Naknada troškova i solidarne pomoći pred- stavlja jedinstven naziv za veći broj isplata za zaposlene ili zaposlenima za članove njihovih porodica, od slučaja do slučaja, za konkretne na- mene utvrđene opštim aktom, odnosno ugovorom o radu kod poslodavca. Ove isplate imaju svoju za- konsku osnovu isplate i oporezivanja u: 1) Zakonu o radu („Sl. glasnik RS”, br. 24/2005… i 113/2017),2) Zakonu o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS”, br. 24/2001… i 86/2019 – dalje: Zakon o porezu); 3) Pravilniku o ostvarivanju prava na poreska izu- zimanja za primanja po osnovu pomoći zbog unište- nja ili oštećenja imovine, organizovane socijalne i humanitarne pomoći, stipendija i kredita uče- nika i studenata, hranarina sportista amatera i prava na poresko oslobođenje za primanja po osnovu solidarne pomoći za slučaj bolesti („Sl. glasnik RS”, br. 31/2001 i 5/2005 – dalje: Pravilnik).
Skip to PDF contentZARADE
Mr Željko Albaneze
Naknade troškova i solidarne pomoć
zaposlenima i članovima njihovih
porodica
Uvod
Naknada troškova i solidarne pomoći predstavlja
jedinstven
naziv
za
veći
broj
isplata
zazaposlene
ili
zaposlenima
za
članove
njihovih
porodica,
od
slučaja
do
slučaja,
za
konkretne
namene
utvrđene
opštim
aktom,
odnosno
ugovorom
o
radu
kod
poslodavca.
Ove
isplate
imaju
svoju
zakonsku
osnovu
isplate
i oporezivanja
u:
1) Zakonu o radu („Sl. glasnik RS”, br. 24/2005… i
113/2017),
2) Zakonu o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik
RS”, br. 24/2001… i 86/2019 – dalje: Zakon o porezu);
3) Pravilniku o ostvarivanju prava na poreska izuzimanja
za
primanja
po
osnovu
pomoći
zbog
uništenja
ili
oštećenja
imovine,
organizovane
socijalne
i
humanitarne
pomoći,
stipendija
i kredita
učenika
i studenata,
hranarina
sportista
amatera
i
prava
na
poresko
oslobođenje
za
primanja
po
osnovu
solidarne
pomoći
za
slučaj
bolesti
(„Sl. glasnik
RS”,
br. 31/2001 i 5/2005 – dalje:
Pravilnik).
U članku će biti obrađene sledeće kategorije
isplata sa karakterom naknade troškova, odnosno
solidarne pomoći:
1) pomoć u slučaju smrti zaposlenog ili člana
njegove porodice;
2) pomoć za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije
ili
invalidnosti;
3)
pomoć
zbog
uništenja
ili
oštećenja
imovine
usled
vanrednih
događaja;
4)
isplate
po
osnovu
organizovane
socijalne
i
humanitarne
pomoći.
U poslednjem delu članka biće obrađene i solidarne
pomoći
predviđene
za
zaposlene
u
javnom
sektoru.
Sve navedene naknade troškova i pomoći zaposlenima
proističu
iz odredaba
Zakona
o radu
i
nisu
vezane
za
rad
i rezultate
rada,
već
za
pojedine
vanredne
situacije
u kojima
se
mogu
naći
zaposleni,
kada
im je potrebna
dodatna
socijalna
zaštita.
Zato
ove
isplate
imaju
i svoj
karakterističan
poreski
tretman.
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
F
Sve isplate o kojima je reč u članku odnose
se
na
zaposlene,
dakle
na
lica
koja
su u radnom odnosu na teritoriji Republike
Srbije kod domaćeg ili stranog pravnog lica
ili kod preduzetnika (član 2. Zakona o radu).
Izmenama i dopunama Zakona o porezu (objavljenim
u „Sl. glasniku
RS”
br. 86/2019) inovirane
su
odredbe
o plaćanju
i poreskom
tretmanu
naknade
troškova
i solidarne
pomoći
u slučaju
smrti
zaposlenog
i člana
porodice
zaposlenog.
Naime,
povodom
smrti
zaposlenog
ili
člana
njegove
porodice
poslodavci,
u skladu
sa
Zakonom
o radu,
imaju
obavezu
naknade
troškova
pogrebnih
usluga,
ali
i
mogućnost
dodatnih
isplata
po
osnovu
solidarne
pomoći,
tako
da
su
ove
dve
isplate
i
njihov
novi
poreski
tretman
predmet
analize
u nastavku
teksta.
1 Ispla
Prema odredbama člana 9. stav 1. tačka 9) Zakona
o porezu, ne plaća se porez na dohodak građana na
primanja ostvarena po osnovu pomoći koju u slučaju
smrti:
▶
zaposlenog ili
▶ penzionisanog zaposlenog,
poslodavac isplaćuje članu njegove porodice – do
69.789 dinara.
Ove odredbe iskazuju poreski tretman isplate
koja je inače propisana članom 119. stav 1. tačka
2) Zakona o radu, u kom je utvrđena obaveza poslodavca
da
isplati
naknadu
troškova
pogrebnih
usluga
članovima
uže
porodice
u slučaju
smrti
zaposlenog.
Prema
odredbi
stava
4. istog
člana,
članovima
uže
porodice
smatraju
se
bračni
drug
i
deca
zaposlenog.
Ovde treba odmah ukazati na razliku između navedene
dve
regulative,
tj.
da:
1)
Zakon
o radu
u slučaju
smrti
zaposlenog
propisuje
isplatu
„članu
uže
porodice”,
a Zakon
o pore-
zu „članu porodice”, pri čemu ovaj zakon pod tim
podrazumeva bračnog druga, roditelja, decu, usvojenika
i usvojioca
zaposlenog;
2)
Zakon
o radu
ne
pominje
isplatu
povodom
smrti
penzionisanog
zaposlenog,
dok
Zakon
o porezu
propisuje
poresko
izuzimanje
ako
se
pomoć
isplaćuje
povodom
smrti
penzionisanog
zaposlenog.
Treba naglasiti da oba propisa regulišu
isplatu u vidu pomoći, odnosno naknade troškova,
a nije reč
o solidarnoj
pomoći
povodom
smrti
zaposlenog,
što
poslodavci
treba
da
imaju
u vidu.
1.1 Naknad
Kao što je rečeno, Zakon o radu propisuje oba-
vezu poslodavca da članu uže porodice isplati
naknadu troškova pogrebnih usluga u slučaju
smrti zaposlenog. Istovremeno, prema odredbi
stava 4. istog člana, članovima uže porodice smatraju
se
bračni
drug
i deca
zaposlenog.
Posebno ističemo da su samo ovaj slučaj i
samo ova isplata u vidu naknade troškova obavezni
za
poslodavce
po
Zakonu
o radu,
dok
drugi
slučajevi
isplata
po
istim
povodima
nisu
zakonska
obaveza.
Na primer:
a) po Zakonu o radu ne postoji obaveza poslodavca
da članovima (šire) porodice pokriva troškove
pogrebnih
usluga
u slučaju
smrti
zaposlenog
(njegovim
roditeljima
ili
braći
i sestrama),
pri
čemu
ovakve
isplate
mogu
da se
obavljaju
samo
ako
se
predvide
opštim
aktom
ili
ugovorom
o radu;
b)
po
Zakonu
o radu
ne
postoji
obaveza
poslodavca
da,
pored
naknade
pogrebnih
troškova,
članu
uže
porodice
zaposlenog
isplati
i solidarnu
pomoć,
a
tek
ako
ovakvu
isplatu
predvidi
svojim
opštim
aktom
ili
ugovorom
o radu,
poslodavac
će na
nju
biti
i obavezan.
U svakom slučaju poslodavci u svom aktu mo-
raju da regulišu obaveznost isplate naknade po-
grebnih troškova članu uže porodice umrlog
zaposlenog, a čak ako to i ne učine, ovu isplatu
moraju da obave neposrednom primenom navedene
odredbe
Zakona
o radu.
APRIL 2020.
●
ZARADE
Opšti uslovi za isplatu naknade troškova u
slučaju smrti zaposlenog jesu:
1) da se uz zahtev za isplatu poslodavcu podnese
umrlica, odnosno izvod iz knjige umrlih;
2) da se poslodavcu podnese dokaz da je reč o članu
uže porodice, odnosno o supruzi ili detetu zaposlenog
kome
se
isplata
dodeljuje
u slučaju
smrti
zaposlenog;
3)
da se
poslodavcu
dostavi
predračun
troškova,
odnosno
računi
sa
troškovima
sahrane.
Verodostojnim dokumentom o troškovima sahrane,
prema
stavu
Ministarstva
finansija
i
ekonomije
broj
011-00-00667/2003-04 od
2. decembra
2003.
godine,
može
se
smatrati,
između
ostalog,
i
ugovor
o kupovini
grobne
parcele
od
fizičkog
lica.
Za sve troškove pogrebnih usluga mora da
postoji verodostojna dokumentacija, koja je di-
rektno vezana za sahranu pokojnika.
Prema tome, poslodavac je dužan da članovima
uže
porodice
nadoknadi
troškove
prema
podnetim
računima,
pri
čemu
se
podrazumeva
da
se
isplata
poslodavca
odnosi
samo
na
pokriće
direktnih
troškova
sahrane.
Ako
opštim
aktom
ili
ugovorom
o radu
kod
poslodavca
nije utvrđen
način
isplate
naknade
troškova
pogrebnih
usluga,
odredba
člana
119. stav
1. tačka
1) Zakona
o radu
može
neposredno
da se
primeni
(da se
pomoć
isplaćuje
nakon
stavljanja
na
uvid
troškova,
odnosno
računa
pogrebnih
usluga).
Član
uže
porodice
trebalo
bi
da se
obrati
zahtevom
poslodavcu
sa
priloženim
računom
nadležne
službe
o visini
pogrebnih
troškova.
Mišljenja smo da:
1) nema smetnji da se deo pomoći isplati u
trenutku kada se sazna za smrtni slučaj, kao i da
se razlika do punog iznosa troškova članu uže
porodice isplati nakon podnošenja računa na
osnovu kog su plaćene pogrebne usluge;
2) pomoć u celosti može da se isplati odmah
ukoliko su troškovi pogrebnih usluga poznati
u trenutku kada se sazna za smrt zaposlenog.
Na sticanje prava na isplatu naknade troškova
članu porodice nije od uticaja činjenica da li je
on živeo u porodičnom domaćinstvu sa zaposlenim
ili
ne.
POSLOVNI SAVETNIK
101
102
ZARADE
Obrazac 1: Rešenje direktora kod poslodavca o naknadi troškova pogrebnih usluga članu uže porodice
u slučaju
smrti
zaposlenog
Na osnovu člana 119. stav 1. tačka 2) i člana 192. Zakona o radu, kao i člana _____ Kolektivnog
ugovora kod poslodavca, direktor dana ___________ . godine donosi
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
REŠENJE
1. Supružniku_____________________(ime i prezime zaposlenog) i to: _________________________
(ime, prezime, prebivalište supružnika zaposlenog) utvrđuje se pravo na isplatu naknade troškova
pogrebnih usluga zbog smrti zaposlenog.
2. Naknada troškova pogrebnih usluga utvrđuje se u iznosu od __________ dinara, a supružniku
će biti isplaćena u roku od ____________ na osnovu verodostojne dokumentacije.
Obrazloženje
Dana __________ . godine supruga zaposlenog ________________ (ime i prezime zaposlenog) podne-
la je pisani zahtev za isplatu naknade troškova pogrebnih usluga zbog smrti supruga – zaposlenog.
Uz navedeni zahtev supruga je priložila i primerak Izvoda iz matične knjige umrlih za zaposlenog
br. _______ od __________ . godine, izdat od strane nadležnog organa _________________ (naziv
organa opštinske uprave koja je izdala Izvod), zatim Izvod iz matične knjige venčanih kojim dokazuje
svojstvo
supruge,
odnosno
člana
uže
porodice,
kao i račun
o troškovima
pogrebnih
usluga
za
zaposlenog.
Članom 119. stav 1. tačka 2) Zakona o radu predviđeno je da je poslodavac dužan da isplati članovima
uže
porodice
naknadu
troškova
pogrebnih
usluga
u slučaju
smrti
zaposlenog.
Kako
se,
u
smislu
navedenih
zakonskih
odredbi,
članom
uže
porodice
smatra
i
supruga,
to
je
njoj
isplaćena
naknada
pogrebnih
troškova
za
zaposlenog
supruga
___________________________
(ime
i prezime
zaposlenog),
a po
podnošenju
neophodne
dokumentacije.
Pouka o pravnom leku:
Ovo rešenje je konačno. Protiv ovog rešenja članovi uže porodice imaju pravo da pokrenu spor
pred nadležnim sudom u roku od šezdeset dana od dana dostavljanja.
U _______________ dana __________ . godine
Direktor
1.2 Naknad
penzionisanog zaposlenog
Naknada troškova za smrt penzionisanog
zaposlenog može da se isplaćuje samo ako je to
uređeno opštim aktom kod poslodavca (kolektivni
ugovor,
pravilnik
o radu),
odnosno
ugovorom
o radu.
Međutim, ono što poslodavci moraju da preciziraju
u ovoj
regulativi
jeste
ko
je penzionisani
zaposleni
za
konkretnog
poslodavca
koji
želi
ovakvu
pomoć
da isplaćuje.
U svakom
slučaju
to
je
lice
koje
je bilo
zaposleno
kod
poslodavca
ispla-
tioca, s tim što će verovatno poslodavci definisati
koji
je to
broj
godina
radnog
staža
koji
je
potreban
za
isplatu
ove
naknade
troškova,
pri
čemu
tačan
kriterijum
isplate
treba
upisati
u
opšti
akt,
odnosno
ugovor
o radu.
Da
li će, osim
godina
radnog
staža,
biti
tražen
još
neki
uslov
za
ovu
isplatu,
u celini
zavisi
od
regulative
poslodavca.
1.3 S
Saglasno članu 120. tačka 1) Zakona o radu, poslodavac
opštim
aktom,
odnosno
ugovorom
o radu
može
da utvrdi pravo na solidarnu pomoć. Ova
vrsta isplate je fakultativna, odnosno neobavezujuća
za
poslodavce,
pa
ostaje
da poslodavci
eventualno
u dogovoru
sa
sindikalnim
organizacijama
kroz
kolektivni
ugovor
ili
drugi
akt
preciziraju
vidove
i visinu
pojedinih
isplata
povodom
pomoći
zaposlenima.
Takva
može
da bude
i solidarna
pomoć
porodici
u slučaju
smrti
zaposlenog,
koja
će
se
isplaćivati
samo
ako
je utvrđena
i na
način
na
koji
je utvrđena
u opštim
aktima
poslodavca.
U
svakom
slučaju
nema
smetnji
da se
za
umrlog
zaposlenog,
pored
prava
na
naknadu
troškova,
predvidi
i pravo
na
solidarnu
pomoć.
Uz
regulisanje
ovog
prava
poslodavac
treba
da precizira:
▶ iznos ove pomoći,
▶ ev
entualne druge kriterijume (npr. godine rada
kod poslodavca, socijalno stanje zaposlenog i sl.).
Ako pitanje solidarne pomoći u slučaju smrti
zaposlenog nije uređeno opštim aktom ili ugovo-
rom o radu, smatramo da nema smetnji da posloda-
vac donese odluku o isplati ove pomoći na zahtev
člana uže porodice zaposlenog.
1.4 Poreski tretman naknade troškova i
drugih isplata povodom smrti zaposlenog
ili penzionisanog zaposlenog
Prema članu 9. stav 1. tačka 9) Zakona o porezu
ne plaća se porez na dohodak građana na primanja
ostvarena po osnovu pomoći koju, u slučaju smrti
zaposlenog ili penzionisanog zaposlenog, poslodavac
isplaćuje
članu
njegove
porodice
– do
69.789
dinara
(usklađen
neoporezivi
iznos
od
1.
februara
2020. godine).
