Guverner Narodne banke Srbije i Izvršni odbor Narodne banke Srbije doneli su nekoliko izmena postojećih propisa iz oblasti platnog prometa, a sve sa ciljem pružanja podrške aktivnostima Vlade na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta. Ovi propisu su objavljeni u „Službenom glasniku RS” broj 82/2017 od 8. 9. 2017. godine, a u nastavku sledi njihov kratak pregled.
- IZMENE ODLUKE O KORIŠĆENJU OBRAZACA PLATNIH NALOGA ZA IZVRŠENJE PLATNIH TRANSAKCIJA U DINARIMA
U Odluci o obliku, sadržini i načinu korišćenja obrazaca platnih naloga za izvršenje platnih transakcija u dinarima („Sl. glasnik RS”, br. 55/2015 i 78/2015 – u daljem tekstu: Odluka) izvršene su sledeće, izuzetno značajne, izmene:
1) Izmenjeni su obavezni elementi naloga platnog prometa tako što je ukinut pečat
Na nalozima platnog prometa koji se ispostavljaju u papirnoj formi, jedan od elemenata je bio i „Pečat i potpis platioca (overa)” na Nalogu za uplatu i Nalogu za isplatu, a na Nalogu za prenos – „Pečat i potpis platioca/primaoca.” Ove odredbe Odluke su izmenjene, pa tako:
– izmenjenim odredbama tačke 3. stav 2. (pod 12) Odluke, u Nalogu za uplatu izvršene su izmene u delu predviđenom za potpisivanje tako što je prilikom overe ovog naloga izostavljen pečat i navedeno samo: „Potpis, odnosno saglasnost platioca”;
– u tački 4. stav 2. odredbe pod 12) Odluke, u Nalogu za isplatu je izmenom propisano: „Potpis, odnosno saglasnost platioca”;
– u tač. 5. stav 2. odredba pod 16) Odluke koja se odnosi na Nalog za prenos, novi tekst na mestu označenom za potpis glasi: „Potpis, odnosno saglasnost platioca/primaoca.”
Ovim izmenama je izostavljen jedan od bitnih elemenata naloga platnog prometa za plaćanje u dinarima – pečat.
2) Banka ne može odbiti izvršenje naloga platnog prometa ako na njima nema pečata, osim ako je izričito ugovoreno korišćenje pečata na nalozima
U inoviranoj tački 9. stav 2. Odluke propisano je da pružalac platne usluge ne može da odbije izvršenje platnog naloga, izdatog u skladu sa Odlukom, samo zbog toga što korisnik platne usluge nije pečatom overio platni nalog, osim ako na pismeni zahtev ovog korisnika nije izričito ugovoreno da je pružalac platnih usluga dužan da odbije izvršenje platnog naloga tog korisnika koji nije overen pečatom.
Ovo je generalno pravilo. Izuzetak postoji samo ukoliko je korisnik platnih usluga, odnosno platilac, pismeno zahtevao od banke da odbije izvršenje platnog naloga tog korisnika koji nije overen pečatom. Ovaj zahtev klijenta banke – da će koristiti pečat – mora dobiti svoju realizaciju kroz zaključen ugovor sa bankom, inače neće biti primenjen i nalozi klijenta će se izvršavati iako ne sadrže pečat.
U stavu 3. tačke 9. Odluke propisano je da se obaveza pružaoca platnih usluga da odbije izvršenje platnog naloga koji nije overen pečatom – neće smatrati izričito ugovorenom kada je to predviđeno jedino u opštim uslovima poslovanja ovog pružaoca, na koje upućuje ugovor o platnim uslugama, osim ako korisnik platnih usluga nije u svom zahtevu izričito tražio da se ova obaveza pružaoca platnih usluga iz opštih uslova poslovanja primenjuje na davanje saglasnosti tog korisnika za izvršenje platnih transakcija.
