Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Sl. glasnik RS”, br. 80/2002 … i 108/16 – u daljem tekstu: Zakon) pretrpeo je obimne izmene i dopune, a imajući u vidu da se pojedine njegove norme primenjuju u roku od osam dana od dana njegovog objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, neke u roku od 120 dana, a neke od 1. januara 2019. godine, najpraktičnije je da se komentar izmena prilagodi tim rokovima.
- Izmene Zakona koje se primenjuju od 28. aprila 2018. godine
1) Primena Zakona proširena je i na izvorne javne prihode koje jedinice lokalne samouprave utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu u postupcima u kojima donose poreske upravne akte, kao i druge akte u upravnom postupku – izmene člana 2a Zakona.
2) Obaveza čuvanja tajnog podatka – izmenama i dopunama odredaba člana 7. Zakona precizirano je da obaveza čuvanja tajnog podatka nije povređena ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak:
– u vezi sa postojanjem poreskog duga, pruža u skladu sa odredbama posebnog zakona, odnosno
– ako se pruža ovlašćenom licu drugog državnog organa i organizacije, organa teritorijalne samouprave i lokalne samouprave, u postupku razmene informacija neophodnih za preduzimanje aktivnosti iz delokruga nadležnosti tih organa.
S tim u vezi, a shodno izmeni, obaveza čuvanja tajnog podatka nije povređena kada Poreska uprava najmanje jednom godišnje, sa presekom stanja na poslednji dan kalendarskog meseca koji prethodi danu objavljivanja, objavi na svojoj internet strani naziv, odnosno ime i prezime, PIB i iznos poreskog duga poreskih dužnika, i to:
– pravnih lica sa poreskim dugom u iznosu od 20.000.000 dinara i višem i
– preduzetnika sa poreskim dugom u iznosu od 5.000.000 dinara i višem.
3) Obaveze poreskog obveznika definisane su članom 25. Zakona. Izmenom stava 1. tačka 1) Zakona propisano je da je poreski obveznik dužan da prijavi i podatke o svim poslovnim prostorijama u kojima skladišti, tj. smešta dobra, kao i o prostorijama u kojima obavlja registrovanu delatnost, osim ako su ovi podaci već dostavljeni Poreskoj upravi. Ovo je bitno jer će evidencija o svim adresama i lokacijama na kojima obveznik obavlja delatnost, bez obzira na osnov korišćenja (svojina, zakup i dr.) i bez obzira za koje poslovne potrebe, omogućiti brži postupak kontrola, odnosno načina dokazivanja u poreskim kontrolama.
4) Poreski identifikacioni broj – izmenom u članu 26. Zakona propisan je način dodele PIB-a licima za čiju je registraciju nadležan organ jedinica lokalne samouprave, pri čemu će se PIB dodeljivati preko tog organa u roku propisanom Zakonom.
5) Sekundarna poreska obaveza – izmenama člana 31. Zakona pooštrene su odredbe vezane za sekundarnu poresku obavezu. Naime, proširena je odgovornost fizičkih lica i odgovornih lica za obračunavanje i plaćanje poreza i na ostale poreske oblike u slučajevima kada su navedena lica postupala bez dužne pažnje, a ne samo za porez po odbitku, kako je bilo propisano.
6) Izmenjena poreska prijava – izmenama u članu 40. Zakona precizirano je šta se smatra greškom ili propustom koji zahteva dostavljanje izmenjene poreske prijave. Naime, ako poreski obveznik ustanovi da poreska prijava koju je podneo Poreskoj upravi sadrži grešku koja za posledicu ima pogrešno utvrđenu visinu poreske obaveze, odnosno propust druge vrste, dužan je da odmah, a najkasnije do isteka roka zastarelosti, podnese poresku prijavu u kojoj su greška ili propust otklonjeni. Novina je da poreski obveznik ne može da podnese izmenjenu poresku prijavu ni nakon pokretanja radnji poreske policije u cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela.
