U „Službenom glasniku RS” br. 86/2019 objavljene su izmene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Izmenjeno je, odnosno dopunjeno šest članova Zakona, a dodata su i još dva nova člana. Od ovih osam izvršenih izmena, sedam se primenjuje na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze počev od 2020. godine, odnosno za poreski period koji počinje u 2020. godini, a izmene u vezi sa priznavanjem rashoda banaka u visini utvrđenoj u skladu sa Zakonom o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima primenjuju se na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze počev od 2019. godine.
Skip to PDF contentJANUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 5
AKTUELNA TEMA
dr Marijana Žiravac mladenović,
glavni i odgovorni urednik
časopisa „Poslovni savetnik”
Izmene i dopune Zakona o porezu na
dobit pravnih lica
U „Službenom glasniku RS” br. 86/2019 objavljene
su izmene i dopune Zakona o
porezu na dobit pravnih lica. Izmenjeno je, odnosno
dopunjeno šest članova
Zakona, a dodata su i još dva nova člana.
Od ovih osam izvršenih izmena, sedam
se primenjuje na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze
počev od 2020. godine, odnosno
za poreski period koji počinje u 2020. godini,
a izmene u vezi sa priznavanjem rashoda
banaka u visini utvrđenoj u skladu sa
Zakonom o konverziji stambenih kredita indeksiranih
u švajcarskim
francima
primenjuju se na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze
počev od 2019. godine.
Uvod
Usvojene su sledeće izmene i dopune Zakona o
porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS”,
br. 25/2001 … i 95/2018):
XXpriznaje se rashod
koji banka ima po osnovu
umanjenja duga koji snosi, u skladu sa zakonom ko-
jim je uređena konverzija kredita indeksiranih
u švajcarskim
francima (ovo je jedina usvojena
izmena koja će se primenjivati već prilikom
utvrđivanja poreza na dobit za 2019. godinu,
odnosno
za poreski period koji počinje u 2019.
godini);
XXbanci se priznaje pravo na poreski kredit u
propisanom procentu
preostalog duga utvrđenog
u skladu sa zakonom kojim je uređena konverzija
kredita indeksiranih
u švajcarskim
francima;
XXobveznici koji su osnovani u skladu sa propi-
sima kojima se uređuju investicioni fondovi
oslobađaju se od utvrđivanja kapitalnog dobitka
po osnovu prodaje imovine iz člana
27. Zakona,
a prihod koji ostvare od prodaje navedene imo-
vine neće se uračunavati u osnovicu za porez na
dobit pravnih lica;
XXproširuje se pravo na poreski kredit iz člana
53a Zakona i na prihode koje domaće pravno lice
ostvari u inostranstvu od usluga na koji je pla-
ćen porez po odbitku;
XXuvodi se obaveza za rezidentnog
obveznika –
krajnje matično
pravno lice da dostavlja
izveštaj
o kontrolisanim
transakcijama međunarodne
grupe povezanih lica;
XXvrše se pravnotehnička
preciziranja pojedi-
nih odredbi Zakona.
Izmena koja se primenjuje od
utvrđivanja poreza na dobit za 2019.
godinu
U članu
22a Zakona o porezu na dobit pravnih
lica (ZPDPL) posle stava 5. dodat je novi stav 6,
koji glasi:
„Na teret rashoda
banke priznaje se iznos
rashoda
utvrđen u bilansu uspeha banke po
osnovu umanjenja duga koji snosi banka u visini
utvrđenoj u skladu sa zakonom kojim je uređena
konverzija stambenih kredita indeksiranih
u
švajcarskim
francima.”
Ovom izmenom ZPDPL usklađuje se sa odred-
bom člana
14. stav 1. Zakona o konverziji stam-
benih kredita indeksiranih
u švajcarskim
francima („Sl. glasnik RS”, br. 31/2019 – dalje:
Zakon o konverziji), kojom je propisano da se iz-
nos umanjenja duga koji snosi banka, a utvrđen je
u skladu sa obračunom iz člana
4. ovog zakona,
u celosti smatra poreski priznatim rashodom
u smislu zakona kojim se uređuje oporezivanje
dobiti pravnih lica.
Tim članom
4. Zakona o konverziji propisa-
no je da je banka u kojoj korisnik otplaćuje stam-
beni kredit, odnosno
koja ima potraživanje po
osnovu tog kredita na dan stupanja na snagu ovog
zakona, dužna
da ponudi konverziju preostalog
duga po tom kreditu u dug indeksiran
u evri-
6 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
AKTUELNA TEMA
ma po kursu za konverziju. Preostali dug u tom
smislu čini iznos glavnice na dan konverzije,
uvećan za iznos dospele, a nenaplaćene redovne
kamate na dan konverzije. Tako dobijeni iznos
konverzijom se umanjuje za 38%. Znači, bankama
se, kao rashod
u poreskom bilansu, priznaje
gubitak koji ostvare po osnovu predmetne
kon-
verzije, koji inače ne bi bio priznat primenom
postojećih pravila iz čl. 16. i 22a Zakona, a pre
ovih izmena.