Ovim odredbama se samo pojašnjava i preciznije definiše da se obaveza banke da odbije nalog koji nije pečatiran, ne može zasnivati na opštim pravilima poslovanja banke kojima je predviđeno odbijanje naloga koji nisu overeni pečatom, niti na upućivanju ugovora zaključenog sa klijentom na takve opšte uslove poslovanja banke, već se mora izričito ugovoriti.
Odbijanje izvršenja naloga bez pečata biće obaveza banke samo ako je klijent u pismenom zahtevu to tražio i ukoliko je to ugovoreno sa bankom. Ovo znači da se u svakom konkretnom slučaju ugovorom koji klijent zaključuje sa bankom (okvirni ugovor o pružanju platnih usluga, ugovor o otvaranju računa i sl.) mora izričito predvideti obaveza banke da odbije nalog koji nije overen pečatom, ukoliko klijent želi da naloge platnog prometa overava pečatom.
3) Izmenjen je izgled i raspored elemenata na obrascima platnih naloga – Prilog 1. i Sadržaj i način popunjavanja – Prilog 2.
Izmenama Odluke postojeći prilozi 1. i 2, odštampani uz Odluku, zamenjeni su novim prilozima 1. i 2.
U Prilogu 1. dat je grafički prikaz Naloga za uplatu, Naloga za isplatu i Naloga za prenos, sa svim elementima i rasporedom ovih elemenata na samom nalogu. Na mestu koje je na Nalogu za uplatu i Nalogu za isplatu bilo određeno za „Pečat i potpis platioca”, na levoj strani obrasca, ispod linije za potpis, odštampan je tekst „Potpis platioca”, a na Nalogu za prenos – „Potpis platioca/primaoca”.
U Prilogu 2. dati su elementi na obrascima platnih naloga – sadržaj i način popunjavanja. Elementi se nisu menjali, osim poslednjeg elementa u koloni 1. koji je glasio „Overa”, a sada je zamenjen rečju „Saglasnost” i poslednjeg elementa u koloni 2. koji je glasio „Pečat i potpis platioca/primaoca plaćanja”, a sada je zamenjen rečima „Potpis platioca/primaoca plaćanja ili dr.”
Izmenom navedenih elemenata na nalozima platnog prometa izvršeno je usklađivanje obrazaca Naloga za uplatu, Naloga za isplatu i Naloga za prenos, sa izmenama u Odluci kojima se ukida pečat kao obavezan element naloga platnog prometa u dinarima.
4) Predviđena je mogućnost da se pravna lica i preduzetnici koji imaju račune u banci otvorene pre 1. oktobra 2017. godine, pismeno izjasne da više neće koristiti pečat na nalozima platnog prometa
Prema inoviranoj tački 7. Odluke, propisano je da korisnik platne usluge koji je pre dana stupanja na snagu izmena Odluke (dakle pre 1. oktobra 2017. godine) s bankom zaključio okvirni ugovor o platnim uslugama, na osnovu kojeg je bio dužan da platne naloge za izvršenje platnih transakcija u dinarima overava pečatom, može banci da podnese zahtev u pismenoj formi da više ne koristi pečat za overu ovih naloga. Navedene odredbe uređuju postupanje korisnika platnih usluga koji pre dana stupanja na snagu ove odluke, odnosno pre 1. oktora 2017. godine, imaju otvorene račune u banci, tako što na osnovu zaključenog ugovora sa bankom mogu banci da podnesu zahtev u pismenoj formi da više neće koristiti pečat za overu naloga platnog prometa u dinarima.
U stavu 2. tačke 7. Odluke propisano je da je korisnik platnih usluga dužan da, uz zahtev dat banci u pismenoj formi da više neće koristiti pečat za overu naloga, dostavi novi karton deponovanih potpisa ili drugi dokument, u skladu sa Odlukom, kojim određuje lica koja su ovlašćena za raspolaganje novčanim sredstvima ovog korisnika – ako banka zahteva od tog korisnika dostavljanje i ovog kartona odnosno dokumenta.
