na
svoj rashod dobara;
XXkod lica koja se bave prometom dobara iz čla-
na 25. Zakona jer nemaju pravo na odbitak pret-
hodnog poreza po osnovu nabavki, čak i u slučaju
kada takva dobra prometuju (u skladu sa članom
25. stav 2. tačka 3a) Zakona o PDV-u);
XXkada PDV obračunat u prethodnoj fazi obve-
znik PDV-a nije mogao da odbije u celini ili
srazmerno, bez obzira na visinu rashoda (npr.
za nabavke iz člana 29. Zakona).
Međutim, obveznici PDV-a koji se bave pro-
metom dobara sa pravom na odbitak i delimično
bez prava na odbitak prethodnog poreza, s
obzirom na to da imaju obavezu da, u skladu sa
članom 32. Zakona o PDV-u, vrše podelu prethod-
nog poreza prema ekonomskoj pripadnosti ili
da primenjuju srazmerni odbitak, dužni su da za
rashod nastao na nabavljenim dobrima radi re-
alizacije oporezivog prometa, ukoliko je preko
dozvoljenog, obračunaju i plate PDV.
Rashod osnovnih sredstava i opreme i
obaveza za PDV
Prilikom godišnjeg popisa daje se predlog
i za otpis (rashod) osnovnih sredstava, koji se
vrši u skladu sa propisima koji regulišu amor-
tizaciju osnovnih sredstava, kao i opreme, što
se ne smatra prometom u smislu Zakona. Uredba
ne tretira rashod ovih dobara.
Ipak, u slučaju kada otpisana (rashodova-
na) osnovna sredstva i opremu obveznik PDV-a
prodaje, a imao je pravo na odbitak prethodnog
poreza prilikom njihove nabavke, PDV se obra-
čunava jer je u pitanju promet, a ne rashod.
Kada su u pitanju rashodovana osnovna sred-
stva i oprema, poreska osnovica za obračun
PDV-a prilikom prodaje tih sredstava jeste
ostvarena naknada od njihove prodaje.
Međutim, kada obveznik PDV-a rashodovanu
opremu daje bez naknade,
pri čijoj je kupovini
ostvario pravo na odbitak PDV-a (nije bitno da
li je iskoristio to pravo ili nije), dužan je da
obračuna i plati PDV u skladu sa Zakonom.
DECEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 217
POREZI
Kada su u pitanju rashodovana osnovna sred-
stva i oprema, poreska osnovica za obračun
PDV-a prilikom poklanjanja, odnosno davanja
bez naknade jeste nabavna cena tih sredstava
u
momentu davanja bez naknade, shodno odredbama
člana 18. Zakona o PDV-u.
Izuzetak postoji i ovde, npr.:
XXkada obveznik bez naknade daje uništena ras-
hodovana osnovna sredstva ako ih daje kao se-
kundarnu sirovinu, pri čemu PDV obračunava
sticalac u skladu sa članom 10. stav 2. tačka 1)
Zakona o PDV-u – na osnovicu iz člana 18. Zakona
o PDV-u, ili
XXkada se radi o opasnom otpadu.
U slučaju prodaje rashodovanih osnovnih
sredstava ili opreme koja je polomljena, ošte-
ćena ili neupotrebljiva zbog istrošenosti,
obveznik PDV-a može da ih proda kao sekundar-
nu sirovinu ako takva dobra mogu da se smatraju
sekundarnom sirovinom u skladu sa Pravilni-
kom o utvrđivanju sekundarnih sirovina i uslu-
ga koje su neposredno povezane sa sekundarnim
sirovinama („Sl. glasnik RS”, br. 107/2012 i
74/2013).
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 430-00-93/2013-04 od 6. 7. 2015. godine:
Za promet dobara koja se smatraju sekundar-
nim sirovinama u smislu propisa kojima se uređuje
oporezivanje potrošnje PDV-om, a koji obveznik
PDV-a vrši drugom obvezniku PDV-a, obavezu ob-
računavanja PDV-a ima obveznik PDV-a – primalac
tih dobara kao poreski dužnik. S tim u vezi,
kada obveznik PDV-a drugom obvezniku PDV-a vrši
promet električne opreme (npr. fen, mikser,
toster, usisivač i dr.) kao otpada, u skladu sa
zakonom kojim se uređuje upravljanje otpadom, po-
reski dužnik je obveznik PDV-a – primalac tih
dobara.
Poreski tretman rashoda dobara koja se sma-
traju opasnim otpadom jeste specifičan, s obzi-
rom na to da je u pitanju otuđenje rashodovanih
dobara, ali u skladu sa posebnim propisima, pa
je Ministarstvo finansija dalo više mišljenja.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-03762/2010-04 od 11. 1. 2011. godine:
Pored toga, Ministarstvo finansija ukazuje
na to da kada obveznik PDV šalje na uništava-
nje dobra koja su posle upotrebe postala opasan
otpad u skladu sa propisima kojima se uređuje
upravljanje otpadom, PDV se ne obračunava i ne
plaća, s obzirom na to da predmetna dobra, pre-
ma mišljenju Ministarstva finansija, nemaju
vrednost.
Manjak dobara utvrđen godišnjim
popisom i obaveze za PDV
Već je navedeno da se, prema odredbi člana
4. stav 4. tačka 2) Zakona o PDV-u, sa prometom
dobara uz naknadu izjednačava:
XXuzimanje dobara koja su deo poslovne imovine
poreskog obveznika za lične potrebe osnivača,
vlasnika, zaposlenih ili drugih lica (sopstvena
potrošnja) i
XXsvaki drugi promet dobara bez naknade (gde
spade i manjak koji nije izazvan višom silom).
Stavom 5. istog člana precizirano je da se
uzimanje dobara, odnosno svaki drugi promet
dobara iz stava 4. ovog člana smatra prometom
dobara uz naknadu, pod uslovom da PDV obraču-
nat u prethodnoj fazi prometa na ta dobra ili
njihove sastavne delove može da se odbije u pot-
punosti ili srazmerno, nezavisno od toga da li
je ostvareno pravo na odbitak prethodnog pore-
za (nezavisno od toga da li je obveznik iskori-
stio svoje pravo na odbitak ili nije).
Kada je u pitanju promet bez naknade, gde se
svrstava i manjak dobara, izuzev manjka izazva-
nog višom silom ili na drugi dopušteni način,
primenjuju se svi poreski instituti kao i za pro-
met dobara uz naknadu. Pitanje manjka dobara
koji (ne)podleže PDV-u uređeno je Pravilnikom.
PDV-u podleže svaki manjak dobara koji ne
može da se smatra manjkom izazvanim višom
silom, odnosno prometom dobara u poslovne
svrhe u smislu člana 2. st. 2. i 3. Pravilnika,
gde je navedeno da se sopstvenom potrošnjom
smatra i manjak dobara, osim manjka koji
može da se pravda višom silom ili na drugi
propisani način (elementarna nepogoda, kra-
đa, saobraćajni udes i dr.), utvrđen na osnovu
akta nadležnog organa, odnosno organizacije,
dok se uzimanje dobara koja su deo poslovne
imovine poreskog obveznika u poslovne svrhe
tog poreskog obveznika ne smatra sopstvenom
potrošnjom.
