U ovom tekstu predstavljene su pojedine odredbe Uredbe o budžetskom računovodstvu, uz osvrt na najnovije izmene objavljene u „Službenom glasniku RS” br. 27/2020 od 13. 3. 2020, koje su stupile na snagu 21. 3. 2020. godine (izuzev odredbi člana 16, koje se odnose na fakturu (račun) kao računovodstvenu ispravu u elektronskom obliku, koje će se primenjivati počev od 1. jula 2021. godine).
Skip to PDF contentMAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 145
BUDŽETSKI KORISNICI
dipl. ekon. Maja Jovanović, viši budžetski inspektor u Ministarstvu finansija
Izmene Uredbe o budžetskom računovodstvu
koje su stupile na snagu 21. marta 2020.
godine
U ovom tekstu predstavljene su pojedine odredbe Uredbe o budžetskom računovodstvu, uz
osvrt na najnovije izmene objavljene u „Službenom glasniku RS” br. 27/2020 od 13. 3. 2020,
koje su stupile na snagu 21. 3. 2020. godine (izuzev odredbi člana 16, koje se odnose na fak-
turu (račun) kao računovodstvenu ispravu u elektronskom obliku, koje će se primenjivati
počev od 1. jula 2021. godine).
Uvod
Uredba o budžetskom računovodstvu (dalje: Ured-
ba) prvi put je doneta 2003. godine („Sl. glasnik
RS” br. 125/2003) na osnovu člana 62. stav 1. Zakona
o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS”, br. 9/2002 i
87/2002), a poslednji put promenjena je 2006. godine.
Zakon o budžetskom sistemu, na osnovu kojeg je Ured-
ba doneta, prestao je da važi 25. 7. 2009. godine,
kada je na snagu stupio novi Zakon o budžetskom si-
stemu, koji je i danas u primeni („Sl. glasnik RS”,
br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012,
62/2013, 63/2013, 108/2013, 142/2014, 68/2015 –
drugi zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018,
31/2019 i 72/2019, Odluka US RS – 33/2019, Rešenje
US RS – 48/2019 – dalje: Zakon). Shodno odredbama
člana 106. stav 2. Zakona propisano je da odredbe
stare uredbe, koje nisu u suprotnosti sa odredbama
Zakona, mogu da se primenjuju do donošenja novog
podzakonskog akta na osnovu ovog zakona, odnosno
do upodobljavanja odredbi Uredbe Zakonu.
Najveći deo aktuelne izmene odnosi se na
usklađivanje termina u Uredbi sa povezanim pro-
pisima, a prvenstveno sa Zakonom o budžetskom
sistemu. Pored toga, razmotreni su i nazivi in-
stitucija koje su promenile naziv u međuvreme-
nu (Republički fond za zdravstveno osiguranje
umesto prethodnog termina „zavod”), a brisane su
i kaznene odredbe.
1 Osnovne odredbe Uredbe o budžetskom
računovodstvu i najnovije izmene
1.1 Budžetsko računovodstvo
Odredbama člana 1. ove uredbe propisano je da
se Uredbom bliže uređuje budžetsko računovodstvo
i sistem glavne knjige. Najnovijim izmenama bri-
san je deo teksta odredbe koji se poziva na stari
Zakon o budžetskom sistemu, koji više nije u pri-
meni.
Odredbe člana 1, kojima se definiše budžetsko
računovodstvo, nisu menjane.
1.2 Obaveznost primene Uredbe
Član 2. propisuje obavezu primene ove uredbe,
a promenjen je radi terminološkog upodobljava-
nja, dok je suština odredbe ostala nepromenjena,
odnosno obaveza primene Uredbe odnosi se na budžet
Republike Srbije, budžete autonomnih pokrajina
i jedinica lokalne samouprave, zatim na njiho-
ve direktne i indirektne korisnike budžetskih
sredstava (dalje: korisnici budžetskih sredstava),
Republički fond za zdravstveno osiguranje, Repu-
blički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje,
Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika
i Nacionalnu službu za zapošljavanje (dalje: or-
ganizacije za obavezno socijalno osiguranje), kao
i na korisnike sredstava Republičkog fonda za
zdravstveno osiguranje.
Član 3. je promenjen samo terminološki radi
usaglašavanja sa Zakonom o budžetskom sistemu.
Nakon izmene, član 3. propisuje da su korisnici
budžetskih sredstava i organizacije za obavezno so-
cijalno osiguranje, kao i korisnici sredstava Re-
publičkog fonda za zdravstveno osiguranje, dužni
da vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje, prikazi-
vanje, dostavljanje i objavljivanje finansijskih
izveštaja vrše u skladu sa ovom uredbom i drugim
propisima kojima se uređuje navedena oblast.
1.3 Definicije
Članom 4. propisano je značenje termina koji se
koriste u Uredbi. Pored ostalih značajnih pitanja,
definisana je gotovinska i obračunska osnova.
146 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
Najnovijim izmenama izvršena je izmena tačke
4), kojom je izraz „Međunarodni računovodstve-
ni standardi za javni sektor” usklađen sa ter-
minologijom koja se koristi u Zakonu i Uredbi
o primeni MRS JS („Sl. glasnik RS”, br. 49/10,
63/16), a ima sledeće značenje: „Međunarodni ra-
čunovodstveni standardi za javni sektor jesu
Međunarodni računovodstveni standardi za jav-
ni sektor (International Public Sector Accounting
Standards – IPSAS) koje objavljuje Odbor za među-
narodne računovodstvene standarde za javni sek-
tor (International Public Sector Accounting Standards
Board – IPSASB), organizacioni deo Međunarodne
federacije računovođa (International Federation of
Accountants –IFAC).