Iz ove
zakonske
odredbe
može
da se
zaključi
da:
1)
na
isplatu
po
osnovu
naknade
troškova
pogrebnih
usluga
članovima
porodice
u slučaju
smrti
zaposlenog
nema
obaveze
plaćanja
doprinosa
za
obavezno
socijalno
osiguranje,
bez
obzira
na
iznos
isplate,
a do
iznosa
od
69.789,00 dinara
nema
ni
obaveze
plaćanja
poreza,
bez
obzira
na
to
da li
je
reč
o gotovinskoj
ili
bezgotovinskoj
isplati;
2)
na
isplatu
po
osnovu
naknade
troškova
pogrebnih
usluga
članovima
porodice
u slučaju
smrti
zaposlenog
preko
neoporezivog
iznosa
od
69.789,00
dinara,
bez
obzira
na
to
da li je reč
o gotovinskoj
ili
bezgotovinskoj
isplati,
plaća
se
porez
po
odbitku
po
stopi
od
20% na
osnovicu
koju
čini bruto
iznos isplate, saglasno članu 85. stav 1. tačka 12)
Zakona o porezu.
Koeficijent za prevođenje neto iznosa u bruto
iznos ove naknade pogrebnih troškova preko neoporezivih
69.789,00 dinara
iznosi
0,80,
a
bruto
APRIL 2020.
●
ZARADE
iznos isplate dobija se deljenjem neto iznosa sa
ovim koeficijentom.
Red.
br.
Primer: Obračuna naknade pogrebnih
troškova kada je isplata viša od
neoporezivog
Opis Iznos
1. Iznos naknade troškova 79.789,00
2. Neoporezivi iznos 69.789,00
3. Iznos za oporezivanje – neto
(red. br. 1 – red. br. 2) 10.000,00
4. Bruto iznos za oporezivanje
(red. br. 3 : 0,80) 12.500,00
5. Osnovica za oporezivanje 12.500,00
6. Porez (20% × red. b. 5) 2.500,00
7. Iznos za isplatu
(red. br. 2 + red. br. 4 – red. br. 6) = red. br. 1 79.789,00
Pri isplati pomoći iznad 69.789 dinara
poslodavaca mora da popuni poresku prijavu
na obrascu PPP-PD, a prihodi po ovom osnovu
prijavljuju se pod OVP 634. Obračunat porez po
odbitku uplaćuje se na račun broj 840-4848-37, sa
šifrom plaćanja 254.
Treba naglasiti da Zakon o radu obavezuje
poslodavce
da
naknade
troškova
pogrebnih
usluga
članu
porodice
isplate
u celini,
prema
podnetim
računima
o troškovima
sahrane.
Drugim
rečima,
poslodavci
ne
mogu
da
ograniče
ovu
isplatu
samo
na
neoporeziv
iznos
od
69.789,00
dinara,
već
su
zakonom
obavezani
da
nadoknade
troškove
pogrebnih
usluga
bez
obzira
na
njihov
stvarni
iznos.
F
U slučaju da poslodavac, zbog smrti zaposlenog,
pored obavezne naknade tro-
škova pogrebnih usluga, isplaćuje i dodatnu
solidarnu pomoć, u skladu sa svojim opštim
aktom poresko oslobođenje od 69.789 dinara, u
smislu Zakona o porezu, odnosi se na zbir naknade
za
troškove
pogrebnih
usluga
i solidarne
pomoći.
Sve što je prethodno rečeno za plaćanja naknade
troškova
za
zaposlenog
odnosi
se
i na
isplate
za penzionisanog zaposlenog, s tim da ova ispla-
ta nije obavezujuća po Zakonu o radu. Zato u ovom
slučaju poslodavac ne mora da poštuje obavezu da
porodici isplati stvarne odnosno dokumentovane
troškove sahrane, već je slobodan da u svojoj regu-
POSLOVNI SAVETNIK
103
104
ZARADE
lativi ovu isplatu ograniči na neoporeziv iznos
od 69.789,00 dinara ili na neki drugi niži iznos,
u skladu sa svojim materijalnim mogućnostima.
2 Ispla
Prema članu 119. stav 1. tačka 2) Zakona o radu
poslodavac je dužan da isplati naknadu troškova
pogrebnih
usluga
zaposlenom
u slučaju
smrti
člana
uže
porodice.
Istovremeno,
prema
odredbi
stava
4. istog
člana,
članovima
uže
porodice
smatraju
se
bračni
drug
i deca
zaposlenog.
Prema tome, obaveza poslodavca prema Zakonu
o radu
u ovom
slučaju
je da isplati
zaposlenom
iznos
u visini
troškova
pogrebnih
usluga
u
slučaju
smrti
bračnog
druga
ili
deteta
zapo-
slenog. Posebno ističemo da su samo ovaj slučaj
i samo ova isplata u vidu naknade troškova obavezni
za
poslodavce
po
Zakonu
o radu,
dok
drugi
slučajevi
isplata
po
istim
povodima
nisu
zakonska
obaveza.
Na primer:
a) po Zakonu o radu ne postoji obaveza poslodavca
da zaposlenom pokriva troškove pogrebnih usluga
u slučaju smrti njegovih roditelja ili braće i sestara
ili
drugih
rođaka,
pri
čemu
ovakve
isplate
mogu
da se
obavljaju
samo
ako
se
predvide
opštim
aktom
ili
ugovorom
o radu;
b)
po
Zakonu
o radu
ne
postoji
obaveza
poslodavca
da,
pored
naknade
pogrebnih
troškova,
zaposlenom
isplati
i solidarnu
pomoć
u slučaju
smrti
člana
uže
ili
šire
porodice
zaposlenog
a tek
ako
ovakvu
isplatu
predvidi
svojim
opštim
aktom
ili
ugovorom
o radu,
poslodavac
će na
nju biti
i obavezan.
Prema tome, Zakon o radu precizirao je obaveze
poslodavca u pogledu namene pokrića pogrebnih
troškova, a dodatne isplate van te zakonske obaveze
mogu
da budu
predmet
regulative
opšteg
akta
ili
ugovora
o radu
kod
poslodavca,
što
zavisi
od
njegovih
materijalnih
mogućnosti.
Međutim,
imajući
u
vidu
poreski
tretman
isplata
naknada
troškova
pogrebnih
usluga
licima
koja
su,
kao
„članovi
uže
porodice”,
obuhvaćena
odredbama
člana
119. stav
4. Zakona o porezu, a odredbama Zakona o radu nisu
obuhvaćena, moglo bi se savetovati sledeće:
1) u opštim aktima naknadu za troškove pogrebnih
usluga
treba
predvideti
samo
u
slučaju
smrti
bračnog
druga
ili
deteta
zaposlenog;
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
2) za sva ostala lica (roditelje, dedu, babu, taštu,
tasta, svekra ili svekrvu, penzionisana lica i
sl.) ne treba utvrđivati naknadu troškova pogrebnih
usluga,
već
uplatu
solidarne
pomoći
u
slučaju
smrti
lica
koja
su
aktom
utvrđena;
3)
nema
smetnji
da
se
i
za
lica
iz
tačke
1), pored
naknade
troškova,
predvidi
i isplata
solidarne
pomoći.
2.1 U
Opšti uslovi za isplatu naknade troškova u
slučaju smrti člana uže porodice zaposlenog jesu:
1) uz zahtev za isplatu poslodavcu podnese umrlicu,
odnosno
izvod
iz knjige
umrlih;
2)
da poslodavcu
podnese
dokaz
da je reč
o članu
uže
porodice,
odnosno
o supruzi
ili
detetu
zaposlenog
za
koga
se
isplata
vrši;
3)
da se
poslodavcu
dostavi
predračun
troškova,
odnosno računi sa troškovima sahrane.
Prema tome, poslodavac je dužan da zaposlenom
nadoknadi troškove prema podnetim računima,
pri čemu se podrazumeva da se isplata poslodavca
odnosi
samo
na
pokriće
direktnih
troškova
sahrane.
Ako
opštim
aktom
ili
ugovorom
o
radu
kod
poslodavca
nije utvrđen
način
isplate
naknade
troškova
pogrebnih
usluga,
odredba
člana
119.
stav
1. tačka
1) Zakona
o radu
može
da se
primeni
neposredno
(da se
pomoć
isplaćuje
nakon
stavljanja
na
uvid
troškova,
odnosno
računa
pogrebnih
usluga).
Zaposleni
bi
trebalo
da
se
obrati
sa
zahtevom
poslodavcu
sa
priloženim
računom
nadležne
službe
o visini
pogrebnih
troškova.
Mišljenja
smo
da
nema
smetnji
da
se
deo
pomoći
isplati
u
trenutku
kada
se
sazna
za
smrtni
slučaj,
a da se
razlika
do
punog
iznosa
troškova
zaposlenom
ili
članu
porodice
isplati
nakon
podnošenja
računa
na
osnovu
kog
su
plaćene
pogrebne
usluge.
ODGOVARAMO NA PITANJA PRETPLATNIKA!
Postavite nam pitanje putem obrasca na stranici
poslovnisavetnik.net
Obrazac 2: Rešenja direktora kod poslodavca o naknadi troškova pogrebnih usluga u slučaju smrti
člana uže porodice zaposlenog
Na osnovu člana 119. stav 1. tačka 2) i člana 192. Zakona o radu, kao i člana _____ Kolektivnog
ugovora kod poslodavca, direktor dana ___________ . godine donosi
REŠENJE
1. Zaposlenom _______________ (ime i prezime zaposlenog) utvrđuje se pravo na isplatu naknade
troškova pogrebnih usluga zbog smrti člana uže porodice, i to: _________________ (navesti ime
i prezime i svojstvo člana uže porodice zaposlenog).
2. Zaposlenom se utvrđuje naknada troškova pogrebnih usluga u iznosu od __________ dinara,
koja će mu biti isplaćena u roku od _________ na osnovu verodostojne dokumentacije.
Obrazloženje
Dana ___________ . godine zaposleni ________________ (ime i prezime zaposlenog) podneo je
pisani zahtev kojim traži od poslodavca isplatu naknade troškova pogrebnih usluga zbog smrti
člana svoje uže porodice, i to: ___________________ (ime i prezime i svojstvo člana uže porodice).
Uz navedeni zahtev zaposleni je priložio i primerak Izvoda iz matične knjige umrlih člana svoje
uže porodice br. ________ od ____________ . godine, izdat od strane nadležnog organa _________
______________ (naziv organa opštinske uprave koja je izdala Izvod), kao i Izvod iz matične knjige
rođenih, odnosno venčanih kojim dokazuje svojstvo člana uže porodice.
Članom 119. stav 1. tačka 2) Zakona o radu predviđeno je da je poslodavac dužan da isplati zaposlenom
naknadu
troškova
pogrebnih
usluga
u slučaju
smrti
člana
uže
porodice.
Članom
119. stav
4.
Zakona
o radu
pod
članovima
uže
porodice
smatraju
se
bračni
drug
i deca
zaposlenog.
Kako
je
zaposleni,
shodno
navedenim
odredbama,
ostvario
pravo
na
naknadu
troškova
pogrebnih
usluga
u
slučaju
smrti
člana
uže
porodice,
to
mu
se
utvrđuje
pravo
na
isplatu
navedenih
troškova
u visini
od
__________ dinara,
koja
će mu
biti
isplaćena
najkasnije
do
___________ . godine,
u skladu
sa
podnetom
dokumentacijom.
Pouka o pravnom leku:
Protiv ovog rešenja zaposleni ima pravo da pokrene spor pred nadležnim sudom u roku od še-
zdeset dana od dana dostavljanja.
U _______________ dana ___________ . godine
Dostaviti:
– zaposlenom,
– Sektoru za pravne poslove i ljudske resurse,
– Sektoru za finansije.
2.2 Poreski tretman naknade troškova
pogrebnih usluga za člana porodice
U pogledu poreskog tretmana isplate po osnovu
pokrića pogrebnih troškova zaposlenom za smrt
člana porodice treba konstatovati da taj tretman
zavisi od lica za koje se troškovi nadoknađuju, pa
će ti slučajevi biti razmotreni u nastavku.
APRIL 2020.
●
ZARADE
Direktor
a) Naknada troškova pogrebnih usluga u slučaju
smrti člana porodice zaposlenog
Prema novoj tački 9a) u članu 18. Zakona o
porezu ne plaća se porez na zarade na primanja
zaposlenog od poslodavca po osnovu pomoći u
slučaju smrti člana porodice zaposlenog – do
69.789 dinara. Istovremeno, saglasno članu 10.
POSLOVNI SAVETNIK
105
106
ZARADE
stav 2. ovog zakona, članom porodice smatraju se
bračni drug, roditelji, deca, usvojenik i usvojilac
obveznika – zaposlenog.
Podsećamo da je članom 119. stav 1. tačka 2)
Zakona o radu propisana obaveza poslodavaca da
isplate naknadu troškova pogrebnih usluga zaposlenom
– u slučaju
smrti
člana
uže
porodice
(prema
odredbi
stava
4.
istog
člana,
članovima
uže
porodice
smatraju
se
bračni
drug
i deca
zaposlenog).
Pošto
tačka
9a) člana
18. Zakona
o porezu
definiše
da se
ne
plaća
porez
na
dohodak
građana
na
primanja
ostvarena
po
osnovu
pomoći
u
slučaju
smrti
člana
porodice,
može
se
reći
da ova
definicija
ima
širi
obuhvat
od
obaveze
isplate
iz
Zakona
o radu,
koji
ovakvu
obavezu
predviđa
samo
za
članove
uže
porodice.
Stoga može da se precizira sledeći poreski
tretman ove isplate:
1) na isplatu po osnovu naknade troškova po-
grebnih usluga zaposlenom u slučaju smrti člana
uže porodice nema obaveze plaćanja doprinosa
za obavezno socijalno osiguranje, bez obzira na
iznos isplate, a do iznosa od 69.789,00 dinara
nema ni obaveze plaćanja poreza, bez obzira na
to da li je reč o gotovinskoj ili bezgotovinskoj
isplati;
2) na isplatu po osnovu naknade troškova pogrebnih
usluga
zaposlenom
u slučaju
smrti
člana
uže
porodice
preko
neoporezivih
69.789,00
dinara,
bez
obzira
na
to
da li je reč
o gotovinskoj
ili
bezgotovinskoj
isplati,
plaća
se
samo
porez
po
stopi
od
10% na
osnovicu
koju
čini bruto
iznos
isplate
(što
je novina
za
ovu
isplatu
od
1. januara
2020.
godine
jer je na
nju do
31. 12. 2019. godine
plaćan
porez
po
stopi
od
20%).
Koeficijent za prevođenje neto iznosa u bruto
iznos ove naknade pogrebnih troškova preko neoporezivih
69.789,00 dinara
iznosi
0,90,
a
bruto
iznos
isplate
dobija
se
deljenjem
neto
iznosa
sa
ovim
koeficijentom.
Pri isplati naknade iznad 69.789 dinara poslodavac
mora
da popuni
obrazac
PPP-PD, uz
korišćenje
OVP
110.
Obračunat
porez
po
odbitku
uplaćuje
se
na
račun
broj
840-4848-37.
Treba naglasiti da Zakon o radu obavezuje poslodavce
da
naknade
troškova
pogrebnih
usluga
zaposlenom
isplate
u celini,
prema
podnetim
računima
o troškovima
sahrane.
Drugim
rečima,
poslodavci
ne
mogu
da
ograniče
ovu
isplatu
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
samo na neoporeziv iznos od 67.789,00 dinara,
već su zakonom obavezani da nadoknade troškove
pogrebnih
usluga
bez
obzira
na
njihov
stvarni
iznos.