Ističemo da je ovo je jedina izmena koja će
se primenjivati već prilikom utvrđivanja po-
reza na dobit za 2019. godinu, tj. za poreski pe-
riod koji počinje u 2019. godini. Dakle, iznos
od 38% preostalog duga koji banka otpiše dužniku
u skladu sa Zakonom o konverziji, koji
se u tekućem bilansu uspeha evidentira
kao
rashod
po osnovu otpisa potraživanja, pri-
znaje se u poreskom bilansu bez bilo kakvih
uslova.
Izmene koje se primenjuju od
utvrđivanja poreza na dobit za 2020.
godinu
U skladu sa novim stavom 3. člana
25. ZPDPL-a,
prihod koji rezidentni
obveznik, osnovan u
skladu sa propisima kojima se uređuju inve-
sticioni fondovi, ostvari po osnovu otuđenja
imovine iz člana
27. stav 1. ZPDPL-a, ne ulazi u
poresku osnovicu. To znači da u poresku osno-
vicu investicionog fonda ne ulaze prihodi
ostvareni prodajom, odnosno
drugim prenosom
uz naknadu:
1) nepokretnosti koje je koristio, odnosno
ko-
risti kao osnovno sredstvo za obavljanje
delat-
nosti, uključujući i nepokretnosti u izgradnji;
2) prava intelektualne
svojine;
3) udela u kapitalu pravnih lica i akcija i osta-
lih hartija od vrednosti
koje, u skladu sa MRS,
odnosno
MSFI i MSFI za MSP, predstavljaju
dugoročne
finansijske
plasmane, osim obve-
znica izdatih u skladu sa propisima kojima se
uređuje izmirenje obaveze Republike po osnovu
zajma
za privredni
razvoj, kao i devizne štednje
građana i dužničkih
hartija od vrednosti
čiji
je izdavalac, u skladu sa zakonom, Republika,
autonomna
pokrajina, jedinica lokalne samou-
prave ili Narodna
banka Srbije;
4) investicionih jedinica otkupljenih
od stra-
ne otvorenog investicionog fonda u skladu sa
zakonom kojim se uređuju investicioni fondovi.
I u članu
27. ZPDPL-a izvršena je izmena tako
što je dodat stav 5, koji glasi: „Kapitalni dobi-
tak, odnosno
gubitak, u skladu sa ovim članom,
ne
utvrđuje obveznik koji je osnovan shodno
propi-
sima kojima se uređuju investicioni fondovi.”
Znači, novine u članovima
25. i 27. ZPDPL-a odnose
se na obveznike koji su osnovani u skladu sa:
XXZakonom o otvorenim investicionim fondo-
vima sa javnom ponudom („Sl. glasnik RS”, br.
73/2019);
XXZakonom o alternativnim investicionim
fondovima („Sl. glasnik RS”, br. 73/2019).
Dakle, obveznici koji su osnovani u skladu
sa navedenim zakonima oslobođeni su od po-
reza na dobit po osnovu prihoda koje ostva-
re od prodaje imovine navedene u članu
27.
stav 1. Zakona, jer prihod koji evidentiraju
po ovom osnovu isključuju u poreskom bilan-
su. Osim toga, po ovom osnovu predmetni
obve-
znici neće utvrđivati ni kapitalni dobitak.
Dodat je novi član
50k, kojim se poreskom ob-
vezniku – banci priznaje pravo na poreski kre-
dit u iznosu od 2% preostalog duga utvrđenog u
skladu sa članom
4. stav 2. Zakona o konverziji
stambenih kredita indeksiranih
u švajcarskim
francima („Sl. glasnik RS”, broj 31/19). Ovaj po-
reski kredit obveznik koristi u dva uzastopna
poreska perioda, i to u iznosu od 50% tako obra-
čunatog poreskog kredita. U slučaju da obveznik
ne može da iskoristi poreski kredit na pomenu-
ti način, neiskorišćeni iznos poreskog kredi-
ta može da se prenese na račun poreza na dobit
iz budućih obračunskih
perioda, ali ne duže
od deset godina.
Stavom 4. novog člana
50k propisano je da
ministar finansija bliže uređuje način ostva-
rivanja prava na poreski kredit iz stava 1. ovog
člana.
Kao što je već pomenuto, preostali dug
čini iznos glavnice na dan konverzije, uvećan
za iznos dospele, a nenaplaćene redovne kamate
na dan konverzije.
Član 53a ZPDPL-a izmenjen je tako da rezidentni
obveznik ima pravo da koristi poreski kre-
dit za porez po odbitku
koji je plaćen u drugoj
državi na prihode od:
„kamata,
JANUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 7
AKTUELNA TEMA
„autorskih
naknada,
„naknada
po osnovu zakupa nepokretnosti i po-
kretnih stvari,
„dividendi koje ne ispunjavaju uslove da bi se
na njih primenile odredbe člana
52. Zakona i
„usluga.