Napomena: Vezano za aktuelnu situaciju sa
pandemijom, IPSASB izdao je relevantni vodič
za računovodstvo u novonastaloj situaciji,
pod nazivom „COVID-19: RELEVANT IPSASB
ACCOUNTING GUIDANCE”, koji može da se
preuzme na sledećoj adresi:
https://www.ifac.org/system/files/
publications/files/IPSASB-Staff-QA-COVID-19-
Relevant-Accounting-Guidance.pdf.
Pored svega, izvršena je i izmena termina „ob-
razloženje”, odnosno izbrisan je deo definicije
kojim je bilo propisano da obrazloženje sadrži
informacije o osnovi koja je korišćena za pri-
premu finansijskih izveštaja. Nakon izmene,
definicija navedenog termina glasi: „Obrazlo-
ženje sadrži informacije o odabranim računo-
vodstvenim politikama i detaljne informacije o
pojedinim transakcijama i događajima, kao i do-
datne informacije koje se ne prikazuju u samom
finansijskom izveštaju, a koje su potrebne u smi-
slu realnog prikazivanja gotovinskih priliva i
odliva i salda gotovinskih sredstava korisnika
budžetskih sredstava i organizacija obaveznog so-
cijalnog osiguranja.”
Pored toga, dodate su tri nove definicije, od-
nosno definisano je značenje termina:
hhdnevnik,
hhglavna knjiga trezora i
hhpomoćne knjige i evidencije.
Dnevnik je poslovna knjiga u kojoj se hronolo-
ški evidentiraju sve nastale poslovne promene.
Glavna knjiga trezora predstavlja poslovnu knjigu
skupa svih računa, koja se vodi po sistemu dvojnog
knjigovodstva za budžet Republike Srbije, budžete
autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samo-
uprave, pri čemu se u njoj sistematski obuhvataju
stanja i evidentiraju sve promene na imovini, oba-
vezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Pomoć-
ne knjige i evidencije su analitičke evidencije
koje se vode u cilju obezbeđenja podataka u vezi sa
praćenjem stanja i kretanja imovine, obaveza, ka-
pitala, prihoda i primanja i rashoda i izdataka.
1.4 Osnova za vođenje budžetskog
računovodstva
U članu 5. stav 1. Uredbe definisana je goto-
vinska osnova kao osnova za vođenje budžetskog
računovodstva. Transakcije i ostali događaji evi-
dentiraju se u trenutku kada se gotovinska sred-
stva prime, odnosno isplate.
Izuzetno, sredstva primljena od donacija, hu-
manitarne pomoći i finansijske pomoći Evrop-
ske unije u devizama evidentiraju se kao prihod u
momentu konvertovanja i uplate tih sredstava u
dinarima na propisani uplatni račun javnog pri-
hoda, odnosno u momentu evidentiranja dinarske
protivvrednosti plaćanja izvršenog u devizama
iz sredstava donacija, humanitarne pomoći i fi-
nansijske pomoći Evropske unije preko podračuna
izvršenja budžeta Republike Srbije, odnosno lo-
kalne vlasti, organizacija obaveznog socijalnog
osiguranja i korisnika sredstava Republičkog
fonda za zdravstveno osiguranje, što je dopuna
uvedena najnovijom izmenama.
Najnovijim izmenama (član 5. stav 4. važeće
uredbe) promenjene su odredbe kojima je bilo pro-
pisano da se finansijski izveštaji pripremaju
na principima gotovinske osnove Međunarod-
nih računovodstvenih standarda za javni sektor.
Finansijski izveštaji pripremaju se na prin-
cipima Međunarodnih računovodstvenih stan-
darda za javni sektor. Finansijski izveštaji na
gotovinskoj osnovi sadrže informacije o izvoru
sredstava prikupljenih u toku određenog perioda
i nameni za koju su sredstva iskorišćena u saldu
gotovinskih sredstava na dan izveštavanja.
U članu 5. stav 6. data je mogućnost korisni-
cima budžetskih sredstava da računovodstvene
evidencije vode i prema obračunskoj osnovi za
potrebe internog izveštavanja, pod uslovom da
se finansijski izveštaji izrađuju na gotovin-
skoj osnovi radi konsolidovanog izveštavanja.
Suštinska razlika u knjiženjima između goto-
vinske i obračunske osnove može da se predstavi
knjiženjem vezanim za prihode i primanja, odno-
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 147
BUDŽETSKI KORISNICI
sno rashode i izdatke po odredbama Uredbe i pro-
pisanog Kontnog plana za budžetski sistem.
Primer: Knjiženje tekućih prihoda i
primanja od prodaje nefinansijske imovine
Uz primenu obračunske osnove, po izlaznoj fak-
turi korisnika budžetskih sredstava zadužuje se
konto 122111 – Potraživanja od kupaca, a odobra-
va odgovarajući subanalitički konto prihoda ( u
klasi 700000), odnosno primanja (u klasi 800000).
Prilikom uplate iznosa potraživanja, po izvodu
Uprave za trezor zadužuje se konto 121112 – Tekući
računi, a odobrava konto 122111 – Potraživanja
od kupaca.
Konto
Naziv konta, opis
Duguje Potražuje
122111 Potraživanja od kupaca
700000/
800000
Odgovarajući subanalitički konto
prihoda/primanja
– po izlaznoj fakturi korisnika
budžetskih sredstava
121112 Tekući računi
122111 Potraživanja od kupaca
– po izvodu Uprave za trezor
Po gotovinskoj osnovi postupak knjiženja
je sledeći: po izlaznoj fakturi zadužuje se kon-
to 122111 – Potraživanja od kupaca, a odobrava
odgovarajući subanalitički konto analitičkog
konta 291310 – Obračunati nenaplaćeni prihodi
i primanja. Prilikom uplate iznosa potraživa-
nja, po izvodu Uprave za trezor zadužuje se konto
121112 – Tekući računi, o odobrava konto 122111
– Potraživanja od kupaca, tako da se sprovodi
istovremeno knjiženje: zaduženje odgovarajućeg
subanalitičkog konta analitičkog konta 291310
– Obračunati nenaplaćeni prihodi i primanja,
uz odobrenje odgovarajućeg subanalitičkog konta
prihoda u klasi 700000 (za tekuće prihode), odno-
sno konta primanja od prodaje nefinansijske imo-
vine u klasi 800000. Po pravilu, dugovna (leva)
strana konta 122111 – Potraživanja od kupaca
uvek je veća od potražne strane.