Smatramo da će većina banaka zahtevati novi karton deponovanih potpisa, bez pečata, ukoliko se klijent izjasni da više neće koristiti pečat, jer će potpisivanje naloga platnog prometa u dinarima, bez pečata, zahtevati kod banaka veću kontrolu istovetnosti potpisa na nalogu sa deponovanim potpisom na kartonu deponovanih potpisa, a kod klijenata preispitivanje lica kojima je dato ovlašćenje za raspolaganje sredstvima.
Prema odredbama stava 3. tačke 7. Odluke, banka je dužna da najkasnije od narednog dana od dana prijema pismenog zahteva korisnika platnih usluga da neće koristiti pečat, izvršava i platne naloge ovog korisnika koji nisu overeni pečatom, odnosno od tog dana ne može odbiti izvršenje ovih naloga samo zbog toga što nisu overeni pečatom.
Ove odredbe obavezuju banku da preduzme značajne aktivnosti kako bi omogućila klijentima ispostavljanje naloga za plaćanje bez pečata već narednog dana od dana kada je podnet zahtev.
Treba napomenuti da su navedene odredbe inovirane tačke 7. Odluke diskrecionog karaktera i da pravno lice i preduzetnik koji ima zaključen ugovor sa bankom, na dan 1. oktobra 2017. godine mogu da podnesu pismeni zahtev banci da više ne koriste pečat na nalozima platnog prometa za plaćanje u dinarima, ali i ne moraju. Ukoliko ova lica ne dostave banci pismeni zahtev da više neće koristiti pečat, nastavljaju da pečatom overavaju naloge platnog prometa kao i do sada.
5) Stari obrasci platnih naloga mogu se koristiti i dalje
Tačkom 8. izmena Odluke predviđeno je da se svi obrasci platnih naloga koji su odštampani do dana stupanja na snagu izmena Odluke (do 1. oktobra 2017. godine), mogu koristiti i za izvršavanje platnih transakcija koje se, u skladu s Odlukom, izvršavaju i kada platni nalog nije overen pečatom. Na ovaj način omogućeno je korišćenje svih zaliha obrazaca platnih naloga koji su prethodno odštampani.
Izmene Odluke stupaju na snagu 1. oktobra 2017. godine.
- IZMENE UPUTSTVA ZA SPROVOĐENJE ODLUKE O USLOVIMA I NAČINU OBAVLJANJA PLATNOG PROMETA SA INOSTRANSTVOM
U Uputstvu za sprovođenje Odluke o uslovima i načinu obavljanja platnog prometa sa inostranstvom („Sl. glasnik RS”, br. 24/2007, 31/2007, 41/2007, 3/2008, 61/2008, 120/2008, 38/2010, 92/2011, 62/2013, 51/2015 i 111/2015 – u daljem tekstu: Uputstvo) izvršene su sledeće izmene:
1) Nalog za plaćanje prema inostranstvu ne overava se pečatom
Izmenjenom odredbom tačke 21. stav 1. alineja druga Uputstva propisano je da Nalog za plaćanje prema inostranstvu treba da bude svojeručno ili elektronski potpisan od ovlašćenog lica nalogodavca ili da, u skladu sa ugovorom između banke i nalogodavca, bude izdat na drugi način koji omogućuje da se izvrši autentifikacija nalogodavca (npr. Nalog elektronskog ili mobilnog bankarstva).
Ovim odredbama je brisana overa Naloga za plaćanje u inostranstvu pečatom i propisano je da treba da bude svojeručno potpisan od nalogodavca ili može biti izdat i na drugi način koji omogućuje da se izvrši provera nalogodavca.
2) Banka ne može odbiti nalog koji ne sadrži pečat, uz izuzetke
Novim stavom 2, u tački 21. Uputstva, propisano je da banka ne može da odbije izvršenje Naloga za plaćanje samo zbog toga što nalogodavac nije pečatom overio taj nalog, osim ako na pismeni zahtev ovog lica nije izričito dogovoreno da je banka dužna da odbije izvršenje Naloga za plaćanje koji nije overen pečatom.