U drugom slučaju, ako je aktom poslodavca
utvrđeno da se naknada troškova pogrebnih
usluga isplaćuje zaposlenom i u slučaju smrti
lica koja se u smislu Zakona o radu ne smatraju
članovima uže porodice, dok se u smislu člana
18. tačka 9a) Zakona o porezu smatraju članovima
porodice (roditelji, usvojenici i usvojioci),
poreski tretman te isplate je sledeći:
● nema obaveze plaćanja poreza ukoliko ova naknada
ne
prelazi
iznos
od
69.789 dinara;
● u slučaju da se naknada isplaćuje preko neoporezivog
iznosa,
iznos
preko
69.789
dinara
sa
stanovišta
Zakona
o radu
ima karakter
za-
rade, pa se na ceo iznos naknade plaća porez na
zarade (10%) i doprinosi za socijalno osiguranje
(19,9% + 16,65%) kao na
zaradu.
Primer: Isplata pomoći za slučaj smrti
supružnika
Red.
br.
Opis Iznos
1. Dodeljen iznos pomoći 85.000,00
2. Neoporezivi iznos pomoći 69.789,00
3. Iznos za oporezivanje – neto
(red. br. 1 – red. br. 2) 15.211,00
4. Bruto iznos za oporezivanje (red. br. 3 : 0,90) 16.901,11
5. Porez za uplatu (10% × red. br. 5) 1.690,11
6. Iznos za isplatu
(red. br. 2 + red. br. 4 – red. br. 5) = red. br. 1 85.000,00
7. Ukupni izdaci po osnovu pomoći
(red. br. 5 + red. br. 5) 86.690,11
Pri isplati pomoći iznad 69.789,00 dinara,
zbog obaveze uplate poreza, poslodavac mora da
popuni obrazac PPP-PD, uz korišćenje OVP
110. Obračunat porez po odbitku uplaćuje se na
račun broj 840-4848-37 – Objedinjena naplata
poreza i doprinosa po odbitku, sa šifrom plaćanja
254.
b) Naknada troškova pogrebnih usluga u
slučaju smrti drugih članova porodice
zaposlenog
Kada je reč o isplati naknade troškova po-
grebnih usluga zaposlenom u slučaju smrti ostalih
članova
njegove
porodice,
koje
Zakon
o porezu
ne pominje (to mogu biti sestra, brat, deda, baba,
unuk i sl.), jasno je da po odredbama Zakona o radu
poslodavac nije obavezan da isplaćuje zaposlenom
naknadu
pogrebnih
troškova
u slučaju
njihove
smrti.
Takvu
obavezu
poslodavac
će preuzeti
na
sebe
tek
ako
je utvrdi
opštim
aktom
ili
ugovorom
o
radu,
sa
pozivom
na
član
120.
tačka
1)
Zakona
o radu.
F
U vezi sa poreskim tretmanom naknade
troškova pogrebnih usluga za slučaj smr-
ti ostalih članova porodice zaposlenog treba
istaći da ovakva isplata ima karakter zarade,
odnosno na nju poslodavac plaća sledeće poreske
obaveze:
1) na ceo iznos naknade plaćaju se doprinosi za
obavezno socijalno osiguranje iz zarade i na teret
poslodavca
(19,90% + 16,65%);
2) na ceo iznos naknade plaća se porez po stopi
od 10% (pošto Zakon o porezu nije predvideo
poresku olakšicu za naknadu pogrebnih troškova
ovim
licima).
Prilikom isplate popunjava se obrazac
PPP-PD uz korišćenje OVP 110.
v) Naknada troškova pogrebnih usluga u
slučaju smrti drugih lica koja nisu članovi
porodice
U nekim slučajevima poslodavci mogu da se
odluče da naknadu troškova pogrebnih usluga
APRIL 2020.
●
ZARADE
plaćaju i u slučaju smrti lica koja nisu u srodstvu
sa
zaposlenim
niti
su
penzionisana
lica. To
mogu
biti
poslovni
partneri
ili
neke
javne
ličnosti.
U
ovakvom
slučaju
isplata
naknade
pogrebnih
troškova
ima
karakter
naknade
troškova
i
drugih
rashoda
licima
koja
nisu
zaposlena
kod
poslodavca,
pa
u tom
slučaju
nema
primene
poreske
olakšice
od
69.789 dinara,
odnosno
na
ceo
iznos
ove
isplate
plaća
se
samo
porez
po
stopi
od
20% na
osnovicu
koju
čini
bruto
iznos
isplate
umanjen
za
20%
po
osnovu
normiranih
troškova.
Bruto
iznos
isplate
dobija
se
deljenjem
neto
iznosa
sa
koeficijentom
0,84.
Primer: Isplata porodici preminulog
poslovnog partnera
Na osnovu odluke nadležnog organa poslodavca
izvršena je isplata porodici preminulog poslov-
nog partnera na ime nadoknade pogrebnih troško-
va u iznosu od 42.000 dinara, a obračun poreza je
sledeći:
Red.
br.
Opis Iznos
1. Iznos naknade troškova 42.000,00
2. Neoporezivi iznos 3.
Iznos za oporezivanje 42.000,00
4. Bruto iznos za oporezivanje (red. br. 3 : 0,84) 50.000,00
5. Normirani troškovi (20% × red. br. 4) 10.000,00
6. Osnovica za oporezivanje
(red. br. 4 – red. br. 5)
40.000,00
7. Porez (20% × red. br. 6) 8.000,00
8. Iznos za isplatu (red. br. 4 – red. br. 7) 42.000,00
Tabela 1: Pregled isplate naknade troškova različitim kategorijama lica
OPIS OSNOV PORESKI TRETMAN
Naknada troškova pogrebnih usluga u
slučaju smrti člana uže porodice
Naknada troškova pogrebnih usluga u
slučaju smrti roditelja, usvojenika i
usvojioca zaposlenog
U skladu sa čl.
119. stav 1. tačka
2) Zakona o radu
U skladu sa
opštim aktom
poslodavca
Neoporezivo do 69.789 dinara.
Preko tog iznosa plaća se porez po stopi od 10% na osnovicu dobijenu
deljenjem neto iznosa sa 0,90.
Neoporezivo do 69.789 dinara.
Preko tog iznosa plaća se porez po stopi od 10%, kao i doprinosi
(19,9% na teret zaposlenog i 16,65% na teret poslodavca) kao na zaradu.
Naknada troškova pogrebnih usluga u slu-
čaju smrti drugih članova porodice
zaposlenog (baba, deda, brat, sestra)
Naknada troškova pogrebnih usluga u
slučaju smrti lica koje nije član
porodice zaposlenog
U skladu sa
opštim aktom
poslodavca
U skladu sa
opštim aktom
poslodavca
2.3 S
Poslodavac po Zakonu o radu nije obavezan da
svojim aktom utvrdi isplatu solidarne pomoći zaposlenom
radi
naknade
troškova
pogrebnih
usluga
u
slučaju
smrti
roditelja,
usvojenika
i
usvojioca
zaposlenog,
kao i drugih
članova
porodice
zapo-
Na ceo iznos plaća se porez na zarade po stopi od 10% i doprinosi
(19,9% na teret zaposlenog i 16,65% na teret poslodavca) kao na zaradu.
Na ceo iznos isplate plaća se porez od 20% po umanjenju za 20%
normiranih troškova (član 85. tačka 13) Zakona o porezu).
slenog, ali će tu obavezu preuzeti na sebe ako je
utvrdi opštim aktom ili ugovorom o radu, sa po-
zivom na član 120. stav 1. tačka 1. Zakona o radu
(isplata solidarne pomoći).
Ako poslodavac u svom aktu reguliše pravo na
isplatu po osnovu pokrića troškova pogrebnih
usluga za članove porodice zaposlenog, tu isplatu
POSLOVNI SAVETNIK
107
108
ZARADE
ne treba da nazove „naknada troškova”, pošto ta
isplata onda dobija poreski karakter zarade, već
treba da je nazove „solidarna pomoć zaposlenom
u slučaju smrti člana porodice”, jer onda takva
isplata nema poreski karakter zarade. Konkretna
fiskalna
posledica
ovakve
regulative
pomoći
zaposlenima
jeste
u činjenici da se
po
osnovu
solidarne
pomoći,
bilo
kome
da se
ista
isplaćuje,
ne
obračunavaju
doprinosi
za
obavezno
socijalno
osiguranje.
Još
jednom
se
naglašava
da isplata
solidarne
pomoći
može
da se
obavlja
po
ovom
osnovu
samo
ako
se
predvidi
opštim
aktom
ili
ugovorom
o
radu
kod
poslodavca.
Konkretno:
1) ako poslodavac predvidi opštim aktom isplatu
solidarne
pomoći
zaposlenom
u slučaju
smrti
bračnog
druga
ili
dece
–
neoporezivi
iznos
je
69.789
dinara,
a na
isplatu
preko
tog
iznosa
plaća
se 20% poreza;
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
2) ako poslodavac predvidi opštim aktom isplatu
solidarne
pomoći
zaposlenom
u slučaju
smrti
roditelja,
usvojenika
ili
usvojioca
zaposlenog
–
neoporezivi
iznos
je
69.789
dinara,
a
na
isplatu
preko
tog
iznosa
plaća
se
20% poreza;
3)
ako
poslodavac
predvidi
opštim
aktom
isplatu
solidarne
pomoći
u slučaju
smrti
drugih
članova
porodice
koji
nisu
bračni
drug,
deca,
roditelji,
usvojenik
ili
usvojilac
zaposlenog
–
ceo
iznos
isplate
je oporeziv,
a porez
se
plaća
po
stopi
od
10%.
U posebnom slučaju, ako je aktom poslodavca
predviđeno da se u slučaju smrti člana uže porodice
(bračnog
druga
ili
dece),
pored
obavezne
naknade
troškova
pogrebnih
usluga,
isplaćuje
i
dodatna
solidarnu
pomoć,
poresko
oslobođenje
od
69.789
dinara
odnosi
se
na
zbir
naknade
za
troškove
pogrebnih
usluga
i solidarne
pomoći.
Tabela 2: Pregled isplate solidarne pomoći različitim kategorijama lica
OPIS OSNOV PORESKI TRETMAN
Solidarna pomoć zaposlenom u slučaju
smrti bračnog druga i dece (šifra
OVP – 612)
Solidarna pomoć zaposlenom u slučaju
smrti roditelja, usvojenika i
usvojioca zaposlenog (šifra OVP – 612)
Solidarna pomoć zaposlenom u slučaju
smrti drugih članova porodice
zaposlenog koji nisu bračni drug, deca,
roditelji, usvojenik ni usvojilac
zaposlenog (šifra OVP – 110)
Solidarna pomoć u slučaju smrti lica koja
nisu u radnom odnosu kod isplatioca
(a nisu lica prethodno pomenuta) (šifra
OVP – 633)
Opšti akt poslodavca
kojim je utvrđeno ovo
pravo saglasno članu 120.
tačka 1) Zakona o radu
Opšti akt poslodavca
kojim je utvrđeno ovo
pravo saglasno članu 120.
tačka 1) Zakona o radu
Opšti akt poslodavca
kojim je utvrđeno ovo
pravo saglasno članu 120.
tačka 1) Zakona o radu
Isplaćuje se u skladu sa
opštim aktom poslodavca
Uvek kada se solidarna pomoć isplaćuje uz plaćanje
poreza
po
odbitku,
podnosi
se
poreska
prijava
na
obrascu
PPP-PD, a porez
se
uplaćuje
na
račun
840-4848-37, sa
šifrom
plaćanja
254.
3 S
Zakon o radu u članu 120. tačka 1) utvrđuje da
opštim aktom, odnosno ugovorom o radu može da
se utvrdi pravo na solidarnu pomoć. Ova isplata
Neoporezivo do 69.789 dinara.
Preko tog iznosa plaća se porez po stopi od 20% na osnovicu
dobijenu deljenjem neto iznosa sa 0,80.
Neoporezivo do 69.789 dinara.
Preko tog iznosa plaća se porez po stopi od 20% na osnovicu
dobijenu deljenjem neto iznosa sa 0,80.
Na ceo iznos plaća se porez na zarade po stopi od 10% na
osnovicu dobijenu deljenjem neto iznosa sa 0,9.
Ne oporezuje se do 13.248 dinara (saglasno čl. 9. tačka 30) i
čl. 85. tačka 11) Zakona o porezu na dohodak građana).
Preko tog iznosa plaća se porez po stopi od 20% na osnovicu
dobijenu deljenjem neto iznosa sa 0,80.
je, dakle, prema Zakonu o radu fakultativna, odnosno
ova
vrste
isplate
je
neobavezujuća
za
poslodavce,
odnosno
ostaje
da poslodavci
eventualno
u
dogovoru
sa
sindikalnim
organizacijama
kroz
kolektivni
ugovor
ili
drugi
akt
preciziraju
vidove
i visinu
pojedinih
isplata
povodom
pomoći
zaposlenima.
Prema tome, u primeni Zakona o radu po ovom
pitanju solidarnu pomoć za slučaj bolesti,
zdravstvene rehabilitacije ili invalidnosti
poslodavci će isplaćivati samo ako to propišu
svojim
opštim
aktom,
odnosno
ugovorom
o
radu.
Da bi poslodavac mogao zaposlenima da isplaćuje
ove
vidove
pomoć,
obavezan
je da svojim
aktom
utvrdi:
1)
slučajeve
u kojima
će se
isplaćivati
solidarna
pomoć,
a to
mogu
biti:
pomoć
u slučaju
duže
i teže
bolesti
zaposlenog
ili
člana
njegove
uže
porodice,
kupovina
neophodnih
lekova,
nabavka
ortopedskih
pomagala,
troškovi
banjskog
lečenja
i sl.;
2)
način
isplate
solidarne
pomoći
(u gotovom,
prenosom
sredstava
na
račun
zaposlenog,
uplatom
odgovarajućoj
organizaciji
za
nabavku
lekova,
ortopedskih
pomagala
ili
banjskog
lečenja
i sl.);
3)
visinu
u kojoj
za
pojedine
slučajeve
može
da se
isplaćuje
solidarna
pomoć.
Kao što se vidi, poslodavci svojim aktima
mogu da predvide razne oblike isplata solidarne
pomoći, pri čemu je bitno da ih konkretno navedu
i propišu način i uslove isplate.
3.1 K
isplati solidarne pomoći
Solidarna pomoć za slučaj bolesti, zdravstvene
rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili
člana njegove porodice nije obaveza poslodavaca
po Zakonu o radu, već obaveza poslodavca nastaje
tek ukoliko se to propiše opštim aktom, odnosno
drugim aktom poslodavca.
Ove kategorije isplata pominju se zato što
ih utvrđuje Zakon o porezu u članu 18. stav 1.
tačka 7), i to tako da se ne plaća porez na zarade
na
primanja
zaposlenog
po
osnovu
solidarne
pomoći
za
slučaj
bolesti,
zdravstvene
rehabilitacije
ili
invalidnosti
zaposlenog
ili
člana
njegove
porodice
– do 39.881,00 dinar
(članovima
porodice
u smislu
ovog
zakona
smatraju
se
bračni
drug,
roditelji,
deca,
usvojenik
i
usvojilac
obveznika).
Prema
tome,
ukoliko
se
pomoć
po
navedenim
osnovama
utvrđuje
u aktu
poslodavca,
potrebno
je odrediti
iznose
isplate
za
svaki
od
navedenih
razloga
i dokumenta
koja
zaposleni
mora
da priloži
prilikom
podnošenja
zahteva
za
pomoć.
Prilikom regulisanja ovih isplata poslodavci
moraju da imaju u vidu da navedeno poresko oslo-
bađanje za isplate po osnovu solidarne pomoći do
39.881,00 dinar (važi od 1. februara 2020. do 31.
januara 2021. godine) može da se ostvari samo za
slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili
invalidnosti, pod uslovima definisanim u čla-
APRIL 2020.