Konto
Naziv konta, opis
Duguje Potražuje
122111 Potraživanja od kupaca
291310 Obračunati nenaplaćeni prihodi i
primanja
– po izlaznoj fakturi korisnika
budžetskih sredstava
Konto
Naziv konta, opis
Duguje Potražuje
121112 Tekući računi
122111 Potraživanja od kupaca
291310 Obračunati nenaplaćeni prihodi i
primanja
700000/
800000
Odgovarajući subanalitički konto
prihoda/primanja
– po izvodu Uprave za trezor
Primer: Knjiženje tekućih rashoda i izdataka
za nefinansijsku imovinu
Uz primenu obračunske osnove, po fakturi do-
bavljača zadužuje se odgovarajući subanalitički
konto (troškovi materijala ili usluga u klasi
400000), odnosno u klasi 500000 – Izdaci za ne-
finansijsku imovinu, a odobrava subanalitički
konto u grupi konta 252000 – Dobavljači u zemlji
ili inostranstvu. Prilikom isplate iznosa du-
govanja dobavljaču preko tekućeg računa, a po izvo-
du Uprave za trezor, zadužuje se konto dobavljača,
a odobrava konto 121112 – Tekući računi.
Konto
Naziv konta, opis
Duguje Potražuje
40000/
500000
Odgovarajući subanalitički konto
(troškovi materijala ili usluga) /
Izdaci za nefinansijsku imovinu
252000 Dobavljači u zemlji ili inostranstvu
– po fakturi dobavljača
252000 Dobavljači u zemlji ili inostranstvu
121112 Tekući računi
– po izvodu Uprave za trezor
Po gotovinskoj osnovi postupak knjiženja je
sledeći: po ulaznoj fakturi dobavljača zadužuje se
odgovarajući subanalitički konto 131211 – Obra-
čunati neplaćeni rashodi, odnosno subanalitič-
ki konto 131212 – Obračunati neplaćeni izdaci,
a odobrava konto 252111 – Dobavljači u zemlji, od-
nosno 252211 – Dobavljači u inostranstvu. Pri-
likom isplate iznosa dugovanja dobavljaču preko
tekućeg računa, a po izvodu Uprave za trezor, zadu-
žuje se odgovarajući konto dobavljača, a odobrava
konto 121112 – Tekući računi, tako da se sprovodi
istovremeno knjiženje: zaduženje odgovarajućeg
subanalitičkog konta u klasi 400000, odnosno u
klasi 500000, a odobrava konto 131211 – Obraču-
nati neplaćeni rashodi, odnosno subanalitički
konto 131212 – Obračunati neplaćeni izdaci. Po
pravilu, potražna (desna) strana konta 252111 –
Dobavljači u zemlji, odnosno 252211 – Dobavljači u
inostranstvu uvek je veća od dugovne strane.
148 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
Konto Naziv konta, opis
Duguje Potražuje
131211/
131212
Obračunati neplaćeni rashodi /
Obračunati neplaćeni izdaci
252111/
252211
Dobavljači u zemlji/inostranstvu
– po fakturi dobavljača
252111/
252211
Dobavljači u zemlji/inostranstvu
121112 Tekući računi
40000/
500000
Odgovarajući subanalitički konto
(troškovi materijala ili usluga) /
Izdaci za nefinansijsku imovinu
131211/
131212
Obračunati neplaćeni rashodi /
Obračunati neplaćeni izdaci
– po izvodu Uprave za trezor
Iz člana 5. brisani su stavovi koji se odnose
na merenje rezultata u finansijskim izveštajima.
1.5 Finansijsko izveštavanje
Finansijsko izveštavanje, u smislu ove ured-
be, vrši se periodično i godišnje. Periodični
i godišnji finansijski izveštaji sastavljaju se i
podnose u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje
priprema, sastavljanje i podnošenje finansijskih
izveštaja korisnika budžetskih sredstava, organi-
zacija za obavezno socijalno osiguranje, korisni-
ka sredstava Republičkog fonda za zdravstveno
osiguranje i budžetskih fondova. Izmenama čl. 6–8.
propisano je godišnje i periodično izveštavanje,
a izvršeno je samo terminološko upodobljavanje
Zakonu o budžetskom sistemu i podzakonskim akti-
ma, prvenstveno Pravilniku o načinu pripreme,
sastavljanja i podnošenja finansijskih izveštaja
korisnika budžetskih sredstava, korisnika sred-
stava organizacija za obavezno socijalno osigura-
nje i budžetskih fondova („Sl. glasnik RS”, br 18/15
i 104/18). Odredbe su preformulisane tako da je
u Uredbi usvojena terminologija koja se koristi
u Zakonu, a izbrisane su odredbe člana 7, kojima
je bila propisana sadržina finansijskih izve-
štaja.
