Godišnji porez na dohodak građana utvrđuje se i plaća u skladu sa odredbama čl. 87, 88. i 89. Zakona o porezu na dohodak građana. Krajnji rok za podnošenje poreske prijave za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2019. godinu jeste 15. maj 2020. godine. U ovom tekstu navedeni su elementi utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak građana za 2019. godinu, uz napomenu da godišnji porez na dohodak građana za 2019. godinu plaćaju fizička lica koja su u 2019. godini ostvarila dohodak veći od 2.729.304 dinara.
Skip to PDF content128 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
Mr Željko Albaneze
Poreska prijava za godišnji porez
na dohodak građana za 2019. godinu –
podnošenje do 15. maja 2020. godine
Godišnji porez na dohodak građana utvrđuje se i plaća u skladu sa odredbama čl. 87, 88. i 89.
Zakona o porezu na dohodak građana. Krajnji rok za podnošenje poreske prijave za utvrđi-
vanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2019. godinu jeste 15. maj 2020. godine.
U ovom tekstu navedeni su elementi utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak građana za
2019. godinu, uz napomenu da godišnji porez na dohodak građana za 2019. godinu plaćaju fi-
zička lica koja su u 2019. godini ostvarila dohodak veći od 2.729.304 dinara.
1 Obveznici poreza
U pogledu utvrđivanja godišnjeg poreza postoje
dve grupe poreskih obveznika. Prema članu 87. stav
1. Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik
RS”, br. 24/2001… i 86/2019 – dalje: Zakon), godi-
šnji porez na dohodak građana plaćaju fizička
lica koja su u kalendarskoj godini ostvarila doho-
dak veći od trostrukog iznosa prosečne godišnje
zarade po zaposlenom, isplaćene u Republici u
godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima
republičkog organa nadležnog za poslove stati-
stike, i to:
1) rezidenti za dohodak ostvaren na teritoriji
Republike i u drugoj državi;
2) nerezidenti za dohodak ostvaren na teritori-
ji Republike.
1.1 Rezidenti – obveznici poreza
Rezident Republike je, prema odredbama člana 7.
st. 2. i 3. Zakona, fizičko lice koje ispunjava jedan
od sledećih uslova:
1) da na teritoriji Republike ima prebivalište
ili centar poslovnih i životnih interesa,
2) da na teritoriji Republike neprekidno ili sa
prekidima boravi sto osamdeset tri ili više
dana u periodu od dvanaest meseci, koji počinje
ili se završava u odnosnoj poreskoj godini.
Navedeni uslovi za sticanje statusa rezidenta
Republike propisani su alternativno, što znači da
je potrebno da bude ispunjen jedan od postavljenih
uslova da bi određeno lice bilo rezident.
Za određivanje boravka na teritoriji Republike
iz navedene tačke 2) punim danom boravka u Repu-
blici smatraće se i boravak u delu dana, u bilo kom
periodu između 00 i 24 časa, osim dela dana koji
fizičko lice provede u tranzitu kroz Republiku.
Zakon u članu 7. daje i sledeća određenja u vezi
sa rezidentom – obveznikom godišnjeg poreza:
1) fizičko lice koje u 2019. godini nije boravilo
na teritoriji Republike i u njoj ne ispunjava uslov
da se smatra poreskim rezidentom po osnovu toga
što na teritoriji Republike Srbije ima prebiva-
lište ili centar poslovnih i životnih intere-
sa, neće se smatrati rezidentom Republike za 2019.
poresku godinu;
2) fizičko lice koje nije bilo rezident u godini
koja prethodi godini dolaska u Republiku neće se
smatrati rezidentom za period pre dana kada je
prvi put ušlo na teritoriju Republike, pod uslo-
vom da u periodu godine koji prethodi danu prvog
ulaska na teritoriju Republike ne ispunjava uslov
da se smatra rezidentom po osnovu toga što na te-
ritoriji Republike ima prebivalište ili centar
poslovnih i životnih interesa;
3) fizičko lice koje nije rezident u godini koja
sledi nakon godine u kojoj je ono konačno napu-
stilo Republiku neće se smatrati rezidentom za
period godine koji sledi nakon dana konačnog na-
puštanja teritorije Republike, pod uslovom da u
tom periodu ne može da se smatra rezidentom Re-
publike po osnovu toga što na teritoriji Repu-
blike ima prebivalište ili centar poslovnih i
životnih interesa;
4) fizičko lice koje u momentu prvog ulaska na te-
ritoriju Republike zna da će ispuniti predviđene
kriterijume (navedena dva kriterijuma iz člana 7.
stav 2. Zakona) smatraće se rezidentom počev od
momenta kada je prvi put ušlo na teritoriju Re-
publike.
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 129
ZARADE
Nezavisno od prethodno navedenih uslova u sta-
vu 2. člana 7. Zakona, rezident Republike jeste i
fizičko lice koje je iz Republike upućeno u drugu
državu radi obavljanja poslova u diplomatskom
ili konzularnom predstavništvu Republike, od-
nosno radi obavljanja poslova za Republiku u me-
đunarodnim organizacijama, u periodu obavljanja
delatnosti u tom ili bilo kom drugom diplomat-
skom ili konzularnom predstavništvu Republike,
odnosno međunarodnoj organizaciji.
Navedene odredbe o rezidentnosti baziraju se
na sledećim definicijama u praksi:
hhPojam „ima prebivalište” podrazumeva da se
fizičko lice nastanilo u mestu na teritoriji Re-
publike Srbije sa namerom da u njemu stalno živi,
odnosno mesto u kome se nalazi centar njegovih
životnih aktivnosti, profesionalnih, ekonom-
skih, socijalnih i drugih veza koje dokazuju njegovu
trajnu povezanost sa mestom u kome se nastanio.
hhPojam „centar poslovnih i životnih intere-
sa” označava da fizičko lice ima status rezidenta
i kada nema prebivalište u Srbiji ako u njoj žive
članovi njegove porodice, ili ako u Srbiji obavlja
neku privrednu delatnost, ili u Srbiji poseduje
nepokretnost, pri čemu i druge okolnosti upućuju
na zaključak da se u Srbiji nalazi centar njegovih
životnih i poslovnih interesa.
hhDa li je fizičko lice rezident po osnovu krite-
rijuma „da na teritoriji Srbije ima centar po-
slovnih i životnih interesa” pitanje je na koje
odgovor za svaki konkretan slučaj treba da obezbe-
di nadležni poreski organ – uzimajući u obzir sve
relevantne okolnosti.
hhFizičko lice – strani državljanin koji ima
prebivalište van teritorije Republike Srbije
stiče status rezidenta Republike Srbije ako:
a) na teritoriji Republike Srbije ima centar po-
slovnih ili životnih interesa,
b) na teritoriji Republike Srbije neprekidno ili
sa prekidima boravi sto osamdeset tri ili više
dana u periodu od dvanaest meseci koji počinje ili
se završava u odnosnoj poreskoj godini.
Može se konstatovati da status rezidenta
stranca kod nas imaju fizička lica koja rade u
stalnim poslovnim jedinicama i predstavni-
štvima stranih firmi u Republici, kao i u dru-
gim stalnim poslovnim jedinicama nerezidentnog
lica, ali i oni koji su zaposleni ili upućeni na
rad kod rezidentnog lica.
U smislu člana 7. Zakona navedena fizička lica
rezidenti Republike Srbije dužni su da prijave
godišnji porez na dohodak ostvaren na teritoriji
Republike Srbije i u drugoj državi, bez obzira na to
da li su u drugoj državi platili porez. Ako je obve-
znik – rezident Republike ostvario dohodak u drugoj
državi, na koji je plaćen porez u toj državi, odobri-
će mu se poreski kredit u visini poreza na dohodak
plaćenog u toj državi, s tim što taj poreski kredit
ne može da bude veći od iznosa koji bi se dobio pri-
menom odredaba Zakona na dohodak ostvaren u drugoj
državi (član 12. Zakona). O plaćenom porezu u drugoj
državi poreski obveznik mora da podnese dokaz da
bi mogao da ostvari pravo na poreski kredit.
1.2 Nerezidenti – poreski obveznici
Saglasno članu 8. Zakona, obveznik poreza na
dohodak građana jeste i nerezident – fizičko lice
koje nije rezident za dohodak ostvaren na terito-
riji Republike.
Dohotkom nerezidenta obveznika godišnjeg po-
reza smatra se naročito dohodak koji fizičko lice
ostvari po osnovu:
1) rada koji obavlja na teritoriji Republike,
2) korišćenja ili raspolaganja pravom na terito-
riji Republike.
Dakle, dohotkom nerezidenta smatra se ne
samo zarada koju je ostvario po osnovu rada već
i dohodak po osnovu prava iz imovine kojom ne-
rezident raspolaže na teritoriji Srbije.
2 Neoporezivi iznos
Neoporezivi iznos dohotka za 2019. godi-
nu iznosi 2.729.304 dinara i jednak je visini
trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po
zaposlenom, isplaćene u Republici Srbiji u
2019. godini, prema podacima republičkog or-
gana nadležnog za poslove statistike.
Prema podatku Republičkog zavoda za stati-
stiku, objavljenom u „Službenom glasniku RS” br.
16/2020, prosečna godišnja zarada po zaposlenom
u Republici Srbiji, isplaćena u 2019. godini, iz-
nosila je 909.768 dinara, pa kada se taj iznos po-
množi sa 3, dobija se neoporezivi iznos za 2019.
godinu od 2.729.304 dinara.
3 Prihodi koji se oporezuju godišnjim
porezom na dohodak
Prema odredbi člana 87. stav 2. Zakona, pred-
met oporezivanja godišnjim porezom na dohodak
130 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
građana jeste godišnji zbir prihoda koji su is-
plaćeni (ostvareni) u periodu od 1. januara za-
ključno sa 31. decembrom 2019. godine, nezavisno
od toga za koji su period isplaćeni, i to:
1) zarada iz čl. od 13. do 15b Zakona;
2) oporezivi prihod od samostalne delatnosti iz
člana 33. stav 2. i člana 40. Zakona;
3) oporezivi prihod od autorskih i srodnih prava
i prava industrijske svojine iz čl. 55. i 60. Zakona;
4) oporezivi prihod od nepokretnosti iz člana
65v Zakona;
5) oporezivi prihod od davanja u zakup pokretnih
stvari iz člana 82. st. 3. i 4. Zakona;
6) oporezivi prihod sportista i sportskih struč-
njaka iz člana 84a Zakona;
7) oporezivi prihod od pružanja ugostiteljskih
usluga iz člana 84b Zakona;
8) oporezivi drugi prihodi iz člana 85. Zakona;
9) prihodi prethodno navedeni pod t. od 1) do 6) i
pod tačkom 8), ostvareni i oporezovani u drugoj
državi za obveznika – rezidenta.
Zaradu iz članova od 13. do 15b Zakona čine:
1) zarada koja se ostvaruje po osnovu radnog od-
nosa, definisana zakonom kojim se uređuju radni
odnosi i druga primanja zaposlenog:
hhzarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu,
hhzarada po osnovu doprinosa zaposlenog poslov-
nom uspehu poslodavca – nagrade, bonusi i sl.,
hhdodaci na zaradu i druga primanja po osnovu
radnog odnosa koja čine zaradu,
hhnaknade zarade po svim slučajevima odsustva sa
rada iz čl. 114, 115, 116. i 117. Zakona o radu, koje
poslodavac isplaćuje zaposlenom,
hhnaknade zarade koje zaposlenima isplaćuju
drugi zakonski isplatioci (npr. za porodiljsko,
za bolovanje preko trideset dana, za invalide II i
III kategorije i sl.);
2) ugovorena naknada i druga primanja koja se
ostvaruju obavljanjem privremenih i povreme-
nih poslova na osnovu ugovora zaključenog nepo-
sredno sa poslodavcem, kao i na osnovu ugovora
zaključenog preko omladinske ili studentske za-
druge, osim sa licem do navršenih 26 godina ži-
vota ako je na školovanju u ustanovama srednjeg,
višeg i visokog obrazovanja;
3) isplaćena lična zarada preduzetnika, utvrđe-
na u skladu sa Zakonom;
4) primanja koja zaposleni u vezi sa radom kod
domaćeg poslodavca ostvari od lica koje se, u
smislu zakona koji uređuje porez na dobit prav-
nih lica, smatra povezanim licem s poslodavcem;
5) primanja u vezi sa radom kod poslodavca koja
po osnovu prava iz radnog odnosa lice ostvari
po prestanku radnog odnosa (npr. po osnovu ne-
isplaćenih zarada, prema sudskoj odluci donetoj
u radnom sporu);
6) primanja iz člana 14. Zakona, i to:
hhprimanja u obliku bonova, hartija od vrednosti,
osim akcija stečenih u postupku svojinske trans-
formacije, novčanih potvrda, robe, kao i
hhprimanja ostvarena činjenjem ili pružanjem
pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanjem
rashoda obveznika novčanom nadoknadom ili ne-
posrednim plaćanjem;
7) primanja po osnovu hartija od vrednosti, osim
akcija stečenih u postupku svojinske transforma-
cije, koje zaposleni dobije od poslodavca ili od s
poslodavcem povezanog lica, koja dobiju karakter
zarade kada fizičko lice njima raspolaže u skladu
sa članom 18. stav 3. Zakona (ova odredba prvi put
se primenjuje);
8) primanja iz člana 14a Zakona:
hhkorišćenje službenog vozila i drugog prevo-
znog sredstva u privatne svrhe i
hhkorišćenje stambenih zgrada i stanova koji su
u vlasništvu poslodavca ili na raspolaganju po-
slodavca po osnovu zakupa ili po drugom osnovu,
uz plaćanje zakupnine ili bez plaćanja zakupnine;
9) primanja iz člana 14b Zakona: premije svih
vidova dobrovoljnog osiguranja, kao i penzijski
doprinos u dobrovoljni penzijski fond, koje po-
slodavac plaća za zaposlene – osiguranike uključe-
ne u dobrovoljno osiguranje, odnosno za zaposlene
– članove dobrovoljnog penzijskog fonda u skladu
sa zakonom koji uređuje dobrovoljno osiguranje,
odnosno za dobrovoljne penzijske fondove i pen-
zijske planove – osim propisanih izuzetaka (koji
se ne smatraju zaradom), a to su, saglasno članu 14b
stav 2. Zakona:
a) premija osiguranja koju poslodavac plaća za sve
zaposlene kod neživotnog kolektivnog osiguranja
od posledica nezgode, uključujući osiguranje od
povreda na radu i profesionalnih oboljenja i ko-
lektivnog osiguranja za slučaj težih bolesti i hi-
rurških intervencija, kao i premija kolektivnog
osiguranja života za slučaj smrti zaposlenog usled
bolesti koju poslodavac plaća za sve zaposlene;
b) premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja,
odnosno penzijski doprinos u dobrovoljni pen-
zijski fond, koje poslodavac plaća za zaposle-
ne – osiguranike, odnosno članove dobrovoljnog
penzijskog fonda, u skladu sa posebnim propisi-
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 131
ZARADE
ma koji uređuju navedene oblasti, do iznosa koji je
oslobođen od plaćanja doprinosa saglasno zakonu
koji uređuje doprinose za obavezno socijalno osi-
guranje (do 5.757 din., odnosno do 5.872 din. u toku
2019. godine – član 13. Zakona o doprinosima za
obavezno socijalno osiguranje);
10) zarada lica – rezidenata Republike koji su
upućeni u inostranstvo radi obavljanja poslova
za pravna lica – rezidente Republike, na koju nisu
plaćeni porez i doprinosi u drugoj državi, pri
čemu su ovde uključena i lica – rezidenti Repu-
blike koji su upućeni u inostranstvo na stručno
osposobljavanje i usavršavanje za potrebe poslo-
davca u smislu zakona kojim se uređuje upućiva-
nje zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo
(član 15b Zakona).