Na manjak dobara po godišnjem popisu,
osim manjka koji je nastao kao posledica više
sile ili na drugi dopušten način (provalna
krađa, udes i sl.), obveznik PDV-a dužan je da
obračuna i plati PDV ukoliko je imao pravo na
218 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
odbitak PDV-a prilikom nabavke tih dobara u
celosti ili srazmerno, bez obzira na to da li
ga je iskoristio ili nije.
Poreska obaveza po osnovu utvrđenog manjka
nastaje u poreskom periodu kada je manjak utvr-
đen, odnosno kada je nadležni organ poreskog
obveznika utvrdio manjak. Praktično, to zavisi
od roka kada se kod obveznika PDV-a vrši godi-
šnji popis i kada organ obveznika donosi odlu-
ku o istom. Tako se, na primer, manjak dobara po
popisu za 2018. godinu evidentira u POPDV i
PPPDV za prvi poreski period 2019, ako je odlu-
ka doneta u 2018. godini.
Za manjak dobara poresku osnovicu obveznik
utvrđuje u skladu sa članom 18. Zakona o PDV-u,
kao na promet bez naknade. To je nabavna cena
tih dobara u trenutku utvrđivanja manjka – ako
je manjak utvrđen na dobrima koja je obveznik
nabavio kao svoju imovinu ili cena koštanja –
ako je manjak utvrđen na proizvodima sopstvene
proizvodnje.
Na utvrđeni manjak dobara koji podleže
oporezivanju obračunava se PDV po istoj po-
reskoj stopi po kojoj bi se u redovnom prome-
tu tih dobara obračunavao i plaćao PDV (10%
ili 20%). Ovakva primena stopa PDV-a moguća
je ukoliko obveznik ima tačne podatke na ko-
jim je dobrima došlo do manjka. Kada je u pi-
tanju manjak utvrđen popisom u maloprodajnim
objektima koji se zadužuju finansijski, a ne
robno, takvih podataka nema, pa mora da se
primeni opšta stopa PDV-a od 20%. PS
POREZI
Redakcija
Poreski tretman rashoda i manjka
dobara – PDV aspekt
Prilikom vršenja popisa, a naročito prilikom knjiženja rezultata popisa
moraju da se imaju u vidu odredbe Zakona o PDV-u po osnovu razlika utvrđenih
popisom. Prema tome, godišnji popis podrazumeva i obavezu obveznika PDV-a
da na popisom utvrđeni, a nedozvoljeni rashod i manjak dobara obračunaju PDV.
Uvod
Pod rashodom se podrazumeva:
„kalo,
„rastur,
„kvar i
„lom.
Kalo je smanjenje težine pojedinih dobara koje
nastaje zbog samih osobina tih dobara, kao posle-
dica sušenja (npr. voća, povrća, cveća i sl.), ispa-
ravanja (derivati nafte, gasovi i sl.) ili drugih
procesa koji dovode do kaliranja na dobrima.
Rastur je rasipanje određenih proizvoda, naj-
češće u postupku razmeravanja ili prepakivanja
uglavnom zrnastih proizvoda (žitarice, piri-
nač i sl.), kao i kada su u pitanju tečni ili sitni
proizvodi (ulje, mleko, šećer, so i sl.), a javlja
se u proizvodnji, manipulaciji, trgovini.
Kvar nastaje kao posledica prirodnih uti-
caja na određene proizvode, pri čemu se menjaju
njihove osnovne hemijske ili fizičke, tehničke
i tehnološke osobine. Pod kvarom se najčešće
smatra buđanje, truljenje, užeglost, ucrvljavanje
i sl., mada može da se dogodi i na drugim dobri-
ma neprehrambenog karaktera.
Lom je lomljenje dobara koja su u proizvodnji,
manipulaciji i prometu, a to su uglavnom dobra
koja su zbog svojih svojstava podložna lomu (sta-
klo, porculan, keramika, ali može biti i name-
štaj i bela tehnika i sl.).
Poreski tretman rashoda dobara zavisi i od:
XXvisine rashoda – jer se dozvoljenim rasho-
dom smatra rashod utvrđen do visine propisane
Normativom ili aktom poreskog obveznika (za
ona dobra koja nisu obuhvaćena tim normativom,
što se odnosi samo na sve oblike proizvodnje,
osim onih koje tretira Normativ);
XXprirode rashoda – jer se tzv. dozvoljenim ras-
hodom smatra rashod koji se priznaje po propi-
sanim normativima za PDV.
Rashod i manjak podleže obračunu PDV-a u
skladu sa:
XXZakonom o porezu na dodatu vrednost („Sl.
glasnik RS”, br. 84/2004 i 72/2019 – dalje: Zakon
o PDV-u);
XXUredbom o količini rashoda (kalo, rastur,
kvar i lom) na koji se ne plaća porez na dodatu
vrednost („Sl. glasnik RS”, broj 124/2004 – dalje:
Uredba);
XXPravilnikom o utvrđivanju šta se smatra uz-
imanjem i upotrebom dobara, drugim prometom
dobara i pružanjem usluga, bez naknade, o utvr-
đivanju uobičajenih količina poslovnih uzora-
ka, reklamnim materijalom i drugim poklonima
manje vrednosti („Sl. glasnik RS”, br. 118/2012 –
dalje: Pravilnik).
Članom 4. stav 4. t. 2) i 3) Zakona o PDV-u pro-
pisano je da se sa prometom dobara uz naknadu
izjednačava i:
XXsvaki drugi promet dobara bez naknade
(gde spada i manjak koji nije izazvan višom
silom);
XXiskazani rashod (kalo, rastur, kvar i lom) iz-
nad količine utvrđene aktom koji donosi Vlada
Republike Srbije.
Stavom 5. člana 4. Zakona o PDV-u definisa-
no je da se uzimanje dobara, odnosno svaki dru-
gi promet dobara iz stava 4. ovog člana smatra
prometom dobara uz naknadu, pod uslovom da
PDV, obračunat u prethodnoj fazi prometa na
ta dobra ili njihove sastavne delove, može da
se odbije u potpunosti ili srazmerno, nezavi-
sno od toga da li je ostvareno pravo na odbitak
prethodnog poreza.
210 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Rashod dobara i obračun PDV-a
Članom 2. Uredbe propisano je da se rashodom
smatraju gubici koji nastaju pri manipulaciji
dobrima, kao posledica prirodnih uticaja, teh-
nološkog procesa ili preduzimanja neophodnih
radnji u postupku proizvodnje i prometa dobara.