Napomena vezana za COVID-19: Vlada je na
sednici održanoj 28. marta 2020. godine do-
nela Uredbu o pomeranju rokova za podnošenje
godišnjih finansijskih izveštaja korisnika
budžetskih sredstava i korisnika sredstava or-
ganizacija za obavezno socijalno osiguranje za
vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti
COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2, ko-
jom se utvrđuje pomeranje rokova za podnošenje
godišnjih finansijskih izveštaja direktnih
korisnika sredstava budžeta Republike Srbije,
odnosno budžeta autonomnih pokrajina i jedini-
ca lokalne samouprave, završnih računa budžeta
Republike Srbije, budžeta autonomnih pokraji-
na, budžeta jedinica lokalne samouprave i orga-
nizacija za obavezno socijalno osiguranje, kao
i konsolidovanog izveštaja Republike Srbije i
konsolidovanih izveštaja gradova za 2019. go-
dinu. Navedeni rokovi propisani su odredba-
ma člana 78. stav 1. Zakona o budžetskom sistemu
(„Sl. glasnik RS”, br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11,
93/12, 62/13, 63/13 – ispravka, 108/13, 142/14,
68/15 – dr. zakon, 103/15, 99/16, 113/17, 95/18,
31/19 i 72/19 – dalje: Zakon) za vreme vanrednog
stanja nastalog usled bolesti COVID-19 izazva-
ne virusom SARS-CoV-2.
Rokovi iz člana 78. stav 1. Zakona pomeraju se
prema sledećem kalendaru:
1) rok iz tačke 1) podtačka (2) pomera se na rok od
petnaest radnih dana od dana prestanka vanrednog
stanja;
2) rokovi iz tačke 1) podt. (3)–(7) pomeraju se za
broj kalendarskih dana trajanja vanrednog stanja,
uz dodatnih petnaest radnih dana od dana prestan-
ka vanrednog stanja;
3) rok iz tačke 2) podtačka (2) pomera se na rok od
petnaest radnih dana od dana prestanka vanrednog
stanja;
4) rokovi iz tačke 2) podt. (3)–(6) pomeraju se za
broj kalendarskih dana trajanja vanrednog stanja,
uz dodatnih petnaest radnih dana od dana prestan-
ka vanrednog stanja.
Uredba je objavljena u „Službenom glasniku RS”
br. 47/2020 od 28. 3. 2020. godine, kada je i stupila
na snagu.
1.6 Poslovne knjige
Izmenama odredbi koje se odnose na poslovne
knjige izvršeno je upodobljavanje naziva insti-
tucija i podzakonskog akta postojećim, dok su-
ština odredbi nije menjana.
1.7 Računovodstvene isprave
Odredbe člana 16. preformulisane su i usagla-
šene sa propisima kojima je uređen elektronski
dokument i elektronska identifikacija, kao što
je Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj
identifikaciji i uslugama od poverenja u elek-
tronskom poslovanju („Sl. glasnik RS” br. 94/17).
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 149
BUDŽETSKI KORISNICI
U skladu sa odredbama člana 16. računovodstve-
na isprava predstavlja javnu ispravu koja pred-
stavlja pisani dokument ili elektronski zapis
o nastaloj poslovnoj promeni, a obuhvata sve po-
datke potrebne za knjiženje u poslovnim knjigama,
tako da iz računovodstvene isprave nedvosmisle-
no mogu da se saznaju osnov, vrsta i sadržaj poslov-
ne promene.
Faktura (račun) kao računovodstvena isprava,
sastavljena i dostavljena u elektronskom obliku,
mora da bude potvrđena od strane odgovornog lica,
koje svojim potpisom ili drugom identifikaci-
onom oznakom potvrđuje njenu verodostojnost u
skladu sa zakonom.
Prema Zakonu o elektronskom dokumentu, elek-
tronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja
u elektronskom poslovanju, identifikacioni po-
daci predstavljaju skup podataka na osnovu kojih
je moguće jednoznačno utvrditi identitet pravnog
lica, fizičkog lica ili fizičkog lica u svojstvu
registrovanog subjekta. Identifikacioni poda-
ci su podaci koji se u okviru usluge elektronske
identifikacije koriste za utvrđivanje identite-
ta korisnika – ime i prezime fizičkog lica, odno-
sno naziv pravnog lica, korisničko ime, lozinka
i drugi podaci. Identitet mora da bude utvrđen
jednoznačno, što znači da je neophodno utvrditi
da je skup identifikacionih podataka jedinstven
za jednog korisnika. Elektronska identifikacija
predstavlja postupak korišćenja ličnih identi-
fikacionih podataka u elektronskom obliku koji
jednoznačno određuju pravno lice, fizičko lice
ili fizičko lice u svojstvu registrovanog subjek-
ta (više o ovome možete pročitati u tekstu koji
je objavljen u „Poslovnom savetniku” broj 24/2018,
pod naslovom „Elektronsko poslovanje – regulati-
va i praksa”).
Odredbe člana 16. Uredbe, koje se odnose na
fakturu (račun) kao računovodstvenu ispravu
u elektronskom obliku, primenjivaće se počev
od 1. jula 2021. godine.
Knjiženja u poslovnim knjigama vrše se na
osnovu validnih računovodstvenih dokumenata
o nastaloj poslovnoj promeni i drugom događaju.
Računovodstvena isprava sastavlja se u potreb-
nom broju primeraka, na mestu i u vreme nastanka
poslovnog događaja. Prema tome, u knjigovodstvu
se evidentiraju (knjiže) samo poslovne promene
koje su stvarno nastale, o čemu postoji zvanična
(verodostojna) dokumentacija. Pisani dokaz da je
nastala neka promena u sredstvima ili obavezama
korisnika budžetskih sredstava, koja može da služi
kao osnova za knjiženje, zove se računovodstvena
isprava, odnosno dokument za knjiženje poslovne
promene i pravdanje. Pored toga, računovodstvena
isprava mora da sadrži sve podatke potrebne za
pravilno knjiženje u poslovnim knjigama. Doku-
mentacija mora jasno da prikaže osnov poslovne
promene da bi ista mogla da se proknjiži na odgo-
varajućem kontu glavne knjige.