Važan je i novi stav 6. ovog člana, koji propisuje da poreski obveznik ne može da podnese izmenjenu poresku prijavu za porez na dodatu vrednost, za poreski period za koji je podneo poresku prijavu, u kome se vrši promena opredeljenja za povraćaj, bez obzira na visinu iznosa za povraćaj. Uz ovu izmenu pominje se i izmena člana 70. Zakona, kojim je propisan redosled namirenja, pa u slučaju kada se, u skladu sa Zakonom o PDV-u, vrši povraćaj PDV-a, poreskom obvezniku bi se izvršio povraćaj umanjen za iznos dugovanog poreza dospelog po drugom osnovu.
7) Opšte o naplati poreza – Privremene mere obezbeđenja naplate – izmenom člana 66. Zakona i propisivanjem novog člana 85a propisano je da, radi obezbeđenja naplate poreza, Poreska uprava rešenjem može da ustanovi prethodnu meru obezbeđenja naplate poreza, i to: zabranu raspolaganja, otuđenja i opterećenja pokretnih stvari, zabranu raspolaganja, otuđenja i opterećenja nepokretnosti ili stvarnih prava na nepokretnosti upisanih u javnu knjigu. Dakle, pored dosadašnje privremene mere za obezbeđenje naplate poreza koji nije dospeo za naplatu ili nije utvrđen, uvedena je i prethodna mera, pri čemu se rešenje o ustanovljavanju prethodne mere obezbeđenja naplate poreza istovremeno dostavlja poreskom obvezniku i nadležnim registrima, čime postaje izvršno. Prethodna mera obezbeđenja naplate poreza traje do ustanovljavanja privremene mere obezbeđenja naplate poreza kao zaloge, odnosno do naplate poreza u celosti.
8) Redovna naplata poreza – Opomena za plaćanje poreza – novim stavom 1. člana 71. Zakona propisano je da Poreska uprava pre dospelosti poreske obaveze, odnosno pre izdavanja opomene, poreskom obvezniku može da pošalje podsetnik pisanim ili elektronskim putem, kao i SMS porukom, odnosno na drugi način, kada je to moguće, da poresku obavezu plati o dospelosti, odnosno da dospelu, a neplaćenu poresku obavezu, sa kamatom obračunatom u skladu sa Zakonom, plati u roku od pet dana od dana dostavljanja podsetnika za dospelu poresku obavezu.
9) Odlaganje plaćanja dugovanog poreza – u članu 73. stav 4. Zakona propisuje se mogućnost korišćenja odloženog plaćanja do 12 meseca (grejs-period) poreskim obveznicima kojima se odobrava odlaganje plaćanja dugovanog poreza na rate do 60 meseci. U postupku redovne naplate, a shodno izmeni člana 36. odnosno 73. Zakona, zahtev poreskog obveznika za odlaganje plaćanja dugovanog poreza može biti dostavljen elektronskim putem ili u pismenom obliku – neposredno ili putem pošte. Takođe, Poreskoj upravi je omogućeno donošenje i dostavljanje rešenja, odnosno sporazuma o odlaganju plaćanja dugovanog poreza u elektronskom obliku, odnosno dostavljanje na adresu elektronske pošte poreskog obveznika.
10) Obezbeđenje naplate dugovanog poreza – definisano je članom 74. Zakona, pa je izmenom stava 7. precizirano da Poreska uprava po službenoj dužnosti neće poništiti sporazum o odlaganju ako je obveznik podneo zahtev za odlaganje plaćanja tekuće obaveze. Novina je propisana stavom 11, odnosno zahtev za odlaganje plaćanja tekuće obaveze iz st. 7. i 9. ovog člana poreski obveznik može da podnese najkasnije u roku od dva dana od dana dospelosti te tekuće obaveze.