Odbijanje izvršenja naloga koji nije overen pečatom nalogodavca, moguće je samo u slučaju ako nalogodavac pismeno podnese zahtev banci u kome zahteva da banka odbije izvršenje Naloga za plaćanje koji nije overen pečatom i ukoliko je ovo izričito ugovoreno između banke i nalogodavca – rezidenta. Pri tome se novim stavom 3, u tački 21. Uputstva, precizira da se obaveza banke da odbije izvršenje naloga zbog nedostatka pečata, ne može zasnivati samo na opštim uslovima poslovanja banke, na koje upućuje ugovor zaključen sa rezidentom, već se obaveza banke da odbije Nalog za plaćanje prema inostranstvu koji ne sadrži pečat, mora zasnivati na pisanom i izričitom zahtevu rezidenta da se ova obaveza banke iz opštih uslova poslovanja primenjuje na davanje saglasnosti tog rezidenta za izvršenje platnih transakcija.
3) Izmenjeni su sastavni elementi Naloga za plaćanje
Izvršene su promene u tački 50. stav 2. Uputstva, kojima se propisuju izgled i sastavni elementi naloga platnog prometa sa inostranstvom.
U tački 50. stav 2. Uputstva, koja propisuje podatke koje sadrži Nalog za plaćanje (slog – 70), posle uvodne rečenice dodaje se nova rečenica koja glasi: „U slučaju da je izričito ugovoreno overavanje Naloga za plaćanje pečatom, pečat se stavlja u onom delu tog naloga na kome se nalazi potpis nalogodavca”. Na ovaj način je određeno mesto gde se stavlja pečat, ukoliko se on koristi.
U Nalogu za plaćanje (model obrasca) takođe su izvršene izmene u rednom broju 9 tako što su postojeće reči „Pečat i potpis nalogodavca” zamenjene rečima „Potpis nalogodavca”.
4) Rezidenti i nerezidenti koji 1. oktobra 2017. godine imaju zaključen ugovor sa bankom, mogu podneti pismeni zahtev banci da ne koriste pečat za overu Naloga za plaćanje
– U tački 3. stav 1. izmene Uputstva propisano je da rezident odnosno nerezident koji je pre dana stupanja na snagu izmena Uputstva (1. oktobra 2017) zaključio sa bankom okvirni ugovor o platnim uslugama na osnovu kojeg je bio dužan da naloge za plaćanje i druge dokumente iz Uputstva overava pečatom, može banci da podnese zahtev u pismenoj formi da više ne koristi pečat za overu ovih naloga i dokumenata.
– U tački 3. stav 2. izmena Uputstva propisano je da je rezident odnosno nerezident dužan da, uz zahtev koji podnosi u pismenoj formi – da više neće koristiti pečat za overu naloga i dokumenata, banci dostavi i novi karton deponovanih potpisa ili drugi dokument, u skladu sa Uputstvom, kojim opredeljuje lica koja su ovlašćena za raspolaganje novčanim sredstvima ovog korisnika – ako banka zahteva od tog korisnika dostavljanje i ovog kartona odnosno dokumenta.
– Odredbama tačke 3. stav 3. izmena Uputstva propisana je obaveza banke da najkasnije od narednog dana od dana prijema pismenog zahteva rezidenta odnosno nerezidenta da više neće koristiti pečat na nalozima za plaćanje prema inostranstvu, omogući podnošenje i izvršavanje naloga bez njihove overe pečatom, odnosno od narednog dana od dana prijema zahteva banka ne može odbiti izvršenje ovih naloga samo zbog toga što nisu overeni pečatom.
Izmene Uputstva stupaju na snagu 1. oktobra 2017. godine.