Knjigovodstvena dokumentacija, pored toga
što je osnov za knjiženje, omogućava i efika-
snu i potpunu kontrolu sprovedenih knjiženja
u poslovnim knjigama, kao i kontrolu ukupnog
poslovanja korisnika, koju sprovode kontrolni
organi unutar korisnika (interna kontrola i
revizija), odnosno drugi državni organi, a pr-
venstveno Državna revizorska institucija i
Ministarstvo finansija preko Sektora za bu-
džetsku inspekciju.
Osnovni elementi knjigovodstvenog dokumen-
ta su: naziv dokumenta (ček, nalog za isplatu, fak-
tura, trebovanje i sl.); datum izdavanja, sadržina
poslovne promene (prodaja – nabavka, količina,
naziv, cena, vrednost i sl.); potpisi ovlašćenih
lica za učešće u poslovnoj promeni i overe is-
tog od strane ovlašćenih lica korisnika (pečat
i potpis). Isprava mora biti potpisana od stra-
ne lica koje je istu sastavilo, lica sa suprotnim
interesima (lice koje prima i lice koje daje novac
ili materijal), lica koje je ispravu kontrolisalo
i lica koje je odgovorno za nastalu poslovnu pro-
menu. Funkcije ovih lica, kao i funkcije naredbo-
davca, računopolagača i internih kontrolora ne
mogu da se poklapaju (član 72. Zakona o budžetskom
sistemu).
Računovodstvena isprava mora da bude potpisa-
na od strane lica koje je ispravu sastavilo, lica
koje je ispravu kontrolisalo i lica odgovornog za
nastalu poslovnu promenu i drugi događaj, s tim
što se dostavlja na knjiženje narednog dana, a naj-
kasnije u roku od dva dana od dana nastanka poslov-
ne promene i drugog događaja. Lica odgovorna za
sastavljanje i kontrolu računovodstvenih isprava
svojim potpisom na ispravi garantuju da je isti-
nita i da verno prikazuje poslovnu promenu.
Korisnici budžetskih sredstava i organizacije
obaveznog socijalnog osiguranja, kao i korisnici
sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osi-
guranje, internim opštim aktom (Pravilnik o
150 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
organizaciji budžetskog računovodstva i računo-
vodstvenim politikama) definišu:
hhorganizaciju računovodstvenog sistema (orga-
nizacija, osnov za vođenje budžetskog računovod-
stva, poslovne knjige i računovodstvene isprave);
hhinterne računovodstvene kontrolne postupke;
hhlica koja su odgovorna za zakonitost, isprav-
nost i sastavljanje isprava o poslovnoj promeni
i drugom događaju, odnosno utvrđivanje odgovor-
nosti zaposlenih koji obavljaju računovodstvene
poslove;
hhkretanje računovodstvenih isprava, kao i rokove
za njihovo sastavljanje i dostavljanje na knjiženje.
Iako nije decidirano navedeno u Uredbi,
potrebno je da se internim aktom definiše i
usklađivanje poslovnih knjiga, popis imovine
i obaveza, usaglašavanje potraživanja i oba-
veza i sastavljanje i dostavljanje finansijskih
izveštaja, kao i druga pitanja vezana za budžetsko
računovodstvo.
Važno je napomenuti važnost ovog normativ-
nog akta i preduzeti sve mere da nadležni organi
korisnika budžetskih sredstava navedeni akt done-
su, s obzirom na to da se prilikom vršenja kontro-
le poslovanja od strane budžetske inspekcije, ali
i drugih kontrolnih organa među prvim aktima
traži upravo taj.
Računovodstvene isprave knjiže se istog dana,
a najkasnije narednog dana od dana dobijanja raču-
novodstvene isprave.
1.8 Zaključivanje poslovnih knjiga i čuvanje
računovodstvenih isprava
Odredbe članova 17–19. Uredbe, kojima su ure-
đeni zaključivanje poslovnih knjiga i čuvanje ra-
čunovodstvenih isprava, usklađivanje poslovnih
knjiga, popis imovine i obaveza i usaglašavanje
potraživanja i obaveza, kao i uslovi za vođenje
poslovnih knjiga, terminološki su upodobljene
Zakonu o budžetskom sistemu i njegovim podzakon-
skim aktima.
Poslovne knjige zaključuju se na kraju budžetske
godine – posle sprovedenih knjiženja svih ekonom-
skih transakcija i obračuna, a najkasnije do roka
za dostavljanje finansijskih izveštaja. Poslovne
knjige mogu da se zaključuju i u toku budžetske godi-
ne: kada su u pitanju statusne promene, prestanak
poslovanja korisnika budžetskih sredstava i u dru-
gim sličnim slučajevima. Poslovne knjige koje se
koriste više od jedne godine zaključuju se po pre-
stanku njihovog korišćenja.
Po izvršenom usklađivanju knjigovodstvenog
stanja sa stvarnim stanjem i sprovedenih knjiže-
nja po osnovu tog usaglašavanja u glavnoj knjizi
(tzv. predzaključni stavovi za knjiženje) pristu-
pa se zatvaranju glavne knjige – izravnanju prome-
ta dugovne i potražne strane konta glavne knjige.
Izravnanje se sprovodi na sledeći način: razlika
između dugovne i potražne strane jednog konta
prenosi se na manju stranu istog konta. Kod konta
aktive i konta rashoda i izdataka leva strana će po
pravilu biti veća od desne, odnosno „duguje” biće
veće od „potražuje”, pa će se ta razlika (saldo) une-
ti na desnu – potražnu stranu, čime se postiže
izravnanje. Na drugoj strani, na kontima pasive
i kontima prihoda i primanja desna strana biće
veća od leve, odnosno „potražuje” biće veće od
„duguje”, pa će se saldo tih konta preneti na levu –
dugovnu stranu, čime se opet postiže izravnanje.