●
ZARADE
novima 10. i 11. Pravilnika. Konkretno, poresko
oslobođenje iz Zakona o porezu može da se ostvari
samo pod sledećim uslovima:
1) Prema članu 10. Pravilnika:
(1) Za slučaj bolesti – ako na osnovu medicinske
dokumentacije, izdate od referentne zdravstvene
ustanove, odnosno lekarske komisije ili od izabranog
lekara
i
lekara
odgovarajuće
specijalnosti,
koju
je zaposleni
dužan
da podnese
za
sebe
ili
za
člana
svoje
porodice,
nesporno
proizlazi:
a) da se radi o bolesti koja iziskuje veće troškove
u
postupku
dijagnosticiranja
(snimanje
skenerom,
magnetna
rezonanca,
lekarski
pregledi
i
dr.), odnosno
veće
troškove
lečenja
(operativni
zahvati,
lekovi
i dr.) ili
saniranja,
odnosno
održavanja
zdravstvenog
stanja
i
radne
sposobnosti
(ortopedska
i druga
pomagala
i dr.);
b) da je u postupku izlečenja, odnosno sanira-
nja bolesti (postoperativni period kod ortoped-
skih, srčanih i drugih operacija, saniranje drugih
zdravstvenih oboljenja, invalidnost i dr.) neophodna
medicinska
rehabilitacija
u odgovarajućoj
zdravstvenoj
ustanovi
koja
ne
može
da se
obezbedi,
odnosno
finansira
iz sredstava
obaveznog
zdravstvenog
osiguranja.
Isplata ove solidarne pomoći uz propisano
poresko oslobođenje može da se vrši ako je osnov
za davanje takve pomoći sadržan u kolektivnom
ugovoru, odnosno drugom aktu poslodavca, kao i
ako je o davanju pomoći doneta odluka nadležnog
organa poslodavca.
Zaposleni koji je ostvario ovu solidarnu
pomoć neposrednom isplatom novčanog iznosa
dužan je da dostavi dokaze da je primljena sredstva
iskoristio
u svrhu
u koju
su
odobrena,
za
šta
je potrebno
da podnese
račune,
izveštaje
zdravstvene
ili
druge
ustanove
i sl.
(2) Za slučaj zdravstvene rehabilitacije – upućivanjem
zaposlenih
izloženih
posebnim
zdravstvenim
rizicima
na
radu,
hronično
premorenih
i
fizički
iscrpljenih
na
zdravstveno-preventivni
odmor
i na
ranu
rehabilitaciju,
u cilju
zaštite
zdravlja
i sprečavanja
profesionalnih
oboljenja,
u
skladu
sa
propisima
koji
uređuju
zdravstvenu
za-
štitu i zaštitu na radu.
Prema ovoj odredbi Pravilnika, pravo na poresku
olakšicu
uslovljeno
je odobravanjem
zdravstvene
rehabilitacije
u skladu
sa
propisima
koji
uređuju
zdravstvenu
zaštitu,
odnosno
zaštitu
na
POSLOVNI SAVETNIK
109
110
ZARADE
radu. To znači da odobrena zdravstvena rehabilitacija
mora
da se
vrši
u skladu
sa
odredbom
člana
14.
stav
1. tačka
11) Zakona
o zdravstvenoj
zaštiti
(„Sl.
glasnik
RS”
broj
25/2019), kojom
je propisano
da poslodavac
organizuje
i obezbeđuje
iz svojih
sredstava
zdravstvenu
zaštitu
zaposlenih
radi
stvaranja
uslova
za
zdravstveno
odgovorno
ponašanje
i
zaštitu
zdravlja
na
radnom
mestu
zaposlenog,
koja,
između
ostalog,
obuhvata
i sprovođenje
mera
za
unapređivanje
zdravlja
zaposlenog
koji
je
izložen
zdravstvenom
riziku
u toku
procesa
rada,
uključujući
i ocenjivanje
i upućivanje
zaposlenog
na
posebno
teškim
i rizičnim
poslovima
na
zdravstveno-preventivne
aktivnosti
i odmor.
Radi se, dakle, o zdravstvenoj rehabilitaciji
zaposlenih
koji
rade
na
radnim
mestima
sa
teškim
i opasnim
uslovima,
za
koje
poslodavac
ima obavezu da obezbeđuje aktivan odmor i re-
kreaciju van zdravstvenih ustanova u cilju očuvanja
zdravlja
i radne
sposobnosti.
Upućivanje
zaposlenih
na
odmor
ostvaruje
se
uz
saradnju
sa
službom
medicine
rada,
pa
je
mišljenje
medicine
rada
i osnov
za
poresko
oslobođenje.
(3) Za slučaj invalidnosti – ako invalidnost
(gubitak ili trajno smanjenje sposobnosti za rad),
koja je utvrđena od strane nadležnog organa rešenjem
o invalidnosti,
zahteva
povećane
troškove
u
smislu
održavanja
zdravstvenih,
profesionalnih
i
radnih
sposobnosti.
Iz ove odredbe Pravilnika očigledno je da pojam
invalidnosti
podrazumeva:
▶ gu
bitak sposobnosti za rad (koja ima za posledicu
ostvarivanje
prava
iz penzijsko-invalidskog
osiguranja
po
osnovu
preostale
radne
sposobnosti,
a
to
je pravo
na
raspoređivanje,
odnosno
zaposlenje
na
drugom
odgovarajućem
poslu)
i
▶ t
rajno smanjenje sposobnosti za rad (tada se zaposlenom
obezbeđuje
pravo
na
invalidsku
penziju).
2) Prema članu 11. Pravilnika:
Isplata solidarne pomoći za slučaj bolesti uz
propisano poresko oslobođenje može da se vrši
ako je osnov za davanje takve pomoći sadržan u kolektivnom
ugovoru,
odnosno
drugom
opštem
aktu,
kao
i ako
je o davanju
pomoći
doneta
odluka
nadle-
žnog organa poslodavca.
Časopis
POSLOVNI SAVETNIK
preporučite i drugima!
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
3.2 Poreski tretman isplate solidarne
pomoći
Samo ako se ispune svi navedeni uslovi iz
članova 10. i 11. Pravilnika poslodavac pri
isplati ove solidarne može pomoći da koristi
poresku beneficiju iz člana 18. stav 1. tačka 7)
Zakona o porezu, odnosno poslodavac je oslobođen
plaćanja
poreza
na
iznos
pomoći
do
39.881
dinar.
Konkretno:
a) Ako su prilikom isplate solidarne pomo-
ći za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije
ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove
porodice, koju je poslodavac regulisao svojim aktom,
ispunjeni
svi
kriterijumi
iz
članova
10.
i
11.
Pravilnika,
a
isplata
iznosi
do
39.881
dinar,
na ceo iznos isplate ne obračunavaju se nikakve
poreske obaveze i ne postoji obaveza podnošenja
poreske prijave.
b) Ako su pri isplati solidarne pomoći za
slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili
invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice,
koju
je
poslodavac
regulisao
svojim
aktom,
ispunjeni
svi kriterijumi
iz članova
10. i 11.
Pravilnika,
a isplata
iznosi
neto
preko
39.881
dinar,
na
iznos
isplate
preko
39.881 dinar
plaća
se
porez
po
stopi
od
10%, bez
ikakvih
drugih
fiskalnih
obaveza.
Oporezivi
iznos
dobija
se
kada
se
neto
iznos
isplate
iznad
39.881,00 dinar
podeli
sa
koeficijentom
0,90. Prilikom
isplate
solidarne
pomoći
iznad
39.881 dinar
obavezno
se
podnosi
obrazac
PPP PD, uz
korišćenje
OVP
110.
Uplata
poreza
vrši
se
na
račun
840-4848372,
šifra
plaćanja
254.
v) U slučaju kada poslodavac vrši davanje zaposlenom
koje
po
svojoj
suštini
odgovara
pojmu
solidarne
pomoći
za
slučaj
bolesti,
zdravstvene
rehabilitacije
ili
invalidnosti
zaposlenog
ili
člana
njegove
porodice,
za
koje
nisu
ispunjeni
kriterijumi
iz članova
10. i 11. Pravilnika,
bez
obzira
na
to
da li isplata
iznosi
više
ili
manje
od
39.881 dinar,
takvo
primanje
zaposlenog
oporezuje
se
porezom
na
zarade
po
stopi
od
10%, ali
se
na
to
primanje
ne
plaćaju
doprinosi
za
obavezno
socijalno. Oporezivi iznos dobija se kada se ceo
iznos solidarne pomoći podeli sa koeficijentom
0,90. Prilikom isplate ove solidarne pomoći obavezno
se
podnosi
obrazac
PPP PD, uz
korišćenje
OVP
110.
Primer: Obračun pomoći za pokriće
troškova lečenja
Zaposlenom se zbog teže bolesti daje solidarna
pomoć
za
pokriće
troškova
lečenja
(snimanja
i
analiza
u privatnoj
bolnici)
u iznosu
od
60.000
dinara.
Neoporezivi
iznos
solidarne
pomoći
iznosi
39.881,00 dinar.
Obračun
poreza
je sledeći:
Red.
br.
Opis Iznos
1. Iznos isplaćene solidarne pomoći 60.000,00
2. Neoporezivi iznos 39.881,00
3. Iznos za oporezivanje 20.119,00
4. Bruto iznos za oporezivanje (red. br. 3 : 0,90) 22.354,44
5. Porez na zarade (red. br. 4 × 10%) 2.234,44
6. Ukupan trošak poslodavca
(red. br. 1 + red. br. 5) 62.235,44
APRIL 2020.
●
ZARADE
Uobičajeno je da se isplata solidarne pomoći
za bolest, zdravstvenu rehabilitaciju ili invalidnosti
zaposlenom
ili
članu
njegove
porodice
isplaćuje
na
osnovu
dokumentacije
i računa,
odnosno
predračuna,
bezgotovinski
odnosno
direktnom
uplatom
zdravstvenoj,
apotekarskoj,
rehabilitacionoj
ustanovi.
Izuzetno,
moguća
je i
gotovinska
isplata
ove
pomoći,
ali
uz
uslov
da
korisnik
pomoći
dostavi
davaocu
pomoći
račune
i
druge
izveštaje
zdravstvene
ili
druge
ustanove
o
nastalim
troškovima,
a
u
nedostatku
istih,
zaposleni
– korisnik
pomoći
daje overenu
izjavu
da
je dobijena
sredstva
iskoristio
u svrhu
za
koju
ih
je i dobio.
Obrazac 3: Primer regulative ove vrste pomoći zaposlenima u opštem aktu poslodavca
Solidarna pomoć
Član ____.
Društvo isplaćuje zaposlenom solidarnu pomoć za lečenje duže ili teže bolesti, troškove
hirurške intervencije, zdravstvenu rehabilitaciju i u slučaju nastupa invalidnosti zaposlenog,
njegovog bračnog druga ili dece zaposlenog.
Zahtev za isplatu solidarne pomoći u slučajevima iz stava 1. ovog člana zaposleni podnosi posebnoj
komisiji,
koju
svojom
odlukom
formira
direktor
Društva.
Odlukom direktora Društva o formiranju komisije utvrđuju se sastav, delokrug rada i način
rada komisije.
Radu komisije prisustvuje predstavnik sindikalne organizacije u koju je zaposleni učlanjen, a
podneo je zahtev za isplatu solidarne pomoći.
Konačnu odluku o isplati solidarne pomoći i visini novčanih sredstava koja se isplaćuju donosi
direktor
Društva
na
pismeni
i obrazloženi
predlog
komisije.
3.3 Ispla
Uvek kada sredstva solidarne pomoći isplaćuje
poslodavac iz svojih sredstava, poreski tretman
te isplate podvrgava se kriterijumima iz Zakona
o porezu.
Međutim, kada se solidarna pomoć isplaćuje
iz sredstava sindikata pribavljenih od sindikalne
članarine,
takve
isplate
nemaju
karakter
ličnih
primanja
i oslobođene
su
svih poreza
i
doprinosa.
Naime,
na
davanja
koja
sindikal-
na organizacija vrši iz sredstava sindikal-
ne članarine ne plaćaju se porez, doprinosi i
ostali javni prihodi, imajući u vidu da se sindikalna
članarina
plaća
iz zarada
na
koje
su
ove
obaveze
već
obračunate
i plaćene.
Ovo,
narav-
no, pod uslovom da iz dokumentacije sindikalne
organizacije
jasno
i nedvosmisleno
može
da
se
utvrdi
da se
radi
o davanjima
isključivo
iz
sredstava
sindikalne
članarine.
4 Pom
Opštim aktom ili ugovorom o radu poslo-
davac može da predvidi obavezu da isplati
solidarnu pomoć radi ublažavanja posledica
elementarnih nepogoda koje su zadesile zaposlenog.
Uvodeći
pravo
na
ovu
isplatu
poslodavac
mora
da reguliše:
POSLOVNI SAVETNIK
111
112
ZARADE
▶ i
▶ u kom slučaju se ovakva isplata vrši;
▶ koju dokumentaciju zaposleni treba da predoči
uz zahtev za pomoć.
Istovremeno treba imati u vidu da je u članu
9. stav 1. tačka 10) Zakona o porezu utvrđeno da se
na isplate pomoći zbog uništenja ili oštećenja
imovine
usled
elementarnih
nepogoda
ili
drugih
vanrednih
događaja
ne
obračunava
porez.
Međutim,
ovo
neoporezivanje
pomoći
uslovljeno
je
ispunjavanjem
kriterijuma
iz Pravilnika.
4.1 Za k
Osnovni uslov da zaposleni dobije pomoć je da
se pomoć prima po osnovu oštećenja ili uništenja
imovine usled dejstva elementarne nepogode ili
drugih vanrednih događaja. Ovde se pod pojmom
imovina smatraju konkretne pokretne i nepokretne
stvari
na
koje
obveznik
ima
pravo
svojine
ili
trajno
pravo
korišćenja
stvari,
koje
imaju
određenu
vrednost
ili
na
osnovu
kojih
može
da
se
ostvari
određeno
imovinsko
pravo,
a
predmet
su
oštećenja
ili
uništenja.
Nijednim propisom nije precizirano koliku
novčanu
pomoć
poslodavac
može
da isplati
za
oštećenu
ili
uništenu
imovinu.
U
svakom
slučaju
visina
pomoći
mora
da bude
primerena
svrsi
zbog
koje
se
isplaćuje:
1)
u slučaju
potpunog
uništenja
imovine
– najviše
u iznosu
koji
eventualno
obezbeđuje
nabavku
imovine,
odnosno
uslove
za
ostvarivanje
egzistencijalnih
potreba
do
nabavke
nove
imovine,
jer
uništenje
imovine
podrazumeva
da je imovina
(pre
svega
nepokretna)
uništena
u toj
meri
da ne
može
da
joj
se
povrati
namena,
odnosno
da
više
ne
može
da se
koristi;
2)
u slučaju
oštećenja
imovine
– najviše
u iznosu
kojim
može
da se
postigne
delimično
ili
potpuno
vraćanje
prvobitne
namene
stvari
odnosno
imovine.
Ovo su neka osnovna merila poslodavca za utvrđivanje
visine
naknade
štete.
Međutim,
u mnogim
slučajevima
poslodavci
za
ove
namene
izdvajaju
koliko
mogu
prema
svojim
finansijskim
mogućno-
stima, pa navedena pomoć često služi za saniranje
štete, a ne i za potpunu obnovu. Pomoć može da
bude u gotovom novcu ili u robi, ali i putem plaćanja
faktura
za
nabavku
materijala
za
popravku.