Dakle, proširenje prava na poreski kre-
dit sastoji se u tome što će obveznici imati
pravo na poreski kredit i po osnovu prihoda
od usluga ostvarenih u drugoj državi, na koji
je plaćen porez po odbitku.
Ipak, u skladu sa ugovorima o izbegavanju
dvostrukog oporezivanja koje je zaključila Re-
publika Srbija, u najvećem broju slučajeva kada
su u pitanju prihodi od usluga, isključivo pravo
oporezivanja tih prihoda ima država rezidentnosti
primaoca prihoda. Znači, u slučajevi-
ma kada rezident
Srbije ostvaruje prihode od
usluga u državama sa kojima je u primeni UIDO,
u najvećem broju slučajeva pravo oporezivanja
tih prihoda imaće isključivo Republika Srbi-
ja (naravno, pod uslovom da domaći obveznik
dostavi nerezidentnom
isplatiocu potvrdu
da je rezident
Republike Srbije i da su ispu-
njeni drugi uslovi za primenu UIDO). Dakle, u
ovom slučaju, uz ispunjenje propisanih uslova,
nerezidentni
isplatilac ne bi obračunao i
platio porez po odbitku
u skladu sa propisima
svoje države.
Ukoliko ipak porez po odbitku
na prihode od
usluga bude plaćen u drugoj zemlji, treba imati
na umu da pravo na poreski kredit iz člana
53a
ZPDPL-a može da se ostvari najviše do iznosa
koji bi se dobio primenom poreske stope od 15%
na osnovicu koja odgovara iznosu od 40% ostva-
renih prihoda, na koji je plaćen porez po odbitku
u inostranstvu.
Izmenjenim stavom 2. člana
57. ZPDPL-a pre-
cizira se primena odobrenog poreskog kon-
solidovanja u periodu od najmanje
pet godina,
odnosno
poreskih
perioda. Znači, ako se pre
isteka ovog roka izmene uslovi iz člana
55. st. 1.
i 2. ovog zakona ili se jedno
pravno lice, više
povezanih pravnih lica ili sva povezana pravna
lica u grupi naknadno
opredele za pojedinačno
oporezivanje pre isteka pomenutog roka, sva po-
vezana pravna lica dužna
su da u poreskoj pri-
javi koja se podnosi
za poreski period u kome
su prestali uslovi za poresko konsolidovanje
utvrde i srazmerno plate razliku na ime pore-
ske privilegije koju su iskoristili.
Dodat je novi član
61v ZPDPL-a, kojim se
uređuje obaveza rezidentnog
obveznika koji
se smatra krajnjim matičnim
pravnim licem
međunarodne
grupe povezanih pravnih lica
da nadležnom
poreskom organu dostavi godi-
šnji izveštaj o kontrolisanim
transakcijama
međunarodne
grupe povezanih pravnih lica na
način koji propiše ministar finansija.
„Rezidentni
obveznik koji se smatra krajnjim
matičnim
pravnim licem međunarodne
grupe po-
vezanih pravnih lica, u smislu odredaba ovog
člana,
dužan je da nadležnom
poreskom organu
dostavi godišnji izveštaj o kontrolisanim
transakcijama međunarodne
grupe povezanih
pravnih lica (dalje: godišnji izveštaj), na na-
čin koji propiše ministar finansija.
Međunarodna
grupa povezanih pravnih lica
(dalje: međunarodna
grupa), u smislu stava 1. ovog
člana,
je grupa lica koja su međusobno povezana
po osnovu vlasništva ili kontrole
u smislu
MRS, odnosno
MSFI, i čiji je ukupni
konsolido-
vani prihod, iskazan u konsolidovanim finansijskim
izveštajima za period koji prethodi
periodu za koji postoji obaveza izveštavanja u
smislu ovog člana,
najmanje
750 miliona evra u
dinarskoj protivvrednosti
po srednjem kursu
Narodne
banke Srbije na dan usvajanja konsoli-
dovanih finansijskih
izveštaja, i
1) čija jedna
ili više članica
ima obavezu
da sastavlja,
prikazuje, dostavlja
i obelodanjuje
konsolidovane finansijske
izveštaje u skladu
sa MRS, odnosno
MSFI, ili bi tu obavezu ima-
la kada bi bila pravno lice čijim akcijama se
trguje na regulisanom tržištu u Republici ili
izvan Republike, i
2) u kojoj je najmanje
jedno
pravno lice rezident
druge poreske jurisdikcije u odnosu
na
ostale članice
međunarodne
grupe, ili je najmanje
jedno
pravno lice rezident
jedne
poreske
jurisdikcije, a podleže oporezivanju u drugoj
poreskoj jurisdikciji po osnovu poslovanja pre-
ko stalne poslovne jedinice.