- IZMENE ODLUKE O BLIŽIM USLOVIMA, SADRŽINI I NAČINU VOĐENJA REGISTRA MENICA I OVLAŠĆENJA
U Odluci o bližim uslovima, sadržini i načinu vođenja Registra menica i ovlašćenja („Sl. glasnik RS”, br. 56/2011, 80/2015 i 76/2016 – u daljem tekstu: Odluka) utvrđene su sledeće novine:
1) Menica i Zahtev za registraciju menice ne overavaju se pečatom
U Odluci je izmenjena tačka 5. tako što je propisano da će prijem Zahteva za registraciju menice banka potvrditi njegovom overom nakon što proveri da li su podaci iz Zahteva za registraciju menice identični podacima na menici i da li potpis na menici odgovara potpisu lica koje je, kartonom deponovanih potpisa ili na drugi način ugovoren s bankom, određeno kao lice ovlašćeno da potpiše menicu.
Iz navedenog proizlazi da banka više ne proverava pečat dužnika, odnosno istovetnost pečata na zahtevu i menici sa pečatom na kartonu deponovanih potpisa, već se prilikom registracije menice provera odnosi isključivo na potpis na menici koji mora odgovarati potpisu na kartonu deponovanih potpisa ili drugom dokumentu kojim je određeno lice za potpisivanje.
2) Banka ne može zahtevati od dužnika da zahtev, menicu ili drugi dokument u vezi sa ovom odlukom overi pečatom
Novom tačkom 8a. stav 1. Odluke predviđeno je da banka ne može zahtevati od dužnika da overava pečatom Zahtev za registraciju menice, menicu ili bilo koji drugi dokument koji se banci podnosi u vezi sa Odlukom, osim ako na pismeni zahtev tog lica nije izričito ugovoreno da je banka dužna da odbije dostavljeni dokument koji nije overen pečatom.
Pod dokumentima iz Odluke podrazumeva se Zahtev za registraciju/brisanje menice, Zahtev za registraciju ovlašćenja i sama menica.
U stavu 2. tačke 8a. Odluke predviđeno je da se obaveza banke da odbije dostavljeni dokument koji nije overen pečatom, neće smatrati izričito ugovorenom kada je to predviđeno jedino u opštim uslovima poslovanja banke, na koje upućuje ugovor zaključen s tom bankom, osim ako dužnik nije izričito tražio da se ova obaveza banke iz opštih uslova poslovanja primenjuje na određeni dokument koji ovo lice dostavlja banci.
3) Pravna lica i preduzetnici koji na dan stupanja na snagu izmena Odluke – 1. oktobra 2017. godine – imaju zaključen ugovor sa bankom, mogu na osnovu pismenog zahteva upućenog banci da se izjasne da više ne koriste pečat na dokumentima iz Odluke
Odredbama tačke 3. stav 1. izmena Odluke propisano je da dužnik koji je pre dana stupanja na snagu izmena Odluke (pre 1. oktobra 2017) s bankom zaključio ugovor na osnovu kojeg je bio dužan da joj dostavlja određenu dokumentaciju iz Odluke, overenu pečatom, može banci da podnese zahtev u pismenoj formi da više ne koristi pečat za overu te dokumentacije. Odredbama stava 2. tačke 3. izmena Odluke propisano je da je dužnik obavezan da, uz ovaj zahtev, dostavi i novi karton deponovanih potpisa ili drugi odgovarajući dokument koji je banci neophodan radi postupanja po tom zahtevu – ako banka zahteva od tog lica dostavljanje i ovog kartona odnosno dokumenta. Prema stavu 3. tačke 3. izmena Odluke, banka je dužna da najkasnije od narednog dana od dana prijema zahteva prihvata i dokumenta dužnika koja nisu overena pečatom, odnosno od tog dana ne može odbiti da prihvati određeni dokument ovog korisnika samo zbog toga što nije overen pečatom.