Prema tome, rashodom u smislu Uredbe smatraju
se gubici nastali na jedan od sledećih načina:
XXmanipulacijom dobrima (npr. pakovanje, skla-
dištenje, transport i sl.),
XXkao posledica prirodnih uticaja (npr. kvare-
nje robe usled visokih temperatura),
XXkao posledica tehnološkog procesa (npr. u
procesu proizvodnje) i
XXkao posledica preduzimanja drugih neophod-
nih radnji u postupku proizvodnje i prometa do-
bara.
Dakle, rashod nastao u poslovanju obveznika
PDV-a na drugi način ne smatra se rashodom do-
bara u smislu Uredbe. Na primer, otpis osnov-
nih sredstava koji se vrši u skladu sa propisima
koji regulišu amortizaciju osnovnih sredstava
nije predmet oporezivanja PDV-om. Takođe, ot-
pis dobara koji se vrši u skladu sa propisima
kojima se uređuje računovodstvo i revizija ne
smatra se rashodom u smislu Uredbe.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-03762/2010-04 od 11. 1. 2011:
Shodno navedenim zakonskim odredbama,
otpis (rashod) dobara koji se vrši u skladu sa
propisima kojima se uređuje računovodstvo i
revizija, nije predmet oporezivanja PDV. Među-
tim, ako se tako otpisana (rashodovana) dobra
daju bez naknade, PDV se obračunava po propisa-
noj poreskoj stopi i plaća u skladu sa Zakonom,
pod uslovom da se PDV obračunat u prethodnoj
fazi prometa na ta dobra ili njihove sastavne
delove može odbiti u potpunosti ili srazmer-
no. Prema tome, na promet dobara bez naknade
(slanje na uništavanje), koja je obaveznik PDV za-
menio u garantnom, odnosno vangarantnom roku,
jer je utvrđeno da su neispravna, pri čemu je pri
nabavci predmetnih dobara obveznik PDV mogao
da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza,
PDV se obračunava po propisanoj poreskoj stopi
i plaća u skladu sa Zakonom. U ovom slučaju osno-
vicu za obračunavanje PDV čini nabavna cena tih
ili sličnih dobara u momentu prometa, u koju
nije uračunat PDV. Nabavnom cenom, kao osno-
vicom za obračunavanje PDV, smatra se cena po
kojoj se takva ili slična dobra mogu nabaviti u
momentu slanja na uništavanje, a koja ne sadrži
PDV, pri čemu Ministarstvo finansija napomi-
nje da, ako je reč o dobrima koja nemaju vrednost,
u tom slučaju ne postoji obaveza obračunavanja i
plaćanja PDV. Pored toga, Ministarstvo finan-
sija ukazuje na to da kada obveznik PDV šalje na
uništavanje dobra koja su posle upotrebe posta-
la opasan otpad u skladu sa propisima kojima se
uređuje upravljanje otpadom, PDV se ne obračuna-
va i ne plaća, s obzirom na to da predmetna do-
bra, prema mišljenju Ministarstva finansija,
nemaju vrednost.
Obveznik utvrđuje rashod neposredno pošto
je određeni rashod nastao ili redovnim ili
vanrednim popisom robe u skladištu, stovari-
štu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom
objektu (član 3. Uredbe). Godišnji popis spada u
redovan popis kada rashod utvrđuje ovlašćeno
lice ili popisna komisija obveznika, o čemu se
obavezno sastavlja zapisnik i popisna lista.
Poreski tretman rashoda dobara, sa aspekta
primene Zakona o PDV-u, pored visine utvrđene
Normativom za dozvoljeni rashod, zavisi i od:
XXprirode rashoda – pošto se pod tzv. dozvolje-
nim rashodom (koji se priznaje u celini shod-
no članu 5. Uredbe) smatra rashod koji nastane
zbog isteka roka trajanja ili usled dejstva više
sile, o čemu će biti kasnije više reči;
XXda li je u pitanju rashodovanje osnovnih sred-
stava – kada se ne obračunava i ne plaća PDV, pod
uslovom da se ista ne prodaju, ne poklanjaju, tj. ne
uništavaju, osim kada se radi o uništenju u skla-
du sa propisima koji regulišu uništavanje opa-
snog otpada, a za to obveznik ne prima naknadu;
XXda li je postojalo pravo na odbitak PDV-a za
rashodovana dobra – jer se na rashod dobara,
uključujući i rashod osnovnih sredstava, kod
obveznika koji pri njihovoj nabavci nisu imali
pravo na odbitak PDV-a prilikom uništenja ili
prodaje ne obračunava i ne plaća PDV, u skladu
sa članom 25. stav 2. tačka 3a) Zakona.
Utvrđivanje rashoda koji ne podleže
oporezivanju
Normativom iz Uredbe propisan je procenat
za utvrđivanje rashoda dobara koji nije predmet
oporezivanja PDV-om. Za dobra koja nisu obu-
hvaćena Normativom količina „dozvoljenog”
DECEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 211
POREZI
rashoda utvrđuje se normativom obveznika ako
nadležni poreski organ ne utvrdi drugu koli-
činu (npr. u postupku kontrole). To znači da ob-
veznik mora da ima akt o dozvoljenom rashodu
(proizvodnja svih dobara, izuzev proizvodnje
derivata nafte, cigareta, luksuznih proizvoda,
alkoholnih i bezalkoholnih pića koje obuhvata
Normativ iz Uredbe). Kada je u pitanju trgovačka
roba, Normativ obuhvata sve vrste roba koje se
prometuju na malo ili na veliko.
Prema tome, za konkretan poreski period
(mesečni ili tromesečni) dozvoljeni rashod
obveznik PDV-a utvrđuje primenom procenta
predviđenog Normativom rashoda, odnosno
normativom obveznika, na količinu robe (do-
bara) koja je u tom poreskom periodu nabavljena,
prerađena, proizvedena ili prodata, nezavisno
od toga da li je rashod dobara utvrdio nepo-
sredno pošto je rashod nastao, odnosno redov-
nim ili vanrednim popisom robe u skladištu,
stovarištu, magacinu, prodavnici ili drugom
sličnom objektu, bez obzira na to da li je vršio
jedan ili više popisa u toku poreskog perioda.