Krajnjim matičnim
pravnim licem međunarodne
grupe (dalje: krajnje matično
pravno lice), u
smislu stava 1. ovog člana,
smatra se pravno lice,
članica
međunarodne
grupe, ukoliko:
1) neposredno
ili posredno
nad jednim
ili
više pravnih lica, članica
međunarodne
gru-
pe, ima vlasništvo ili kontrolu
koja stvara
8 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
AKTUELNA TEMA
obavezu pripreme, sastavljanja,
prikazivanja,
dostavljanja
i obelodanjivanja konsolidovanih
finansijskih
izveštaja u skladu sa zahtevima
MRS, odnosno
MSFI, odnosno,
koje bi takvu
obavezu imalo kada bi bilo pravno lice čijim
akcijama se trguje na regulisanom tržištu u Re-
publici ili izvan Republike, i
2) ne postoji drugo pravno lice unutar
međunarodne
grupe koje ima neposredno
ili
posredno
vlasništvo ili kontrolu
nad tim li-
cem, i koje ima obavezu iz tačke 1) ovog stava.
Godišnji izveštaj se dostavlja
za poslovnu
godinu krajnjeg matičnog
pravnog lica, za koju
to lice ima obavezu da priprema finansijski
izveštaj.
Izuzetno od stava 4. ovog člana,
u slučaju
da se poslovna godina jedne
ili više članica
međunarodne
grupe razlikuje od poslovne godi-
ne krajnjeg matičnog
pravnog lica, krajnje matično
pravno lice u godišnji izveštaj za sve takve
članice
međunarodne
grupe na isti način unosi:
1) podatke
za poslovnu godinu te članice
koja
se završila u periodu od dvanaest meseci pre
poslednjeg dana perioda za koji se dostavlja
go-
dišnji izveštaj, ili
2) podatke
za period koji odgovara periodu
iz stava 4. ovog člana.
Rezidentni
obveznik, krajnje matično
pravno
lice, dužan je da nadležnom
poreskom organu
podnese
godišnji izveštaj najkasnije u roku od
dvanaest meseci od isteka poslovne godine za
koju se dostavlja
godišnji izveštaj.
Poreskom jurisdikcijom za potrebe ovog
člana
smatraće se svaka teritorija koja prime-
njuje zasebno poresko zakonodavstvo koje je ne-
zavisno od propisa neke druge teritorije, bez
obzira na to da li se smatra zasebnom državom
ili delom teritorije druge države.
Ministar finansija, oslanjajući se na izvore
vezane za dobru praksu
u vezi sa izveštavanjem
o kontrolisanim
transakcijama Organizacije za
ekonomsku saradnju i razvoj, bliže uređuje uslo-
ve i način podnošenja
godišnjeg izveštaja.”
S obzirom na to da se očekuje i donošenje pra-
vilnika od strane ministra finansija, njime će
se predmetna
pravila bliže urediti. PS
KALKULATOR KAMATA
u okviru elektronskog izdanja ING-PRO PROPISI.NET
Osim obračuna zatezne kamate u dinarima ili u nekoj od stranih valuta (evro, dolar, švajcarski franak),
uz pomoć našeg kalkulatora pretplatnici mogu da vrše i obračun kamate za neblagovremeno plaćene javne
prihode i za neblagovremeno plaćeni carinski dug i kaznu u carinskom postupku, zatim obračun kamate po
eskontnoj/referentnoj stopi Narodne banke Srbije i po referentnoj stopi Evropske centralne banke (ECB), kao
i obračun kamate po presudama/odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Pored navedenih, tu je i obračun uz
pomoć indeksa potrošačkih cena, a pored svih ovih definisanih kamatnih stopa koje mi ažuriramo, postoji i
opcija Moje kamatne stope, pomoću koje svaki korisnik može da definiše kamatne stope kako bi prilagodio
obračun kamata sopstvenim potrebama.
Obračune kamata pretplatnici mogu da sačuvaju u okviru baze, a mogu i da vrše promene na računu, odnosno
da evidentiraju nova zaduženja i otplate, uz mogućnost da biraju da li će se delimična otplata duga prvo oduzimati
od kamate ili od glavnice.
Kalkulator vrši obračune kamata proporcionalnom ili konformnom metodom. Pored ovih, postoji i jedinstvena
mešovita metoda (za zateznu kamatu do 2. 3. 2001. primenjuje se konformna metoda, a od 3. 3. 2001.
proporcionalna), koja omogućava jedinstven obračun kamate za period pre i posle tog perioda. Shodno tome, po
istom principu funkcioniše i obračun kamate na neblagovremeno plaćene javne prihode, na neblagovremeno
plaćen carinski dug i neblagovremeno plaćenu kaznu u carinskom postupku (do 31. 12. 2012. konformna, od 1. 1.
2013. proporcionalna metoda).