Prvo se vrši izravnanje, odnosno zaključivanje
obračunskih konta uspeha (prihoda i primanja, kao
i rashoda i izdataka), a zatim bilansnih konta stanja
(koja će se naći u bilansu stanja). Tako se „vrši za-
tvaranje” konta glavne knjige, čime su salda svih kon-
ta svedena na nulu. Na ovaj zatvorena je glavna knjiga
korisnika, pa više ne može da se koristi za knjiže-
nje poslovnih promena u toj poslovnoj godini.
Prilikom izrade godišnjih finansijskih iz-
veštaja, odnosno završnog računa za prethodnu
godinu, zaključnim knjiženjima treba zatvoriti
pojedina subanalitička konta klase 400000, 500000,
700000 i 800000, uz odobrenje, odnosno zaduženje
konta 321111 – Obračun prihoda i primanja, ras-
hoda i izdataka poslovanja, dok se subanalitička
konta klase 600000 i 900000 zatvaraju međusobnim
zaduženjem, odnosno odobrenjem odgovarajućih
konta u okviru tih klasa. Zatvaranjem subanali-
tičkih konta na prethodno navedeni način u po-
slovnim knjigama ostaju na kraju prethodne godine
salda subanalitičkih konta klase 000000, 100000,
200000 i 300000, koja se bilansiraju u obrascu 1 –
Bilans stanja na dan 31. 12. prethodne godine.
Sugestija je da se istovremenim knjiženjem
zaključe sva subanalitička konta u ove četiri
klase. To je moguće sprovesti na sledeći način: da
bi stanja na bilansnim kontima imala bilansnu
ravnotežu (između na jednoj strani aktivnih kon-
ta i na drugoj strani pasivnih konta) potrebno je
da zaključno knjiženje na klasama 000000, 100000,
200000 i 300000 predstavlja nalog koji je u ravno-
teži (zbir svih dugovnih knjiženja mora da bude
jednak zbiru svih potražnih knjiženja).
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 151
BUDŽETSKI KORISNICI
Primer: Zaključna knjiženja
Konto: Potraživanje od kupaca
Datum Broj NZK Opis
Promet
Duguje Potražuje
18. 3. 2019. 039 Po fakturi br. 345/2019 204.500
25. 6. 2019. 139 Izvod UT od 25. 6. 2019. 200.000
31. 12. 2019. Saldo za izravnanje 4.500
Svega: 204.500 204.500
Potpis ovlašćenih lica
Konto: Obaveze prema dobavljačima
Datum Broj NZK Opis
Promet
Duguje Potražuje
25. 1. 2019. 013 Po fakturi br. 12/2019 120.000
12. 3. 2019. 056 Izvod UT od 12. 3. 2019. 100.000
31. 12. 2019. Saldo za izravnanje 20.000
Svega: 120.000 120.000
Potpis ovlašćenih lica
Rokovi za čuvanje računovodstvenih isprava i
poslovnih knjiga propisani su odredbama člana 17.
stav 4. Računovodstvene isprave i poslovne knji-
ge čuvaju se u poslovnim prostorijama korisnika
budžetskih sredstava i organizacija obaveznog so-
cijalnog osiguranja, kao i korisnika sredstava Re-
publičkog fonda za zdravstveno osiguranje, i to na:
1) 50 godina – finansijski izveštaji,
2) 10 godina – dnevnik, glavne knjige, pomoćne
knjige i evidencije,
3) 5 godina – izvorna dokumentacija i prateća do-
kumentacija,
4) trajno – evidencije o zaradama.
Finansijski izveštaji, poslovne knjige i ra-
čunovodstvene isprave čuvaju se u originalu ili
drugom obliku arhiviranja, u skladu sa zakonom.
Vreme čuvanja počinje da se računa od poslednjeg
dana budžetske godine na koju se računovodstvene
isprave i poslovne knjige odnose.
1.9 Kaznene odredbe
Članom 20. Uredbe bile su propisane novčane
kazne i prekršajna odgovornost lica u finansij-
skoj službi korisnika budžetskih sredstava za ne-
poštovanje odredbi ove uredbe.
Brisanje kaznenih odredbi iz Uredbe odgo-
vorna lica u računovodstvu ne oslobađa od odgo-
vornosti, imajući u vidu da je odredbama člana
18. Zakona o prekršajima („Sl. glasnik RS”, br.
65/13, 13/16 i 98/16 – Odluka US) propisana od-
govornost fizičkog lica za prekršaj, koji može
da mu se pripiše u krivicu zato što je bilo ura-
čunljivo i učinilo prekršaj sa umišljajem ili
iz nehata, a bilo je svesno ili je bilo dužno i mo-
glo da bude svesno da je takav postupak zabranjen.
Pomenute odredbe primenjuju se i na odgovorna
lica u državnom organu, organu teritorijalne
autonomije i jedinice lokalne samouprave, ako
ovim zakonom nije drugačije određeno. PS
3
DECENIJE
BUDŽETSKI KORISNICI
dipl. ekon. Maja Jovanović, viši budžetski inspektor u Ministarstvu finansija
Izmene Uredbe o budžetskom računovodstvu
koje su stupile na snagu 21. marta 2020.
godine
U ovom tekstu predstavljene su pojedine odredbe Uredbe o budžetskom računovodstvu, uz
osvrt na najnovije izmene objavljene u „Službenom glasniku RS” br. 27/2020 od 13. 3. 2020,
koje su stupile na snagu 21. 3. 2020. godine (izuzev odredbi člana 16, koje se odnose na fak-
turu (račun) kao računovodstvenu ispravu u elektronskom obliku, koje će se primenjivati
počev od 1. jula 2021. godine).