Poslodavac
sam
propisuje
koju
je vrstu
dokumen-
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
tacije zaposleni dužan da priloži da bi mogao da
traži isplatu pomoći, kao i način odlučivanja o
isplati pomoći.
4.2 U
Prema članu 2. Pravilnika, poresko oslobađanje
za
primanja
fizičkih
lica
po
osnovu
pomoći
zbog
uništenja
ili
oštećenja
imovine
može
da se
ostvari:
1)
ako
je do
uništenja
ili
oštećenja
imovine
lica
kome
se
daje pomoć
došlo
usled
elementarnih
nepogoda
(poplava,
odron,
grad,
zemljotres
i dr.) ili
drugih
vanrednih
događaja
(požar,
ratna
ili
druga
razaranja
i dr.);
2)
ako
je činjenično
stanje
nastanka
i uzroka
uništenja
ili
oštećenja
imovine
utvrdio
i visinu
štete
procenio
nadležni
organ
(MUP ili
drugi
nadležni
državni
organi,
stručna
komisija
ili
drugi
nadležni organ davaoca pomoći i sl.) i to konsta-
tovao u pisanom aktu (rešenje, zapisnik i dr.);
3) ako je nadležni organ davaoca pomoći doneo
odluku o davanju i visini pomoći, osnovanu na kolektivnom
ugovoru,
odnosno
opštem
aktu,
kao i na
činjeničnom
stanju
o nastaloj
šteti,
njenom
uzroku
i
visini,
koje
je utvrđeno
u
pisanom
zvaničnom
aktu
(rešenje,
zapisnik).
Pri razjašnjenju konkretnih vanrednih događaja
kod
zaposlenih
poslodavcima
svakako
mogu
da
pomognu
definicije
iz Zakona
o smanjenju
rizika
od
katastrofa
i upravljanju
vanrednim
situacijama
(„Sl. glasnik
RS”
br. 87/2018), koji
u članu
2.
definiše
da je:
▶
e
lementarna nepogoda pojava hidrološkog, meteorološkog,
geološkog
ili
biološkog
porekla,
prouzrokovana
delovanjem
prirodnih
sila
kao što
su
zemljotres,
poplava,
bujica,
oluja,
jaka
kiša,
atmosfersko
pražnjenje,
grad,
suša,
odronjavanje
ili
klizanje
zemljišta,
snežni
nanosi
i lavina,
ekstremne
temperature
vazduha,
nagomilavanje
leda
na
vodotoku,
pandemija,
epidemija
zaraznih
bolesti,
epidemija
stočnih
zaraznih
bolesti
i pojava
štetočina
i druge
prirodne
pojave
većih
razmera
koje
mogu
da ugroze
bezbednost,
život
i zdravlje
većeg
broja
ljudi,
materijalna
i kulturna
dobra
ili
životnu
sredinu
u većem
obimu;
▶
v
anredni događaj nesreća izazvana dejstvom
katastrofe koja može da ugrozi život i zdravlje
ljudi, materijalna i kulturna dobra i životnu
sredinu, a čije posledice je moguće sprečiti ili
otkloniti redovnim delovanjem nadležnog organa
ili službi.
4.3 Poreski tretman isplate pomoći
a) Isplata zaposlenom uz ispunjenje
propisanih uslova za oporezivanja
Kao što je već rečeno, saglasno članu 9. stav 1.
tačka 10) Zakona o porezu, ne plaća se porez na dohodak
građana
na
isplatu
po
osnovu
pomoći
zbog
uništenja
ili
oštećenja
imovine
usled
elementarnih
nepogoda
ili
drugih
vanrednih
događaja
ako
su
ispunjeni
uslovi
utvrđeni
Pravilnikom
–
da je utvrđen
nastanak
i uzrok
štete,
da je šteta
procenjena
od
nadležnog
lica
u
pisanom
obliku
i
da
nadležni
organ
poslodavca
– davaoca
pomoći
donese
odluku
o davanju
i visini
pomoći.
U
slučaju
ove
isplate
nije potrebno
podnositi
obrazac
PPP-PD
pošto
i nema
plaćanja
poreza.
Prema tome, zaposleni može da traži pomoć
od poslodavca ukoliko je takva isplata predvi-
đena opštim aktom, odnosno ugovorom o radu, a
poslodavac na tu isplatu neće da obračuna poreske
obaveze
ako
se
uz
zahtev
za
pomoć
dostavi
dokumentacija
iz koje
se
vidi
da je došlo
do
oštećenja
ili
uništenja
imovine
usled
ranije
pomenutih
vanrednih
događaja.
b) Isplata zaposlenom bez ispunjenja
propisanih uslova za oporezivanje
U nekim slučajevima poslodavci isplaćuju pomoć
zaposlenima
za
saniranje
šteta
od
elementarnih
nepogoda
iako
nisu
uvek
ispunjeni
uslovi
za
poreska
izuzimanja,
na
primer
nije zvanično
utvrđeno
činjenično
stanje
nastanka
i uzroka
štete,
nije
izvršena
zvanična
procena
štete.
U
takvim
situacijama,
kada
zaposleni
koji
traži
pomoć
za
saniranje
štete
uzrokovane
elementarnom
nepogodom
ili
drugim
vanrednim
događajem
ne
ispunjava
uslove
iz Pravilnika,
poreski
tretman
isplate
je
sledeći:
1)
ako
JE
poslodavac
u svom
opštem
aktu
definisao
ovu
vrstu
pomoći
kao solidarnu
pomoć,
sa
pozivom
na
član
120. tačka
1) i član
105. stav
3. Zakona
o radu,
ova
isplata
nema
karakter
zarade,
već
se
na
ceo
iznos
plaća
samo
10% poreza
na
zarade;
2)
ako
poslodavac
u svom
opštem
aktu
NIJE
definisao
ovu
vrstu
pomoći
kao solidarnu
pomoć,
pomenuta
isplata
ima
karakter
zarade
i na
ceo
iznos
plaćaju se porez i doprinosi kao na redovne zarade.
U slučaju plaćanja poreza, poslodavac je dužan
da podnese obrazac PPP-PD, uz korišćenje OVP
110, odnosno 101, pri čemu je račun za uplatu poreza
840-4848-37, a šifra
plaćanja
254.
v) Isplata licu koje nije zaposleno
kod poslodavca
APRIL 2020.
●
ZARADE
Ako fizičkom licu koje nije zaposleno kod
njega poslodavac isplaćuje pomoć zbog uništenja
ili oštećenja imovine usled elementarnih nepogoda
ili
drugih
vanrednih
događaja,
ta
isplata
se,
shodno
članu
9. stav
1. tačka
10) Zakona
i pod
uslovom
ispunjenja
uslova
iz člana
2. Pravilnika,
u
celini
izuzima
od
oporezivanja.
Međutim,
ako
prilikom
isplate
navedene
pomoći
nisu
ispunjeni
svi kriterijumi
iz člana
2.
Pravilnika,
ta
pomoć
oporezuje
se
po
odredbama
člana
9. tačka
30)
i
člana
85. stav
1. tačka
12)
Zakona
o
porezu,
pri
čemu
je iznos
od
13.248 dinara
neoporezovan
(do
31.
1.
2021.
godine),
a
preko
tog
iznosa
plaća
se
porez
po
stopi
od
20%
na
osnovicu
koju
čini
bruto
iznos
isplate
(koeficijent
za
prevođenje
neto
iznosa
u
bruto
iznos
ove
isplate
iznosi
0,80, a bruto
iznos
isplate dobija se deljenjem neto iznosa sa ovim ko-
eficijentom).
Primer: Isplata pomoći licu koje nije
zaposleno kod poslodavca
Fizičko lice koje je pretrpelo štetu od poplava
obratilo
se
pravnom
licu
kod
koga
nije u radnom
odnosu
za
novčanu
pomoć.
Uz
zahtev
za
pomoć
ovo
lice
nije dostavilo
dokumentaciju
iz koje
se
vidi
da je došlo
do
štete
na
imovini
tog
lica. Na
osnovu
odluke
nadležnog
organa
fizičkom
licu
isplaćena
je pomoć
od
20.000 dinara.
S obzirom
na
to
da u ovom
slučaju
nisu
ispunjeni
uslovi
za
poresko
izuzimanje,
na
isplaćenu
pomoć
obračunat
je
porez
na
sledeći
način:
Red.
br.
Opis Iznos
1. Iznos isplaćene pomoći licu van radnog
odnosa 20.000,00
2. Neoporezivi iznos 13.248,00
3. Oporezivi iznos (20.000 – 13.248) 6.752,00
4. Oporezivi prihod (6.752 : 0,80) 8.440,00
5. Porez za uplatu (8.440 × 20%) 1.688,00
6. Ukupni troškovi (red. br. 1 + red. br. 5) 21.688,00
U ovom slučaju, kao i u svim ovde navedenim
primerima da je poslodavac plaćao porez po
osnovu isplaćene solidarne pomoći, poslodavac
– isplatilac
pomoći,
kao poreski
platac,
dužan je da podnosi Poreskoj upravi poresku
prijavu na obrascu PPP-PD, u kojoj ovu vrstu
isplate prijavljuje pod OVP 633. Porez se uplaćuje
na
račun
840-4848-37, a šifra
plaćanja
je
254.
POSLOVNI SAVETNIK
113
114
ZARADE
Poslodavci koji isplaćuju pomenute vrste pomoći
licima
koja
kod
njih nisu
zaposleni
svakako
će
tražiti
da se
ta
isplata
opravda
podnošenjem
odgovarajuće
dokumentacije
(zapisnik
nadležnog
organa,
izveštaj
o proceni
štete).
Ta
dokumentacija
je
osnovni
uslov
za
odobravanje
pomoći,
ali
i
za
sprečavanje
plaćanja
(nepotrebnog)
poreza
na
ovakvu
isplatu.
5 Ispla
Prema članu 9. stav 1. tačka 11) Zakona o porezu,
ne plaća se porez na dohodak građana na primanja
ostvarena
po
osnovu
organizovane
socijalne
i
humanitarne
pomoći.
Isplate
po
ovom
osnovu
ne
zasnivaju
se
na
odredbama
Zakona
o radu,
već
na
odredbama
Pravilnika,
koji
u čl.
4–6. definiše
uslove isplate po ovim osnovama.
Prema članu 4. Pravilnika, poresko izuzimanje
po
osnovu
organizovane
socijalne
i humanitarne
pomoći
može
da se
ostvari
na
primanja
koja
imaju
karakter
socijalnog
i humanitarnog
davanja,
odnosno
pomoći
za
saniranje
i ublažavanje
posledica
teško
narušene
socijalne
sigurnosti
i
teške
humanitarne
situacije
određenog
lica ili
grupe
lica iz sredstava:
1)
humanitarnih
organizacija
(Crveni
krst
i dr.);
2)
državnih
organa
i organizacija
i organa
lokalne
samouprave,
društvenih
organizacija
i
udruženja
građana
registrovanih
kod
nadležnih
organa
i razvrstanih
u humanitarne
i socijalne
organizacije,
sa
delatnošću
pružanja
pomoći
svojim
članovima
i drugim
kategorijama
socijalno
ugroženih
građana
(na
primer,
udruženja
za
pomoć
zdravstveno
hendikepiranim
licima,
udruženja
za
pomoć
nezbrinutoj
deci,
raseljenim
i prognanim
licima
i drugim
licima
koja
se
nalaze
u stanju
socijalne
potrebe
i sl.);
3)
koja
su
obezbeđena
organizovanom
akcijom
prikupljanja,
sa
učešćem,
po
pravilu,
više
davalaca
–
donatora,
najčešće
uz
podršku
sredstava
informisanja,
odnosno
humanitarnih
organizacija
– uplatom
na
poseban,
namenski
otvoren,
žiro
račun
lica za:
▶ l
ečenje (operaciju i sl.) u inostranstvu,
▶ n
abavku lekova ili pomagala;
4) inostranih donacija, po pravilu, namenski
opredeljenih za rešavanje socijalnih problema
i humanitarno zbrinjavanje određenih lica ili
određene populacije.
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
Ako su ispunjeni prethodno navedeni uslovi,
pravno
lice iz svojih,
odnosno
prikupljenih
sredstava
može
da
isplati
pomoć
bez
plaćanja
poreza.
Isplata
pomoći
može
da
bude
u
gotovom,
plaćanjem
fakture,
priznavanjem
plaćenog
računa
i dr.
Prema članu 5. Pravilnika, poresko izuzimanje
za
primanja
po
osnovu
organizovane
socijalne
i
humanitarne
pomoći
od
donatora
ostvaruje
se
i
u
slučaju
kada
je
inicijator,
odnosno
organizator
i
učesnik
prikupljanja
sredstava
pomoći
poslodavac
lica koje
ostvaruje
pomoć:
1)
ako
za
takvu
pomoć
postoji
pravni
osnov
u kolektivnom
ugovoru
ili
u drugom
opštem
aktu
poslodavca;
2)
ako
je za
organizovanu
akciju
prikupljanja
sredstava
i učešće
poslodavca
kao davaoca
pomoći
obezbeđeno pozitivno mišljenje sindikalne or-
ganizacije poslodavca (ako postoji) i nadležne
socijalne službe (socijalnog radnika, psihologa
i dr.) kod poslodavca (ako postoji) ili mišljenje
nadležnog organa za socijalnu brigu i staranje;
3) ako je nadležni organ poslodavca doneo odluku
o organizovanju i učešću u prikupljanju sredstava
pomoći.
Prema članu 6. Pravilnika, pravo na poresko
izuzimanje po osnovu organizovane socijalne i humanitarne
pomoći
ne
ostvaruje
se
za
isplate,
odnosno
davanja
poslodavca
zaposlenima
po
osnovu
radnog
odnosa
i drugih
oblika
rada
upodobljenih
radnom
odnosu,
nezavisno
od
finansijskog
stanja
u
kome
se
nalaze
poslodavac
i zaposleni
kod
njega.
Prema tome, ako su ispunjeni navedeni uslovi,
poslodavac
iz
svojih
odnosno
prikupljenih
tuđih
sredstava
može
da
isplaćuje
pomoć
zaposlenima
bez
plaćanja
poreskih
obaveza:
1) za lečenje (operaciju i sl.) u inostranstvu
ako,
prema
mišljenju
nadležnog
državnog
organa
ili
referentne
zdravstvene
ustanove,
odnosno
komisije
lekara
specijalista
odgovarajuće
struke,
lečenje
(operacija
i sl.) ne
može
uspešno
da se
ostvari
u Republici;
2) za nabavku lekova ili pomagala (protetička
ili
ortotička
sredstva,
sanitarne
spra-
ve, očna, slušna i druga pomagala) u zemlji ili
u inostranstvu ako je njihovo korišćenje u postupku
lečenja,
odnosno
održavanja
telesnih
sposobnosti
neophodno
prema
priloženoj
medicinskoj
dokumentaciji
i ako
je, prema
mi-
šljenju nadležnog organa, odnosno zdravstvene
ustanove, nesporno da ne mogu da se obezbede na
teret troškova obaveznog zdravstvenog osiguranja
u
zemlji
ili
da
uopšte
nema
mogućnosti
za
njihovu
nabavku
u zemlji.
Sve ove isplate mogu da se obave bez oporezivanja
u skladu
sa
aktom
poslodavca,
odnosno
posebnom
odlukom
kod
poslodavca,
a pomoć
može
da se
obezbedi
isplatom
u gotovom
ili
plaćanjem
fakture
za
obavljene
usluge.
Pošto
ovde
nema
uplate
poreza,
prilikom
isplate
po
ovom
osnovu
ne
podnosi
se
nikakav
obrazac,
već
samo
dokumentacija
kojom
se
dokazuje
da
se
isplata
obavlja
prema
kriterijumima
iz Pravilnika.