Zbirni obračun kamata omogućava obračun duga po više različitih faktura (računa), po principu: jedan
poverilac, jedan dužnik, više novčanih potraživanja i iznos ukupnog duga po svim tim različitim osnovama.
Za pretplatu i druge informacije pišite nam na: office@ingpro.rs ili nas pozovite na: 011/2836-820, 2836-821, 2836-822.
AKTUELNA TEMA
dr Marijana Žiravac mladenović,
glavni i odgovorni urednik
časopisa „Poslovni savetnik”
Izmene i dopune Zakona o porezu na
dobit pravnih lica
U „Službenom glasniku RS” br. 86/2019 objavljene
su izmene i dopune Zakona o
porezu na dobit pravnih lica. Izmenjeno je, odnosno
dopunjeno šest članova
Zakona, a dodata su i još dva nova člana.
Od ovih osam izvršenih izmena, sedam
se primenjuje na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze
počev od 2020. godine, odnosno
za poreski period koji počinje u 2020. godini,
a izmene u vezi sa priznavanjem rashoda
banaka u visini utvrđenoj u skladu sa
Zakonom o konverziji stambenih kredita indeksiranih
u švajcarskim
francima
primenjuju se na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze
počev od 2019. godine.
Uvod
Usvojene su sledeće izmene i dopune Zakona o
porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS”,
br. 25/2001 … i 95/2018):
XXpriznaje se rashod
koji banka ima po osnovu
umanjenja duga koji snosi, u skladu sa zakonom ko-
jim je uređena konverzija kredita indeksiranih
u švajcarskim
francima (ovo je jedina usvojena
izmena koja će se primenjivati već prilikom
utvrđivanja poreza na dobit za 2019. godinu,
odnosno
za poreski period koji počinje u 2019.
godini);
XXbanci se priznaje pravo na poreski kredit u
propisanom procentu
preostalog duga utvrđenog
u skladu sa zakonom kojim je uređena konverzija
kredita indeksiranih
u švajcarskim
francima;
XXobveznici koji su osnovani u skladu sa propi-
sima kojima se uređuju investicioni fondovi
oslobađaju se od utvrđivanja kapitalnog dobitka
po osnovu prodaje imovine iz člana
27. Zakona,
a prihod koji ostvare od prodaje navedene imo-
vine neće se uračunavati u osnovicu za porez na
dobit pravnih lica;
XXproširuje se pravo na poreski kredit iz člana
53a Zakona i na prihode koje domaće pravno lice
ostvari u inostranstvu od usluga na koji je pla-
ćen porez po odbitku;
XXuvodi se obaveza za rezidentnog
obveznika –
krajnje matično
pravno lice da dostavlja
izveštaj
o kontrolisanim
transakcijama međunarodne
grupe povezanih lica;
XXvrše se pravnotehnička
preciziranja pojedi-
nih odredbi Zakona.
Izmena koja se primenjuje od
utvrđivanja poreza na dobit za 2019.
godinu
U članu
22a Zakona o porezu na dobit pravnih
lica (ZPDPL) posle stava 5. dodat je novi stav 6,
koji glasi:
„Na teret rashoda
banke priznaje se iznos
rashoda
utvrđen u bilansu uspeha banke po
osnovu umanjenja duga koji snosi banka u visini
utvrđenoj u skladu sa zakonom kojim je uređena
konverzija stambenih kredita indeksiranih
u
švajcarskim
francima.”
Ovom izmenom ZPDPL usklađuje se sa odred-
bom člana
14. stav 1. Zakona o konverziji stam-
benih kredita indeksiranih
u švajcarskim
francima („Sl. glasnik RS”, br. 31/2019 – dalje:
Zakon o konverziji), kojom je propisano da se iz-
nos umanjenja duga koji snosi banka, a utvrđen je
u skladu sa obračunom iz člana
4. ovog zakona,
u celosti smatra poreski priznatim rashodom
u smislu zakona kojim se uređuje oporezivanje
dobiti pravnih lica.
Tim članom
4. Zakona o konverziji propisa-
no je da je banka u kojoj korisnik otplaćuje stam-
beni kredit, odnosno
koja ima potraživanje po
osnovu tog kredita na dan stupanja na snagu ovog
zakona, dužna
da ponudi konverziju preostalog
duga po tom kreditu u dug indeksiran
u evri-
6 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
AKTUELNA TEMA
ma po kursu za konverziju. Preostali dug u tom
smislu čini iznos glavnice na dan konverzije,
uvećan za iznos dospele, a nenaplaćene redovne
kamate na dan konverzije. Tako dobijeni iznos
konverzijom se umanjuje za 38%. Znači, bankama
se, kao rashod
u poreskom bilansu, priznaje
gubitak koji ostvare po osnovu predmetne
kon-
verzije, koji inače ne bi bio priznat primenom
postojećih pravila iz čl. 16. i 22a Zakona, a pre
ovih izmena.