Uvod
Uredba o budžetskom računovodstvu (dalje: Ured-
ba) prvi put je doneta 2003. godine („Sl. glasnik
RS” br. 125/2003) na osnovu člana 62. stav 1. Zakona
o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS”, br. 9/2002 i
87/2002), a poslednji put promenjena je 2006. godine.
Zakon o budžetskom sistemu, na osnovu kojeg je Ured-
ba doneta, prestao je da važi 25. 7. 2009. godine,
kada je na snagu stupio novi Zakon o budžetskom si-
stemu, koji je i danas u primeni („Sl. glasnik RS”,
br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012,
62/2013, 63/2013, 108/2013, 142/2014, 68/2015 –
drugi zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018,
31/2019 i 72/2019, Odluka US RS – 33/2019, Rešenje
US RS – 48/2019 – dalje: Zakon). Shodno odredbama
člana 106. stav 2. Zakona propisano je da odredbe
stare uredbe, koje nisu u suprotnosti sa odredbama
Zakona, mogu da se primenjuju do donošenja novog
podzakonskog akta na osnovu ovog zakona, odnosno
do upodobljavanja odredbi Uredbe Zakonu.
Najveći deo aktuelne izmene odnosi se na
usklađivanje termina u Uredbi sa povezanim pro-
pisima, a prvenstveno sa Zakonom o budžetskom
sistemu. Pored toga, razmotreni su i nazivi in-
stitucija koje su promenile naziv u međuvreme-
nu (Republički fond za zdravstveno osiguranje
umesto prethodnog termina „zavod”), a brisane su
i kaznene odredbe.
1 Osnovne odredbe Uredbe o budžetskom
računovodstvu i najnovije izmene
1.1 Budžetsko računovodstvo
Odredbama člana 1. ove uredbe propisano je da
se Uredbom bliže uređuje budžetsko računovodstvo
i sistem glavne knjige. Najnovijim izmenama bri-
san je deo teksta odredbe koji se poziva na stari
Zakon o budžetskom sistemu, koji više nije u pri-
meni.
Odredbe člana 1, kojima se definiše budžetsko
računovodstvo, nisu menjane.
1.2 Obaveznost primene Uredbe
Član 2. propisuje obavezu primene ove uredbe,
a promenjen je radi terminološkog upodobljava-
nja, dok je suština odredbe ostala nepromenjena,
odnosno obaveza primene Uredbe odnosi se na budžet
Republike Srbije, budžete autonomnih pokrajina
i jedinica lokalne samouprave, zatim na njiho-
ve direktne i indirektne korisnike budžetskih
sredstava (dalje: korisnici budžetskih sredstava),
Republički fond za zdravstveno osiguranje, Repu-
blički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje,
Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika
i Nacionalnu službu za zapošljavanje (dalje: or-
ganizacije za obavezno socijalno osiguranje), kao
i na korisnike sredstava Republičkog fonda za
zdravstveno osiguranje.
Član 3. je promenjen samo terminološki radi
usaglašavanja sa Zakonom o budžetskom sistemu.
Nakon izmene, član 3. propisuje da su korisnici
budžetskih sredstava i organizacije za obavezno so-
cijalno osiguranje, kao i korisnici sredstava Re-
publičkog fonda za zdravstveno osiguranje, dužni
da vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje, prikazi-
vanje, dostavljanje i objavljivanje finansijskih
izveštaja vrše u skladu sa ovom uredbom i drugim
propisima kojima se uređuje navedena oblast.
1.3 Definicije
Članom 4. propisano je značenje termina koji se
koriste u Uredbi. Pored ostalih značajnih pitanja,
definisana je gotovinska i obračunska osnova.
146 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
Najnovijim izmenama izvršena je izmena tačke
4), kojom je izraz „Međunarodni računovodstve-
ni standardi za javni sektor” usklađen sa ter-
minologijom koja se koristi u Zakonu i Uredbi
o primeni MRS JS („Sl. glasnik RS”, br. 49/10,
63/16), a ima sledeće značenje: „Međunarodni ra-
čunovodstveni standardi za javni sektor jesu
Međunarodni računovodstveni standardi za jav-
ni sektor (International Public Sector Accounting
Standards – IPSAS) koje objavljuje Odbor za među-
narodne računovodstvene standarde za javni sek-
tor (International Public Sector Accounting Standards
Board – IPSASB), organizacioni deo Međunarodne
federacije računovođa (International Federation of
Accountants –IFAC).
Napomena: Vezano za aktuelnu situaciju sa
pandemijom, IPSASB izdao je relevantni vodič
za računovodstvo u novonastaloj situaciji,
pod nazivom „COVID-19: RELEVANT IPSASB
ACCOUNTING GUIDANCE”, koji može da se
preuzme na sledećoj adresi:
https://www.ifac.org/system/files/
publications/files/IPSASB-Staff-QA-COVID-19-
Relevant-Accounting-Guidance.pdf.
Pored svega, izvršena je i izmena termina „ob-
razloženje”, odnosno izbrisan je deo definicije
kojim je bilo propisano da obrazloženje sadrži
informacije o osnovi koja je korišćena za pri-
premu finansijskih izveštaja. Nakon izmene,
definicija navedenog termina glasi: „Obrazlo-
ženje sadrži informacije o odabranim računo-
vodstvenim politikama i detaljne informacije o
pojedinim transakcijama i događajima, kao i do-
datne informacije koje se ne prikazuju u samom
finansijskom izveštaju, a koje su potrebne u smi-
slu realnog prikazivanja gotovinskih priliva i
odliva i salda gotovinskih sredstava korisnika
budžetskih sredstava i organizacija obaveznog so-
cijalnog osiguranja.”
Pored toga, dodate su tri nove definicije, od-
nosno definisano je značenje termina:
hhdnevnik,
hhglavna knjiga trezora i
hhpomoćne knjige i evidencije.