Važno: Obveznici PDV-a koji tokom godine
u okviru poreskog perioda NISU utvrđivali
rashod na navedeni način, obavezni su da na
ukupan rashod po godišnjem popisu obračunaju
i plate PDV, osim za rashod dobara za posled-
nji poreski period za koji imaju mogućnost da
primene procenat iz Normativa rashoda, od-
nosno normativa obveznika, na količinu robe
(dobara) koja je u tom poreskom periodu naba-
vljena, prerađena, proizvedena ili prodata.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-2977/2010-04 od 13. 10. 2010:
U skladu sa navedenim odredbama Zakona i
Uredbe, kada se radi o utvrđivanju rashoda ne-
posredno pošto je određeni rashod nastao ili
redovnim ili vanrednim popisom robe u skla-
dištu, stovarištu, magacinu, prodavnici ili
drugom sličnom objektu, obveznik PDV utvrđu-
je rashod za svaki poreski period (kalendarski
mesec ili kalendarsko tromesečje) primenom
procenta predviđenog Normativom rashoda,
odnosno normativom obveznika, na količinu
robe (dobara) koja je u tom poreskom periodu
nabavljena, prerađena, proizvedena ili proda-
ta. Na rashod (kalo, rastur, kvar i lom) nastao
u konkretnom poreskom periodu PDV se ne obra-
čunava i ne plaća do količine utvrđene u skladu
sa Normativom rashoda, odnosno normativom
obveznika, dok se na iznos rashoda iznad koli-
čine utvrđene u skladu sa Normativom rashoda,
odnosno normativom obveznika, PDV obračunava
i plaća. Prema tome, a u konkretnom slučaju, ob-
veznik PDV koji se bavi veleprodajom keramičkih
pločica (različitih vrsti), a koji se opredelio
da će rashod za koji ne postoji obaveza obraču-
navanja i plaćanja PDV utvrđivati na osnovu na-
bavljene količine dobara u određenom poreskom
periodu, nije dužan da obračuna i plati PDV na
rashod određene vrste keramičkih pločica, koji
je stvarno i nastao kod te vrste keramičkih
pločica u određenom poreskom periodu, do koli-
čine koju utvrđuje primenom procenta propisa-
nog Normativom rashoda (0,5%). Ministarstvo
finansija napominje da ako je količina stvarno
nastalog rashoda određene vrste keramičkih
pločica manja od količine utvrđene primenom
propisanog procenta, obveznik PDV nema obavezu
obračunavanja i plaćanja PDV na stvarno nastali
rashod te vrste keramičkih pločica.
PDV ne obračunava se na rashod koji je u koli-
činama propisanim Normativom, a to su:
Red.
br. Naziv Stopa
%
PROIZVODNJA
Proizvodnja etil-alkohola
1. etil-alkohol 0,30
Proizvodnja alkoholnih pića
1. etil-alkohol 0,30
2. viski i drugi destilati 0,50
3. vino u rinfuzi 3,00
4. rakija u rinfuzi 3,00
5. ambalaža (staklene boce) 1,00
6. ostala ambalaža 0,50
7. gotovi proizvodi 1,00
Proizvodnja osvežavajućih bezalkoholnih pića
1. sirovine i reprodukcioni materijal 0,50
2. ambalaža 0,30
3. gotovi proizvodi 0,30
Proizvodnja i promet derivata nafte
1. specijalni benzini 0,15
2. motorni, avionski i ostali benzini 0,425
3. dizel-goriva 0,325
4. lož-ulje 0,325
5. ostali derivati, osim motornih i
mineralnih ulja
0,06
6. motorna ulja i druga ulja za
podmazivanje, ostala mineralna i
druga ulja
0
212 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Red.
br. Naziv Stopa
%
Proizvodnja cigareta
1. cigarete i ostale prerađevine od
duvana
0
Proizvodnja luksuznih proizvoda
1. luksuzni proizvodi svih vrsta i
oblika, izrađeni sa više od 2% zlata
i drugih plemenitih metala, kao i
proizvodi izrađeni sa više od 50%
srebra
0
2. prirodno drago kamenje i prirodni
biseri i proizvodi svih vrsta i
oblika izrađeni od prirodnog dragog
kamenja i prirodnih bisera
0
3. kože reptilija i svi proizvodi
izrađeni od te kože, kao i prirodno
krzno i proizvodi od tog krzna, ako su
koža i krzno zastupljeni sa najmanje
50%
0
TRGOVINA NA MALO
1. Voće
– južno voće (pomorandže, limun, banane,
mandarine, ananas i sl.)
3,00
– orah, badem, lešnik, kesten, rogač 1,70
– jagodasto voće, sveže smokve 4,00
– jabuke, kruške, šljive, dunje, lubenice 3,00
– koštičavo voće: kajsije, breskve, trešnje i
višnje
4,00
– sušeno voće – šljive 1,00
– sušeno voće – smokve i ostalo 1,00
– egzotično voće 3,00
– ostalo voće 1,80
2. Povrće
– kupus kiseli u rinfuzi 4,00
– kupus, kelj, blitva, zelena salata sveža 4,00
– boranija, grašak, paprika, paradajz i
tikvice
3,20
– krompir i šargarepa rana, celer i peršun 3,50
– zamrznuto voće i povrće – pakovano 0,50
– krompir, šargarepa, luk 1,50
– pasulj 0,80
– pečurke, šampinjoni – sveži 4,00
– ostalo povrće 0,80
3. Cveće
– cveće sveže (rezano) 4,00
– cveće ostalo 2,50
4. Žitarice
– pšenica, ječam, zob, kukuruz i druge
žitarice
0,20
5. Ostali prehrambeni proizvodi
– brašno (kukuruzno i pšenično) i pirinač u
rinfuzi
1,00
– brašno (kukuruzno i pšenično) i pirinač
upakovano
0,50
– mak i pšenične mekinje 0,80
– pecivo svih vrsta 0,50
– kolači industrijski 1,00
– proizvodi od brašna (dvopek, mrvice,
keks)
0,50
Red.
br. Naziv Stopa
%
– sladoled, krem 1,00
– jaja sveža 1,00
– med 0,20
– sirće alkoholno, vinsko i voćno 1,00
– šećer (kristal, u prahu, u kocki) 1,00
– so za jelo (morska, kamena i vakuumirana) 1,00
– povrće konzervirano (svih vrsta pakovanja) 1,00
– jela gotova i polugotova 0,30
– bombone i drugi proizvodi od šećera 0,30
– čokolada i proizvodi od čokolade i kakaoa 1,00
– kafa svih vrsta – u pakovanju 0,80
– začini u originalu i čajevi 0,80
– mast jestiva 0,80
– ulje jestivo flaširano 1,00
– ostalo 0,50
6. Pića – alkoholna i bezalkoholna
– u flašama i drugom pakovanju 0,70
7. Meso, suhomesnati proizvodi i riba
– meso sveže 1,80
– riba sveža 2,30
– riba smrznuta 1,00
– riba sušena 0,50
– slanina sveža, loj, svinjsko salo, mast
(topljena)
0,80
– suhomesnati proizvodi i vakuumirano meso 1,00
– ostalo 0,80
8. Stočna hrana 2,00
9. Hemijski proizvodi
– firnajz, boje i lakovi, git 1,00
– deterdženti za pranje rublja 1,30
– sredstva za čišćenje 1,00
– kozmetički i higijenski proizvodi 1,00
– ostali hemijski proizvodi 1,00
10. Građevinski materijal
– cement, gips 1,80
– mermerne ploče 1,00
– salonit ploče i cevi 2,00
– pesak, šljunak 3,00
– izolacione mase 1,00
– izolacioni materijal (staklena i kamena
vuna)
2,00
– ter-papir krovni 1,50
– crep, opeka, mont blokovi i gredice 2,00
– betonski proizvodi (cevi, ploče, kocke) 1,00
– rezana građa i ploče od drva 1,50
– ostali građevinski materijal, osim
građevinske stolarije
1,50
– građevinska stolarija 0
11. Ogrev
– ugalj drveni u rinfuzi 3,00
– ugalj u vrećama 0,50
– ugalj lignit u rinfuzi 2,00
– ostali ugalj 1,00
– ogrevno drvo 1,00
12. Ostalo
– staklo ravno i šuplje, osim optičkog 1,50
DECEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 213
POREZI
Red.