Ističemo da je ovo je jedina izmena koja će
se primenjivati već prilikom utvrđivanja po-
reza na dobit za 2019. godinu, tj. za poreski pe-
riod koji počinje u 2019. godini. Dakle, iznos
od 38% preostalog duga koji banka otpiše dužniku
u skladu sa Zakonom o konverziji, koji
se u tekućem bilansu uspeha evidentira
kao
rashod
po osnovu otpisa potraživanja, pri-
znaje se u poreskom bilansu bez bilo kakvih
uslova.
Izmene koje se primenjuju od
utvrđivanja poreza na dobit za 2020.
godinu
U skladu sa novim stavom 3. člana
25. ZPDPL-a,
prihod koji rezidentni
obveznik, osnovan u
skladu sa propisima kojima se uređuju inve-
sticioni fondovi, ostvari po osnovu otuđenja
imovine iz člana
27. stav 1. ZPDPL-a, ne ulazi u
poresku osnovicu. To znači da u poresku osno-
vicu investicionog fonda ne ulaze prihodi
ostvareni prodajom, odnosno
drugim prenosom
uz naknadu:
1) nepokretnosti koje je koristio, odnosno
ko-
risti kao osnovno sredstvo za obavljanje
delat-
nosti, uključujući i nepokretnosti u izgradnji;
2) prava intelektualne
svojine;
3) udela u kapitalu pravnih lica i akcija i osta-
lih hartija od vrednosti
koje, u skladu sa MRS,
odnosno
MSFI i MSFI za MSP, predstavljaju
dugoročne
finansijske
plasmane, osim obve-
znica izdatih u skladu sa propisima kojima se
uređuje izmirenje obaveze Republike po osnovu
zajma
za privredni
razvoj, kao i devizne štednje
građana i dužničkih
hartija od vrednosti
čiji
je izdavalac, u skladu sa zakonom, Republika,
autonomna
pokrajina, jedinica lokalne samou-
prave ili Narodna
banka Srbije;
4) investicionih jedinica otkupljenih
od stra-
ne otvorenog investicionog fonda u skladu sa
zakonom kojim se uređuju investicioni fondovi.
I u članu
27. ZPDPL-a izvršena je izmena tako
što je dodat stav 5, koji glasi: „Kapitalni dobi-
tak, odnosno
gubitak, u skladu sa ovim članom,
ne
utvrđuje obveznik koji je osnovan shodno
propi-
sima kojima se uređuju investicioni fondovi.”
Znači, novine u članovima
25. i 27. ZPDPL-a odnose
se na obveznike koji su osnovani u skladu sa:
XXZakonom o otvorenim investicionim fondo-
vima sa javnom ponudom („Sl. glasnik RS”, br.
73/2019);
XXZakonom o alternativnim investicionim
fondovima („Sl. glasnik RS”, br. 73/2019).
Dakle, obveznici koji su osnovani u skladu
sa navedenim zakonima oslobođeni su od po-
reza na dobit po osnovu prihoda koje ostva-
re od prodaje imovine navedene u članu
27.
stav 1. Zakona, jer prihod koji evidentiraju
po ovom osnovu isključuju u poreskom bilan-
su. Osim toga, po ovom osnovu predmetni
obve-
znici neće utvrđivati ni kapitalni dobitak.
Dodat je novi član
50k, kojim se poreskom ob-
vezniku – banci priznaje pravo na poreski kre-
dit u iznosu od 2% preostalog duga utvrđenog u
skladu sa članom
4. stav 2. Zakona o konverziji
stambenih kredita indeksiranih
u švajcarskim
francima („Sl. glasnik RS”, broj 31/19). Ovaj po-
reski kredit obveznik koristi u dva uzastopna
poreska perioda, i to u iznosu od 50% tako obra-
čunatog poreskog kredita. U slučaju da obveznik
ne može da iskoristi poreski kredit na pomenu-
ti način, neiskorišćeni iznos poreskog kredi-
ta može da se prenese na račun poreza na dobit
iz budućih obračunskih
perioda, ali ne duže
od deset godina.
Stavom 4. novog člana
50k propisano je da
ministar finansija bliže uređuje način ostva-
rivanja prava na poreski kredit iz stava 1. ovog
člana.
Kao što je već pomenuto, preostali dug
čini iznos glavnice na dan konverzije, uvećan
za iznos dospele, a nenaplaćene redovne kamate
na dan konverzije.
Član 53a ZPDPL-a izmenjen je tako da rezidentni
obveznik ima pravo da koristi poreski kre-
dit za porez po odbitku
koji je plaćen u drugoj
državi na prihode od:
„kamata,
JANUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 7
AKTUELNA TEMA
„autorskih
naknada,
„naknada
po osnovu zakupa nepokretnosti i po-
kretnih stvari,
„dividendi koje ne ispunjavaju uslove da bi se
na njih primenile odredbe člana
52. Zakona i
„usluga.