4 Prihodi koji se umanjuju za plaćeni
porez i doprinose za obavezno
socijalno osiguranje
Prema odredbama člana 87. stav 3. Zakona:
1) zarada, oporezivi prihod od samostalne de-
latnosti za preduzetnike paušalce, oporezivi
prihod od autorskih i srodnih prava i prava in-
dustrijske svojine, oporezivi prihod sportista i
sportskih stručnjaka i oporezivi drugi prihod iz
člana 85. Zakona – umanjuju se za porez i doprino-
se za obavezno socijalno osiguranje plaćene u Re-
publici Srbiji na teret lica koje je ostvarilo
zaradu, odnosno oporezive prihode, a
2) ostali oporezivi prihodi koji su predmet opo-
rezivanja godišnjim porezom (oporezivi prihod
od samostalne delatnosti za preduzetnike koji
vode poslovne knjige, a nisu se opredelili za lič-
nu zaradu, oporezivi prihod od nepokretnosti,
oporezivi prihod od davanja u zakup pokretnih
stvari i oporezivi prihodi od pružanja ugosti-
teljskih usluga) – umanjuju se za porez plaćen na
te prihode u Republici Srbiji.
Prema ostalim odredbama u članu 87. Zakona:
3) za preduzetnike koji vode poslovne knjige, a
opredelili su se za ličnu zaradu, zarada se uma-
njuje za porez i doprinose za obavezno socijalno
osiguranje plaćene u Republici Srbiji na teret
tog preduzetnika, dok se oporezivi prihod koji
ostvari od samostalne delatnosti umanjuje za po-
rez plaćen na te prihode u Republici Srbiji;
4) po osnovu prihoda od samostalne delatnosti za
preduzetnike paušalce oporezivi prihod uma-
njuje se za porez i doprinose za obavezno socijalno
osiguranje koji su u Republici Srbiji plaćeni na
paušalno utvrđeni prihod za koji se utvrđuje go-
dišnji porez;
5) za preduzetnike koji vode poslovne knjige, a
nisu se opredelili za ličnu zaradu, oporezivi
prihod od samostalne delatnosti umanjuje se za
porez koji je u Republici Srbiji plaćen na pri-
hod od samostalne delatnosti za koji se utvrđuje
godišnji porez;
6) za preduzetnike koji vode poslovne knjige i
opredelili su se za ličnu zaradu oporezivi pri-
hod od samostalne delatnosti umanjuje se za porez
plaćen u Republici Srbiji na prihod od samostal-
ne delatnosti za koji se utvrđuje godišnji porez,
a uvećava se za iznos isplaćene lične zarade (uma-
njene za porez i doprinose za obavezno socijalno
osiguranje plaćene u Republici Srbiji na teret
tog preduzetnika) koja je predmet oporezivanja go-
dišnjim porezom.
Dakle, može se precizirati sledeće:
1) Za porez na dohodak građana i doprinose za
obavezno socijalno osiguranje plaćene u Repu-
blici Srbiji na teret lica koje je ostvarilo
prihod umanjuju se:
● zarada, odnosno lična zarada preduzetnika i
preduzetnika poljoprivrednika,
● oporezivi prihod od samostalne delatnosti
za preduzetnike paušalce,
● oporezivi prihod od autorskih i srodnih
prava i prava industrijske svojine,
● oporezivi prihod sportista i sportskih
stručnjaka i
● oporezivi drugi prihodi iz člana 85. Zakona.
2) Za porez na dohodak građana koji je plaćen
u Republici Srbiji umanjuju se sledeći pri-
hodi:
● oporezivi prihod od samostalne delatnosti
za preduzetnike koji vode poslovne knjige,
● oporezivi prihod od nepokretnosti,
● oporezivi prihod od davanja u zakup pokret-
nih stvari,
● oporezivi prihodi od pružanja ugostitelj-
skih usluga i
● oporezivi drugi prihodi iz člana 85. Zakona.
3) Prihodi fizičkog lica – rezidenta Repu-
blike Srbije koji su ostvareni i oporezovani
u drugoj državi umanjuju se za porez plaćen u
drugoj državi (član 87. stav 5. Zakona).
4) U slučaju da su doprinosi za obavezno soci-
jalno osiguranje u toku 2019. godine plaćeni
132 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
iz osnovice koja prelazi iznos najviše godi-
šnje osnovice doprinosa od 4.100.700 dinara,
obveznik ima pravo na povraćaj više plaćenog
iznosa doprinosa saglasno Zakonu o doprino-
sima za obavezno socijalno osiguranje (podse-
ćamo da najviša godišnja osnovica doprinosa
za obavezno socijalno osiguranje za 2019. godinu
iznosi 4.100.700 dinara – „Sl. glasnik RS” br.
104/2018).
5) Prema odredbi člana 87. stav 4. Zakona, doho-
dak koji se oporezuje godišnjim porezom uvećava
se za iznos koji se u kalendarskoj godini za koju
se utvrđuje godišnji porez obvezniku isplati
po osnovu povraćaja doprinosa za obavezno so-
cijalno osiguranje u skladu sa zakonom kojim se
uređuju doprinosi za obavezno socijalno osigu-
ranje. Saglasno tome, iznos koji je u 2019. godini
obvezniku isplaćen po osnovu povraćaja više
plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osi-
guranje, uračunava se u dohodak koji se oporezuje
godišnjim porezom za 2019. godinu. Dohodak za
oporezivanje ne uvećava se za iznos koji je u 2019.
godini obveznik ostvario po osnovu povraćaja
doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, za-
ključno za 2012. godinu, shodno odredbi člana 71.
Zakona o izmenama i dopunama Zakona o po-
rezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS”,
br. 47/2013).
5 Prihodi koji se NE uzimaju u obzir
prilikom godišnjeg oporezivanja
Godišnji porez na dohodak građana ne plaća
se na isplaćene:
1) prihode od kapitala – član 61. stav 1. t. od 1) do
3) Zakona, i to na:
hhkamate po osnovu zajma, štednih i drugih de-
pozita – oročenih ili po viđenju i po osnovu du-
žničkih i sličnih hartija od vrednosti,
hhdividende i učešće u dobiti,
hhprinos od investicione jedinice otvorenog in-
vesticionog fonda,
hhuzimanje iz imovine i korišćenje usluga pri-
vrednog društva od strane vlasnika društva za
njihove privatne potrebe i ličnu potrošnju;
2) ostvarene kapitalne dobitke – član 72. Zakona;
3) dobitke od igara na sreću – član 83. Zakona i
4) prihode od osiguranja lica – iz člana 84. Za-
kona.
FPrihodi na koje se u toku godine ne
obračunava i ne plaća porez na do-
hodak građana, bilo zato što su izuzeti od
oporezivanja (npr. penzije, invalidnine, or-
ganizovana socijalna i humanitarna pomoć,
otpremnine do utvrđenog neoporezivog izno-
sa i druga primanja iz člana 9. Zakona) bilo
zato što su oslobođeni od plaćanja poreza
(npr. neoporezivi iznosi), ne uračunavaju se
u dohodak za oporezivanje godišnjim porezom.
6 Dohodak za oporezivanje
Saglasno odredbi člana 87. stav 6. Zakona, doho-
dak za oporezivanje čini razlika između:
1) prihoda koji su predmet oporezivanja godi-
šnjim porezom, umanjenih za porez i doprinose
za obavezno socijalno osiguranje koji su plaćeni
iz prihoda fizičkog lica (dakle, dohotka utvrđenog
u skladu sa st. od 2. do 5. člana 87. Zakona), i
2) propisanog godišnjeg neoporezovanog iznosa
dohotka (odnosno neoporezivog iznosa iz stava 1.
istog člana Zakona).
To znači da se dohodak za oporezivanje utvrđuje
kao razlika između godišnjeg zbira prihoda (koji
su predmet oporezivanja godišnjim porezom na do-
hodak građana, uvećanog za iznos koji se obvezniku
isplati po osnovu povraćaja doprinosa) ostvare-
nih u 2019. godini, umanjenog za porez i doprinose
za obavezno socijalno osiguranje plaćene na pri-
hod koji je ostvaren u toj kalendarskoj godini, i
neoporezivog iznosa od 2.729.304 dinara.
Na primer, ako je zbir prihoda koji podležu
godišnjem oporezivanju (prihodi minus plaćeni
porez i doprinosi) veći od 2.729.304,00 dinara, do-
hodak za oporezivanje utvrđuje se u visini razlike
između zbira tih prihoda i neoporezovanog iznosa.
Godišnji zbir prihoda koji su predmet oporezivanja
godišnjim porezom na dohodak građana
+ iznos koji se obvezniku isplati po osnovu povraćaja
doprinosa
– porez i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje
plaćeni na prihod koji je ostvaren u toj kalendarskoj godini
– neoporezivi iznos od 2.729.304 dinara
= Dohodak za oporezivanje
Fizička lica kojima je ostvareni dohodak
u 2019. godini (prihodi minus plaćeni porez
i doprinosi) veći od neoporezivog iznosa od
2.729.304 dinara podležu plaćanju godišnjeg
poreza na dohodak građana.
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 133
ZARADE
7 Poreska osnovica
Poresku osnovicu za plaćanje godišnjeg pore-
za na dohodak građana, saglasno članu 88. Zakona,
predstavlja oporezivi dohodak, koji predstavlja
razliku između:
hhdohotka za oporezivanje iz člana 87. stav 6. Za-
kona i
hhličnih odbitaka.
Prema članu 88. stav 1. Zakona obveznik go-
dišnjeg poreza na dohodak građana ima pravo na
lične odbitke koji iznose:
● za poreskog obveznika – 40% od prosečne godi-
šnje zarade po zaposlenom, što iznosi 363.907
dinara;
● za izdržavanog člana porodice – 15% od pro-
sečne godišnje zarade po zaposlenom, po članu,
što iznosi 136.465 dinara.
Odredbama člana 88. st. 2. i 3. Zakona precizi-
rana su i ograničenja prilikom korišćenja ovih
odbitaka, koja pritom treba imati u vidu u praksi:
1) ukupan iznos ličnih odbitaka po oba navedena
osnova ne može da bude veći od 50% od dohotka za
oporezivanje;
2) ako su dva ili više članova porodice obvezni-
ci godišnjeg poreza na dohodak građana, odbitak
za izdržavane članove porodice može da ostva-
ri samo jedan obveznik (na primer, ako rodite-
lji imaju dva deteta, a oba roditelja su obveznici
godišnjeg poreza, samo jedan roditelj može da
umanji dohodak za oporezivanje za dva izdržava-
na člana porodice ili majka može da umanji za
jednog, a otac za drugog izdržavanog člana), od-
nosno izdržavani članovi domaćinstva mogu da
budu samo jednom osnov za lični odbitak poreskog
obveznika.
Prema odredbi člana 10. Zakona, lica koja obve-
znik izdržava su:
1) maloletna deca, odnosno usvojenici;
2) deca odnosno usvojenici na redovnom školova-
nju ili za vreme nezaposlenosti, ako sa obveznikom
žive u domaćinstvu;
3) unuci, ako ih roditelji ne izdržavaju i ukoliko
žive u domaćinstvu sa obveznikom;
4) bračni drug;
5) roditelji odnosno usvojioci.
Članom porodice, u smislu Zakona, smatraju se
bračni drug, roditelji, deca, usvojenik i usvoji-
lac obveznika. Domaćinstvom se, u smislu Zakona,
smatra zajednica života, privređivanja i troše-
nja ostvarenih prihoda.
FNapominjemo da fizičko lice, kada
utvrdi da nema dohodak za oporezivanje,
odnosno da je zbir oporezivih prihoda (uma-
njenih za poreze i doprinose na teret primao-
ca prihoda) manji od navedenog neoporezivog
iznosa, nije obveznik godišnjeg poreza na do-
hodak građana za 2019. godinu i nije obavezno
da podnese poresku prijavu.
8 Poreska stopa
Prema odredbi člana 89. Zakona godišnji po-
rez na dohodak građana obračunava se i plaća po
sledećim propisanim poreskim stopama:
1) za poreskog obveznika koji je u kalendarskoj go-
dini ostvario oporezivi dohodak do šestostru-
ke prosečne godišnje zarade u Republici – stopa
godišnjeg poreza iznosi 10%;
2) za poreskog obveznika koji je u kalendarskoj godi-
ni ostvario oporezivi dohodak koji je veći od še-
stostruke prosečne godišnje zarade u Republici
– stopa godišnjeg poreza je 10% na iznos do šesto-
struke prosečne godišnje zarade i 15% na iznos
preko šestostruke prosečne godišnje zarade.