br. Naziv Stopa
%
– keramika i porcelan 1,00
– užarija 0,20
– posuđe od metala (emajlirano i
neemajlirano)
0,50
– posuđe od stakla, porcelana i keramike 1,50
– sanitarni uređaji od keramike 1,00
– dečje igračke razne 0,50
– gramofonske ploče, kasete i nosači zvuka 1,00
– video-kasete, fotografski filmovi 1,00
– tkanine metražne 1,50
– čarape ženske 1,00
– ostala tekstilna roba 1,50
– sijalice 2,00
– baterijski ulošci 2,00
– kancelarijski materijal 1,00
– cigarete i ostale prerađevine od duvana 0
– motorna ulja i druga ulja za podmazivanje,
ostala mineralna i druga ulja
0
– luksuzni proizvodi svih vrsta i oblika,
izrađeni sa više od 2% zlata i drugih
plemenitih metala, kao i proizvodi
izrađeni sa više od 50% srebra
0
– prirodno drago kamenje i prirodni biseri
i proizvodi svih vrsta i oblika izrađeni
od prirodnog dragog kamenja i prirodnih
bisera
0
– kože reptilija i svi proizvodi izrađeni
od te kože, kao i prirodno krzno i
proizvodi od tog krzna, ako su koža i krzno
zastupljeni sa najmanje 50%
0
– ostalo nespomenuto 0,50
TRGOVINA NA VELIKO
– svi proizvodi navedeni za trgovinu na
malo
50% od
procenta
za
trgovinu
na malo
Dozvoljene procente rashoda obveznici PDV-a
primenjuju na nabavljene, proizvedene, prerađe-
ne ili prodate količine dobara u određenom
poreskom periodu, a to su:
XXukupno nabavljene količine u poreskom perio-
du, odnosno poslednjem poreskom periodu;
XXukupno prerađene količine u poreskom perio-
du, odnosno poslednjem poreskom periodu;
XXukupno proizvedene količine u poreskom pe-
riodu, odnosno poslednjem poreskom periodu;
XXukupno prodate količine u poreskom periodu,
odnosno poslednjem poreskom periodu.
Izbor kriterijuma za obveznika PDV-a
koji poseduje više objekata u kojima utvrđu-
je rashod (skladišta, stovarišta, magacine,
prodavnice i sl.) nije ograničen na jedan, već
on ima pravo da posebno za svaki objekat pred-
vidi na koju će količinu dobara (robe) u tom
objektu (nabavljenu, prerađenu, proizvedenu
ili prodatu) primeniti procenat iz Norma-
tiva (iz Uredbe ili svog normativa).
O izboru kriterijuma za obveznika PDV-a koji
poseduje više objekata u kojima utvrđuje rashod
Ministarstvo finansija objavilo je i Mišljenje
broj 413-00-337/2010-04 od 29. 3. 2010. g., iz kog je
izdvojen sledeći deo:
Kada obveznik PDV-a poseduje više objekata u
kojima utvrđuje rashod (skladišta, stovarišta,
magacine, prodavnice i sl.), u tom slučaju obve-
znik PDV-a ima pravo da posebno za svaki objekat
predvidi na koju će količinu robe u tom objektu
(nabavljene, prerađene, proizvedene ili prodate)
primeniti procenat predviđen Normativom ras-
hoda, odnosno normativom obveznika. Naime, ob-
veznik PDV-a ima pravo da, primera radi, za jedno
skladište (npr. distributivno) utvrdi rashod
primenom procenta predviđenog Normativom
rashoda, odnosno normativom obveznika, na koli-
činu robe (dobara) koja je u konkretnom poreskom
periodu nabavljena, a da za drugo (npr. skladište
veleprodaje odnosno maloprodaje) utvrdi rashod
primenom procenta predviđenog Normativom ras-
hoda, odnosno normativom obveznika, na količinu
robe (dobara) koja je u konkretnom poreskom peri-
odu prodata. S tim u vezi važno je napomenuti
da se opredeljivanje obveznika PDV-a po pitanju
količine robe (nabavljene, prodate i sl.) na koju
će primeniti procenat predviđen Normativom
rashoda, odnosno normativom obveznika, odnosi
na sve vrste robe (dobara) u konkretnom objektu.
Ako se utvrđivanje rashoda dobara u distri-
butivnom skladištu vrši primenom procenta
predviđenog Normativom rashoda, odnosno nor-
mativom obveznika, na količinu robe (dobara)
koja je u konkretnom poreskom periodu naba-
vljena, u količinu robe koja je u tom poreskom
periodu nabavljena uračunava se i količina koja
je dopremljena iz drugog distributivnog skladi-
šta istog obveznika PDV-a, uz izdavanje inter-
nog dokumenta (npr. prenosnice).
Na dobra u jednom objektu ne mogu da se pri-
menjuju različiti kriterijumi.
PDV se ne obračunava ni na sledeće rashode:
„rashod nastao zbog proteka roka trajanja dobra;
„rashod koji nastane dejstvom više sile;
214 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
„rashod koji je obveznik utvrdio svojim aktom
za proizvodnju;
„rashod dobara za koja pri nabavci obveznik
nije imao pravo na odbitak PDV-a (u skladu sa
članom 25. stav 2. tačka 3a) i članom 29. Zakona).