Dakle, proširenje prava na poreski kre-
dit sastoji se u tome što će obveznici imati
pravo na poreski kredit i po osnovu prihoda
od usluga ostvarenih u drugoj državi, na koji
je plaćen porez po odbitku.
Ipak, u skladu sa ugovorima o izbegavanju
dvostrukog oporezivanja koje je zaključila Re-
publika Srbija, u najvećem broju slučajeva kada
su u pitanju prihodi od usluga, isključivo pravo
oporezivanja tih prihoda ima država rezidentnosti
primaoca prihoda. Znači, u slučajevi-
ma kada rezident
Srbije ostvaruje prihode od
usluga u državama sa kojima je u primeni UIDO,
u najvećem broju slučajeva pravo oporezivanja
tih prihoda imaće isključivo Republika Srbi-
ja (naravno, pod uslovom da domaći obveznik
dostavi nerezidentnom
isplatiocu potvrdu
da je rezident
Republike Srbije i da su ispu-
njeni drugi uslovi za primenu UIDO). Dakle, u
ovom slučaju, uz ispunjenje propisanih uslova,
nerezidentni
isplatilac ne bi obračunao i
platio porez po odbitku
u skladu sa propisima
svoje države.
Ukoliko ipak porez po odbitku
na prihode od
usluga bude plaćen u drugoj zemlji, treba imati
na umu da pravo na poreski kredit iz člana
53a
ZPDPL-a može da se ostvari najviše do iznosa
koji bi se dobio primenom poreske stope od 15%
na osnovicu koja odgovara iznosu od 40% ostva-
renih prihoda, na koji je plaćen porez po odbitku
u inostranstvu.
Izmenjenim stavom 2. člana
57. ZPDPL-a pre-
cizira se primena odobrenog poreskog kon-
solidovanja u periodu od najmanje
pet godina,
odnosno
poreskih
perioda. Znači, ako se pre
isteka ovog roka izmene uslovi iz člana
55. st. 1.
i 2. ovog zakona ili se jedno
pravno lice, više
povezanih pravnih lica ili sva povezana pravna
lica u grupi naknadno
opredele za pojedinačno
oporezivanje pre isteka pomenutog roka, sva po-
vezana pravna lica dužna
su da u poreskoj pri-
javi koja se podnosi
za poreski period u kome
su prestali uslovi za poresko konsolidovanje
utvrde i srazmerno plate razliku na ime pore-
ske privilegije koju su iskoristili.
Dodat je novi član
61v ZPDPL-a, kojim se
uređuje obaveza rezidentnog
obveznika koji
se smatra krajnjim matičnim
pravnim licem
međunarodne
grupe povezanih pravnih lica
da nadležnom
poreskom organu dostavi godi-
šnji izveštaj o kontrolisanim
transakcijama
međunarodne
grupe povezanih pravnih lica na
način koji propiše ministar finansija.
„Rezidentni
obveznik koji se smatra krajnjim
matičnim
pravnim licem međunarodne
grupe po-
vezanih pravnih lica, u smislu odredaba ovog
člana,
dužan je da nadležnom
poreskom organu
dostavi godišnji izveštaj o kontrolisanim
transakcijama međunarodne
grupe povezanih
pravnih lica (dalje: godišnji izveštaj), na na-
čin koji propiše ministar finansija.
Međunarodna
grupa povezanih pravnih lica
(dalje: međunarodna
grupa), u smislu stava 1. ovog
člana,
je grupa lica koja su međusobno povezana
po osnovu vlasništva ili kontrole
u smislu
MRS, odnosno
MSFI, i čiji je ukupni
konsolido-
vani prihod, iskazan u konsolidovanim finansijskim
izveštajima za period koji prethodi
periodu za koji postoji obaveza izveštavanja u
smislu ovog člana,
najmanje
750 miliona evra u
dinarskoj protivvrednosti
po srednjem kursu
Narodne
banke Srbije na dan usvajanja konsoli-
dovanih finansijskih
izveštaja, i
1) čija jedna
ili više članica
ima obavezu
da sastavlja,
prikazuje, dostavlja
i obelodanjuje
konsolidovane finansijske
izveštaje u skladu
sa MRS, odnosno
MSFI, ili bi tu obavezu ima-
la kada bi bila pravno lice čijim akcijama se
trguje na regulisanom tržištu u Republici ili
izvan Republike, i
2) u kojoj je najmanje
jedno
pravno lice rezident
druge poreske jurisdikcije u odnosu
na
ostale članice
međunarodne
grupe, ili je najmanje
jedno
pravno lice rezident
jedne
poreske
jurisdikcije, a podleže oporezivanju u drugoj
poreskoj jurisdikciji po osnovu poslovanja pre-
ko stalne poslovne jedinice.