11) Prinudna naplata poreza – Početak postupka prinudne naplate poreza – u cilju povećanja efikasnosti postupka prinudne naplate poreza i sporednih poreskih davanja izmenjene su odredbe Zakona koje to regulišu. Novim stavom 1. član 77. Zakona propisano je da Poreska uprava poreskom obvezniku koji nije platio porez koji je dospeo za plaćanje, odnosno sporedno poresko davanje u roku iz opomene, može da pošalje upozorenje pisanim ili elektronskim putem, kao i SMS porukom, odnosno na drugi način, kada je to moguće, da dospelu a neplaćenu poresku obavezu, sa kamatom obračunatom u skladu sa Zakonom, plati u roku od pet dana od dana dostavljanja upozorenja. Ukoliko poreski obveznik ne plati porez, odnosno sporedno poresko davanje, u roku od pet dana od dana dostavljanja opomene ili u roku od pet dana od dana dostavljanja upozorenja, Poreska uprava počinje postupak prinudne naplate donošenjem rešenja o prinudnoj naplati, koje se istovremeno dostavlja poreskom obvezniku i organizaciji nadležnoj za prinudnu naplatu, odnosno drugim registrima, čime postaje izvršno.
12) Zastarevanje pokretanja prekršajnog postupka – izmenama čl. 114b i 165. Zakona izvršena su preciziranja radi pravilne primene odredbi o zastarelosti i u postupcima koji se vode po prekršajnim nalozima koje izdaje Poreska uprava u skladu sa zakonom kojim se uređuju prekršaji. S tim u vezi, prekršajni postupak za koji, u skladu sa Zakonom, Poreska uprava podnosi zahtev za pokretanje, odnosno izdaje prekršajne naloge, ne može da se pokrene ni vodi ako protekne pet godina od dana kada je prekršaj učinjen.
13) Zabrana vršenja delatnosti – u cilju efikasnijeg suzbijanja sive ekonomije, prema izmenama člana 131. Zakona, poreski inspektor u toku poreske kontrole može da izrekne poreskom obvezniku zabranu vršenja delatnosti, i to:
– u trajanju do 15 dana ukoliko se u postupku kontrole kod poreskog obveznika utvrdi nepravilnost prvi put,
– u trajanju do 90 dana ukoliko se u postupku kontrole kod poreskog obveznika utvrdi nepravilnost drugi put i
– u trajanju do jedne godine ukoliko se u postupku kontrole kod poreskog obveznika ova nepravilnost otkrije i treći put.
Zabrana vršenja delatnosti izriče se za nepravilnosti utvrđene u periodu od 24 meseca od prve utvrđene nepravilnosti u postupku poreske kontrole.
14) Poreska krivična dela su pooštrena, odnosno izmenama čl. 173a i 176. Zakona vrši se preciziranje bića poreskih krivičnih dela koje bi doprinelo efikasnijem suzbijanju sive ekonomije kao jednog od strateških ciljeva i opredeljenja države i Poreske uprave. U tom smislu:
– Izmenom člana 173a Zakona na drugačiji način je propisano utvrđivanje kazni za učinjeno krivično delo neosnovanog iskazivanja iznosa za povraćaj poreza i poreski kredit, odnosno od neosnovano iskazanog iznosa zavisi i visina kazne. Dakle, ako obveznik, u nameri da ostvari pravo na neosnovani povraćaj poreza ili poreski kredit, u prethodnih 12 meseci podnese poresku prijavu, odnosno poreske prijave neistinitog sadržaja, u kojima iznos za povraćaj poreza ili poreski kredit:
– prelazi 1.000.000 dinara, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom;
– prelazi 3.000.000 dinara, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom;
– prelazi 10.000.000 dinara, kazniće se zatvorom od tri do deset godina i novčanom kaznom.
– Izmenom člana 176. Zakona, kada su u pitanju akcizni proizvodi, kazna zatvora od šest meseci do pet godina propisana je ne samo za neovlašćeno stavljanje u promet, odnosno prodaju akciznih proizvoda, već i za neovlašćenu proizvodnju, preradu, prodaju ili nabavku radi prodaje, zatim za držanje ili prenošenje, ili posredovanje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašćeno stavljanje u promet.