Prema tome, pošto šestostruka prosečna
godišnja zarada u Republici za 2019. godinu iz-
nosi (6 x 909.768 din.) 5.458.608 dinara, ako je
poreski obveznik u 2019. godini ostvario opo-
rezivi dohodak u iznosu:
● do 5.458.608 dinara – primenjuje se poreska
stopa od 10%;
● preko 5.458.608 dinara – primenjuje se pore-
ska stopa od 10% na iznos do 5.458.608 dinara, a
poreska stopa od 15% na iznos preko 5.458.608
dinara.
Primer: Obračun poreza
Zaposleni je u 2019. godini ostvario prihod
po osnovu zarade kod jednog poslodavcu u iznosu
od 6.000.000 dinara, bruto autorski honorar od
4.700.000 dinara i bruto prihod od nepokretnosti
od 4.700.000 dinara. Zaposlenom je izvršen povra-
ćaj doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za
2019. godinu. Pri tome imamo u vidu sledeće para-
metre prilikom obračuna:
134 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
hhneoporezivi iznos dohotka za 2019. godinu iz-
nosi 2.729.307 dinara;
hhlični odbitak za poreskog obveznika iznosi
363.907,20 dinara;
hhlični odbitak za izdržavanog člana porodice
poreskog obveznika iznosi 136.465,00 dinara;
hhgodišnja stopa poreza iznosi 10% na ostvare-
ni godišnji dohodak do 6.458.608 dinara, a 15%
na ostvareni godišnji dohodak preko 6.458.608
dinara;
hhporesko umanjenje na zarade za 2019. godinu iz-
nosi: 15.000 dinara za jedan mesec, a 15.300 dinara
za 11 meseci, ukupno 183.300 dinara za celu 2019.
godinu za puno radno vreme;
hhnajviša godišnja osnovica doprinosa za oba-
vezno socijalno osiguranje za 2019. godinu iznosi
4.100.700 dinara.
Primer načina obračuna godišnjeg poreza:
Red.
br. Opis Iznos
1. Bruto zarada 6.000.000
2. Neoporezivi iznos zarade
(15.000 + 15.300 × 11) 183.300
3. Poreska osnovica (red. br. 1 – red. br. 2) 5.816.700
4. Porez (10% × red. br. 3) 581.670
5. Najviša godišnja osnovica doprinosa 4.100.700
6. Doprinosi na teret zaposlenog
(19,9% × red. br. 5) 816.039
7. Ukupno porez i doprinosi
(red. br. 4 + red. br. 6) 1.397.709
8. Prihod za oporezivanje (red. br. 3 – red. br. 7) 4.418.991
9. Bruto autorski honorar 4.700.000
10. Normirani troškovi (43% × red. br. 9) 2.021.000
11. Oporezivi prihod (red. br. 9 – red. br. 10) 2.679.000
12. Porez (20% × red. br. 11) 535.800
13. Doprinos za PIO na teret primaoca
(26% × red. br. 11) 696.540
14. Ukupno porez i doprinosi
(red. br. 12 + red. br. 13) 1.223.340
15. Prihod za oporezivanje
(red. br. 11 – red. br. 14) 1.446.660
16. Bruto prihod od nepokretnosti 4.700.000
17. Normirani troškovi (25% × red. br. 16) 1.175.000
18. Oporezivi prihod (red. br. 16 – red. br. 17) 3.525.000
19. Porez (20% × red. br. 18) 705.000
20. Prihod za oporezivanje
(red. br. 18 – red. br. 19) 2.820.000
21. Iznos po osnovu povraćaja doprinosa za
obavezno socijalno osiguranje 100.000
22. Ukupan godišnji prihod (red. br. 8 + red. br.
15 + red. br. 20 + red. br. 21) 8.785.651
23. Neoporezivi iznos 2.729.304
24. Dohodak za oporezivanje
(red. br. 22 – red. br. 23) 6.056.347
25. Lični odbici (za obveznika i jednog člana) 500.372
26. Oporezivi dohodak – poreska osnovica za
godišnji porez (red. br. 24 – red. br. 25) 5.555.975
Red.
br. Opis Iznos
27. Oporezivi dohodak do šestostruke prosečne
godišnje zarade 5.458.608
28. Oporezivi dohodak preko šestostruke
prosečne godišnje zarade
(red. br. 26 – red. br. 27) 97.367
29. Porez po stopi od 10% (10% × red. br. 27) 545.861
30. Porez po stopi od 15% (15% × red. br. 28) 14.605
31. Godišnji porez (red. br. 29 + red. br. 30) 560.466
9 Poreska prijava za godišnji porez
na dohodak građana
Saglasno članu 92. Zakona, obveznik godišnjeg
poreza na dohodak građana dužan je da za ostvareni
dohodak u godini za koju se vrši utvrđivanje po-
reza podnese poresku prijavu sa tačnim podacima
nadležnom poreskom organu po isteku te godine,
a najkasnije do 15. maja naredne godine. Poreska
prijava za utvrđivanje godišnjeg poreza na doho-
dak građana za 2019. godinu podnosi se na obrascu
PPDG-2R – Poreska prijava za utvrđivanje go-
dišnjeg poreza na dohodak građana za ____ . go-
dinu, koji je propisan Pravilnikom o obrascima
poreskih prijava za utvrđivanje poreza na dohodak
građana koji se plaća po rešenju („Sl. glasnik RS”,
br. 90/2017, 38/2018 i 20/2019 – dalje: Pravilnik).
Tim pravilnikom propisani su način podnoše-
nja i sadržina poreske prijave za utvrđivanje go-
dišnjeg poreza na dohodak građana u skladu sa čl.
87–89. Zakona.
Poreska prijava PPDG-2R podnosi se:
hhu elektronskom obliku – upotrebom elektron-
skih servisa Poreske uprave na način propisan
pravilnikom kojim se uređuje podnošenje poreske
prijave elektronskim putem;
hhu pismenom obliku – neposredno ili putem po-
šte organizacionoj jedinici Poreske uprave na-
dležnoj prema mestu svog prebivališta odnosno
boravišta.
Podnosilac prijave, ukoliko podnosi poresku
prijavu u elektronskom obliku, dužan je da elek-
tronski potpiše poresku prijavu u skladu sa zako-
nom kojim se uređuje elektronski potpis, odnosno
podnosilac prijave u pismenom obliku dužan je
da istu potpiše.
Nerezidentni obveznik preko poreskog puno-
moćnika, određenog u skladu sa Zakonom o pore-
skom postupku i poreskoj administraciji („Sl.
glasnik RS”, br. 80/2002… i 86/2019 – dalje: ZPP-
PA), poresku prijavu u pismenom obliku podnosi
organizacionoj jedinici Poreske uprave nadle-
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 135
ZARADE
žnoj za teritoriju na kojoj je mesto ostvarivanja
prihoda, odnosno boravište obveznika, odnosno
prebivalište ili sedište poreskog punomoćni-
ka. Poresku prijavu u pismenom obliku može da
podnese poreski obveznik ili lice koje je poreski
obveznik ovlastio za podnošenje poreske prijave
i preduzimanje radnji koje su u vezi sa podnetom
prijavom.
Poreska prijava podnosi se najkasnije do
15. maja 2020. godine.
Godišnji porez na dohodak građana rešenjem
utvrđuje nadležni poreski organ, na osnovu poda-
taka iz poreske prijave, poslovnih knjiga i drugih
podataka koji su od značaja za utvrđivanje poreske
obaveze.
Uz poresku prijavu PPDG-2R, poreski obvezni-
ci imaju obavezu da prilože i odgovarajuće doka-
ze (član 38. stav 2. ZPPPA). Tu se pre svega misli
na potvrde koje su poreski placi bili dužni da
izdaju licima za koje su platili porez po odbitku
u toku 2019. godine, sa podacima o plaćenom porezu,
za šta je rok bio 31. januar 2020. godine.
Osim toga, poreski obveznici treba da podnesu
i odgovarajuće dokaze o izdržavanim članovima
porodice radi ostvarivanja prava na lične od-
bitke, kao što su: potvrda odgovarajuće školske
ustanove kojom se dokazuje redovno školovanje
izdržavanog lica; potvrda Nacionalne službe
za zapošljavanje da se izdržavano lice nalazi na
evidenciji nezaposlenih; potvrda organa lokalne
samouprave da poreski obveznik izdržava unuka
koji sa njim živi u domaćinstvu i da ga ne izdrža-
vaju roditelji; izvod iz matične knjige venčanih
za izdržavanog bračnog druga poreskog obveznika,
kao i potvrda da je bračni drug nezaposlen, odno-
sno da nema drugih prihoda, itd.
U poresku prijavu PPDG-2R, deo 4. „Popis
priloženih dokaza”, unosi se spisak prilože-
nih dokumenata koje je obveznik podneo, koji su
od značaja za obračun godišnjeg poreza na dohodak
građana.
Ako poreska prijava koja je podneta u elek-
tronskom obliku sadrži nedostatke u pogledu
formalne ispravnosti i matematičke tačnosti,
ne smatra se podnetom, a Poreska uprava u elek-
tronskom obliku obaveštava podnosioca prijave
o tim nedostacima. Obaveštenje podnosiocu pri-
jave sadrži informaciju o formalnim nedosta-
cima i matematičkim netačnostima. Po dobijanju
ovog obaveštenja podnosilac prijave je dužan da
otkloni identifikovane nedostatke i da podne-
se tako ispravljenu poresku prijavu, pri čemu se
ispravljena poreska prijava ne smatra izmenjenom
poreskom prijavom.
Poreska prijava smatra se podnetom kada Po-
reska uprava potvrdi formalnu i matematičku
tačnost iskazanih podataka, dodeli broj prijave i
u elektronskom obliku o tome dostavi obaveštenje
podnosiocu poreske prijave.
Nadležna OJ PU kojoj je poreska prijava u pi-
smenom obliku predata neposredno ili putem
pošte istog dana vrši unos podataka iz predate
prijave u informacioni sistem Poreske uprave.
Ako se prilikom tog unosa podataka utvrde ne-
dostaci u pogledu formalne ispravnosti i ma-
tematičke tačnosti, o tome se odmah obaveštava
podnosilac prijave, koji je dužan da preda ispra-
vljenu poresku prijavu u kojoj su otklonjeni iden-
tifikovani nedostaci.
Godišnji porez na dohodak građana rešenjem
utvrđuje nadležni poreski organ, na osnovu poda-
taka iz poreske prijave, poslovnih knjiga i drugih
podataka koji su od značaja za utvrđivanje poreske
obaveze. Obračunati godišnji porez, shodno članu
110. t. 2) Zakona,
mora
da se platiu
roku od petnaest
dana
od dana dostavljanja rešenja o utvrđivanju po-
reza od strane Poreske
uprave.
Porez
se uplaćuje
na
račun
broj 840-711171843-84. U polje predviđeno za
poziv
na broj odobrenja
obavezno
se unose
kontrolni
broj po modelu
97, šifra
opštine,
šifra grada i
jedinstveni
matični
broj građana.
10 Unošenje podataka u obrazac PPDG-
2R (deo 3)
Poreska prijava PPDG-2R sastoji se iz šest
delova, a u nastavku je opisan način popunjavanja
3. dela ovog obrasca – „Podaci o prihodima koji
se oporezuju”:
Pod rednim brojem 3.1. – „Oporezivi prihodi
za koje je isplatilac obustavio i platio porez i
doprinose po odbitku” (prema potvrdi poreskog
placa) – unosi se:
hhpod rednim brojem 3.1.1. – Zarada – iznos ostva-
rene zarade iz člana 13. st. 1, 2. i 4. i čl. 14, 14a i
14b Zakona, umanjen za poresko oslobođenje (dru-
gim rečima: ovde se unosi osnovica na koju je
plaćen porez);
hhpod rednim brojem 3.1.2. – Porez i doprinosi na
teret zaposlenog – iznos poreza i doprinosa na te-
136 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
ret zaposlenog na zaradu iskazanu na rednom broju
3.1.1., koji su plaćeni na prihod za koji se utvrđuje
godišnji porez;
hhpod rednim brojem 3.1.3. – Oporezivi prihodi
ostvareni van radnog odnosa – iznosi prihoda
koji su ostvareni van radnog odnosa iz čl. 55. i
65v, člana 82. st. 3. i 4. i čl. 84a i 85. Zakona (na
primer, od autorskih i srodnih prava i prava in-
dustrijske svojine, od nepokretnosti, od izdava-
nja u zakup pokretnih stvari, prihodi sportista i
sportskih stručnjaka, prihodi po osnovu ugovora o
delu, ugovora o obavljanju privremenih i povreme-
nih poslova, po osnovu dopunskog rada, po osnovu
trgovinskog zastupanja, primanja članova organa
uprave pravnog lica itd.);
hhpod rednim brojem 3.1.4. – Porez i doprinosi na
teret primaoca prihoda – iznos poreza i doprino-
sa na teret primaoca prihoda iskazanih na rednom
broju 3.1.3., koji su plaćeni na prihod za koji se
utvrđuje godišnji porez.
Pod rednim brojem 3.2. – „Svega” – unosi se
iznos koji predstavlja zbir iznosa prihoda – bru-
to zarade i drugih oporezivih prihoda sa red. br.
3.1.1. i 3.1.3., umanjenih za zbir poreza i doprinosa
iz zarada i poreza i doprinosa iz oporezivog pri-
hoda ostvarenog van radnog odnosa (iznosi sa red.
br. 3.1.2. i 3.1.4.) uz napomenu da se na red. br. 3.1.1.,
3.1.2., 3.1.3., 3.1.4. i 3.2. ne unose oporezivi prihodi
za koje je obračunat i plaćen porez u drugoj državi
(ovi podaci se unose na red. br. 3.9.1. i 3.9.2.).
Pod rednim brojem 3.3. – „Oporezivi prihod
od samostalne delatnosti” – unosi se:
hhpod rednim brojem 3.3.1. – Oporezivi prihod od
samostalne delatnosti – iznos oporezive dobiti
iz člana 33. Zakona za preduzetnike koji vode po-
slovne knjige, odnosno paušalno utvrđen prihod
iz člana 40. Zakona za 2019. godinu za paušalce;
hhpod rednim brojem 3.3.2. – Porez – iznos poreza
na prihode od samostalne delatnosti za preduzet-
nika koji porez plaća na oporezivu dobit iz čla-
na 33. Zakona, iskazanu na rednom broju 3.3.1., koji
je plaćen na prihod za koji se utvrđuje godišnji
porez;
hhpod rednim brojem 3.3.3. – Porez i doprinosi na
teret preduzetnika – iznos poreza i doprinosa
za obavezno socijalno osiguranje na prihode od
samostalne delatnosti za preduzetnika koji po-
rez plaća na paušalno utvrđen prihod iz člana
40. Zakona, iskazan na rednom broju 3.3.1., koji su
plaćeni na prihod za koji se utvrđuje godišnji
porez;
hhpod rednim brojem 3.3.4. – Lična zarada predu-
zetnika – iznos isplaćene lične zarade preduzet-
nika iz člana 33a Zakona;
hhpod rednim brojem 3.3.5. – Porez i doprinosi
na teret preduzetnika – iznos poreza i dopri-
nosa za obavezno socijalno osiguranje na ispla-
ćenu ličnu zaradu preduzetnika iz člana 33a
Zakona, iskazanu na rednom broju 3.3.4., koji su
plaćeni na prihod za koji se utvrđuje godišnji
porez.
