Zakonom o reviziji („Sl. glasnik RS”, broj 62/2013 i 30/2018) uređuju se uslovi i način obavljanja revizije finansijskih izveštaja, obaveznost revizije, stručna osposobljenost lica i licence za obavljanje revizije, davanje i oduzimanje dozvole za rad društvima za reviziju i samostalnim revizorima, nadzor nad obavljanjem revizije, Komora ovlašćenih revizora, osnivanje i nadležnosti Odbora za javni nadzor nad obavljanjem revizije, međunarodna saradnja sa nadležnim telima u oblasti nadzora, kao i druga pitanja u vezi sa revizijom. Kao i kod Zakona o računovodstvu, razlozi za usvajanje Izmena Zakona o reviziji sadržani su u obavezi Republike Srbije da usaglasi svoju zakonsku regulativu sa novim međunarodnim standardima u oblasti sprečavanja i otkrivanja pranja novca i finansiranja terorizma, posebno u delu koji se odnosi na zabranu krivično osuđivanim pravnim i fizičkim licima da budu osnivači i vlasnici društava za reviziju.
Radi sprovođenja ove obaveze, u članu 12. Zakona o reviziji (u daljem tekstu: Zakon), koji reguliše osnivanje i organe upravljanja društva za reviziju, dodat je novi stav 2, prema kome osnivač, odnosno vlasnik društva za reviziju ne može biti:
– pravno lice koje je osuđivano pravosnažnom presudom za krivična dela u smislu zakona kojim se uređuje odgovornost pravnih lica za krivična dela, ili
– fizičko lice koje je pravosnažno osuđivano za krivična dela protiv prava po osnovu rada, privrede, imovine, pravosuđa, pranja novca, finansiranja terorizma, javnog reda i mira, pravnog saobraćaja i službene dužnosti.
Ova nova zakonska odredba odnosi se na sva pravna i fizička lica koja su registrovana kao osnivači, odnosno vlasnici društava za reviziju, odnosno koja će biti registrovana kao osnivači, odnosno vlasnici ovih društava, u smislu pribavljanja odgovarajućih uverenja o neosuđivanosti za propisana krivična dela.
Kao što se vidi, pored već postojećih zabrana u Zakonu koje se odnose na licencirane ovlašćene revizore i članove organa upravljanja društava za reviziju, u smislu da se ne mogu baviti revizijom (dobiti licencu) ili upravljanjem društva ukoliko su bili pravosnažno osuđeni za krivična dela koja ih čine nedostojnim za obavljanje ovih poslova (definisana članom 5. Zakona), uvedena je i zabrana da ne mogu biti osnivači, odnosno vlasnici društava za reviziju pravna lica koja su osuđivana pravosnažnom presudom za krivična dela u smislu zakona kojim se uređuje odgovornost pravnih lica za krivična dela, kao ni fizička lica koja su pravosnažno osuđivana za krivična dela protiv prava po osnovu rada, privrede, imovine, pravosuđa, pranja novca, finansiranja terorizma, javnog reda i mira, pravnog saobraćaja i službene dužnosti. Na ovaj način dodatno se onemogućava da krivično kažnjena, kako fizička tako i pravna lica, budu u mogućnosti da makar i kao manjinski vlasnici budu uključena u ovu delatnost od javnog značaja.
Izmene Zakona o reviziji stupile su na snagu 28. 4. 2018. godine, a prema prelaznim odredbama u članu 2. Izmena Zakona, društva za reviziju dužna su da svoje poslovanje usklade sa novim odredbama najkasnije u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu Izmena Zakona, dakle do 28. 10. 2018. godine. Naime, u tom roku društva za reviziju dužna su da dostave Komori ovlašćenih revizora obaveštenje da ispunjavaju uslove iz novog stava 2. člana 12. Zakona, a to znači da društva za reviziju treba da dostave obaveštenja iz kojih se vidi da osnivač, odnosno vlasnik tog društva – pravno lice nije osuđivano pravosnažnom presudom za krivična dela u smislu zakona kojim se uređuje odgovornost pravnih lica za krivična dela, odnosno da osnivač, odnosno vlasnik tog društva – fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za krivična dela protiv prava po osnovu rada, privrede, imovine, pravosuđa, pranja novca, finansiranja terorizma, javnog reda i mira, pravnog saobraćaja i službene dužnosti.