Izmene Odluke stupaju na snagu 1. oktobra 2017. godine.
- IZMENE ODLUKE O USLOVIMA OTVARANJA I NAČINU VOĐENJA DEVIZNIH RAČUNA REZIDENATA, KAO I DINARSKIH I DEVIZNIH RAČUNA NEREZIDENATA
Odlukom o uslovima otvaranja i načinu vođenja deviznih računa rezidenata, kao i dinarskih i deviznih računa nerezidenata („Sl. glasnik RS”, broj 51/2015 i 82/2017 – u daljem tekstu: Odluka) propisuju se uslovi pod kojima banke otvaraju devizne račune rezidenata i devizne i dinarske račune nerezidenata, kao i način vođenja i gašenja tih računa. U Odluci su zabeležene sledeće bitne novine:
1) Prilikom otvaranja deviznih računa rezidenata i dinarskih i deviznih računa nerezidenata banka ne može zahtevati upotrebu pečata na bilo kom dokumentu, osim ako nije izričito ugovoreno
Prema novoj tački 6a. Odluke, banka ne može zahtevati od privrednog subjekta da pečatom overava bilo koji dokument koji je ovo lice dužno da dostavi banci, u skladu sa Odlukom, osim ako na pismeni zahtev tog lica nije izričito ugovoreno da je banka dužna da odbije dostavljeni dokument koji nije overen pečatom. Obaveza banke da odbije dostavljeni dokument koji nije overen pečatom, neće se smatrati izričito ugovorenom kada je predviđena jedino u opštim uslovima poslovanja banke, na koje upućuje ugovor s bankom, osim ako privredni subjekt nije u zahtevu izričito tražio da se ova obaveza banke iz opštih uslova poslovanja primenjuje na određeni dokument koji to lice dostavlja banci.
2) Podnošenje zahteva i potrebna dokumentacija za otvaranje deviznih računa rezidenata i dinarskih i deviznih računa nerezidenata
U Odluci su izmenjene odredbe tač. 7. i 8, koje propisuju podnošenje zahteva i potrebnu dokumentaciju za otvaranje računa. Konkretno:
– Zahtev za otvaranje računa – u novoj tački 7. stav 1, u kojoj se propisuju elementi koje Zahtev za otvaranje računa treba da sadrži, izostavljen je pečat kao element Zahteva;
– dokumentacija za otvaranje deviznih računa rezidenata – u stavu 3. tačke 7. podtačka 5) propisano je da, pored Zahteva za otvaranje računa, , uz ostalu dokumentaciju, rezident podnosi banci i:
a) karton deponovanih potpisa lica ovlašćenih za raspolaganje sredstvima na deviznom računu ili drugi dokument kojim se određenom licu daje ovlašćenje za raspolaganje sredstvima na ovom računu, i
b) potpis ovlašćenog lica – rezidenta, overen kod nadležnog organa – osim ako je ovo lice prisutno pri podnošenju zahteva za otvaranje računa i kartona deponovanih potpisa, odnosno drugog dokumenta kojim se određenom licu daje ovlašćenje za raspolaganje sredstvima na računu;
– dokumentacija za otvaranje dinarskih i deviznih računa nerezidenata – odredbama stava 4. tačke 7. Odluke predviđeno je da nerezidenti, pored zahteva za otvaranje računa i ostale dokumentacije predviđene u tom stavu, podnose banci i sledeću dokumentaciju:
a) karton deponovanih potpisa lica ovlašćenih za raspolaganje sredstvima na nerezidentnom računu ili drugi dokument kojim se određenom licu daje ovlašćenje za raspolaganje sredstvima na ovom računu,
b) potpis ovlašćenog lica – nerezidenta, overen kod nadležnog organa – osim ako je ovo lice prisutno pri podnošenju zahteva za otvaranje računa i kartona deponovanih potpisa ili drugog dokumenta kojim se određenom licu daje ovlašćenje za raspolaganje sredstvima na računu.