– Izmenom člana 176a Zakona predviđena je kazna zatvora od tri meseca do tri godine i novčana kazna za lice koje skladišti odnosno smešta dobra u prostorijama o kojima nije obavestilo Poresku upravu.
15) Poreski prekršaji – proširen je obim poreskih prekršaja, pa je dopunjenim članom 179. Zakona precizirano:
– novčana kazna od 100.000 do 2.000.000 dinara propisana je za pravno lice ako ne dostavi Poreskoj upravi podatak o svim poslovnim prostorijama u kojima skladišti odnosno smešta dobra, kao i o prostorijama u kojima obavlja registrovanu delatnost, osim ako su, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, ovi podaci već dostavljeni Poreskoj upravi;
– novčana kazna od 100.000 do 500.000 dinara propisana je za prekršaj pravnog lica ako Poreskoj upravi ne prijavi sve kasnije izmene podataka u prijavi za registraciju, odnosno upis u registar, uključujući i podatak o svim poslovnim prostorijama u kojima skladišti odnosno smešta dobra, kao i o prostorijama u kojima obavlja registrovanu delatnost.
- Izmene Zakona koje se primenjuju od 27. avgusta 2018. godine
Prelaznom odredbom u članu 94. stav 3. Izmena Zakona propisano je da će se odredbe Zakona koje se odnose na dostavljanje podataka o svim poslovnim prostorijama u kojima se vrši skladištenje odnosno smeštaj dobara, kao i o prostorijama u kojima se obavlja registrovana delatnost, ali i posebni poreski prekršaji po ovom osnovu, primenjivati po isteku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona – što znači od 27. avgusta 2018. g. Znači, od tog datuma će, na primer, u primeni biti dopunjeni član 25. stav 1. tačka 1), koji utvrđuje da je poreski obveznik dužan da u propisanom roku podnese prijavu za registraciju Poreskoj upravi, osim obveznika za čiju je registraciju, odnosno upis u registar, nadležna Agencija za privredne registre, uključujući i podatke o svim poslovnim prostorijama u kojima skladišti odnosno smešta dobra, kao i o prostorijama u kojima obavlja registrovanu delatnost, osim ako su, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, ovi podaci već dostavljeni Poreskoj upravi. Istovremeno, počeće i primena inoviranog člana 176a Zakona, u kome je novim stavom 2. propisano da će se kaznom iz stava 1. ovog člana, kazniti i ko skladišti odnosno smešta dobra u prostorijama o kojima nije obavestio Poresku upravu, a to je kazna zatvora od tri meseca do tri godine, kao i novčanom kaznom. Sa 27. 8. počinje i primena inoviranog člana 179. Zakona, kojim su propisani posebni poreski prekršaji, pri čemu je u stavu 1. dodata tačka 1a), kojom je propisano da će se za prekršaj kazniti novčanom kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara pravno lice ako ne dostavi Poreskoj upravi podatak o svim poslovnim prostorijama u kojima skladišti odnosno smešta dobra, kao i o prostorijama u kojima obavlja registrovanu delatnost, osim ako su, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, ovi podaci već dostavljeni Poreskoj upravi.
- Izmene Zakona koje se primenjuju od 1. januara 2019. godine
Prema prelaznim odredbama iz člana 94. i 95. Izmena Zakona, od 1. januara 2019. godine primenjuju se:
1) odredbe Zakona o preuzimanju nadležnosti Narodne banke Srbije u menjačkim i deviznim poslovima,
2) odredbe Zakona koje uređuju poslove poreske kontrole, odnosno poslove pružanja poreskih usluga,
3) odredbe člana 159. Zakona – vezane za usklađivanje rada jedinica lokalne samouprave (uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema lokalnih poreskih administracija, povezivanje JLS sa jedinstvenim informacionim sistemom lokalnih poreskih administracija).