Krajnjim matičnim
pravnim licem međunarodne
grupe (dalje: krajnje matično
pravno lice), u
smislu stava 1. ovog člana,
smatra se pravno lice,
članica
međunarodne
grupe, ukoliko:
1) neposredno
ili posredno
nad jednim
ili
više pravnih lica, članica
međunarodne
gru-
pe, ima vlasništvo ili kontrolu
koja stvara
8 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
AKTUELNA TEMA
obavezu pripreme, sastavljanja,
prikazivanja,
dostavljanja
i obelodanjivanja konsolidovanih
finansijskih
izveštaja u skladu sa zahtevima
MRS, odnosno
MSFI, odnosno,
koje bi takvu
obavezu imalo kada bi bilo pravno lice čijim
akcijama se trguje na regulisanom tržištu u Re-
publici ili izvan Republike, i
2) ne postoji drugo pravno lice unutar
međunarodne
grupe koje ima neposredno
ili
posredno
vlasništvo ili kontrolu
nad tim li-
cem, i koje ima obavezu iz tačke 1) ovog stava.
Godišnji izveštaj se dostavlja
za poslovnu
godinu krajnjeg matičnog
pravnog lica, za koju
to lice ima obavezu da priprema finansijski
izveštaj.
Izuzetno od stava 4. ovog člana,
u slučaju
da se poslovna godina jedne
ili više članica
međunarodne
grupe razlikuje od poslovne godi-
ne krajnjeg matičnog
pravnog lica, krajnje matično
pravno lice u godišnji izveštaj za sve takve
članice
međunarodne
grupe na isti način unosi:
1) podatke
za poslovnu godinu te članice
koja
se završila u periodu od dvanaest meseci pre
poslednjeg dana perioda za koji se dostavlja
go-
dišnji izveštaj, ili
2) podatke
za period koji odgovara periodu
iz stava 4. ovog člana.
Rezidentni
obveznik, krajnje matično
pravno
lice, dužan je da nadležnom
poreskom organu
podnese
godišnji izveštaj najkasnije u roku od
dvanaest meseci od isteka poslovne godine za
koju se dostavlja
godišnji izveštaj.
Poreskom jurisdikcijom za potrebe ovog
člana
smatraće se svaka teritorija koja prime-
njuje zasebno poresko zakonodavstvo koje je ne-
zavisno od propisa neke druge teritorije, bez
obzira na to da li se smatra zasebnom državom
ili delom teritorije druge države.
Ministar finansija, oslanjajući se na izvore
vezane za dobru praksu
u vezi sa izveštavanjem
o kontrolisanim
transakcijama Organizacije za
ekonomsku saradnju i razvoj, bliže uređuje uslo-
ve i način podnošenja
godišnjeg izveštaja.”
S obzirom na to da se očekuje i donošenje pra-
vilnika od strane ministra finansija, njime će
se predmetna
pravila bliže urediti. PS
KALKULATOR KAMATA
u okviru elektronskog izdanja ING-PRO PROPISI.NET
Osim obračuna zatezne kamate u dinarima ili u nekoj od stranih valuta (evro, dolar, švajcarski franak),
uz pomoć našeg kalkulatora pretplatnici mogu da vrše i obračun kamate za neblagovremeno plaćene javne
prihode i za neblagovremeno plaćeni carinski dug i kaznu u carinskom postupku, zatim obračun kamate po
eskontnoj/referentnoj stopi Narodne banke Srbije i po referentnoj stopi Evropske centralne banke (ECB), kao
i obračun kamate po presudama/odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Pored navedenih, tu je i obračun uz
pomoć indeksa potrošačkih cena, a pored svih ovih definisanih kamatnih stopa koje mi ažuriramo, postoji i
opcija Moje kamatne stope, pomoću koje svaki korisnik može da definiše kamatne stope kako bi prilagodio
obračun kamata sopstvenim potrebama.
Obračune kamata pretplatnici mogu da sačuvaju u okviru baze, a mogu i da vrše promene na računu, odnosno
da evidentiraju nova zaduženja i otplate, uz mogućnost da biraju da li će se delimična otplata duga prvo oduzimati
od kamate ili od glavnice.
Kalkulator vrši obračune kamata proporcionalnom ili konformnom metodom. Pored ovih, postoji i jedinstvena
mešovita metoda (za zateznu kamatu do 2. 3. 2001. primenjuje se konformna metoda, a od 3. 3. 2001.
proporcionalna), koja omogućava jedinstven obračun kamate za period pre i posle tog perioda. Shodno tome, po
istom principu funkcioniše i obračun kamate na neblagovremeno plaćene javne prihode, na neblagovremeno
plaćen carinski dug i neblagovremeno plaćenu kaznu u carinskom postupku (do 31. 12. 2012. konformna, od 1. 1.
2013. proporcionalna metoda).
Zbirni obračun kamata omogućava obračun duga po više različitih faktura (računa), po principu: jedan
poverilac, jedan dužnik, više novčanih potraživanja i iznos ukupnog duga po svim tim različitim osnovama.
Za pretplatu i druge informacije pišite nam na: office@ingpro.rs ili nas pozovite na: 011/2836-820, 2836-821, 2836-822.