Pod rednim brojem 3.4. – „Svega” – unosi se
iznos koji predstavlja razliku između iznosa sa
red. br. 3.3.1., 3.3.2., 3.3.3. i 3.3.5., uvećan za iznos
sa rednog broja 3.3.4.
Pod rednim brojem 3.5. – „Ostali oporezivi
prihodi po rešenju Poreske uprave”– unosi se:
hhpod rednim brojem 3.5.1. – Oporezivi prihodi
– iznos prihoda od autorskih prava za izvođenje
estradnih programa zabavne i narodne muzike ili
drugog zabavnog programa (interpretator, menadžer
ili drugo angažovano lice po osnovu estradnog
programa) u 2019. godini, kojima je Poreska upra-
va donela rešenje o utvrđivanju poreza zbog toga
što je prihod ostvaren bez zaključivanja ugovora
sa organizatorom takvog programa ili je ostvare-
ni prihod veći od ugovorenog prihoda na koji je
plaćen porez (član 60. Zakona);
hhpod rednim brojem 3.5.2. – Porez i doprinosi na
teret primaoca prihoda – iznos poreza i dopri-
nosa na teret primaoca prihoda iskazanih na red-
nom broju 3.5.1., koji su plaćeni na prihod za koji
se utvrđuje godišnji porez.
Pod rednim brojem 3.6. – „Svega” – unosi se
iznos oporezivog prihoda umanjenog za plaćeni
porez i doprinos (razlika između iznosa sa red.
br. 3.5.1. i 3.5.2.).
Pod rednim brojem 3.7. – „Oporezivi prihodi
za koje je obveznik dužan sam da obračuna i pla-
ti porez i doprinose” (član 100a stav 2. Zakona)
– unosi se:
hhpod rednim brojem 3.7.1. – Oporezivi prihodi –
iznos prihoda iz člana 13. st. 1, 2. i 4, čl. 14, 14a,
14b, 55. i 65v, člana 82. st. 3. i 4. i čl. 84a i 85. Za-
kona, za koje je obveznik dužan da sam obračuna i
plati porez i doprinose;
hhpod rednim brojem 3.7.2. – Porez i doprinosi na
teret primaoca prihoda – iznos poreza i dopri-
nosa na teret primaoca prihoda iskazanih na red.
br. 3.7.1., koji su plaćeni na prihod za koji se utvr-
đuje godišnji porez.
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 137
ZARADE
Pod rednim brojem 3.8. – „Svega” – unosi se iz-
nos koji predstavlja razliku između iznosa sa red.
br. 3.7.1. i 3.7.2.
Pod rednim brojem 3.9. – „Oporezivi prihodi
za koje je obračunat i plaćen porez u drugoj drža-
vi” (prema potvrdi nadležnog državnog organa te
države) – unosi se:
hhpod rednim brojem 3.9.1. – Oporezivi prihodi –
iznos prihoda iz člana 13. st. 1, 2. i 4, čl. 14, 14a,
14b, 33, 40, 55, 60. i 65v, člana 82. st. 3. i 4. i čl.
84a i 85. Zakona, koji su ostvareni u 2019. godini i
oporezovani u drugoj državi;
hhpod rednim brojem 3.9.2. – Porez na teret pri-
maoca prihoda – iznos poreza na teret primaoca
prihoda iskazanih na rednom broju 3.9.1., za prihod
za koji se utvrđuje godišnji porez, praktično po-
datak o plaćenom porezu u drugoj državi.
Pod rednim brojem 3.10. – „Svega” – unosi se
iznos koji predstavlja razliku između iznosa sa
red. br. 3.9.1. i 3.9.2.
Pod rednim brojem 3.11. – „Iznos po osnovu
povraćaja doprinosa” – unosi se iznos koji je ob-
vezniku isplaćen po osnovu povraćaja doprinosa,
u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za
obavezno socijalno osiguranje, za 2019. godinu.
Pod rednim brojem 3.12. – „Ukupno” – unosi se
iznos koji predstavlja zbir iznosa sa red. br. 3.2.,
3.4., 3.6., 3.8., 3.10. i 3.11. Praktično to je ukupan
dohodak ostvaren u 2019. godini na koji se plaća
godišnji porez.
Pod rednim brojem 3.13. – „Neoporezivi iz-
nos” – unosi se neoporezivi iznos koji je propi-
san odredbom člana 87. stav 1. Zakona, koji za 2019.
godinu iznosi 2.729.304 dinara.
Pod rednim brojem 3.14 – „Dohodak za opore-
zivanje” – unosi se iznos koji predstavlja razliku
između iznosa dohotka sa red. br. 3.12. i neopore-
zivog iznosa sa red. br. 3.13.
Pod rednim brojem 3.15. – „Lični odbici” –
unose se iznosi ličnih odbitaka, i to:
hhpod rednim brojem 3.15.1. – Za poreskog obveznika
– iznos ličnog odbitka za poreskog obveznika, koji
za 2019. godinu iznosi 363.907,00 dinara;
hhpod rednim brojem 3.15.2. – Za izdržavane čla-
nove porodice – iznosi ličnih odbitaka za izdr-
žavane članove porodice, koji za 2019. godinu po
članu porodice iznosi 136.465,00 dinara.
Pod rednim brojem 3.16. – „Oporezivi doho-
dak” – unosi se iznos koji predstavlja razliku iz-
među iznosa dohotka za oporezivanje sa red. br. 3.14.
i ličnih odbitaka sa red. br. 3.15.:
hhpod rednim brojem 3.16.1. – Oporezivi dohodak do
šestostruke prosečne godišnje zarade – unosi se
iznos 5.458.608 dinara za 2019. godinu;
hhpod rednim brojem 3.16.2. – Oporezivi dohodak
preko šestostruke prosečne godišnje zarade – uno-
si se iznos koji je viši od 5.458.608 dinara za 2019.
godinu.
Pod rednim brojem 3.17 – „Porez po stopi od
10%” – unosi se iznos poreza koji se dobija prime-
nom stope od 10% na iznos sa rednim brojem 3.16.1.
Pod rednim brojem 3.18 – „Porez po stopi od
15%” – unosi se iznos poreza koji se dobija prime-
nom stope od 15% na iznos sa rednim brojem 3.16.2.
Pod rednim brojem 3.19 – „Godišnji porez” –
unosi se iznos godišnjeg poreza koji predstavlja
zbir iznosa sa red. br. 3.17. i 3.18.
U navedene pozicije ovog obrasca novčani iz-
nosi unose se u dinarima, bez decimala.
Na osnovu prethodno datog primera i ovih ob-
jašnjenja u prilogu članka dat je popunjen 3. Deo
obrasca PPDG-2R.
11 Produženje roka za podnošenje
poreske prijave
Poreska prijava za godišnji porez dostavlja se
do 15. maja, ali je, prema odredbi člana 39. ZPPPA,
moguće i produženje ovog roka. Naime, na pismeni
zahtev podnet pre isteka roka za dostavljanje po-
reske prijave Poreska uprava može da odobri po-
reskom obvezniku produženje roka iz opravdanih
razloga (bolest, odsustvovanje iz zemlje, nesrećni
slučaj, elementarna nepogoda većih razmera i sl.),
dok ti razlozi postoje, a najduže za šest meseci
od dana isteka zakonskog roka za podnošenje pri-
jave. O zahtevu za produženje roka za podnošenje
poreske prijave odlučuje Poreska uprava u mestu
u kome se podnosi poreska prijava u roku od pet
dana od dana prijema zahteva. Ako je istekao zakon-
ski rok za podnošenje poreske prijave i zahtev za
produženje roka je odbijen, poreska prijava mora
da se podnese u roku od pet dana od dana dostavljanja
zaključka o odbijanju.
Ako je zahtev odbijen, poreska prijava mora da
se podnese u roku od pet dana od dana dostavljanja
zaključka o odbijanju. Protiv zaključka o odbijanju
nije dozvoljena žalba.
138 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
12 Kaznene odredbe
Prema član 180. stav 1. tačka 6) ZPPPA, novča-
nom kaznom od 5.000 do 150.000 dinara kazniće se
za prekršaj fizičko lice koje nije preduzetnik
ako Poreskoj upravi ne podnese ili ne podnese u
zakonskom ili dodatnom roku poresku prijavu, ili
ako je podnese nepotpisanu, ili u prijavu unese ne-
tačne podatke, a ne ispravi ih u propisanom roku,
ili je podnese bez potrebne dokumentacije i doka-
za od značaja za utvrđivanje poreza.
Poreski obveznik – fizičko lice koje nije pre-
duzetnik – koji ne izvrši uplatu poreza utvrđe-
nog u poreskoj prijavi, odnosno rešenju Poreske
uprave, kazniće se novčanom kaznom u iznosu od
50% utvrđenog poreza, a ne manje od 5.000 dinara.
3. Podaci o prihodima koji se oporezuju
001
002
003
004
005
006
007
008
009
010
011
012
013
014
3.1.1.
Zarada iz čl. 13. st. 1, 2. i 4, 14, 14a i 14b Zakona o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik
RS“, br. 24/001…112/15, dalje: Zakon)*
3.1. Oporezivi prihodi za koje je isplatilac obustavio i platio porez i doprinose po odbitku (prema potvrdi poreskog placa)
3.1.2. Porez i doprinosi na teret zaposlenog (za 3.1.1)
3.1.3.
Oporezivi prihodi ostvareni van radnog odnosa (iz čl. 55, 60, 65v, 82. st. 3. i 4, 84a i 85. Zakona)
3.1.4. Porez i doprinosi na teret primaoca prihoda (za 3.1.3)
3.2. Svega (3.1 + 3.1.3 – 3.1.2 – 3.1.4)
3.3. Oporezivi prihod od samostalne delatnosti
3.3.1. Oporezivi prihod od samostalne delatnosti (iz čl. 33. i 40. Zakona)
3.3.2. Porez (za 3.3.1. po članu 33. Zakona)
3.3.3. Porez i doprinosi na teret preduzetnika (za 3.3.1. po članu 40. Zakona)
3.3.4. Lična zarada preduzetnika (iz člana 33a Zakona)*
3.3.5. Porez i doprinosi na teret preduzetnika (za 3.3.4)
3.4. Svega (3.3.1 – 3.3.2 – 3.3.3 + 3.3.4 – 3.3.5)
3.5. Ostali oporezivi prihodi po rešenju Poreske uprave
3.5.1. Oporezivi prihodi (iz člana 60. Zakona)
3.5.2. Porez i doprinosi na teret primaoca prihoda (za 3.5.1)
3.6. Svega (3.5.1 – 3.5.2)
0 0 0 0 0 5 8 1 6 7 0 0
0 0 0 0 0 1 3 9 7 7 0 9
0 0 0 0 0 6 2 0 4 0 0 0
0 0 0 0 0 1 9 3 7 3 4 0
0 0 0 0 0 8 6 8 5 6 5 1
015
016
017
018
019
020
021
022
023
024
025
026
027
028
029
030
031
032
033
3.7. Oporezivi prihodi za koje je obveznik dužan sam da obračuna i plati porez i doprinose (član 100a stav 2. Zakona)
3.7.1.
Oporezivi prihodi (iz čl. 13, st 1, 2. i 4, 14, 14a, 14b, 55, 65v, 82. st. 3. i 4, 84a i 85. Zakona)
3.7.2. Porez i doprinosi na teret primaoca prihoda (za 3.7.1)
3.8. Svega (3.7.1 – 3.7.2)
3.9. Oporezivi prihodi za koje je obračunat i plaćen porez u drugoj državi (prema potvrdi nadležnog državnog organa te države)
3.9.1.
Oporezivi prihodi (iz čl. 13, st 1, 2. i 4, 14, 14a, 14b, 33, 40, 55, 60, 65v, 82. st. 3. i 4, 84a i 85.
Zakona)
3.9.2. Porez na teret primaoca prihoda (za 3.9.1)
3.10. Svega (3.9.1 – 3.9.2)
3.11.
Iznos po osnovu povraćaja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (iz člana 87. stav
4. Zakona)
3.12. UKUPNO (3.2 + 3.4 + 3.6 + 3.8 + 3.10 + 3.11)
3.13. Neoporeziv iznos (član 87. stav 1. Zakona)
3.14. Dohodak za oporezivanje (3.12 – 3.13)
3.15. Lični odbici (3.15.1 + 3.15.2, a najviše 50% od 3.14)
3.15.1. Za poreskog obveznika (član 88. stav 1. tačka 1) Zakona)
3.15.2. Za izdržavane članove porodice (član 88. stav 1. tačka 2) i stav 3. tog člana Zakona)
3.16. Oporezivi dohodak (3.14 – 3.15)
3.16.1. Oporeziv dohodak do šestostruke prosečne godišnje zarade
3.16.2. Oporeziv dohodak preko šestostruke prosečne godišnje zarade (3.16 – 3.16.1)
3.17. Porez po stopi od 10% (10% na 3.16.1)
3.18. Porez po stopi od 15% (15% na 3.16.2)
3.19. Godišnji porez (3.17 + 3.18)
0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 8 7 8 5 6 5 1
0 0 0 0 0 2 7 2 9 3 0 4
0 0 0 0 0 6 0 5 6 3 4 7
0 0 0 0 0 0 5 0 0 3 7 2
0 0 0 0 0 0 3 6 3 9 0 7
0 0 0 0 0 0 1 3 6 4 6 5
0 0 0 0 0 5 5 5 5 9 7 4
0 0 0 0 0 5 4 5 8 6 0 8
0 0 0 0 0 0 0 9 7 3 6 6
0 0 0 0 0 0 5 4 5 8 6 1
0 0 0 0 0 0 0 1 4 6 0 5
0 0 0 0 0 0 5 6 0 4 6 6 PS
Popunjena poreska prijava na osnovu podataka iz primera koji je obrađen u članku
ZARADE
Mr Željko Albaneze
Poreska prijava za godišnji porez
na dohodak građana za 2019. godinu –
podnošenje do 15. maja 2020. godine
Godišnji porez na dohodak građana utvrđuje se i plaća u skladu sa odredbama čl. 87, 88. i 89.