Ovde je potrebno skrenuti pažnju i na odredbu
člana 18. tačka 10) Zakona o porezu, koja propisuje
da
se
ne
plaća
porez
na
primanja
zaposlenog
ostvarena po osnovu novčane pomoći, koja služe
za lečenje u zemlji ili inostranstvu, u visini
stvarnih troškova lečenja, dokumentovano računima
zdravstvene
ustanove
koja
je lečenje
izvršila,
kao ni na
dokumentovane
troškove
prevoza
i
smeštaja
za
potrebe
lečenja
tog
lica. Iz ove
zakonske
odredbe
proizlazi
da se
na
novčane
pomoći
zaposlenima
koja
služe
za
lečenje
u zemlji
ili
inostranstvu
ne
plaća
porez
ako
se
novčana
pomoć
isplaćuje
u visini
stvarnih
troškova
lečenja,
što
je potrebno
dokumentovati
računima
zdravstvene
ustanove
koja
je
lečenje
izvršila.
Prema
tome,
jedini
uslov
za
ovo
poresko
oslobođenje
je
da
je lečenje
izvršeno
i da
su
isplatiocu
pomoći
stvarni
troškovi
lečenja
dokumentovani
računima
ustanove
koja
je lečenje
izvršila.
5.1 Ispla
Do sad je izdvojeno u kojim se uslovima ne plaćaju
poreske
obaveze
po
osnovu
socijalne
ili
humanitarne
pomoći.
Međutim,
ako
navedeni
uslovi
za
poresko
oslobođenje
nisu
ispunjeni,
ceo
iznos
pomoći
se
oporezuje.
Konkretno:
1)
ako
se
fizičkom
licu
koje
nije
zaposleno
kod
poslodavca
– isplatioca
isplati
određeni
iznos
na
ime
organizovane
socijalne
ili
humanitarne
pomoći,
bez
ispunjenja
propisanih
uslova
iz Pra-
vilnika, oporezuje se ceo iznos pomoći;
2) ako se fizičkom licu isplaćuje socijalna ili
humanitarna pomoć (za lečenje ili nabavku lekova
ili pomagala) koja nema karakter organizovane socijalne
i humanitarne
pomoći
(npr. sredstva
nisu
APRIL 2020.
●
ZARADE
prikupljena organizovanom akcijom od više donatora),
već
je pomoć
isplaćena
na
osnovu
zahteva
koji
je fizičko
lice
direktno
tražilo
od
poslodavca,
oporezuje
se
ceo
iznos
pomoći,
bez
obzira
na
to
da li se
pomoć
isplaćuje
licu
u radnom
odnosu
ili
licu
van
radnog
odnosa.
Pri tome:
1) ako se radi o licu van radnog odnosa, na isplatu
sa
karakterom
socijalne
i humanitarne
pomoći
koja
nije u skladu
sa
Pravilnikom
plaća
se,
na
ceo
iznos,
porez
po
stopi
od
20% na
osnovicu
koju
čini
bruto
iznos
isplate
umanjen
za
20%
po
osnovu
normiranih
troškova
(bruto
iznos
isplate
dobija
se
deljenjem
neto
iznosa
sa
koeficijentom
0,84);
2)
ako
se
radi
o zaposlenom,
mogućnosti
su
sledeće:
▶
ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 10. Pravilnika
(ako
se
ostvaruju
uslovi
za
poresko
izuzima-
nje po osnovu solidarne pomoći za slučaj bolesti),
navedena pomoć dobija karakter solidarne pomoći
za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili
invalidnosti zaposlenog iz člana 18. stav 1. tačka
7) Zakona o porezu, pri čemu je poresko oslobođenje
do 39.881 dinar, a preko ovog iznosa plaća se porez
po stopi od 10%;
▶ ukoliko nisu ispunjeni uslovi iz člana 10. Pravilnika,
ova
isplata
dobija
karakter
zarade
i na
nju
se
plaćaju
porez
i doprinosi
kao pri
isplati
zarade.
F
Ovim se samo naglašava u praksi već
dobro poznata činjenica da zaposlenom
ne može da se dodeli socijalna i humanitarna
pomoć zbog njegove male plate ili ukupnog lošeg
materijalnog
stanja,
sa
pozivom
na
poresku
olakšicu
iz člana
9. stav
1. tačka
11) Zakona
o
porezu,
već
je za
poresko
oslobođenje
ovakvih
isplata
potrebno
ispuniti
navedene
uslove
iz
članova
4, 5. i 6. Pravilnika.
Primer: Obračun socijalne i humanitarne
pomoći
Način obračuna poreza po odbitku kada poslodavac
po
osnovu
socijalne
i humanitarne
pomoći
vrši
isplate
fizičkom
licu
prikazan
je u dva
primera:
Primer A: Isplata izvršena fizičkom licu
plaćanjem fakture u iznosu od 42.000 dinara za
nabavku ortopedskog pomagala na osnovu direktno
dostavljenog zahteva fizičkog lica.
POSLOVNI SAVETNIK
115
116
ZARADE
Primer B: Isplata od 50.400 dinara izvršena
je za lečenje u inostranstvu. Pošto je ovo lečenje
moglo da se izvrši i u zemlji, po mišljenju referentne
zdravstvene
ustanove,
u
ovom
slučaju
ne
postoje
uslovi
za
poresko
izuzimanje.
Red.
br.
Elementi Primer A Primer B
1. Iznos pomoći 42.000,00 50.400,00
2. Koeficijent za preračun 0,84 0,84
3. Bruto iznos pomoći (red. br. 1 : 0,84) 50.000,00 60.000,00
4. Normirani troškovi
(20% × red. br. 3) 10.000,00 12.000,00
5. Oporezivi prihod
(red. br. 3 – red. br. 4) 40.000,00 48.000,00
6. Porez (20% × red. br. 5) 8.000,00 9.600,00
7. Iznos pomoći za isplatu
(red. br. 3 – red. br. 6) 42.000,00 50.400,00
Pre isplate ove vrste pomoći, pošto se ona
oporezuje, poslodavac podnosi poresku prijavu
PPP PD nadležnoj organizacionoj jedinici
Poreske uprave, uz primenu OVP 634. Prilikom
isplate
ove
pomoći
porez
se
plaća
na
račun
840-4848-37a,
a
na
nalogu
za
plaćanje
navodi
se
šifra
plaćanja
254.
6 S
Osnovni elementi isplate solidarne pomoći u
javnom sektoru propisani su posebnim kolektivnim
ugovorima
za
pojedine
delatnosti
u
okviru
ovog
sektora.
U
nastavku
će
biti
navedena
regulativa
ovih
posebnih
kolektivnih
ugovora,
a komentari
će biti
dati
samo
za
one
vrste
isplata
koje
u
dosadašnjem
delu
teksta
nisu
pomenute.
6.1 Pos
Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u jedinicama
lokalne
samouprave
(„Sl.
glasnik
RS”
br.
38/2019
– dalje:
Ugovor)
primenjuje
se
u organima
jedinica
lokalne
samouprave,
gradskih
opština,
službama
i organizacijama
koje
osniva
nadležni
organ
jedinice
lokalne
samouprave
i gradske
opštine,
dok
je poslodavac,
u smislu
Ugovora,
jedini-
ca lokalne samouprave (dalje: poslodavac).
Saglasno članu 51. Ugovora, zaposleni ima
pravo na solidarnu pomoć za slučaj:
1) duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana
njegove uže porodice ili teže povrede zaposlenog
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
(koja postoji ako je zaposleni odsutan sa rada najmanje
trideset
dana
neprekidno
zbog sprečenosti
za
rad usled
bolesti,
odnosno
povrede);
2)
nabavke
ortopedskih
pomagala
i aparata
za
rehabilitaciju
zaposlenog
ili
člana
njegove
uže
porodice;
3)
zdravstvene
rehabilitacije
zaposlenog;
4)
nastanka
teže
invalidnosti
zaposlenog;
5)
nabavke
lekova
za
zaposlenog
ili
člana
uže
porodice;
6)
pomoći
porodici
u slučaju
smrti
zaposlenog
i
zaposlenom
u slučaju
smrti
člana
uže
porodice;
7)
mesečnu
stipendiju
tokom
redovnog
školovanja
za
decu
zaposlenog
čija
je
smrt
nastupila
kao
posledica
povrede
na
radu
ili
profesionalnog
oboljenja
– do
visine
mesečne
prosečne
zarade
bez
poreza
i doprinosa
u Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove statistike, a ukoliko deca borave u pred-
školskoj ustanovi, poslodavac je dužan da nadoknadi
troškove
boravka
u predškolskoj
ustanovi;
8)
pomoći
zbog
uništenja
ili
oštećenja
imovine,
elementarnih
i drugih
vanrednih
događaja
– do
visine
neoporezivog
iznosa
koji
je predviđen
zakonom
kojim
se
uređuje
porez
na
dohodak
građana;
9)
rođenja
deteta
zaposlenog
– u visini
prosečne
mesečne
zarade
bez
poreza
i doprinosa
u Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike;
10)
pomoći
zaposlenoj
za
vantelesnu
oplodnju
–
najviše
do
tri
prosečne
mesečne
zarade
u
Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike,
a na
osnovu
uredne
dokumentacije;
11)
drugu
solidarnu
pomoć
za
poboljšanje
materijalnog
i socijalnog
položaja
zaposlenog
u skladu
sa
merilima
propisanim
opštim
aktom
poslodavca
i raspoloživim
finansijskim
sredstvima.
Uz ove odredbe treba imati u vidu sledeća pojašnjenja:
a)
Članovima
uže
porodice
smatraju
se
bračni
ili
vanbračni
partner,
deca,
roditelji,
usvojilac,
usvojenik
i staratelj
zaposlenog.
b)
U
slučaju
da
je
više
članova
uže
porodice
zaposleno
kod
poslodavca,
pravo
na
solidarnu
pomoć
za
člana
uže
porodice
iz prethodno
navedenih
t.
1),
2), 5), 8) i 9) ostvaruje jedan zaposleni.
v) Pravo na navedene pomoći zaposleni ne ostvaruje
za
članove
uže
porodice:
▶
k
oji ostvaruju primanja iz radnog odnosa, odnosno
po
osnovu
rada
u trenutku
podnošenja
zahteva,
▶ k
▶ primaju penziju koja je veća od najnižeg iznosa
penzije.
g) Solidarna pomoć u toku godine u slučajevima
utvrđenim u prethodno navedenim t. 1)–5) priznaje
se
na
osnovu
uredne
dokumentacije,
u skladu
sa
sredstvima
obezbeđenim
u budžetu
organa
jedinice
lokalne
samouprave,
a najviše
do
visine
tri
prosečne
mesečne
zarade
bez
poreza
i doprinosa
u
Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike.
d)
Solidarna
pomoć
porodici
u slučaju
smrti
zaposlenog
i zaposlenom
u slučaju
smrti
člana
uže
porodice
priznaje
se
porodici
i ostvaruje
se,
po
zahtevu
člana
porodice
koji
se
podnosi
u roku
od
devedeset
dana
od
dana
kada
je
nastupio
osnov
za
isplatu
solidarne
pomoći,
najviše
do
visine
dve
prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa
u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom
podatku organa nadležnog za poslove statistike
(porodicu čine bračni i vanbračni partner, deca,
roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj).
đ) Zaposleni može da ostvari pravo na solidarnu
pomoć ukoliko pravo na ortopedska pomagala, aparate
za
rehabilitaciju,
lekove
i dr. nije ostvareno
u
skladu
sa
drugim
propisima
iz oblasti
obaveznog
socijalnog
osiguranja,
boračko-invalidske
zaštite
i drugim
propisima.
O većini navedenih solidarnih pomoći
pisali smo u prethodnim poglavljima ovog teksta,
pa
i ovde
skrećemo
pažnju
na
to
da poreski
tretman
isplata
za
slučaj
bolesti,
zdravstvene
rehabilitacije,
invalidnosti,
nabavke
lekova
i
ortopedskih
pomagala
zavisi
od
ispunjenja
kriterijuma
iz Pravilnika,
o čemu
je bilo
reči
u 3,
4.
i 5. delu
ovog
teksta.
Ovde može da se navede jedan poseban oblik pomoći
zaposlenima
koji
se
sve
više
javlja
u praksi,
pa
i u skoro
svim posebnim
kolektivnim
ugovorima
u javnom
sektoru,
a to
je pomoć
za
rođenje
deteta
zaposlenog.
Prema
Ugovoru,
navedena
pomoć
isplaćuje
se
u visini
prosečne
mesečne
zarade
bez
poreza
i doprinosa
u Republici
Srbiji
prema
po-
slednjem objavljenom podatku organa nadležnog za
poslove statistike. Istovremeno, prema članu 18.
stav 1. tačka 12) Zakona o porezu, ne plaća se porez
na zarade na primanja zaposlenog od poslodavca
po osnovu solidarne pomoći za slučaj rođenja
APRIL 2020.
●
ZARADE
deteta – do visine prosečne zarade isplaćene u
Republici prema poslednjem objavljenom podatku
republičkog organa nadležnog za poslove statistike
– po
novorođenom
detetu.
Praktično,
kada
poslodavci
isplaćuju
ovu
pomoć
u skladu
sa
Ugovorom,
neće
na
nju
plaćati
porez
jer
je
iznos
isplate
po
Ugovoru
jednak
neoporezovanom
iznosu.
Karakteristike isplate pomoći za rođenje deteta
zaposlenog
su:
1)
Ova
isplata
ima
karakter
solidarne
pomoći
zaposlenima,
a s obzirom
na
to
da je Ugovorom
utvrđena
kao
pravo
zaposlenog,
svi
poslodavci
na
koje
se
ovaj
ugovor
odnosi
isplatu
moraju
da regulišu
svojim
opštim
aktima,
kao
i
da
je
isplaćuju,
uz
dodatno
pojašnjenje
dokumentacije
koja
se
podnosi
radi
isplate.
2)
Ova
isplata
sa
karakterom
solidarne
pomoći
isplaćuje
se
po
novorođenom
detetu,
bez
ikakvih
poreskih obaveza, do nivoa prosečne zarade ispla-
ćene u Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku
republičke
statistike.
3)
Ova
solidarna
pomoć
isplaćuje
se
po
svakom
novorođenom
detetu
zaposlenog,
što
znači
da isplata
nije ograničena
brojem
novorođenih,
ali
neoporezovan
iznos
ne
važi
za
decu
koju
je zaposleni
usvojio
ili
na
drugi
način
primio
u
svoje
domaćinstvo.
4)
Pravo
na
ovu
pomoć
ima
jedan
od
roditelja
ako
oba
roditelja
rade
kod
jednog
poslodavca
i ako
je
taj
poslodavac
svojim
opštim
aktom
regulisao
ovu
isplatu
kao solidarnu
pomoć.
Ako
roditelji
rade
kod
različitih
poslodavaca,
logika
je da pomoć
može
da dobije
samo
jedan
roditelj,
pa
i u uslovima
kada
oba
poslodavca
imaju
regulisanu
ovu
pomoć
u
svojim
aktima.
5)
Ako
se
ova
solidarna
pomoć
isplaćuje
po
novorođenom
detetu
iznad
neoporezivog
iznosa,
dakle
iznad
prosečne
zarade
u Srbiji,
na
iznos
preko
neoporezivog
obračunava
se
porez
po
stopi
od
10%,
a
doprinosi
za
obavezno
socijalno
osiguranje
se
ne
obračunavaju
jer na
davanje
koje
ima
karakter
solidarne
pomoći
ne
postoji
obaveza
obračunavanja
doprinosa
pošto,
prema
članu
105. stav
3. Zakona
o radu,
pod
zaradom
se
smatraju
sva
primanja
iz
radnog
odnosa,
osim,
pored
ostalog,
solidarne
pomoći.