– Lica koja mogu podneti Zahtev za otvaranje deviznog računa rezidenta
Prema stavu 6. tačke 7. Odluke, Zahtev za otvaranje računa rezidenta i karton deponovanih potpisa lica ovlašćenih za raspolaganje sredstvima ili drugi dokument kojim se određenom licu daje ovlašćenje za raspolaganje sredstvima na tom računu, mogu potpisati:
– zakonski zastupnik ovog rezidenta i
– drugo lice koje je odgovarajućim aktom ili odlukom nadležnog organa rezidenta ovlašćeno za davanje ovlašćenja za raspolaganje sredstvima na računu, u skladu sa opštim uslovima poslovanja banke u kojoj se otvara račun.
Preciziranjem ko može potpisati Zahtev za otvaranje deviznog računa rezidenta, izmenjene odredbe stava 6. tačke 7. Odluke pojednostavljuju određivanje drugog lica koje nije zakonski zastupnik rezidenta, a za koje je dovoljno da je odgovarajućim aktom ili odlukom nadležnog organa – rezidenta ovlašćeno za davanje ovlašćenja za raspolaganje sredstvima na računu, kao i da je to predviđeno opštim uslovima poslovanja banke u kojoj se otvara račun.
– Potpisivanje Zahteva za otvaranje računa nerezidenta
Prema stavu 7. tačka 7. Odluke, Zahtev za otvaranje računa nerezidenta i karton deponovanih potpisa, kao i/ili drugi dokument kojim se određenom licu daje pravo za raspolaganje sredstvima na računu nerezidenta, može potpisati:
– zastupnik iz rešenja o registraciji ovog nerezidenta u državi sedišta i
– drugo lice koje je odgovarajućim aktom ili odlukom nadležnog organa nerezidenta ovlašćeno za davanje ovlašćenja za raspolaganje sredstvima na računu, u skladu sa opštim uslovima poslovanja banke u kojoj se otvara račun.
3) Dostavljanje overe potpisa ovlašćenog lica
Stavom 3. inovirane tačke 8. Odluke propisano je da overeni potpis ovlašćenog lica rezident odnosno nerezident dostavlja samo u slučaju da se Zahtev za otvaranje računa i/ili dokument karton deponovanih potpisa, ili drugi dokument kojim se određenom licu daje ovlašćenje za raspolaganje sredstvima na računu, podnosi banci u papirnoj formi, a lice koje je potpisalo neki od ovih dokumenata nije prisutno pri podnošenju tih dokumenata banci.
4) Gašenje računa
U Odluci je izmenjena tačka 11. stav 2. Odluke, koja uređuje gašenje računa. Prema tim novim odredbama, Zahtev za gašenje računa podnosi se u pismenoj formi, na papiru ili drugom trajnom nosaču podataka, i naročito sadrži broj računa čije se gašenje traži i broj računa na koji se zahteva prenos sredstava.
5) Ostale novine
– Rezidenti i nerezidenti koji od pre 1. oktobra 2017. godine imaju zaključen ugovor sa bankom, mogu podneti pismeni zahtev banci da više ne koriste pečat za overu dokumentacije iz Odluke.
– Izmenama Odluke je predviđeno da rezident odnosno nerezident koji je pre dana stupanja na snagu izmena Odluke (pre 1. oktobra) zaključio sa bankom okvirni ugovor, ugovor o depozitu ili ugovor o vođenju drugog računa, na osnovu kojeg je bio dužan da banci u vezi sa otvaranjem, vođenjem i gašenjem tog računa dostavlja određenu dokumentaciju overenu pečatom – može banci podneti zahtev u pismenoj formi da više ne koristi pečat za overu te dokumentacije. Banka je dužna da najkasnije od narednog dana od dana prijema ovog zahteva prihvata i dokumentaciju rezidenta odnosno nerezidenta koja nije overena pečatom, tj. od tog dana ne može odbiti da prihvati određeni dokument ovog lica samo zbog toga što nije overen pečatom.