Zakona o porezu na dohodak građana. Krajnji rok za podnošenje poreske prijave za utvrđi-
vanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2019. godinu jeste 15. maj 2020. godine.
U ovom tekstu navedeni su elementi utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak građana za
2019. godinu, uz napomenu da godišnji porez na dohodak građana za 2019. godinu plaćaju fi-
zička lica koja su u 2019. godini ostvarila dohodak veći od 2.729.304 dinara.
1 Obveznici poreza
U pogledu utvrđivanja godišnjeg poreza postoje
dve grupe poreskih obveznika. Prema članu 87. stav
1. Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik
RS”, br. 24/2001… i 86/2019 – dalje: Zakon), godi-
šnji porez na dohodak građana plaćaju fizička
lica koja su u kalendarskoj godini ostvarila doho-
dak veći od trostrukog iznosa prosečne godišnje
zarade po zaposlenom, isplaćene u Republici u
godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima
republičkog organa nadležnog za poslove stati-
stike, i to:
1) rezidenti za dohodak ostvaren na teritoriji
Republike i u drugoj državi;
2) nerezidenti za dohodak ostvaren na teritori-
ji Republike.
1.1 Rezidenti – obveznici poreza
Rezident Republike je, prema odredbama člana 7.
st. 2. i 3. Zakona, fizičko lice koje ispunjava jedan
od sledećih uslova:
1) da na teritoriji Republike ima prebivalište
ili centar poslovnih i životnih interesa,
2) da na teritoriji Republike neprekidno ili sa
prekidima boravi sto osamdeset tri ili više
dana u periodu od dvanaest meseci, koji počinje
ili se završava u odnosnoj poreskoj godini.
Navedeni uslovi za sticanje statusa rezidenta
Republike propisani su alternativno, što znači da
je potrebno da bude ispunjen jedan od postavljenih
uslova da bi određeno lice bilo rezident.
Za određivanje boravka na teritoriji Republike
iz navedene tačke 2) punim danom boravka u Repu-
blici smatraće se i boravak u delu dana, u bilo kom
periodu između 00 i 24 časa, osim dela dana koji
fizičko lice provede u tranzitu kroz Republiku.
Zakon u članu 7. daje i sledeća određenja u vezi
sa rezidentom – obveznikom godišnjeg poreza:
1) fizičko lice koje u 2019. godini nije boravilo
na teritoriji Republike i u njoj ne ispunjava uslov
da se smatra poreskim rezidentom po osnovu toga
što na teritoriji Republike Srbije ima prebiva-
lište ili centar poslovnih i životnih intere-
sa, neće se smatrati rezidentom Republike za 2019.
poresku godinu;
2) fizičko lice koje nije bilo rezident u godini
koja prethodi godini dolaska u Republiku neće se
smatrati rezidentom za period pre dana kada je
prvi put ušlo na teritoriju Republike, pod uslo-
vom da u periodu godine koji prethodi danu prvog
ulaska na teritoriju Republike ne ispunjava uslov
da se smatra rezidentom po osnovu toga što na te-
ritoriji Republike ima prebivalište ili centar
poslovnih i životnih interesa;
3) fizičko lice koje nije rezident u godini koja
sledi nakon godine u kojoj je ono konačno napu-
stilo Republiku neće se smatrati rezidentom za
period godine koji sledi nakon dana konačnog na-
puštanja teritorije Republike, pod uslovom da u
tom periodu ne može da se smatra rezidentom Re-
publike po osnovu toga što na teritoriji Repu-
blike ima prebivalište ili centar poslovnih i
životnih interesa;
4) fizičko lice koje u momentu prvog ulaska na te-
ritoriju Republike zna da će ispuniti predviđene
kriterijume (navedena dva kriterijuma iz člana 7.
stav 2. Zakona) smatraće se rezidentom počev od
momenta kada je prvi put ušlo na teritoriju Re-
publike.
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 129
ZARADE
Nezavisno od prethodno navedenih uslova u sta-
vu 2. člana 7. Zakona, rezident Republike jeste i
fizičko lice koje je iz Republike upućeno u drugu
državu radi obavljanja poslova u diplomatskom
ili konzularnom predstavništvu Republike, od-
nosno radi obavljanja poslova za Republiku u me-
đunarodnim organizacijama, u periodu obavljanja
delatnosti u tom ili bilo kom drugom diplomat-
skom ili konzularnom predstavništvu Republike,
odnosno međunarodnoj organizaciji.
Navedene odredbe o rezidentnosti baziraju se
na sledećim definicijama u praksi:
hhPojam „ima prebivalište” podrazumeva da se
fizičko lice nastanilo u mestu na teritoriji Re-
publike Srbije sa namerom da u njemu stalno živi,
odnosno mesto u kome se nalazi centar njegovih
životnih aktivnosti, profesionalnih, ekonom-
skih, socijalnih i drugih veza koje dokazuju njegovu
trajnu povezanost sa mestom u kome se nastanio.
hhPojam „centar poslovnih i životnih intere-
sa” označava da fizičko lice ima status rezidenta
i kada nema prebivalište u Srbiji ako u njoj žive
članovi njegove porodice, ili ako u Srbiji obavlja
neku privrednu delatnost, ili u Srbiji poseduje
nepokretnost, pri čemu i druge okolnosti upućuju
na zaključak da se u Srbiji nalazi centar njegovih
životnih i poslovnih interesa.
hhDa li je fizičko lice rezident po osnovu krite-
rijuma „da na teritoriji Srbije ima centar po-
slovnih i životnih interesa” pitanje je na koje
odgovor za svaki konkretan slučaj treba da obezbe-
di nadležni poreski organ – uzimajući u obzir sve
relevantne okolnosti.
hhFizičko lice – strani državljanin koji ima
prebivalište van teritorije Republike Srbije
stiče status rezidenta Republike Srbije ako:
a) na teritoriji Republike Srbije ima centar po-
slovnih ili životnih interesa,
b) na teritoriji Republike Srbije neprekidno ili
sa prekidima boravi sto osamdeset tri ili više
dana u periodu od dvanaest meseci koji počinje ili
se završava u odnosnoj poreskoj godini.
Može se konstatovati da status rezidenta
stranca kod nas imaju fizička lica koja rade u
stalnim poslovnim jedinicama i predstavni-
štvima stranih firmi u Republici, kao i u dru-
gim stalnim poslovnim jedinicama nerezidentnog
lica, ali i oni koji su zaposleni ili upućeni na
rad kod rezidentnog lica.
U smislu člana 7. Zakona navedena fizička lica
rezidenti Republike Srbije dužni su da prijave
godišnji porez na dohodak ostvaren na teritoriji
Republike Srbije i u drugoj državi, bez obzira na to
da li su u drugoj državi platili porez. Ako je obve-
znik – rezident Republike ostvario dohodak u drugoj
državi, na koji je plaćen porez u toj državi, odobri-
će mu se poreski kredit u visini poreza na dohodak
plaćenog u toj državi, s tim što taj poreski kredit
ne može da bude veći od iznosa koji bi se dobio pri-
menom odredaba Zakona na dohodak ostvaren u drugoj
državi (član 12. Zakona). O plaćenom porezu u drugoj
državi poreski obveznik mora da podnese dokaz da
bi mogao da ostvari pravo na poreski kredit.
1.2 Nerezidenti – poreski obveznici
Saglasno članu 8. Zakona, obveznik poreza na
dohodak građana jeste i nerezident – fizičko lice
koje nije rezident za dohodak ostvaren na terito-
riji Republike.
Dohotkom nerezidenta obveznika godišnjeg po-
reza smatra se naročito dohodak koji fizičko lice
ostvari po osnovu:
1) rada koji obavlja na teritoriji Republike,
2) korišćenja ili raspolaganja pravom na terito-
riji Republike.
Dakle, dohotkom nerezidenta smatra se ne
samo zarada koju je ostvario po osnovu rada već
i dohodak po osnovu prava iz imovine kojom ne-
rezident raspolaže na teritoriji Srbije.
2 Neoporezivi iznos
Neoporezivi iznos dohotka za 2019. godi-
nu iznosi 2.729.304 dinara i jednak je visini
trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po
zaposlenom, isplaćene u Republici Srbiji u
2019. godini, prema podacima republičkog or-
gana nadležnog za poslove statistike.
Prema podatku Republičkog zavoda za stati-
stiku, objavljenom u „Službenom glasniku RS” br.
16/2020, prosečna godišnja zarada po zaposlenom
u Republici Srbiji, isplaćena u 2019. godini, iz-
nosila je 909.768 dinara, pa kada se taj iznos po-
množi sa 3, dobija se neoporezivi iznos za 2019.
godinu od 2.729.304 dinara.
3 Prihodi koji se oporezuju godišnjim
porezom na dohodak
Prema odredbi člana 87. stav 2. Zakona, pred-
met oporezivanja godišnjim porezom na dohodak
130 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
građana jeste godišnji zbir prihoda koji su is-
plaćeni (ostvareni) u periodu od 1. januara za-
ključno sa 31. decembrom 2019. godine, nezavisno
od toga za koji su period isplaćeni, i to:
1) zarada iz čl. od 13. do 15b Zakona;
2) oporezivi prihod od samostalne delatnosti iz
člana 33. stav 2. i člana 40. Zakona;
3) oporezivi prihod od autorskih i srodnih prava
i prava industrijske svojine iz čl. 55. i 60. Zakona;
4) oporezivi prihod od nepokretnosti iz člana
65v Zakona;
5) oporezivi prihod od davanja u zakup pokretnih
stvari iz člana 82. st. 3. i 4. Zakona;
6) oporezivi prihod sportista i sportskih struč-
njaka iz člana 84a Zakona;
7) oporezivi prihod od pružanja ugostiteljskih
usluga iz člana 84b Zakona;
8) oporezivi drugi prihodi iz člana 85. Zakona;
9) prihodi prethodno navedeni pod t. od 1) do 6) i
pod tačkom 8), ostvareni i oporezovani u drugoj
državi za obveznika – rezidenta.
Zaradu iz članova od 13. do 15b Zakona čine:
1) zarada koja se ostvaruje po osnovu radnog od-
nosa, definisana zakonom kojim se uređuju radni
odnosi i druga primanja zaposlenog:
hhzarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu,
hhzarada po osnovu doprinosa zaposlenog poslov-
nom uspehu poslodavca – nagrade, bonusi i sl.,
hhdodaci na zaradu i druga primanja po osnovu
radnog odnosa koja čine zaradu,
hhnaknade zarade po svim slučajevima odsustva sa
rada iz čl. 114, 115, 116. i 117. Zakona o radu, koje
poslodavac isplaćuje zaposlenom,
hhnaknade zarade koje zaposlenima isplaćuju
drugi zakonski isplatioci (npr. za porodiljsko,
za bolovanje preko trideset dana, za invalide II i
III kategorije i sl.);
2) ugovorena naknada i druga primanja koja se
ostvaruju obavljanjem privremenih i povreme-
nih poslova na osnovu ugovora zaključenog nepo-
sredno sa poslodavcem, kao i na osnovu ugovora
zaključenog preko omladinske ili studentske za-
druge, osim sa licem do navršenih 26 godina ži-
vota ako je na školovanju u ustanovama srednjeg,
višeg i visokog obrazovanja;
3) isplaćena lična zarada preduzetnika, utvrđe-
na u skladu sa Zakonom;
4) primanja koja zaposleni u vezi sa radom kod
domaćeg poslodavca ostvari od lica koje se, u
smislu zakona koji uređuje porez na dobit prav-
nih lica, smatra povezanim licem s poslodavcem;
5) primanja u vezi sa radom kod poslodavca koja
po osnovu prava iz radnog odnosa lice ostvari
po prestanku radnog odnosa (npr. po osnovu ne-
isplaćenih zarada, prema sudskoj odluci donetoj
u radnom sporu);
6) primanja iz člana 14. Zakona, i to:
hhprimanja u obliku bonova, hartija od vrednosti,
osim akcija stečenih u postupku svojinske trans-
formacije, novčanih potvrda, robe, kao i
hhprimanja ostvarena činjenjem ili pružanjem
pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanjem
rashoda obveznika novčanom nadoknadom ili ne-
posrednim plaćanjem;
7) primanja po osnovu hartija od vrednosti, osim
akcija stečenih u postupku svojinske transforma-
cije, koje zaposleni dobije od poslodavca ili od s
poslodavcem povezanog lica, koja dobiju karakter
zarade kada fizičko lice njima raspolaže u skladu
sa članom 18. stav 3. Zakona (ova odredba prvi put
se primenjuje);
8) primanja iz člana 14a Zakona:
hhkorišćenje službenog vozila i drugog prevo-
znog sredstva u privatne svrhe i
hhkorišćenje stambenih zgrada i stanova koji su
u vlasništvu poslodavca ili na raspolaganju po-
slodavca po osnovu zakupa ili po drugom osnovu,
uz plaćanje zakupnine ili bez plaćanja zakupnine;
9) primanja iz člana 14b Zakona: premije svih
vidova dobrovoljnog osiguranja, kao i penzijski
doprinos u dobrovoljni penzijski fond, koje po-
slodavac plaća za zaposlene – osiguranike uključe-
ne u dobrovoljno osiguranje, odnosno za zaposlene
– članove dobrovoljnog penzijskog fonda u skladu
sa zakonom koji uređuje dobrovoljno osiguranje,
odnosno za dobrovoljne penzijske fondove i pen-
zijske planove – osim propisanih izuzetaka (koji
se ne smatraju zaradom), a to su, saglasno članu 14b
stav 2. Zakona:
a) premija osiguranja koju poslodavac plaća za sve
zaposlene kod neživotnog kolektivnog osiguranja
od posledica nezgode, uključujući osiguranje od
povreda na radu i profesionalnih oboljenja i ko-
lektivnog osiguranja za slučaj težih bolesti i hi-
rurških intervencija, kao i premija kolektivnog
osiguranja života za slučaj smrti zaposlenog usled
bolesti koju poslodavac plaća za sve zaposlene;
b) premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja,
odnosno penzijski doprinos u dobrovoljni pen-
zijski fond, koje poslodavac plaća za zaposle-
ne – osiguranike, odnosno članove dobrovoljnog
penzijskog fonda, u skladu sa posebnim propisi-
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 131
ZARADE
ma koji uređuju navedene oblasti, do iznosa koji je
oslobođen od plaćanja doprinosa saglasno zakonu
koji uređuje doprinose za obavezno socijalno osi-
guranje (do 5.757 din., odnosno do 5.872 din. u toku
2019. godine – član 13. Zakona o doprinosima za
obavezno socijalno osiguranje);
10) zarada lica – rezidenata Republike koji su
upućeni u inostranstvo radi obavljanja poslova
za pravna lica – rezidente Republike, na koju nisu
plaćeni porez i doprinosi u drugoj državi, pri
čemu su ovde uključena i lica – rezidenti Repu-
blike koji su upućeni u inostranstvo na stručno
osposobljavanje i usavršavanje za potrebe poslo-
davca u smislu zakona kojim se uređuje upućiva-
nje zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo
(član 15b Zakona).