Za razliku od ostalih solidarnih pomoći,
koje imaju godišnji neoporeziv iznos, ova solidarna
pomoć
menjaće
svakog
meseca
neoporeziv
iznos
kako
se
budu
objavljivali
podaci
o pro-
POSLOVNI SAVETNIK
117
118
ZARADE
sečnoj zaradi u Srbiji, što poslodavci treba
da imaju u vidu.
6.2 Pos
Poseban kolektivni ugovor za državne organe
(„Sl. glasnik
RS”
br. 38/2019 – dalje:
Ugovor)
primenjuje
se
u državnim
organima,
odnosno
na
državne
službenike
i
nameštenike
(dalje:
zaposleni)
čiji poslodavac
je Republika
Srbija
(dalje:
poslodavac).
Saglasno članu 45. Ugovora, zaposleni ima
pravo na solidarnu pomoć za slučaj:
1) duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana
njegove uže porodice ili teže povrede zaposlenog
(koja postoji ako je zaposleni zbog sprečenosti za
rad usled bolesti, odnosno povrede odsutan sa rada
najmanje trideset dana neprekidno);
2) nabavke ortopedskih pomagala i aparata za rehabilitaciju
zaposlenog
ili
člana
njegove
uže
porodice;
3)
zdravstvene
rehabilitacije
zaposlenog;
4)
nastanka
teže
invalidnosti
zaposlenog;
5)
nabavke
lekova
za
zaposlenog
ili
člana
uže
porodice;
6)
pomoći
porodici
u slučaju
smrti
zaposlenog
i
zaposlenom
u slučaju
smrti
člana
uže
porodice
–
priznaje
se
porodici
i ostvaruje
se,
po
zahtevu
člana
porodice
koji
se
podnosi
u roku
od
devedeset
dana
od
dana
kada
je nastupio
osnov
za
isplatu
solidarne
pomoći,
najviše
do
visine
dve
prosečne
mesečne
zarade
bez
poreza
i doprinosa
u Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike;
7)
mesečne
stipendije
tokom
redovnog
školovanja
za
decu
zaposlenog
čija je smrt
nastupila
kao
posledica
povrede
na
radu
ili
profesionalnog
oboljenja
– do
visine
prosečne
mesečne
zarade
bez
poreza
i doprinosa
u Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike,
a ako
deca
borave
u
predškolskoj
ustanovi,
poslodavac
je
dužan
da
nadoknadi
troškove
boravka
u
predškolskoj
ustanovi;
8)
rođenja
deteta
zaposlenog
–
u
visini
mesečne
prosečne zarade bez poreza i doprinosa u Republi-
ci Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku
organa nadležnog za poslove statistike (ako su oba
roditelja zaposlena u državnim organima, pravo
ostvaruje majka deteta);
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
9) štete nastale usled elementarnih nepogoda
ili nesrećnim slučajem (požar, poplava, bujica,
zemljotres, klizište i sl.) u porodičnom domaćinstvu
u kome
živi zaposleni,
ako
šteta
nije
nadoknađena
iz odgovarajućeg
osiguranja,
odnosno
od
štetnika
– do
visine
prosečne
mesečne
zarade
bez
poreza
i doprinosa
u Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike;
10)
da, zbog
promenjene
radne
sposobnosti
usled
profesionalne
bolesti
ili
povrede
na
radu,
zaposleni
bude
raspoređen
na
radno
mesto
koje
odgovara
njegovim
radnim
sposobnostima
sa
nižim
koeficijentom
– mesečno,
u visini
razlike
plate
koju
je ostvarivao
pre
raspoređivanja
i plate
koju
ostvaruje
na
novom
radnom
mestu.
Uz ove odredbe treba imati u vidu sledeća pojašnjenja:
a) Članovima uže porodice smatraju se bračni
ili vanbračni partner, deca, roditelji, usvojilac,
usvojenik i staratelj zaposlenog.
b) Solidarnu pomoć po svim navedenim osnovama
zaposleni ne ostvaruje za članove uže porodice
koji ostvaruju primanja iz radnog odnosa, odnosno
po osnovu rada u trenutku podnošenja zahteva, odnosno
koji
primaju
novčanu
naknadu
za
tuđu
negu
i
pomoć
ili
primaju
penziju
koja
je veća
od
najnižeg
iznosa
penzije.
v)
Solidarna
pomoć
u toku
godine
u slučajevima
utvrđenim
prethodno
datim
t.
1)–5) priznaje
se
na
osnovu
uredne
dokumentacije,
u
skladu
sa
sredstvima
obezbeđenim
u
budžetu
Republike
Srbije,
a
najviše
do
visine
tri
prosečne
mesečne
zarade
bez
poreza
i doprinosa
u Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike.
g)
Zaposleni
može
da ostvari
pravo
na
solidarnu
pomoć
ukoliko
pravo
na
ortopedska
pomagala,
aparate
za
rehabilitaciju,
lekove
i dr. nije ostvareno
u
skladu
sa
drugim
propisima
iz oblasti
obaveznog
socijalnog
osiguranja,
boračko-invalidske
zaštite
i drugim
propisima.
Rukovodilac državnog organa u skladu sa navedenim
odredbama
određuje
visinu
solidarne
pomoći
za
svaku
budžetsku
godinu
u skladu
sa
obezbeđenim
finansijskim
sredstvima
za
te
namene.
Za pravosudne organe koji su indirektni kori-
snici budžeta visinu solidarne pomoći određuje
ministarstvo u čijem je delokrugu nadležnost za
obezbeđenje sredstava za isplatu plata državnih
službenika i nameštenika.
6.3 Pos
Poseban kolektivni ugovor za javna preduzeća
u komunalnoj delatnosti na teritoriji Republike
Srbije
(„Sl.
glasnik
RS”,
br.
27/2015,
36/2017
–
Aneks,
5/2018 – Aneks,
21/2018 – Sporazum
–
dalje:
Ugovor)
primenjuje
se
na
zaposlene
u
javnim
preduzećima
koja
su
osnovale
jedinice
lokalne
samouprave,
odnosno
gradovi
i opštine
na
teritoriji
Republike
Srbije
za
obavljanje
komunalnih
delatnosti
određenih
zakonom
kojim
se
uređuje
ova
oblast
(dalje:
poslodavac).
Saglasno članu 67. Ugovora, zaposleni ima
pravo na solidarnu pomoć u slučaju:
1) duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana njegove
uže
porodice;
2)
nabavke
medicinsko-tehničkih
pomagala
za
rehabilitaciju zaposlenog ili člana njegove uže
porodice;
3) zdravstvene rehabilitacije zaposlenog;
4) nastanka teže invalidnosti zaposlenog;
5) nabavke lekova za zaposlenog ili člana uže porodice.
Visina pomoći u toku godine u svim navedenim
slučajevima priznaje se na osnovu uredne dokumentacije
do
visine
jednog
neoporezivog
iznosa
predviđenog
Zakonom
o porezu
na
dohodak
građana.
Izuzetno,
u slučajevima
utvrđenim
prethodnim
t.
2),
3) i 5), visina
pomoći
u toku
godine
priznaje
se
ako
ovo
pravo
nije ostvareno
na
teret
sredstava
obaveznog
zdravstvenog
osiguranja.
Članom uže porodice u smislu navedenih
odredbi smatraju se: bračni i vanbračni drug, dete
rođeno u braku i van braka, pastorak, usvojenik i
druga lica prema kojima zaposleni ima zakonsku
obavezu izdržavanja.
Prethodno navedene isplate solidarne pomoći
u t. 1)–5) obavezne su za poslodavce na koje se ovaj
ugovor odnosi. Ugovor takođe propisuje da poslodavac
može
da
isplati
solidarnu
pomoć
zaposlenom
u skladu
sa
svojim
opštim
aktom
i pod
uslovom
da
za
to
ima
obezbeđena
finansijska
sredstva:
1)
radi
ublažavanja
posledica
elementarnih
ili
drugih
nepogoda,
2)
radi
pružanja
pomoći
porodici
umrlog
zapo-
slenog,
3) u drugim slučajevima određenim opštim aktom.
Posebna karakteristika Ugovora je da su poslodavci
obavezni
da planiraju
i zaposlenima
APRIL 2020.
●
ZARADE
isplaćuju solidarnu pomoć radi ublažavanja
nepovoljnog materijalnog položaja, pod uslovom
da za to imaju obezbeđena finansijska sredstva.
Visina ove solidarne pomoći utvrđena je Ugovorom
po
zaposlenom
na
godišnjem
nivou
od
41.800
dinara,
bez
poreza
i doprinosa.
6.4 Pos
Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u
osnovnim i srednjim školama i domovima učenika
(„Sl. glasnik RS”, br. 21/2015, 16/2018 – Sporazum
– dalje: Ugovor) primenjuje se u osnovnim školama,
srednjim školama i domovima učenika u kojima se
sredstva za plate obezbeđuju u budžetu Republike
Srbije (dalje: poslodavac).
Saglasno članu 29. Ugovora, poslodavac je
dužan da, po osnovu solidarnosti, zaposlenom
isplati pomoć u slučaju:
1) smrti bračnog druga ili deteta – u visini troškova
sahrane
prema
priloženim
računima
do
neoporezivog
iznosa;
2)
nastanka
trajne
teške
invalidnosti
– u visini
dve
prosečne
plate;
3)
bolovanja
dužeg
od
tri
meseca
u kontinuitetu
–
u visini
jedne
prosečne
plate
jednom
u kalendarskoj
godini
(pod
bolovanjem
se
podrazumeva
samo
odsustvo
sa
rada zbog privremene
sprečenosti
za
rad
zaposlenog,
koja je prouzrokovana
bolešću,
povredom
van
rada, povredom
na radu,
profesionalnom
bolešću
i održavanjem
trudnoće
– Odluka
Komisije
za
tumačenje
Ugovora);
4)
nabavke
medicinskih
pomagala
ili
lekova
koji
su
definisani
Pravilnikom
o
medicinsko-tehničkim
pomagalima
koja
se
obezbeđuju
iz
sredstava
osiguranja
– u visini
jedne
prosečne
plate.
Prosečna plata, u smislu ovih odredbi, jeste
prosečna plata po zaposlenom kod poslodavca
u ustanovi u prethodnom mesecu, odnosno prosečna
zarada
isplaćena
u Republici
Srbiji
u
prethodnom
mesecu
u odnosu
na
mesec
isplate
solidarne
pomoći,
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
republičkog
organa
nadležnog
za
poslove statistike, ako je to povoljnije po za-
poslenog.
U vezi sa ovim ugovorom, a slično je rešenje i
u drugim ugovorima u javnom sektoru, može se na-
POSLOVNI SAVETNIK
119
120
ZARADE
glasiti obaveza isplate pomoći u slučaju nabavke
medicinskih pomagala ili lekova koji su definisani
Pravilnikom
o medicinsko-tehničkim
pomagalima
koja
se
obezbeđuju
iz sredstava
osiguranja.
Dakle,
ovde
se
ne
radi
o
kupovini
lekova
ili
pomagala,
već
o jednokratnoj
novčanoj
pomoći
za
njihovu
kupovinu,
pri
čemu
se
ta
odredba
primenjuje
samo
ako
se
pomoć
odnosi
na
nabavku
lekova
ili
pomagala
koja
su
definisana
novim
Pravilnikom
o medicinsko-tehničkim
pomagalima
koja
se
obezbeđuju
iz sredstava
obaveznog
zdravstvenog
osiguranja
(„Sl. glasnik
RS”
br. 5/2020), kojim
se
utvrđuju
vrsta,
odnosno
klasa
i kategorija
medicinsko-tehničkog
pomagala
i način
ostvarivanja
prava
na
pomagala
koja
osiguranim
licima
obezbeđuje
Republički
fond
za
zdravstveno
osiguranje
iz
sredstava
obaveznog
zdravstvenog
osiguranja.
Pomagala utvrđena ovim pravilnikom, koja
osiguranim licima obezbeđuje Republički fond
(sa ili bez participacije), jesu protetička sredstva
(proteze),
ortotička
sredstva
(ortoze),
posebne
vrste
pomagala
i sanitarne
sprave,
očna
pomagala,
slušna
pomagala,
pomagala
za
omogućavanje
glasa
i govora,
stomatološke
nadoknade
itd.
Kada
poslodavcu
dokumentuje
nabavku
medicinskih
pomagala
ili
lekova
koji
su
definisani
pomenutim
pravilnikom,
saglasno
članu
29. tačka
4)
ovog
ugovora,
zaposleni
može
da zahteva
isplatu
jednokratne
solidarne
pomoći
– u visini
jedne
prosečne
plate.
Istovremeno,
prema
članu
18. stav
1.
tačka
7) Zakona
o porezu,
ne
plaća
se
porez
na
dohodak
građana
na
primanja
ostvarena
po
osnovu
solidarne
pomoći
za
slučaj
bolesti
i zdravstvene
rehabilitacije
zaposlenog
– do
39.881,00 dinar
(od
1.
2. 2020. godine).
Ako
je isplata
pomoći
po
ovom
osnovu
od
jedne
prosečne
plate
veća
od
neoporezivih
39.881
dinara,
prilikom
ove
isplate
ustanova
će
morati
da plati
porez
po
stopi
od
10% na
iznos
isplate
preko
neoporezivog
– bruto
iznos
oporezivog
primanja
dobija
se
deljenjem
neto
oporezivog
iznosa
sa
koeficijentom
0,90.
6.5 Pos
lokalne samouprave
Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u
ustanovama predškolskog vaspitanja i obrazovanja
čiji je osnivač
Republika
Srbija,
autonomna
pokrajina
i jedinica
lokalne
samouprave
(„Sl.
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
glasnik RS” br. 43/2017 – dalje: Ugovor) u članu
43. utvrdio je obavezu ovih ustanova da zaposlenom
isplati
solidarnu
pomoć
za
slučaj
bolesti,
zdravstvene
rehabilitacije
ili
invalidnosti
zaposlenog
ili
člana
njegove
porodice.
Visina pomoći za utvrđene slučajeve obezbeđuje
se u vrednosti neoporezivog iznosa za solidarnu
pomoć koji je propisan zakonom kojim se uređuje
porez na dohodak građana, a priznaje se na osnovu
uredne dokumentacije (trenutno neoporezivo do
39.881 dinara). Zaposleni jednom u toku kalendarske
godine
može
da
ostvari
pravo
na
solidarnu
pomoć
po
svakom
od
navedenih
osnova
po
jedanput.
6.6 Pos
Poseban kolektivni ugovor za zdravstvene
ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna
pokrajina
i jedinica
lokalne
samouprave
(„Sl.
glasnik
RS”
br. 96/2019 – dalje:
Ugovor)
neposredno
se
primenjuje
u
svim zdravstvenim
ustanovama
čiji je osnivač
Republika
Srbija,
autonomna
pokrajina
i lokalna
samouprava,
koje
su
utvrđene
planom
mreže
zdravstvenih
ustanova
(dalje:
poslodavac).
Saglasno članu 107. Ugovora, zaposleni ima
pravo na solidarnu pomoć u slučaju:
1) duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana njegove
uže
porodice;
2)
nabavke
medicinsko-tehničkih
pomagala
za
rehabilitaciju
zaposlenog
ili
člana
njegove
uže
porodice;
3)
zdravstvene
rehabilitacije
zaposlenog;
4)
nastanka
teže
invalidnosti
zaposlenog;
5)
nabavke
lekova
za
zaposlenog
ili
člana
uže
porodice.
U svim navedenim slučajevima visina pomoći
u toku godine priznaje se na osnovu uredne dokumentacije
do
visine
dva
neoporezovana
iznosa
predviđena
Zakonom
o porezu
na
dohodak
građana
(trenutno:
2 x 39.881 = 79.762 dinara).
Pomoć
za
slučajeve
navedene
u t.
2), 3) i 5) i visina
pomoći
u
toku
godine
priznaje
se
ako
ovo
pravo
nije ostva-
reno na teret sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja.