Ako je rashod nastao zbog proteka roka tra-
janja dobra, taj rok mora da bude na proizvodu
utisnut, odštampan ili na drugi način određen
od strane proizvođača. Da bi ovaj rashod bio
neoporeziv PDV-om, prilikom utvrđivanja ras-
hoda neophodno je da bude prisutan predstavnik
Poreske uprave (obveznik obaveštava PU, koja je
dužna da se odazove u roku od pet dana od dana
podnošenja zahteva). Ako pomenuti predstavnik
ne prisustvuje, a pozvan je, priznaje se ukupno
utvrđen rashod tih dobara. Za priznavanje do-
zvoljenog rashoda na dobrima kojima je popisom
utvrđen istek roka trajanja poreski period po-
pisa ne mora da se poklapa sa poreskim perio-
dom u kojem je protekao rok trajanja.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-678/2011-04 od 1. 9. 2011. godine:
U skladu sa navedenim zakonskim i podzakon-
skim odredbama, obveznik PDV utvrđuje rashod za
koji ne postoji obaveza obračunavanja i plaćanja
PDV za konkretni poreski period primenom pro-
centa predviđenog Normativom rashoda, odnosno
normativom obveznika, na količinu robe (doba-
ra) koja je u tom poreskom periodu nabavljena,
prerađena, proizvedena ili prodata, nezavisno
od toga da li je rashod dobara utvrdio neposred-
no pošto je rashod nastao, odnosno redovnim ili
vanrednim popisom robe u skladištu, stovari-
štu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom
objektu, pri čemu obveznik PDV može da vrši
jedan ili više popisa robe u toku poreskog perio-
da. Na rashod nastao zbog proteka trajanja doba-
ra, PDV se ne obračunava i ne plaća pod sledećim
uslovima: da je rok trajanja utisnut odštampa-
vanjem na dobrima ili je na drugi način određen od
strane proizvođača i da je utvrđivanju rashoda
bio prisutan predstavnik Poreske uprave. S tim
u vezi, u poreskom periodu u kojem je obveznik PDV
utvrdio da je određenim dobrima protekao rok
trajanja (neposredno po proteku roka trajanja,
odnosno redovnim ili vanrednim popisom doba-
ra), pri čemu taj poreski period ne mora da se
podudara sa poreskim periodom u kojem je pro-
tekao rok trajanja dobara, obveznik PDV treba
da podnese zahtev nadležnom poreskom organu
da uputi predstavnika koji će prisustvovati
utvrđivanju rashoda dobara nastalog zbog pro-
teka roka trajanja. Ako se u roku od pet dana od
dana podnošenja predmetnog zahteva predstav-
nik Poreske uprave ne odazove pozivu obveznika
PDV, u tom slučaju priznaju se utvrđene količine
rashoda iskazane u zapisniku obveznika PDV.
Međutim, ako rok trajanja proizvoda nije
određen od strane proizvođača, već od strane ne-
kog drugog lica, npr. prodavca dobara, na rashod
nastao usled proteka tako utvrđenog roka trajanja
PDV se plaća osim do količine utvrđene Norma-
tivom rashoda ili normativom obveznika.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-97/2012-04 od 21. 6. 2012:
Ministarstvo finansija napominje da u slu-
čaju kada rok trajanja dobara nije utisnut od-
štampavanjem na dobrima, odnosno nije određen
od strane proizvođača, već je određen internim
aktom prodavca dobara, u tom slučaju na utvr-
đeni rashod PDV se obračuna i plaća u skladu sa
Zakonom, osim do količine utvrđene prema Nor-
mativu rashoda, odnosno normativu obveznika
(ako nadležni poreski organ ne utvrdi drugu ko-
ličinu).
Prema tome, obveznik PDV koji se bavi malo-
prodajom peciva, a koji istovremeno nije pro-
izvođač tih peciva, nije dužan da obračuna i
plati PDV na rashod koji je stvarno i nastao u
određenom poreskom periodu, do količine koju
utvrđuje primenom procenta propisanog Norma-
tivom rashoda (0,5%).
Pored toga, Ministarstvo finansija ukazuje
na to da dobra koja obveznik PDV poklanja zapo-
slenima ne smatraju se rashodom u smislu Ured-
be. Naime, pri poklanjanju dobara zaposlenima za
koja je obveznik PDV mogao da ostvari pravo na
odbitak prethodnog poreza u skladu sa odred-
bama člana 4. stav 4. tačka 2) i stav 5. Zakona,
obveznik PDV je dužan da obračuna PDV po propi-
sanoj poreskoj stopi i da obračunati PDV plati
u skladu sa Zakonom. U ovom slučaju, osnovica za
obračunavanje PDV utvrđuje se u skladu sa odred-
bama člana 18. st. 1. i 2. Zakona.
Isto tako, ako se roba povlači iz prodaje iako
joj nije istekao rok trajanja, na rashod te robe
PDV se plaća, osim do količine utvrđene Norma-
tivom rashoda ili normativom obveznika.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-123/2018-04 od 5. 9. 2018:
Međutim, u slučaju kada obveznik PDV povla-
či proizvode iz svojih prodajnih objekata pre
DECEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 215
POREZI
isteka roka trajanja koji je utisnut odštam-
pavanjem, odnosno koji je na drugi način određen
od strane proizvođača (primera radi na osnovu
internog akta kojim je određen rok do kojeg će
se proizvodi prodavati), otpisuje ih i predaje
licu ovlašćenom za zbrinjavanje i tretman ot-
pada (u cilju uništavanja), mišljenja smo da nije
reč o rashodu na koji se primenjuje Uredba o koli-
čini rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) na koji se
ne plaća porez na dodatu vrednost („Službeni
glasnik RS”, br. 124/04, u daljem tekstu: Uredba),
što znači da se po tom osnovu PDV obračunava
i plaća u skladu sa Zakonom.
Rashod koji je nastao dejstvom više sile
nije predmet oporezivanja PDV-om u količini
utvrđenoj aktom organizacije nadležne za osi-
guranje, odnosno aktom nadležnog državnog
organa za procenu štete. Pod dejstvom više
sile treba smatrati događaje koji se, u skladu
sa članom 5. Zakona o obnovi nakon elementar-
ne i druge nepogode, smatraju elementarnim i
drugim nepogodama, npr. zemljotres, poplava,
oluja, suša, rat – događaj koji je kao takav pro-
glasila Vlada.
Rashod koji je obveznik utvrdio svojim aktom
za proizvodnju za koju Normativom iz Uredbe
nije propisan dozvoljeni rashod, nije predmet
oporezivanja PDV-om, a pritom obveznik nema
obavezu da svoj akt dostavlja Poreskom organu.
Važno je napomenuti da obveznik PDV-a
svojim opštim aktom utvrđuje normativ ras-
hoda samo za rashod koji je nastao pri mani-
pulaciji dobrima, kao posledica prirodnih
uticaja, tehnološkog procesa ili preduzima-
nja neophodnih radnji u postupku proizvodnje
i prometa dobara.
Međutim, u postupku kontrole poreski organ
može da ospori te količine ukoliko smatra da
su iste neprimerene realnom rashodu proizvod-
nje. I ovaj rashod se izražava u procentu od ko-
ličine dobara koja su u određenom poreskom
periodu nabavljena, prerađena, proizvedena
ili prodata. Radi pravilnog utvrđivanja ovog
rashoda obveznik PDV-a – proizvođač u svojoj
evidenciji, između ostalog, treba da obezbedi
i podatke o datumu proizvodnje dobara (datum
od kog ta dobra mogu da se koriste ili kada se
stavljaju u magacin gotovih proizvoda), roku tra-
janja, proizvedenoj količini i sl.
Ovlašćeno lice ili popisna komisija obve-
znika utvrđuje rashod dobara za koji ne posto-
ji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za
određeni poreski period, primenom procenta
predviđenog Normativom rashoda, odnosno nor-
mativom obveznika, na količinu dobara koja je
u tom poreskom periodu nabavljena, prerađena,
proizvedena ili prodata, nezavisno od toga da
li je rashod dobara utvrđen neposredno pošto
je rashod nastao, odnosno redovnim ili vanred-
nim popisom robe u skladištu, stovarištu, ma-
gacinu, prodavnici ili drugom sličnom objektu,
a o izvršenom popisu obavezno se sastavljaju za-
pisnik i popisna lista.