4 Prihodi koji se umanjuju za plaćeni
porez i doprinose za obavezno
socijalno osiguranje
Prema odredbama člana 87. stav 3. Zakona:
1) zarada, oporezivi prihod od samostalne de-
latnosti za preduzetnike paušalce, oporezivi
prihod od autorskih i srodnih prava i prava in-
dustrijske svojine, oporezivi prihod sportista i
sportskih stručnjaka i oporezivi drugi prihod iz
člana 85. Zakona – umanjuju se za porez i doprino-
se za obavezno socijalno osiguranje plaćene u Re-
publici Srbiji na teret lica koje je ostvarilo
zaradu, odnosno oporezive prihode, a
2) ostali oporezivi prihodi koji su predmet opo-
rezivanja godišnjim porezom (oporezivi prihod
od samostalne delatnosti za preduzetnike koji
vode poslovne knjige, a nisu se opredelili za lič-
nu zaradu, oporezivi prihod od nepokretnosti,
oporezivi prihod od davanja u zakup pokretnih
stvari i oporezivi prihodi od pružanja ugosti-
teljskih usluga) – umanjuju se za porez plaćen na
te prihode u Republici Srbiji.
Prema ostalim odredbama u članu 87. Zakona:
3) za preduzetnike koji vode poslovne knjige, a
opredelili su se za ličnu zaradu, zarada se uma-
njuje za porez i doprinose za obavezno socijalno
osiguranje plaćene u Republici Srbiji na teret
tog preduzetnika, dok se oporezivi prihod koji
ostvari od samostalne delatnosti umanjuje za po-
rez plaćen na te prihode u Republici Srbiji;
4) po osnovu prihoda od samostalne delatnosti za
preduzetnike paušalce oporezivi prihod uma-
njuje se za porez i doprinose za obavezno socijalno
osiguranje koji su u Republici Srbiji plaćeni na
paušalno utvrđeni prihod za koji se utvrđuje go-
dišnji porez;
5) za preduzetnike koji vode poslovne knjige, a
nisu se opredelili za ličnu zaradu, oporezivi
prihod od samostalne delatnosti umanjuje se za
porez koji je u Republici Srbiji plaćen na pri-
hod od samostalne delatnosti za koji se utvrđuje
godišnji porez;
6) za preduzetnike koji vode poslovne knjige i
opredelili su se za ličnu zaradu oporezivi pri-
hod od samostalne delatnosti umanjuje se za porez
plaćen u Republici Srbiji na prihod od samostal-
ne delatnosti za koji se utvrđuje godišnji porez,
a uvećava se za iznos isplaćene lične zarade (uma-
njene za porez i doprinose za obavezno socijalno
osiguranje plaćene u Republici Srbiji na teret
tog preduzetnika) koja je predmet oporezivanja go-
dišnjim porezom.
Dakle, može se precizirati sledeće:
1) Za porez na dohodak građana i doprinose za
obavezno socijalno osiguranje plaćene u Repu-
blici Srbiji na teret lica koje je ostvarilo
prihod umanjuju se:
● zarada, odnosno lična zarada preduzetnika i
preduzetnika poljoprivrednika,
● oporezivi prihod od samostalne delatnosti
za preduzetnike paušalce,
● oporezivi prihod od autorskih i srodnih
prava i prava industrijske svojine,
● oporezivi prihod sportista i sportskih
stručnjaka i
● oporezivi drugi prihodi iz člana 85. Zakona.
2) Za porez na dohodak građana koji je plaćen
u Republici Srbiji umanjuju se sledeći pri-
hodi:
● oporezivi prihod od samostalne delatnosti
za preduzetnike koji vode poslovne knjige,
● oporezivi prihod od nepokretnosti,
● oporezivi prihod od davanja u zakup pokret-
nih stvari,
● oporezivi prihodi od pružanja ugostitelj-
skih usluga i
● oporezivi drugi prihodi iz člana 85. Zakona.
3) Prihodi fizičkog lica – rezidenta Repu-
blike Srbije koji su ostvareni i oporezovani
u drugoj državi umanjuju se za porez plaćen u
drugoj državi (član 87. stav 5. Zakona).
4) U slučaju da su doprinosi za obavezno soci-
jalno osiguranje u toku 2019. godine plaćeni
132 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
iz osnovice koja prelazi iznos najviše godi-
šnje osnovice doprinosa od 4.100.700 dinara,
obveznik ima pravo na povraćaj više plaćenog
iznosa doprinosa saglasno Zakonu o doprino-
sima za obavezno socijalno osiguranje (podse-
ćamo da najviša godišnja osnovica doprinosa
za obavezno socijalno osiguranje za 2019. godinu
iznosi 4.100.700 dinara – „Sl. glasnik RS” br.
104/2018).
5) Prema odredbi člana 87. stav 4. Zakona, doho-
dak koji se oporezuje godišnjim porezom uvećava
se za iznos koji se u kalendarskoj godini za koju
se utvrđuje godišnji porez obvezniku isplati
po osnovu povraćaja doprinosa za obavezno so-
cijalno osiguranje u skladu sa zakonom kojim se
uređuju doprinosi za obavezno socijalno osigu-
ranje. Saglasno tome, iznos koji je u 2019. godini
obvezniku isplaćen po osnovu povraćaja više
plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osi-
guranje, uračunava se u dohodak koji se oporezuje
godišnjim porezom za 2019. godinu. Dohodak za
oporezivanje ne uvećava se za iznos koji je u 2019.
godini obveznik ostvario po osnovu povraćaja
doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, za-
ključno za 2012. godinu, shodno odredbi člana 71.
Zakona o izmenama i dopunama Zakona o po-
rezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS”,
br. 47/2013).
5 Prihodi koji se NE uzimaju u obzir
prilikom godišnjeg oporezivanja
Godišnji porez na dohodak građana ne plaća
se na isplaćene:
1) prihode od kapitala – član 61. stav 1. t. od 1) do
3) Zakona, i to na:
hhkamate po osnovu zajma, štednih i drugih de-
pozita – oročenih ili po viđenju i po osnovu du-
žničkih i sličnih hartija od vrednosti,
hhdividende i učešće u dobiti,
hhprinos od investicione jedinice otvorenog in-
vesticionog fonda,
hhuzimanje iz imovine i korišćenje usluga pri-
vrednog društva od strane vlasnika društva za
njihove privatne potrebe i ličnu potrošnju;
2) ostvarene kapitalne dobitke – član 72. Zakona;
3) dobitke od igara na sreću – član 83. Zakona i
4) prihode od osiguranja lica – iz člana 84. Za-
kona.
FPrihodi na koje se u toku godine ne
obračunava i ne plaća porez na do-
hodak građana, bilo zato što su izuzeti od
oporezivanja (npr. penzije, invalidnine, or-
ganizovana socijalna i humanitarna pomoć,
otpremnine do utvrđenog neoporezivog izno-
sa i druga primanja iz člana 9. Zakona) bilo
zato što su oslobođeni od plaćanja poreza
(npr. neoporezivi iznosi), ne uračunavaju se
u dohodak za oporezivanje godišnjim porezom.
6 Dohodak za oporezivanje
Saglasno odredbi člana 87. stav 6. Zakona, doho-
dak za oporezivanje čini razlika između:
1) prihoda koji su predmet oporezivanja godi-
šnjim porezom, umanjenih za porez i doprinose
za obavezno socijalno osiguranje koji su plaćeni
iz prihoda fizičkog lica (dakle, dohotka utvrđenog
u skladu sa st. od 2. do 5. člana 87. Zakona), i
2) propisanog godišnjeg neoporezovanog iznosa
dohotka (odnosno neoporezivog iznosa iz stava 1.
istog člana Zakona).
To znači da se dohodak za oporezivanje utvrđuje
kao razlika između godišnjeg zbira prihoda (koji
su predmet oporezivanja godišnjim porezom na do-
hodak građana, uvećanog za iznos koji se obvezniku
isplati po osnovu povraćaja doprinosa) ostvare-
nih u 2019. godini, umanjenog za porez i doprinose
za obavezno socijalno osiguranje plaćene na pri-
hod koji je ostvaren u toj kalendarskoj godini, i
neoporezivog iznosa od 2.729.304 dinara.
Na primer, ako je zbir prihoda koji podležu
godišnjem oporezivanju (prihodi minus plaćeni
porez i doprinosi) veći od 2.729.304,00 dinara, do-
hodak za oporezivanje utvrđuje se u visini razlike
između zbira tih prihoda i neoporezovanog iznosa.
Godišnji zbir prihoda koji su predmet oporezivanja
godišnjim porezom na dohodak građana
+ iznos koji se obvezniku isplati po osnovu povraćaja
doprinosa
– porez i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje
plaćeni na prihod koji je ostvaren u toj kalendarskoj godini
– neoporezivi iznos od 2.729.304 dinara
= Dohodak za oporezivanje
Fizička lica kojima je ostvareni dohodak
u 2019. godini (prihodi minus plaćeni porez
i doprinosi) veći od neoporezivog iznosa od
2.729.304 dinara podležu plaćanju godišnjeg
poreza na dohodak građana.
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 133
ZARADE
7 Poreska osnovica
Poresku osnovicu za plaćanje godišnjeg pore-
za na dohodak građana, saglasno članu 88. Zakona,
predstavlja oporezivi dohodak, koji predstavlja
razliku između:
hhdohotka za oporezivanje iz člana 87. stav 6. Za-
kona i
hhličnih odbitaka.
Prema članu 88. stav 1. Zakona obveznik go-
dišnjeg poreza na dohodak građana ima pravo na
lične odbitke koji iznose:
● za poreskog obveznika – 40% od prosečne godi-
šnje zarade po zaposlenom, što iznosi 363.907
dinara;
● za izdržavanog člana porodice – 15% od pro-
sečne godišnje zarade po zaposlenom, po članu,
što iznosi 136.465 dinara.
Odredbama člana 88. st. 2. i 3. Zakona precizi-
rana su i ograničenja prilikom korišćenja ovih
odbitaka, koja pritom treba imati u vidu u praksi:
1) ukupan iznos ličnih odbitaka po oba navedena
osnova ne može da bude veći od 50% od dohotka za
oporezivanje;
2) ako su dva ili više članova porodice obvezni-
ci godišnjeg poreza na dohodak građana, odbitak
za izdržavane članove porodice može da ostva-
ri samo jedan obveznik (na primer, ako rodite-
lji imaju dva deteta, a oba roditelja su obveznici
godišnjeg poreza, samo jedan roditelj može da
umanji dohodak za oporezivanje za dva izdržava-
na člana porodice ili majka može da umanji za
jednog, a otac za drugog izdržavanog člana), od-
nosno izdržavani članovi domaćinstva mogu da
budu samo jednom osnov za lični odbitak poreskog
obveznika.
Prema odredbi člana 10. Zakona, lica koja obve-
znik izdržava su:
1) maloletna deca, odnosno usvojenici;
2) deca odnosno usvojenici na redovnom školova-
nju ili za vreme nezaposlenosti, ako sa obveznikom
žive u domaćinstvu;
3) unuci, ako ih roditelji ne izdržavaju i ukoliko
žive u domaćinstvu sa obveznikom;
4) bračni drug;
5) roditelji odnosno usvojioci.
Članom porodice, u smislu Zakona, smatraju se
bračni drug, roditelji, deca, usvojenik i usvoji-
lac obveznika. Domaćinstvom se, u smislu Zakona,
smatra zajednica života, privređivanja i troše-
nja ostvarenih prihoda.
FNapominjemo da fizičko lice, kada
utvrdi da nema dohodak za oporezivanje,
odnosno da je zbir oporezivih prihoda (uma-
njenih za poreze i doprinose na teret primao-
ca prihoda) manji od navedenog neoporezivog
iznosa, nije obveznik godišnjeg poreza na do-
hodak građana za 2019. godinu i nije obavezno
da podnese poresku prijavu.
8 Poreska stopa
Prema odredbi člana 89. Zakona godišnji po-
rez na dohodak građana obračunava se i plaća po
sledećim propisanim poreskim stopama:
1) za poreskog obveznika koji je u kalendarskoj go-
dini ostvario oporezivi dohodak do šestostru-
ke prosečne godišnje zarade u Republici – stopa
godišnjeg poreza iznosi 10%;
2) za poreskog obveznika koji je u kalendarskoj godi-
ni ostvario oporezivi dohodak koji je veći od še-
stostruke prosečne godišnje zarade u Republici
– stopa godišnjeg poreza je 10% na iznos do šesto-
struke prosečne godišnje zarade i 15% na iznos
preko šestostruke prosečne godišnje zarade.
Prema tome, pošto šestostruka prosečna
godišnja zarada u Republici za 2019. godinu iz-
nosi (6 x 909.768 din.) 5.458.608 dinara, ako je
poreski obveznik u 2019. godini ostvario opo-
rezivi dohodak u iznosu:
● do 5.458.608 dinara – primenjuje se poreska
stopa od 10%;
● preko 5.458.608 dinara – primenjuje se pore-
ska stopa od 10% na iznos do 5.458.608 dinara, a
poreska stopa od 15% na iznos preko 5.458.608
dinara.