Takođe, prema odredbama istog člana Ugovora,
zaposleni ima pravo na solidarnu pomoć i u sledećim
slučajevima:
1) rođenja deteta zaposlenog – u visini prosečne
mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike;
2)
pomoći
zaposlenoj
za
jedan
pokušaj
vantelesne
oplodnje
–
u
visini
tri
prosečne
mesečne
zarade
u
Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike,
a
na
osnovu
uredne
dokumentacije,
pod
uslovom
da
ispunjava
kriterijume
propisane
zakonom
i da je
iscrpela
sve
mogućnosti
ostvarivanja
ovog
prava
u
postupku
u Republičkom
fondu
za
zdravstveno
osiguranje;
3)
pomoći
zbog
uništenja
ili
oštećenja
imovine,
elementarnih
i drugih
vanrednih
događaja
–
u visini
prosečne
mesečne
zarade
bez
poreza
i doprinosa
u
Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike;
4) drugu solidarnu pomoć u skladu sa opštim ak-
tom.
Članom uže porodice u smislu ovih odredbi
smatraju se: bračni i vanbračni drug, dete rođeno
u braku i van braka, pastorak, usvojenik i druga
lica prema kojima zaposleni ima zakonsku obavezu
izdržavanja.
U slučaju
da je više
članova
uže
porodice
zaposleno
kod
poslodavca,
pravo
na
solidarnu
pomoć
za
rođenje
deteta
i
pomoć
zbog
uništenja
ili
oštećenja
imovine
ostvaruje
jedan
zaposleni.
Sve navedene pomoći i njihove poreske tretmane
obradili
smo
u
prethodnim
poglavljima
ovog
teksta.
Dodatno, prema odredbama člana 108. Ugovora,
poslodavac je dužan da detetu zdravstvenog radnika
i drugog
zaposlenog
u zdravstvenoj
ustanovi
koji
je izgubio
život
pri
obavljanju
poslova
isplaćuje
mesečnu
novčanu
pomoć,
i to
po
sledećim
kategorijama:
▶ z
a dete predškolskog uzrasta – 10% prosečno isplaćene
zarade
bez
poreza
i doprinosa
u Republici
u prethodnoj
godini;
▶ z
a dete školskog uzrasta do završetka osnovne
škole – 15% prosečno isplaćene zarade bez poreza
i doprinosa u Republici u prethodnoj godini;
▶ z
a dete koje pohađa srednju školu, odnosno redovnog
studenta
najkasnije
do
navršenih
26 godina
života – 25% prosečno isplaćene zarade bez po-
reza i doprinosa u Republici u prethodnoj godini.
U slučaju da ovaj zaposleni ima više dece koja
se nalaze u različitim kategorijama, isplaćuje se
jedan iznos pomoći, i to detetu koje ostvaruje naj-
APRIL 2020.
●
ZARADE
povoljnije pravo, a ako se deca nalaze u istoj kategoriji,
isplaćuje
se
jedan
iznos
novčane
pomoći.
U slučaju da ovaj zaposleni nema dece, poslodavac
je dužan
da bračnom
odnosno
vanbračnom
drugu
zaposlenog
isplati
jednokratnu
novčanu
pomoć
u iznosu
prosečno
isplaćene
neto
plate
u
Republici
u prethodnoj
godini.
Novčana pomoć u svim navedenim slučajevima
dospeva u roku od trideset dana od dana kada je zaposleni
izgubio
život,
a obezbeđuje
se
iz sredstava
poslodavca.
U ovom ugovoru posebno treba obratiti
pažnju na solidarnu pomoć u slučaju nastanka
sopstvene teže invalidnosti (ista se nalazi i
u drugim ugovorima u javnom sektoru).
Ugovor definiše dve elementa u vezi sa pomenutom
solidarnom
pomoći:
1)
visinu
solidarne
pomoći
za
slučaj
nastanka
teže
invalidnosti
zaposlenog,
koja
se
priznaje
na
osnovu
uredne
dokumentacije
do
visine
dva
neoporezovana
iznosa
predviđena
Zakonom
o porezu
na
dohodak
građana;
2)
to
da je ista
predviđena
samo
za
zaposlenog,
a ne
i
za
članove
njegove
uže
porodice.
Trenutno (do 31. 1. 2021. godine) solidarna pomoć
za
slučaj
nastanka
teže
invalidnosti
zaposlenog
priznaje
se,
prema
članu
18.
stav
1.
tačka
7)
Zakona
o
porezu,
u
neoporezovanom
iznosu
od
39.881
dinar,
što
znači
da ova
vrsta
pomoći
prema
Ugovoru
može
da iznosi
do
79.762 dinara.
Ova vrsta solidarne pomoći je specifična
zbog neophodnosti dokazivanja poslodavcu – ustanovi
činjenice
nastanka
teške
invalidnosti.
S
obzirom
na
to
da invalidnost,
kao gubitak
ili
trajno
smanjenje
sposobnosti
za
rad
koja
je utvrđena
od
strane
nadležnog
organa
rešenjem
o invalidnosti,
zahteva
povećane
troškove
u smislu
održavanja
zdravstvenih,
profesionalnih
i radnih
sposobnosti,
očigledno
je da pojam
invalidnost
podrazumeva:
▶
gu
bitak sposobnosti za rad (koja ima za posledicu
ostvarivanje
prava
iz penzijsko-invalidskog
osiguranja po osnovu preostale radne sposobnosti,
a to je pravo na raspoređivanje, odnosno zaposlenje
na drugom odgovarajućem poslu) i
▶ t
rajno smanjenje sposobnosti za rad (tada se zaposlenom
obezbeđuje
pravo
na
invalidsku
penziju).
POSLOVNI SAVETNIK
121
122
ZARADE
Ne treba zaboraviti da, shodno članu 176. tačka
1) Zakona o radu, zaposlenom prestaje radni odnos
nezavisno od njegove volje i volje poslodavca ako je
na način propisan zakonom utvrđeno da je kod zaposlenog
došlo
do
gubitka
radne
sposobnosti
–
na
dan
dostavljanja
pravosnažnog
rešenja
o utvrđivanju
gubitka
radne
sposobnosti.
U takvoj
situaciji
može
da se
dogodi
da se
isplata
ove
pomoći
traži
kada
konkretno
lice
više
nije u radnom
odnosu,
što
je onda
predmet
posebnog
odlučivanja
u ustanovi
– poslodavcu.
Kada poslodavcu – ustanovi dokumentuje svoju
novu
zdravstvenu
situaciju,
zaposleni
može
da
zahteva,
saglasno
članu
107. tačka
4) Ugovora,
isplatu
jednokratne
solidarne
pomoći
–
u
visini
dva
neoporezovana
iznosa
za
ove
namene
iz Zakona
o
porezu
na
dohodak
građana.
Prema
članu
18. stav
1.
tačka
7) Zakona
o porezu,
ne
plaća
se
porez
na
dohodak građana na primanja ostvarena po osnovu
solidarne pomoći za slučaj invalidnosti zaposlenog
– do
39.881 dinara
(od
1. 2. 2020. godine).
Pri
tome,
ustanove
moraju
da imaju
u vidu
da navedeno
poresko
oslobađanje
od
39.881,00 dinara
može
da
se
ostvari
samo
za
slučaj
invalidnosti
i
pod
uslovima
da je invalidnost,
kao gubitak
ili
trajno
smanjenje
sposobnosti
za
rad,
utvrđena
od
strane
nadležnog
organa
rešenjem
o
invalidnosti,
koje
je
podneto
ustanovi.
Pošto pravo na novčanu isplatu po osnovu invalidnosti
po
Ugovoru
iznosi
do
79.762
dinara,
a
neoporeziv
je iznos
od
39.881 dinar,
prilikom
ove
isplate
ustanova
će morati
da plati
porez
po
stopi
od
10% na
iznos
isplate
preko
neoporezivog
– bruto
iznos
oporezivog
primanja
dobija
se
deljenjem
neto
oporezivog
iznosa
sa
koeficijentom
0,90. Znači,
ako
je isplata
zaposlenom
79.762
dinara,
razlika
za
oporezivanje
iznosi
(79.762
–
39.881) 39.881 dinar,
a u bruto
iznos
prevodi
se
deljenjem
sa
koeficijentom
0,9
radi
dobijanja
poreske
osnovice.
Bruto
iznos
za
oporezivanje
je
(39.881
: 0,9) 44.312,22 dinara,
a porez
je (10% na
44.312,22)
4.431,22 dinara.
6.7 Pos
Poseban kolektivni ugovor za socijalnu za-
štitu u Republici Srbiji („Sl. glasnik RS” br.
29/2019 – dalje: Ugovor) primenjuje se neposredno
u ustanovama socijalne zaštite čiji je osnivač
Republika Srbija, autonomna pokrajina i lokalna
samouprava (dalje: poslodavac).
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
Saglasno članu 69. Ugovora, poslodavac zaposlenom
može
da
isplati
solidarnu
pomoć
u slučaju:
1)
duže
ili
teže
bolesti
zaposlenog
ili
člana
njegove
uže
porodice
(dužom
bolešću
smatra
se
bolest
koja traje duže
od tri
meseca
neprekidno,
a
težom
bolešću
smatra
se
bolest
koja je kao
takva
tretirana
propisima
iz
zdravstvenog
osiguranja);
2)
nabavke
ortopedskih
pomagala
i aparata
za
rehabilitaciju
zaposlenog
ili
člana
njegove
uže
porodice;
3)
zdravstvene
rehabilitacije
zaposlenog;
4)
nastanka
invalidnosti
zaposlenog
kod
poslodavca;
5)
nabavke
lekova
za
zaposlenog
ili
člana
uže
porodice;
6)
pomoći
samohranom
roditelju
sa
detetom
do
14
godina
života
– do
visine
jedne
prosečne
zarade
u
Republici
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
republičkog organa za statistiku.
Članom uže porodice u smislu ovih odredbi
smatraju se: bračni i vanbračni drug, dete rođeno
u braku i van braka, pastorak, usvojenik i druga
lica prema kojima zaposleni ima zakonsku obavezu
izdržavanja.
Može se primetiti da su sve solidarne pomoći
fakultativne jer Ugovor utvrđuje da „poslodavac
može zaposlenom da isplati solidarnu pomoć”,
što znači da poslodavci na koje se odnosi ovaj ugovor
konkretne
isplate
definišu
svojim
opštim
aktima.
Istim članom Ugovora propisano je da poslodavac
zaposlenom
može
da
isplati
solidarnu
pomoć
i u sledećim
slučajevima:
1)
rođenja
deteta
zaposlenog
– u visini
prosečne
mesečne
zarade
bez
poreza
i doprinosa
u Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike;
2)
pomoći
zaposlenoj
za
vantelesnu
oplodnju
nakon
iskorišćenih
mogućnosti
finansiranih
sredstvima
Republičkog
fonda
za
zdravstveno
osiguranje,
ukoliko
i dalje
ispunjava
propisane
uslove
– u
visini
tri
prosečne
mesečne
zarade
u Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
organa
nadležnog
za
poslove
statistike,
a na
osnovu
uredne
dokumentacije;
3)
pomoći
zbog
uništenja
ili
oštećenja
imovine
usled elementarnih i drugih vanrednih događaja
– u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i
doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem
objavljenom podatku organa nadležnog za poslove
statistike;
4) drugu solidarnu pomoć u skladu sa opštim aktom.
I u ovim slučajevima radi se o slobodi poslodavaca
da urede
ili
ne
urede
neke
od
ovih
isplata
svojim
opštim
aktom.
6.8 Pos
Poseban kolektivni ugovor za visoko obrazovanje
(„Sl. glasnik
RS”
br. 86/2019 – dalje:
Ugovor)
primenjuje
se
neposredno
u visokoškolskim
ustanovama
čiji je osnivač
Republika
Srbija,
odnosno
autonomna
pokrajina
(dalje:
poslodavac).
Saglasno članu 23. Ugovora, poslodavac je dužan
da
isplati
zaposlenom
solidarnu
pomoć
u
slučaju:
▶ n
astanka trajne teške invalidnosti – u visini
dve prosečne plate jednom u toku kalendarske godine;
▶ pr
ivremene sprečenosti za rad usled bolesti
ili povrede na radu duže od tri meseca – u visini
jedne
prosečne
plate
jednom
u toku
kalendarske
godine;
▶ nabavke medicinskih pomagala, hirurških
intervencija i nabavke lekova van pozitivne
zdravstvene liste – u visini jedne prosečne plate
jednom u toku kalendarske godine.
6.9 Pos
Ovaj poseban kolektivni ugovor primenjuje se
neposredno u ustanovama kulture čiji je osnivač
Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica
lokalne samouprave („Sl. glasnik RS” br. 106/2018
– dalje: poslodavac).
Saglasno članu 30. Ugovora, zaposleni ima
pravo na isplatu solidarne pomoći u slučaju:
(1) duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana
njegove uže porodice;
(2) nabavke ortopedskih pomagala i aparata za rehabilitaciju
zaposlenog
ili
člana
njegove
uže
porodice,
ukoliko
ista
nisu
obezbeđena
u skladu
sa
posebnim zakonom;
APRIL 2020.
●
ZARADE
(3) zdravstvene rehabilitacije zaposlenog, ukoliko
ista
nije ostvarena
u istoj
kalendarskoj
godini
u
skladu
sa
posebnim
propisima;
(4)
nastanka
teže
invalidnosti
zaposlenog;
(5)
nabavke
lekova
za
zaposlenog
ili
člana
njegove
uže
porodice;
(6)
pomoći
maloletnoj
deci
zaposlenog
za
slučaj
smrti
zaposlenog
roditelja;
(7)
mesečne
stipendije
tokom
redovnog
školovanja
za
decu
zaposlenog
koji
je preminuo
u toku
obavljanja
poslova
radnog
mesta
na
koje
je raspoređen
– do
visine
prosečne
zarade
po
zaposlenom
u Republici
Srbiji,
bez
pripadajućih
poreza
i doprinosa;
(8)
pomoći
za
rođenje
deteta
zaposlenog,
odnosno
usvojenja
– u visini
jedne
prosečne
zarade
po
zaposlenom
u Republici
Srbiji,
bez
pripadajućih
poreza
i doprinosa.
Sve navedene pomoći obavezne su za poslodav-
ce na koje se Ugovor odnosi, uz primenu poreskih
olakšica iz Zakona o porezu.
6.10 Pos
Ovaj ugovor („Sl. glasnik RS” br. 1/2018 – dalje:
Ugovor) primenjuje se u ustanovama studentskog
standarda (studentski centar, studentsko odmaralište
i studentski
kulturni
centar,
odnosno
dom
kulture
– dalje:
poslodavac)
kojima
se
sredstva
za
plate
obezbeđuju
u budžetu
Republike
Srbije.
Saglasno članu 26. Ugovora, poslodavac je dužan
da
isplati
solidarnu
pomoć
u slučaju:
▶
privremene sprečenosti za rad duže od tri meseca
neprekidno
–
u
visini
jedne
prosečne
zarade
u
Republici
Srbiji
prema
poslednjem
objavljenom
podatku
republičkog
organa
nadležnog
za
poslove
statistike,
jednom
u kalendarskoj
godini;
▶
n
astanka trajne teške invalidnosti – u visini
dve prosečne zarade u Republici Srbiji;
▶ n
abavke medicinskih pomagala, hirurških intervencija
i
nabavke
lekova
van
pozitivne
zdravstvene
liste
–
najviše
u
visini
jedne
prosečne
zarade
u Republici
Srbiji
u toku
jedne
kalendarske
godine.
Sve navedene pomoći obavezne su za poslodavce
na
koje
se
Ugovor
odnosi,
uz
primenu
poreskih
olakšica iz Zakona o porezu.
POSLOVNI SAVETNIK
PS
123