Rashod dobara koji podleže PDV-u –
nedozvoljeni rashod
Utvrđeni i iskazani rashod koji je iznad
količine utvrđene Normativom iz Uredbe,
tj. normativom obveznika, kao i rashod koji
ne može da se tretira kao rashod nastao dej-
stvom više sile ili rashodom zbog proteka
roka trajanja dobara, predmet je oporezivanja
PDV-om, što znači da obveznik mora da utvr-
di poresku obavezu i da je prikaže u POPDV,
odnosno PPPDV u poreskom periodu kada je
utvrđen rashod.
U polje 3.7 obrasca POPDV unosi se nedo-
zvoljeni rashod (dozvoljeni se ne iskazuje u
obrascu), kao manjak koji ne može da se pravda
višom silom (onaj koji može da se pravda ne
iskazuje se u obrascu).
Poreska osnovica za nedozvoljeni rashod
utvrđuje se u skladu sa članom 18. Zakona o PDV-u,
tj. to je nabavna cena tih ili sličnih dobara u
koju nije uračunat PDV, odnosno cena koštanja u
momentu utvrđivanja rashoda, kada su u pitanju
dobra sopstvene proizvodnje.
Nabavnom cenom, kao osnovicom za obračun
PDV-a, smatra se cena po kojoj takva ili slična
rashodovana dobra mogu da se nabave u momentu
utvrđivanja rashoda, odnosno otuđenja, unište-
nja, koja ne sadrži PDV, a utvrđuje se za rashod
robe (dobra) kupljene radi dalje prodaje.
Cenu koštanja čine stvarni troškovi nasta-
li do momenta rashoda – troškovi u visini tro-
škova proizvodnje.
U poresku osnovicu za nedozvoljeni rashod
akciznih proizvoda kod proizvođača akciznih
216 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
proizvoda, u skladu sa članom 17. stav 2. tačka 1)
Zakona, osim PDV-a, ulazi i akciza.
Međutim, ako dobra nemaju tržišnu vred-
nost u momentu prometa, na sopstvenu potro-
šnju, odnosno promet bez naknade tih dobara
ne obračunava se i ne plaća PDV zato što je
osnovica za obračun PDV-a jednaka nuli.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-1045/2011-04 od 10. 2. 2012:
Nabavnom cenom, kao osnovicom za obračuna-
vanje PDV, smatra se cena po kojoj se takva ili
slična dobra mogu nabaviti u momentu prometa,
a koja ne sadrži PDV, pri čemu Ministarstvo
finansija napominje da, ako je reč o dobrima koja
nemaju vrednost (tržišnu), u tom slučaju ne
postoji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV.
Stopa PDV-a koja se primenjuje na nedozvo-
ljeni rashod zavisi od vrste dobra, odnosno od
toga po kojoj se stopi to dobro oporezuje u redov-
nom prometu.
Kada je u pitanju rashod rezervnih delova
koji više nisu upotrebljivi (uništavanje za-
starelih rezervnih delova zbog npr. promene u
proizvodnji i sl.), treba skrenuti pažnju na to
da se obračunava i plaća PDV ukoliko se radi o
nedozvoljenom rashodu. Pri tome se u ovakvim
slučajevima treba vezivati za nabavke tih re-
zervnih delova (nabavka u određenom poreskom
periodu) počev od 1. 1. 2005. godine.
Nedozvoljeni rashod dobara koji ne
podleže PDV-u
Pored rashoda koji ne podleže oporezivanju
u skladu sa Uredbom ili normativom obvezni-
ka, postoji i rashod dobara koji nije obuhvaćen
Uredbom niti aktom obveznika PDV-a, koji ne
podleže oporezivanju, a proističe iz odredbe
člana 4. stav 5. Zakona, kojom je propisano da
promet dobara izvršen bez naknade (gde spada
i nedozvoljeni rashod) podleže PDV-u ako su is-
punjeni propisani uslovi, odnosno:
XXako se radi o prometu (rashodu) koji je nastao
kod lica koje je PDV obveznik,
XXako se prometuju (rashoduju) dobra koja podle-
žu oporezivanju i
XXako je PDV obračunat u prethodnoj fazi mogao
da se odbije u celini ili srazmerno.
Na osnovu navedenog sledi da ne postoji oba-
veza obračunavanja PDV-a na nedozvoljeni ras-
hod dobara:
XXkod lica koja nisu PDV obveznici, jer nemaju
mogućnost da ostvare pravo na odbitak prethod-
nog poreza, pa ni osnova da obračunaju PDV na
svoj rashod dobara;
XXkod lica koja se bave prometom dobara iz čla-
na 25. Zakona jer nemaju pravo na odbitak pret-
hodnog poreza po osnovu nabavki, čak i u slučaju
kada takva dobra prometuju (u skladu sa članom
25. stav 2. tačka 3a) Zakona o PDV-u);
XXkada PDV obračunat u prethodnoj fazi obve-
znik PDV-a nije mogao da odbije u celini ili
srazmerno, bez obzira na visinu rashoda (npr.
za nabavke iz člana 29. Zakona).
Međutim, obveznici PDV-a koji se bave pro-
metom dobara sa pravom na odbitak i delimično
bez prava na odbitak prethodnog poreza, s
obzirom na to da imaju obavezu da, u skladu sa
članom 32. Zakona o PDV-u, vrše podelu prethod-
nog poreza prema ekonomskoj pripadnosti ili
da primenjuju srazmerni odbitak, dužni su da za
rashod nastao na nabavljenim dobrima radi re-
alizacije oporezivog prometa, ukoliko je preko
dozvoljenog, obračunaju i plate PDV.
Rashod osnovnih sredstava i opreme i
obaveza za PDV
Prilikom godišnjeg popisa daje se predlog
i za otpis (rashod) osnovnih sredstava, koji se
vrši u skladu sa propisima koji regulišu amor-
tizaciju osnovnih sredstava, kao i opreme, što
se ne smatra prometom u smislu Zakona. Uredba
ne tretira rashod ovih dobara.
Ipak, u slučaju kada otpisana (rashodova-
na) osnovna sredstva i opremu obveznik PDV-a
prodaje, a imao je pravo na odbitak prethodnog
poreza prilikom njihove nabavke, PDV se obra-
čunava jer je u pitanju promet, a ne rashod.
Kada su u pitanju rashodovana osnovna sred-
stva i oprema, poreska osnovica za obračun
PDV-a prilikom prodaje tih sredstava jeste
ostvarena naknada od njihove prodaje.
Međutim, kada obveznik PDV-a rashodovanu
opremu daje bez naknade,
pri čijoj je kupovini
ostvario pravo na odbitak PDV-a (nije bitno da
li je iskoristio to pravo ili nije), dužan je da
obračuna i plati PDV u skladu sa Zakonom.
DECEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 217
POREZI
Kada su u pitanju rashodovana osnovna sred-
stva i oprema, poreska osnovica za obračun
PDV-a prilikom poklanjanja, odnosno davanja
bez naknade jeste nabavna cena tih sredstava
u
momentu davanja bez naknade, shodno odredbama
člana 18. Zakona o PDV-u.
Izuzetak postoji i ovde, npr.:
XXkada obveznik bez naknade daje uništena ras-
hodovana osnovna sredstva ako ih daje kao se-
kundarnu sirovinu, pri čemu PDV obračunava
sticalac u skladu sa članom 10. stav 2. tačka 1)
Zakona o PDV-u – na osnovicu iz člana 18. Zakona
o PDV-u, ili
XXkada se radi o opasnom otpadu.
U slučaju prodaje rashodovanih osnovnih
sredstava ili opreme koja je polomljena, ošte-
ćena ili neupotrebljiva zbog istrošenosti,
obveznik PDV-a može da ih proda kao sekundar-
nu sirovinu ako takva dobra mogu da se smatraju
sekundarnom sirovinom u skladu sa Pravilni-
kom o utvrđivanju sekundarnih sirovina i uslu-
ga koje su neposredno povezane sa sekundarnim
sirovinama („Sl. glasnik RS”, br. 107/2012 i
74/2013).
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 430-00-93/2013-04 od 6. 7. 2015. godine:
Za promet dobara koja se smatraju sekundar-
nim sirovinama u smislu propisa kojima se uređuje
oporezivanje potrošnje PDV-om, a koji obveznik
PDV-a vrši drugom obvezniku PDV-a, obavezu ob-
računavanja PDV-a ima obveznik PDV-a – primalac
tih dobara kao poreski dužnik. S tim u vezi,
kada obveznik PDV-a drugom obvezniku PDV-a vrši
promet električne opreme (npr. fen, mikser,
toster, usisivač i dr.) kao otpada, u skladu sa
zakonom kojim se uređuje upravljanje otpadom, po-
reski dužnik je obveznik PDV-a – primalac tih
dobara.
Poreski tretman rashoda dobara koja se sma-
traju opasnim otpadom jeste specifičan, s obzi-
rom na to da je u pitanju otuđenje rashodovanih
dobara, ali u skladu sa posebnim propisima, pa
je Ministarstvo finansija dalo više mišljenja.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 413-00-03762/2010-04 od 11. 1. 2011. godine:
Pored toga, Ministarstvo finansija ukazuje
na to da kada obveznik PDV šalje na uništava-
nje dobra koja su posle upotrebe postala opasan
otpad u skladu sa propisima kojima se uređuje
upravljanje otpadom, PDV se ne obračunava i ne
plaća, s obzirom na to da predmetna dobra, pre-
ma mišljenju Ministarstva finansija, nemaju
vrednost.
Manjak dobara utvrđen godišnjim
popisom i obaveze za PDV
Već je navedeno da se, prema odredbi člana
4. stav 4. tačka 2) Zakona o PDV-u, sa prometom
dobara uz naknadu izjednačava:
XXuzimanje dobara koja su deo poslovne imovine
poreskog obveznika za lične potrebe osnivača,
vlasnika, zaposlenih ili drugih lica (sopstvena
potrošnja) i
XXsvaki drugi promet dobara bez naknade (gde
spade i manjak koji nije izazvan višom silom).
Stavom 5. istog člana precizirano je da se
uzimanje dobara, odnosno svaki drugi promet
dobara iz stava 4. ovog člana smatra prometom
dobara uz naknadu, pod uslovom da PDV obraču-
nat u prethodnoj fazi prometa na ta dobra ili
njihove sastavne delove može da se odbije u pot-
punosti ili srazmerno, nezavisno od toga da li
je ostvareno pravo na odbitak prethodnog pore-
za (nezavisno od toga da li je obveznik iskori-
stio svoje pravo na odbitak ili nije).
Kada je u pitanju promet bez naknade, gde se
svrstava i manjak dobara, izuzev manjka izazva-
nog višom silom ili na drugi dopušteni način,
primenjuju se svi poreski instituti kao i za pro-
met dobara uz naknadu. Pitanje manjka dobara
koji (ne)podleže PDV-u uređeno je Pravilnikom.
PDV-u podleže svaki manjak dobara koji ne
može da se smatra manjkom izazvanim višom
silom, odnosno prometom dobara u poslovne
svrhe u smislu člana 2. st. 2. i 3. Pravilnika,
gde je navedeno da se sopstvenom potrošnjom
smatra i manjak dobara, osim manjka koji
može da se pravda višom silom ili na drugi
propisani način (elementarna nepogoda, kra-
đa, saobraćajni udes i dr.), utvrđen na osnovu
akta nadležnog organa, odnosno organizacije,
dok se uzimanje dobara koja su deo poslovne
imovine poreskog obveznika u poslovne svrhe
tog poreskog obveznika ne smatra sopstvenom
potrošnjom.
Na manjak dobara po godišnjem popisu,
osim manjka koji je nastao kao posledica više
sile ili na drugi dopušten način (provalna
krađa, udes i sl.), obveznik PDV-a dužan je da
obračuna i plati PDV ukoliko je imao pravo na
218 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
odbitak PDV-a prilikom nabavke tih dobara u
celosti ili srazmerno, bez obzira na to da li
ga je iskoristio ili nije.
Poreska obaveza po osnovu utvrđenog manjka
nastaje u poreskom periodu kada je manjak utvr-
đen, odnosno kada je nadležni organ poreskog
obveznika utvrdio manjak. Praktično, to zavisi
od roka kada se kod obveznika PDV-a vrši godi-
šnji popis i kada organ obveznika donosi odlu-
ku o istom. Tako se, na primer, manjak dobara po
popisu za 2018. godinu evidentira u POPDV i
PPPDV za prvi poreski period 2019, ako je odlu-
ka doneta u 2018. godini.
Za manjak dobara poresku osnovicu obveznik
utvrđuje u skladu sa članom 18. Zakona o PDV-u,
kao na promet bez naknade. To je nabavna cena
tih dobara u trenutku utvrđivanja manjka – ako
je manjak utvrđen na dobrima koja je obveznik
nabavio kao svoju imovinu ili cena koštanja –
ako je manjak utvrđen na proizvodima sopstvene
proizvodnje.
Na utvrđeni manjak dobara koji podleže
oporezivanju obračunava se PDV po istoj po-
reskoj stopi po kojoj bi se u redovnom prome-
tu tih dobara obračunavao i plaćao PDV (10%
ili 20%). Ovakva primena stopa PDV-a moguća
je ukoliko obveznik ima tačne podatke na ko-
jim je dobrima došlo do manjka. Kada je u pi-
tanju manjak utvrđen popisom u maloprodajnim
objektima koji se zadužuju finansijski, a ne
robno, takvih podataka nema, pa mora da se
primeni opšta stopa PDV-a od 20%. PS