Primer: Obračun poreza
Zaposleni je u 2019. godini ostvario prihod
po osnovu zarade kod jednog poslodavcu u iznosu
od 6.000.000 dinara, bruto autorski honorar od
4.700.000 dinara i bruto prihod od nepokretnosti
od 4.700.000 dinara. Zaposlenom je izvršen povra-
ćaj doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za
2019. godinu. Pri tome imamo u vidu sledeće para-
metre prilikom obračuna:
134 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
hhneoporezivi iznos dohotka za 2019. godinu iz-
nosi 2.729.307 dinara;
hhlični odbitak za poreskog obveznika iznosi
363.907,20 dinara;
hhlični odbitak za izdržavanog člana porodice
poreskog obveznika iznosi 136.465,00 dinara;
hhgodišnja stopa poreza iznosi 10% na ostvare-
ni godišnji dohodak do 6.458.608 dinara, a 15%
na ostvareni godišnji dohodak preko 6.458.608
dinara;
hhporesko umanjenje na zarade za 2019. godinu iz-
nosi: 15.000 dinara za jedan mesec, a 15.300 dinara
za 11 meseci, ukupno 183.300 dinara za celu 2019.
godinu za puno radno vreme;
hhnajviša godišnja osnovica doprinosa za oba-
vezno socijalno osiguranje za 2019. godinu iznosi
4.100.700 dinara.
Primer načina obračuna godišnjeg poreza:
Red.
br. Opis Iznos
1. Bruto zarada 6.000.000
2. Neoporezivi iznos zarade
(15.000 + 15.300 × 11) 183.300
3. Poreska osnovica (red. br. 1 – red. br. 2) 5.816.700
4. Porez (10% × red. br. 3) 581.670
5. Najviša godišnja osnovica doprinosa 4.100.700
6. Doprinosi na teret zaposlenog
(19,9% × red. br. 5) 816.039
7. Ukupno porez i doprinosi
(red. br. 4 + red. br. 6) 1.397.709
8. Prihod za oporezivanje (red. br. 3 – red. br. 7) 4.418.991
9. Bruto autorski honorar 4.700.000
10. Normirani troškovi (43% × red. br. 9) 2.021.000
11. Oporezivi prihod (red. br. 9 – red. br. 10) 2.679.000
12. Porez (20% × red. br. 11) 535.800
13. Doprinos za PIO na teret primaoca
(26% × red. br. 11) 696.540
14. Ukupno porez i doprinosi
(red. br. 12 + red. br. 13) 1.223.340
15. Prihod za oporezivanje
(red. br. 11 – red. br. 14) 1.446.660
16. Bruto prihod od nepokretnosti 4.700.000
17. Normirani troškovi (25% × red. br. 16) 1.175.000
18. Oporezivi prihod (red. br. 16 – red. br. 17) 3.525.000
19. Porez (20% × red. br. 18) 705.000
20. Prihod za oporezivanje
(red. br. 18 – red. br. 19) 2.820.000
21. Iznos po osnovu povraćaja doprinosa za
obavezno socijalno osiguranje 100.000
22. Ukupan godišnji prihod (red. br. 8 + red. br.
15 + red. br. 20 + red. br. 21) 8.785.651
23. Neoporezivi iznos 2.729.304
24. Dohodak za oporezivanje
(red. br. 22 – red. br. 23) 6.056.347
25. Lični odbici (za obveznika i jednog člana) 500.372
26. Oporezivi dohodak – poreska osnovica za
godišnji porez (red. br. 24 – red. br. 25) 5.555.975
Red.
br. Opis Iznos
27. Oporezivi dohodak do šestostruke prosečne
godišnje zarade 5.458.608
28. Oporezivi dohodak preko šestostruke
prosečne godišnje zarade
(red. br. 26 – red. br. 27) 97.367
29. Porez po stopi od 10% (10% × red. br. 27) 545.861
30. Porez po stopi od 15% (15% × red. br. 28) 14.605
31. Godišnji porez (red. br. 29 + red. br. 30) 560.466
9 Poreska prijava za godišnji porez
na dohodak građana
Saglasno članu 92. Zakona, obveznik godišnjeg
poreza na dohodak građana dužan je da za ostvareni
dohodak u godini za koju se vrši utvrđivanje po-
reza podnese poresku prijavu sa tačnim podacima
nadležnom poreskom organu po isteku te godine,
a najkasnije do 15. maja naredne godine. Poreska
prijava za utvrđivanje godišnjeg poreza na doho-
dak građana za 2019. godinu podnosi se na obrascu
PPDG-2R – Poreska prijava za utvrđivanje go-
dišnjeg poreza na dohodak građana za ____ . go-
dinu, koji je propisan Pravilnikom o obrascima
poreskih prijava za utvrđivanje poreza na dohodak
građana koji se plaća po rešenju („Sl. glasnik RS”,
br. 90/2017, 38/2018 i 20/2019 – dalje: Pravilnik).
Tim pravilnikom propisani su način podnoše-
nja i sadržina poreske prijave za utvrđivanje go-
dišnjeg poreza na dohodak građana u skladu sa čl.
87–89. Zakona.
Poreska prijava PPDG-2R podnosi se:
hhu elektronskom obliku – upotrebom elektron-
skih servisa Poreske uprave na način propisan
pravilnikom kojim se uređuje podnošenje poreske
prijave elektronskim putem;
hhu pismenom obliku – neposredno ili putem po-
šte organizacionoj jedinici Poreske uprave na-
dležnoj prema mestu svog prebivališta odnosno
boravišta.
Podnosilac prijave, ukoliko podnosi poresku
prijavu u elektronskom obliku, dužan je da elek-
tronski potpiše poresku prijavu u skladu sa zako-
nom kojim se uređuje elektronski potpis, odnosno
podnosilac prijave u pismenom obliku dužan je
da istu potpiše.
Nerezidentni obveznik preko poreskog puno-
moćnika, određenog u skladu sa Zakonom o pore-
skom postupku i poreskoj administraciji („Sl.
glasnik RS”, br. 80/2002… i 86/2019 – dalje: ZPP-
PA), poresku prijavu u pismenom obliku podnosi
organizacionoj jedinici Poreske uprave nadle-
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 135
ZARADE
žnoj za teritoriju na kojoj je mesto ostvarivanja
prihoda, odnosno boravište obveznika, odnosno
prebivalište ili sedište poreskog punomoćni-
ka. Poresku prijavu u pismenom obliku može da
podnese poreski obveznik ili lice koje je poreski
obveznik ovlastio za podnošenje poreske prijave
i preduzimanje radnji koje su u vezi sa podnetom
prijavom.
Poreska prijava podnosi se najkasnije do
15. maja 2020. godine.
Godišnji porez na dohodak građana rešenjem
utvrđuje nadležni poreski organ, na osnovu poda-
taka iz poreske prijave, poslovnih knjiga i drugih
podataka koji su od značaja za utvrđivanje poreske
obaveze.
Uz poresku prijavu PPDG-2R, poreski obvezni-
ci imaju obavezu da prilože i odgovarajuće doka-
ze (član 38. stav 2. ZPPPA). Tu se pre svega misli
na potvrde koje su poreski placi bili dužni da
izdaju licima za koje su platili porez po odbitku
u toku 2019. godine, sa podacima o plaćenom porezu,
za šta je rok bio 31. januar 2020. godine.
Osim toga, poreski obveznici treba da podnesu
i odgovarajuće dokaze o izdržavanim članovima
porodice radi ostvarivanja prava na lične od-
bitke, kao što su: potvrda odgovarajuće školske
ustanove kojom se dokazuje redovno školovanje
izdržavanog lica; potvrda Nacionalne službe
za zapošljavanje da se izdržavano lice nalazi na
evidenciji nezaposlenih; potvrda organa lokalne
samouprave da poreski obveznik izdržava unuka
koji sa njim živi u domaćinstvu i da ga ne izdrža-
vaju roditelji; izvod iz matične knjige venčanih
za izdržavanog bračnog druga poreskog obveznika,
kao i potvrda da je bračni drug nezaposlen, odno-
sno da nema drugih prihoda, itd.
U poresku prijavu PPDG-2R, deo 4. „Popis
priloženih dokaza”, unosi se spisak prilože-
nih dokumenata koje je obveznik podneo, koji su
od značaja za obračun godišnjeg poreza na dohodak
građana.
Ako poreska prijava koja je podneta u elek-
tronskom obliku sadrži nedostatke u pogledu
formalne ispravnosti i matematičke tačnosti,
ne smatra se podnetom, a Poreska uprava u elek-
tronskom obliku obaveštava podnosioca prijave
o tim nedostacima. Obaveštenje podnosiocu pri-
jave sadrži informaciju o formalnim nedosta-
cima i matematičkim netačnostima. Po dobijanju
ovog obaveštenja podnosilac prijave je dužan da
otkloni identifikovane nedostatke i da podne-
se tako ispravljenu poresku prijavu, pri čemu se
ispravljena poreska prijava ne smatra izmenjenom
poreskom prijavom.
Poreska prijava smatra se podnetom kada Po-
reska uprava potvrdi formalnu i matematičku
tačnost iskazanih podataka, dodeli broj prijave i
u elektronskom obliku o tome dostavi obaveštenje
podnosiocu poreske prijave.
Nadležna OJ PU kojoj je poreska prijava u pi-
smenom obliku predata neposredno ili putem
pošte istog dana vrši unos podataka iz predate
prijave u informacioni sistem Poreske uprave.
Ako se prilikom tog unosa podataka utvrde ne-
dostaci u pogledu formalne ispravnosti i ma-
tematičke tačnosti, o tome se odmah obaveštava
podnosilac prijave, koji je dužan da preda ispra-
vljenu poresku prijavu u kojoj su otklonjeni iden-
tifikovani nedostaci.
Godišnji porez na dohodak građana rešenjem
utvrđuje nadležni poreski organ, na osnovu poda-
taka iz poreske prijave, poslovnih knjiga i drugih
podataka koji su od značaja za utvrđivanje poreske
obaveze. Obračunati godišnji porez, shodno članu
110. t. 2) Zakona,
mora
da se platiu
roku od petnaest
dana
od dana dostavljanja rešenja o utvrđivanju po-
reza od strane Poreske
uprave.
Porez
se uplaćuje
na
račun
broj 840-711171843-84. U polje predviđeno za
poziv
na broj odobrenja
obavezno
se unose
kontrolni
broj po modelu
97, šifra
opštine,
šifra grada i
jedinstveni
matični
broj građana.
10 Unošenje podataka u obrazac PPDG-
2R (deo 3)
Poreska prijava PPDG-2R sastoji se iz šest
delova, a u nastavku je opisan način popunjavanja
3. dela ovog obrasca – „Podaci o prihodima koji
se oporezuju”:
Pod rednim brojem 3.1. – „Oporezivi prihodi
za koje je isplatilac obustavio i platio porez i
doprinose po odbitku” (prema potvrdi poreskog
placa) – unosi se:
hhpod rednim brojem 3.1.1. – Zarada – iznos ostva-
rene zarade iz člana 13. st. 1, 2. i 4. i čl. 14, 14a i
14b Zakona, umanjen za poresko oslobođenje (dru-
gim rečima: ovde se unosi osnovica na koju je
plaćen porez);
hhpod rednim brojem 3.1.2. – Porez i doprinosi na
teret zaposlenog – iznos poreza i doprinosa na te-
136 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
ret zaposlenog na zaradu iskazanu na rednom broju
3.1.1., koji su plaćeni na prihod za koji se utvrđuje
godišnji porez;
hhpod rednim brojem 3.1.3. – Oporezivi prihodi
ostvareni van radnog odnosa – iznosi prihoda
koji su ostvareni van radnog odnosa iz čl. 55. i
65v, člana 82. st. 3. i 4. i čl. 84a i 85. Zakona (na
primer, od autorskih i srodnih prava i prava in-
dustrijske svojine, od nepokretnosti, od izdava-
nja u zakup pokretnih stvari, prihodi sportista i
sportskih stručnjaka, prihodi po osnovu ugovora o
delu, ugovora o obavljanju privremenih i povreme-
nih poslova, po osnovu dopunskog rada, po osnovu
trgovinskog zastupanja, primanja članova organa
uprave pravnog lica itd.);
hhpod rednim brojem 3.1.4. – Porez i doprinosi na
teret primaoca prihoda – iznos poreza i doprino-
sa na teret primaoca prihoda iskazanih na rednom
broju 3.1.3., koji su plaćeni na prihod za koji se
utvrđuje godišnji porez.
Pod rednim brojem 3.2. – „Svega” – unosi se
iznos koji predstavlja zbir iznosa prihoda – bru-
to zarade i drugih oporezivih prihoda sa red. br.
3.1.1. i 3.1.3., umanjenih za zbir poreza i doprinosa
iz zarada i poreza i doprinosa iz oporezivog pri-
hoda ostvarenog van radnog odnosa (iznosi sa red.
br. 3.1.2. i 3.1.4.) uz napomenu da se na red. br. 3.1.1.,
3.1.2., 3.1.3., 3.1.4. i 3.2. ne unose oporezivi prihodi
za koje je obračunat i plaćen porez u drugoj državi
(ovi podaci se unose na red. br. 3.9.1. i 3.9.2.).
Pod rednim brojem 3.3. – „Oporezivi prihod
od samostalne delatnosti” – unosi se:
hhpod rednim brojem 3.3.1. – Oporezivi prihod od
samostalne delatnosti – iznos oporezive dobiti
iz člana 33. Zakona za preduzetnike koji vode po-
slovne knjige, odnosno paušalno utvrđen prihod
iz člana 40. Zakona za 2019. godinu za paušalce;
hhpod rednim brojem 3.3.2. – Porez – iznos poreza
na prihode od samostalne delatnosti za preduzet-
nika koji porez plaća na oporezivu dobit iz čla-
na 33. Zakona, iskazanu na rednom broju 3.3.1., koji
je plaćen na prihod za koji se utvrđuje godišnji
porez;
hhpod rednim brojem 3.3.3. – Porez i doprinosi na
teret preduzetnika – iznos poreza i doprinosa
za obavezno socijalno osiguranje na prihode od
samostalne delatnosti za preduzetnika koji po-
rez plaća na paušalno utvrđen prihod iz člana
40. Zakona, iskazan na rednom broju 3.3.1., koji su
plaćeni na prihod za koji se utvrđuje godišnji
porez;
hhpod rednim brojem 3.3.4. – Lična zarada predu-
zetnika – iznos isplaćene lične zarade preduzet-
nika iz člana 33a Zakona;
hhpod rednim brojem 3.3.5. – Porez i doprinosi
na teret preduzetnika – iznos poreza i dopri-
nosa za obavezno socijalno osiguranje na ispla-
ćenu ličnu zaradu preduzetnika iz člana 33a
Zakona, iskazanu na rednom broju 3.3.4., koji su
plaćeni na prihod za koji se utvrđuje godišnji
porez.