Napomena: Poreska uprava od 1. 1. 2019. g. neće biti nadležna za obavljanje poslova izdavanja i oduzimanja ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova i kontrolu menjačkih poslova i poslova deviznog poslovanja, jer Narodna banka Srbije od 1. januara 2019. godine preuzima nadležnosti Poreske uprave za obavljanje poslova izdavanja i oduzimanja ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova, poslova izdavanja sertifikata za obavljanje menjačkih poslova i kontrole menjačkih poslova i poslova deviznog poslovanja, kao i drugih poslova koji su, prema Zakonu, u nadležnosti Ministarstva finansija – Poreske uprave.
Takođe treba ukazati na to da je, u cilju uvođenja novih funkcija Poreske uprave, deo treći Zakona – naziv „Poreska kontrola” – izmenjen u „Pružanje poreskih usluga, poreska kontrola i poreska policija”, a naziv prve glave „Opšte o poreskoj kontroli” preimenovan je u „Poreske usluge”.
Konkretno, izmenama i dopunama čl. od 117. do 117g Zakona propisana je nova funkcija Poreske uprave – pružanje poreskih usluga, sa početkom primene od 1. januara 2019. godine. Prema zakonskom rešenju, do primene ovih izmena u postupku poreske kontrole Poreska uprava obavlja kancelarijsku kontrolu, terensku kontrolu i radnje u cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela. Pod pružanjem poreskih usluga poreskim obveznicima, prema odredbama čl. od 117a do 117v Zakona, podrazumeva se:
– pružanje pravne pomoći poreskom obvezniku u vezi sa njegovim pravima i obavezama koje propisuje Zakon,
– primanje zahteva za priznavanje prava ili drugo postupanje u poreskoupravnoj stvari,
– pružanje pravne pomoći pri popunjavanju poreskih prijava, sastavljanju zahteva i pružanje druge pravne pomoći od značaja za poštovanje poreskih propisa,
– obaveštavanje podnosioca zahteva koje su radnje preduzete u poreskom postupku i donetim poreskoupravnim aktima,
– prijem, obrada i evidentiranje poreskih prijava.
Poreska uprava pruža poreske usluge na jedinstvenom poreskom mestu, koje je posebno obeleženo i uspostavljeno u skladu sa unutrašnjom organizacijom Poreske uprave.
Pored navedenog, obrada poreske prijave i drugih izveštaja poreskog obveznika definisana je članom 117g Zakona, tako da se prilikom prijema poreskih prijava i drugih izveštaja ne vrši kancelarijska kontrola istih kao sada, već je obrada svih poreskih prijava i drugih izveštaja poreskog obveznika (u papirnom i elektronskom obliku) usklađena sa postupkom obrade podnetih poreskih prijava u elektronskom obliku, koji se primenjuje u sistemu Poreske uprave, kao i prijava koje se podnose u papirnom obliku i koje se unose u informacioni sistem Poreske uprave.
Shodno izvršenim izmenama, brisane su odredbe o kancelarijskoj kontroli (čl. 116. i 119–122), ali su brisani i pojmovi „kancelarijska kontrola” i „terenska kontrola”, odnosno zamenjeni su pojmom „poreska kontrola” u svim članovima Zakona u kojima su bili navedeni. Izmenjeni član 123. Zakona propisuje da je poreska kontrola postupak provere i utvrđivanja zakonitosti i pravilnosti ispunjavanja poreske obaveze, kao i postupak provere tačnosti, potpunosti i usklađenosti sa Zakonom, odnosno drugim propisima, podataka iskazanih u poreskoj prijavi, poreskom bilansu, računovodstvenim izveštajima i drugim evidencijama poreskog obveznika, koji vrši Poreska uprava u skladu sa Zakonom.
Svi novi aspekti rada Poreske uprave biće tema u našem časopisu u narednom periodu, pre nego što ove odredbe stupe na snagu.