Izmene Odluke stupaju na snagu 1. oktobra 2017. godine.
- IZMENE ODLUKE O BLIŽIM USLOVIMA I NAČINU OTVARANJA, VOĐENJA I GAŠENJA TEKUĆIH RAČUNA
U Odluci o bližim uslovima i načinu otvaranja, vođenja i gašenja tekućih računa („Sl. glasnik RS”, broj 55/2015 – u daljem tekstu: Odluka) promenjena je tač. 14. koja reguliša otvaranje i gašenje računa u banci.
Prema novim odredbama tačke 14. Odluke, pored zahteva za otvaranje tekućeg računa, pravna lica podnose banci i sledeću dokumentaciju:
1) rešenje o upisu u registar kod nadležnog organa;
2) za podnosioca zahteva za kog nije propisano registrovanje – akt nadležnog organa o osnivanju, ako je osnovan neposredno na osnovu zakona, odnosno izvod iz zakona, ako je osnovan zakonom;
3) obaveštenje organa nadležnog za poslove statistike o razvrstavanju po delatnostima, ako za njega razvrstavanje vrši organ nadležan za poslove statistike – u slučaju da podatak o razvrstavanju po delatnostima nije sadržan u rešenju o upisu;
4) dokument nadležnog organa koji sadrži poreski identifikacioni broj podnosioca zahteva – u slučaju da taj podatak nije sadržan u rešenju o upisu;
5) karton deponovanih potpisa lica ovlašćenih za raspolaganje sredstvima s računa ili drugi dokument kojim se određenom licu daje ovlašćenje za raspolaganje sredstvima na tekućem računu;
6) potpis ovlašćenog lica – podnosioca zahteva, koji je overio nadležni organ – osim ako je ovo lice prisutno pri podnošenju zahteva za otvaranje računa i kartona deponovanih potpisa.
Izuzetno, pravna lica ne moraju dostaviti banci svu navedenu ili neke od navedenih dokumenata ako im je banka u predugovornoj fazi pružila informaciju da će podatke iz te dokumentacije preuzeti u elektronskoj formi od organizacije nadležne za vođenje registra privrednih subjekata ili ako banka i korisnik platnih usluga ugovore drugačiji način provere autentičnosti podnosioca platnog naloga, odnosno davanja saglasnosti za izvršenje platne transakcije.
Zahtev za otvaranje tekućeg računa može potpisati zakonski zastupnik podnosioca zahteva ili drugo lice koje je odgovarajućim aktom ili odlukom nadležnog organa podnosioca zahteva ovlašćeno za davanje ovlašćenja za raspolaganje sredstvima na tekućem računu.
Prema novoj tački 23a Odluke, banka ne može zahtevati od korisnika platne usluge da pečatom overava bilo koji dokument koji je taj korisnik dužan da dostavi banci, u skladu sa Odlukom, osim ako na pismeni zahtev ovog lica nije izričito ugovoreno da je banka dužna da odbije dostavljeni dokument koji nije overen pečatom.
Korisnik platne usluge koji je pre dana stupanja na snagu izmena Odluke (pre 1. oktobra 2017. godine) s bankom zaključio okvirni ugovor o platnim uslugama kojim se uređuju uslovi za otvaranje, vođenje i gašenje tekućeg računa, na osnovu kojeg je bio dužan da banci dostavlja određenu dokumentaciju overenu pečatom – može banci podneti zahtev u pismenoj formi da više ne koristi pečat za overu te dokumentacije, a banka je dužna da najkasnije od narednog dana od dana prijema ovog zahteva prihvata i dokumentaciju korisnika platne usluge koja nije overena pečatom, odnosno od tog dana ne može odbiti da prihvati određeni dokument ovog korisnika samo zbog toga što nije overen pečatom.
Izmene Odluke stupaju na snagu 1. oktobra 2017. godine.