Pod rednim brojem 3.4. – „Svega” – unosi se
iznos koji predstavlja razliku između iznosa sa
red. br. 3.3.1., 3.3.2., 3.3.3. i 3.3.5., uvećan za iznos
sa rednog broja 3.3.4.
Pod rednim brojem 3.5. – „Ostali oporezivi
prihodi po rešenju Poreske uprave”– unosi se:
hhpod rednim brojem 3.5.1. – Oporezivi prihodi
– iznos prihoda od autorskih prava za izvođenje
estradnih programa zabavne i narodne muzike ili
drugog zabavnog programa (interpretator, menadžer
ili drugo angažovano lice po osnovu estradnog
programa) u 2019. godini, kojima je Poreska upra-
va donela rešenje o utvrđivanju poreza zbog toga
što je prihod ostvaren bez zaključivanja ugovora
sa organizatorom takvog programa ili je ostvare-
ni prihod veći od ugovorenog prihoda na koji je
plaćen porez (član 60. Zakona);
hhpod rednim brojem 3.5.2. – Porez i doprinosi na
teret primaoca prihoda – iznos poreza i dopri-
nosa na teret primaoca prihoda iskazanih na red-
nom broju 3.5.1., koji su plaćeni na prihod za koji
se utvrđuje godišnji porez.
Pod rednim brojem 3.6. – „Svega” – unosi se
iznos oporezivog prihoda umanjenog za plaćeni
porez i doprinos (razlika između iznosa sa red.
br. 3.5.1. i 3.5.2.).
Pod rednim brojem 3.7. – „Oporezivi prihodi
za koje je obveznik dužan sam da obračuna i pla-
ti porez i doprinose” (član 100a stav 2. Zakona)
– unosi se:
hhpod rednim brojem 3.7.1. – Oporezivi prihodi –
iznos prihoda iz člana 13. st. 1, 2. i 4, čl. 14, 14a,
14b, 55. i 65v, člana 82. st. 3. i 4. i čl. 84a i 85. Za-
kona, za koje je obveznik dužan da sam obračuna i
plati porez i doprinose;
hhpod rednim brojem 3.7.2. – Porez i doprinosi na
teret primaoca prihoda – iznos poreza i dopri-
nosa na teret primaoca prihoda iskazanih na red.
br. 3.7.1., koji su plaćeni na prihod za koji se utvr-
đuje godišnji porez.
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 137
ZARADE
Pod rednim brojem 3.8. – „Svega” – unosi se iz-
nos koji predstavlja razliku između iznosa sa red.
br. 3.7.1. i 3.7.2.
Pod rednim brojem 3.9. – „Oporezivi prihodi
za koje je obračunat i plaćen porez u drugoj drža-
vi” (prema potvrdi nadležnog državnog organa te
države) – unosi se:
hhpod rednim brojem 3.9.1. – Oporezivi prihodi –
iznos prihoda iz člana 13. st. 1, 2. i 4, čl. 14, 14a,
14b, 33, 40, 55, 60. i 65v, člana 82. st. 3. i 4. i čl.
84a i 85. Zakona, koji su ostvareni u 2019. godini i
oporezovani u drugoj državi;
hhpod rednim brojem 3.9.2. – Porez na teret pri-
maoca prihoda – iznos poreza na teret primaoca
prihoda iskazanih na rednom broju 3.9.1., za prihod
za koji se utvrđuje godišnji porez, praktično po-
datak o plaćenom porezu u drugoj državi.
Pod rednim brojem 3.10. – „Svega” – unosi se
iznos koji predstavlja razliku između iznosa sa
red. br. 3.9.1. i 3.9.2.
Pod rednim brojem 3.11. – „Iznos po osnovu
povraćaja doprinosa” – unosi se iznos koji je ob-
vezniku isplaćen po osnovu povraćaja doprinosa,
u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za
obavezno socijalno osiguranje, za 2019. godinu.
Pod rednim brojem 3.12. – „Ukupno” – unosi se
iznos koji predstavlja zbir iznosa sa red. br. 3.2.,
3.4., 3.6., 3.8., 3.10. i 3.11. Praktično to je ukupan
dohodak ostvaren u 2019. godini na koji se plaća
godišnji porez.
Pod rednim brojem 3.13. – „Neoporezivi iz-
nos” – unosi se neoporezivi iznos koji je propi-
san odredbom člana 87. stav 1. Zakona, koji za 2019.
godinu iznosi 2.729.304 dinara.
Pod rednim brojem 3.14 – „Dohodak za opore-
zivanje” – unosi se iznos koji predstavlja razliku
između iznosa dohotka sa red. br. 3.12. i neopore-
zivog iznosa sa red. br. 3.13.
Pod rednim brojem 3.15. – „Lični odbici” –
unose se iznosi ličnih odbitaka, i to:
hhpod rednim brojem 3.15.1. – Za poreskog obveznika
– iznos ličnog odbitka za poreskog obveznika, koji
za 2019. godinu iznosi 363.907,00 dinara;
hhpod rednim brojem 3.15.2. – Za izdržavane čla-
nove porodice – iznosi ličnih odbitaka za izdr-
žavane članove porodice, koji za 2019. godinu po
članu porodice iznosi 136.465,00 dinara.
Pod rednim brojem 3.16. – „Oporezivi doho-
dak” – unosi se iznos koji predstavlja razliku iz-
među iznosa dohotka za oporezivanje sa red. br. 3.14.
i ličnih odbitaka sa red. br. 3.15.:
hhpod rednim brojem 3.16.1. – Oporezivi dohodak do
šestostruke prosečne godišnje zarade – unosi se
iznos 5.458.608 dinara za 2019. godinu;
hhpod rednim brojem 3.16.2. – Oporezivi dohodak
preko šestostruke prosečne godišnje zarade – uno-
si se iznos koji je viši od 5.458.608 dinara za 2019.
godinu.
Pod rednim brojem 3.17 – „Porez po stopi od
10%” – unosi se iznos poreza koji se dobija prime-
nom stope od 10% na iznos sa rednim brojem 3.16.1.
Pod rednim brojem 3.18 – „Porez po stopi od
15%” – unosi se iznos poreza koji se dobija prime-
nom stope od 15% na iznos sa rednim brojem 3.16.2.
Pod rednim brojem 3.19 – „Godišnji porez” –
unosi se iznos godišnjeg poreza koji predstavlja
zbir iznosa sa red. br. 3.17. i 3.18.
U navedene pozicije ovog obrasca novčani iz-
nosi unose se u dinarima, bez decimala.
Na osnovu prethodno datog primera i ovih ob-
jašnjenja u prilogu članka dat je popunjen 3. Deo
obrasca PPDG-2R.
11 Produženje roka za podnošenje
poreske prijave
Poreska prijava za godišnji porez dostavlja se
do 15. maja, ali je, prema odredbi člana 39. ZPPPA,
moguće i produženje ovog roka. Naime, na pismeni
zahtev podnet pre isteka roka za dostavljanje po-
reske prijave Poreska uprava može da odobri po-
reskom obvezniku produženje roka iz opravdanih
razloga (bolest, odsustvovanje iz zemlje, nesrećni
slučaj, elementarna nepogoda većih razmera i sl.),
dok ti razlozi postoje, a najduže za šest meseci
od dana isteka zakonskog roka za podnošenje pri-
jave. O zahtevu za produženje roka za podnošenje
poreske prijave odlučuje Poreska uprava u mestu
u kome se podnosi poreska prijava u roku od pet
dana od dana prijema zahteva. Ako je istekao zakon-
ski rok za podnošenje poreske prijave i zahtev za
produženje roka je odbijen, poreska prijava mora
da se podnese u roku od pet dana od dana dostavljanja
zaključka o odbijanju.
Ako je zahtev odbijen, poreska prijava mora da
se podnese u roku od pet dana od dana dostavljanja
zaključka o odbijanju. Protiv zaključka o odbijanju
nije dozvoljena žalba.
138 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
12 Kaznene odredbe
Prema član 180. stav 1. tačka 6) ZPPPA, novča-
nom kaznom od 5.000 do 150.000 dinara kazniće se
za prekršaj fizičko lice koje nije preduzetnik
ako Poreskoj upravi ne podnese ili ne podnese u
zakonskom ili dodatnom roku poresku prijavu, ili
ako je podnese nepotpisanu, ili u prijavu unese ne-
tačne podatke, a ne ispravi ih u propisanom roku,
ili je podnese bez potrebne dokumentacije i doka-
za od značaja za utvrđivanje poreza.
Poreski obveznik – fizičko lice koje nije pre-
duzetnik – koji ne izvrši uplatu poreza utvrđe-
nog u poreskoj prijavi, odnosno rešenju Poreske
uprave, kazniće se novčanom kaznom u iznosu od
50% utvrđenog poreza, a ne manje od 5.000 dinara.
3. Podaci o prihodima koji se oporezuju
001
002
003
004
005
006
007
008
009
010
011
012
013
014
3.1.1.
Zarada iz čl. 13. st. 1, 2. i 4, 14, 14a i 14b Zakona o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik
RS“, br. 24/001…112/15, dalje: Zakon)*
3.1. Oporezivi prihodi za koje je isplatilac obustavio i platio porez i doprinose po odbitku (prema potvrdi poreskog placa)
3.1.2. Porez i doprinosi na teret zaposlenog (za 3.1.1)
3.1.3.
Oporezivi prihodi ostvareni van radnog odnosa (iz čl. 55, 60, 65v, 82. st. 3. i 4, 84a i 85. Zakona)
3.1.4. Porez i doprinosi na teret primaoca prihoda (za 3.1.3)
3.2. Svega (3.1 + 3.1.3 – 3.1.2 – 3.1.4)
3.3. Oporezivi prihod od samostalne delatnosti
3.3.1. Oporezivi prihod od samostalne delatnosti (iz čl. 33. i 40. Zakona)
3.3.2. Porez (za 3.3.1. po članu 33. Zakona)
3.3.3. Porez i doprinosi na teret preduzetnika (za 3.3.1. po članu 40. Zakona)
3.3.4. Lična zarada preduzetnika (iz člana 33a Zakona)*
3.3.5. Porez i doprinosi na teret preduzetnika (za 3.3.4)
3.4. Svega (3.3.1 – 3.3.2 – 3.3.3 + 3.3.4 – 3.3.5)
3.5. Ostali oporezivi prihodi po rešenju Poreske uprave
3.5.1. Oporezivi prihodi (iz člana 60. Zakona)
3.5.2. Porez i doprinosi na teret primaoca prihoda (za 3.5.1)
3.6. Svega (3.5.1 – 3.5.2)
0 0 0 0 0 5 8 1 6 7 0 0
0 0 0 0 0 1 3 9 7 7 0 9
0 0 0 0 0 6 2 0 4 0 0 0
0 0 0 0 0 1 9 3 7 3 4 0
0 0 0 0 0 8 6 8 5 6 5 1
015
016
017
018
019
020
021
022
023
024
025
026
027
028
029
030
031
032
033
3.7. Oporezivi prihodi za koje je obveznik dužan sam da obračuna i plati porez i doprinose (član 100a stav 2. Zakona)
3.7.1.
Oporezivi prihodi (iz čl. 13, st 1, 2. i 4, 14, 14a, 14b, 55, 65v, 82. st. 3. i 4, 84a i 85. Zakona)
3.7.2. Porez i doprinosi na teret primaoca prihoda (za 3.7.1)
3.8. Svega (3.7.1 – 3.7.2)
3.9. Oporezivi prihodi za koje je obračunat i plaćen porez u drugoj državi (prema potvrdi nadležnog državnog organa te države)
3.9.1.
Oporezivi prihodi (iz čl. 13, st 1, 2. i 4, 14, 14a, 14b, 33, 40, 55, 60, 65v, 82. st. 3. i 4, 84a i 85.
Zakona)
3.9.2. Porez na teret primaoca prihoda (za 3.9.1)
3.10. Svega (3.9.1 – 3.9.2)
3.11.
Iznos po osnovu povraćaja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (iz člana 87. stav
4. Zakona)
3.12. UKUPNO (3.2 + 3.4 + 3.6 + 3.8 + 3.10 + 3.11)
3.13. Neoporeziv iznos (član 87. stav 1. Zakona)
3.14. Dohodak za oporezivanje (3.12 – 3.13)
3.15. Lični odbici (3.15.1 + 3.15.2, a najviše 50% od 3.14)
3.15.1. Za poreskog obveznika (član 88. stav 1. tačka 1) Zakona)
3.15.2. Za izdržavane članove porodice (član 88. stav 1. tačka 2) i stav 3. tog člana Zakona)
3.16. Oporezivi dohodak (3.14 – 3.15)
3.16.1. Oporeziv dohodak do šestostruke prosečne godišnje zarade
3.16.2. Oporeziv dohodak preko šestostruke prosečne godišnje zarade (3.16 – 3.16.1)
3.17. Porez po stopi od 10% (10% na 3.16.1)
3.18. Porez po stopi od 15% (15% na 3.16.2)
3.19. Godišnji porez (3.17 + 3.18)
0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 8 7 8 5 6 5 1
0 0 0 0 0 2 7 2 9 3 0 4
0 0 0 0 0 6 0 5 6 3 4 7
0 0 0 0 0 0 5 0 0 3 7 2
0 0 0 0 0 0 3 6 3 9 0 7
0 0 0 0 0 0 1 3 6 4 6 5
0 0 0 0 0 5 5 5 5 9 7 4
0 0 0 0 0 5 4 5 8 6 0 8
0 0 0 0 0 0 0 9 7 3 6 6
0 0 0 0 0 0 5 4 5 8 6 1
0 0 0 0 0 0 0 1 4 6 0 5
0 0 0 0 0 0 5 6 0 4 6 6 PS
Popunjena poreska prijava na osnovu podataka iz primera koji je obrađen u članku