Dnevnik je poslovna knjiga u kojoj se hronolo-
ški evidentiraju sve nastale poslovne promene.
Glavna knjiga trezora predstavlja poslovnu knjigu
skupa svih računa, koja se vodi po sistemu dvojnog
knjigovodstva za budžet Republike Srbije, budžete
autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samo-
uprave, pri čemu se u njoj sistematski obuhvataju
stanja i evidentiraju sve promene na imovini, oba-
vezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Pomoć-
ne knjige i evidencije su analitičke evidencije
koje se vode u cilju obezbeđenja podataka u vezi sa
praćenjem stanja i kretanja imovine, obaveza, ka-
pitala, prihoda i primanja i rashoda i izdataka.
1.4 Osnova za vođenje budžetskog
računovodstva
U članu 5. stav 1. Uredbe definisana je goto-
vinska osnova kao osnova za vođenje budžetskog
računovodstva. Transakcije i ostali događaji evi-
dentiraju se u trenutku kada se gotovinska sred-
stva prime, odnosno isplate.
Izuzetno, sredstva primljena od donacija, hu-
manitarne pomoći i finansijske pomoći Evrop-
ske unije u devizama evidentiraju se kao prihod u
momentu konvertovanja i uplate tih sredstava u
dinarima na propisani uplatni račun javnog pri-
hoda, odnosno u momentu evidentiranja dinarske
protivvrednosti plaćanja izvršenog u devizama
iz sredstava donacija, humanitarne pomoći i fi-
nansijske pomoći Evropske unije preko podračuna
izvršenja budžeta Republike Srbije, odnosno lo-
kalne vlasti, organizacija obaveznog socijalnog
osiguranja i korisnika sredstava Republičkog
fonda za zdravstveno osiguranje, što je dopuna
uvedena najnovijom izmenama.
Najnovijim izmenama (član 5. stav 4. važeće
uredbe) promenjene su odredbe kojima je bilo pro-
pisano da se finansijski izveštaji pripremaju
na principima gotovinske osnove Međunarod-
nih računovodstvenih standarda za javni sektor.
Finansijski izveštaji pripremaju se na prin-
cipima Međunarodnih računovodstvenih stan-
darda za javni sektor. Finansijski izveštaji na
gotovinskoj osnovi sadrže informacije o izvoru
sredstava prikupljenih u toku određenog perioda
i nameni za koju su sredstva iskorišćena u saldu
gotovinskih sredstava na dan izveštavanja.
U članu 5. stav 6. data je mogućnost korisni-
cima budžetskih sredstava da računovodstvene
evidencije vode i prema obračunskoj osnovi za
potrebe internog izveštavanja, pod uslovom da
se finansijski izveštaji izrađuju na gotovin-
skoj osnovi radi konsolidovanog izveštavanja.
Suštinska razlika u knjiženjima između goto-
vinske i obračunske osnove može da se predstavi
knjiženjem vezanim za prihode i primanja, odno-
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 147
BUDŽETSKI KORISNICI
sno rashode i izdatke po odredbama Uredbe i pro-
pisanog Kontnog plana za budžetski sistem.
Primer: Knjiženje tekućih prihoda i
primanja od prodaje nefinansijske imovine
Uz primenu obračunske osnove, po izlaznoj fak-
turi korisnika budžetskih sredstava zadužuje se
konto 122111 – Potraživanja od kupaca, a odobra-
va odgovarajući subanalitički konto prihoda ( u
klasi 700000), odnosno primanja (u klasi 800000).
Prilikom uplate iznosa potraživanja, po izvodu
Uprave za trezor zadužuje se konto 121112 – Tekući
računi, a odobrava konto 122111 – Potraživanja
od kupaca.
Konto
Naziv konta, opis
Duguje Potražuje
122111 Potraživanja od kupaca
700000/
800000
Odgovarajući subanalitički konto
prihoda/primanja
– po izlaznoj fakturi korisnika
budžetskih sredstava
121112 Tekući računi
122111 Potraživanja od kupaca
– po izvodu Uprave za trezor
Po gotovinskoj osnovi postupak knjiženja
je sledeći: po izlaznoj fakturi zadužuje se kon-
to 122111 – Potraživanja od kupaca, a odobrava
odgovarajući subanalitički konto analitičkog
konta 291310 – Obračunati nenaplaćeni prihodi
i primanja. Prilikom uplate iznosa potraživa-
nja, po izvodu Uprave za trezor zadužuje se konto
121112 – Tekući računi, o odobrava konto 122111
– Potraživanja od kupaca, tako da se sprovodi
istovremeno knjiženje: zaduženje odgovarajućeg
subanalitičkog konta analitičkog konta 291310
– Obračunati nenaplaćeni prihodi i primanja,
uz odobrenje odgovarajućeg subanalitičkog konta
prihoda u klasi 700000 (za tekuće prihode), odno-
sno konta primanja od prodaje nefinansijske imo-
vine u klasi 800000. Po pravilu, dugovna (leva)
strana konta 122111 – Potraživanja od kupaca
uvek je veća od potražne strane.
Konto
Naziv konta, opis
Duguje Potražuje
122111 Potraživanja od kupaca
291310 Obračunati nenaplaćeni prihodi i
primanja
– po izlaznoj fakturi korisnika
budžetskih sredstava
Konto
Naziv konta, opis
Duguje Potražuje
121112 Tekući računi
122111 Potraživanja od kupaca
291310 Obračunati nenaplaćeni prihodi i
primanja
700000/
800000
Odgovarajući subanalitički konto
prihoda/primanja
– po izvodu Uprave za trezor
Primer: Knjiženje tekućih rashoda i izdataka
za nefinansijsku imovinu
Uz primenu obračunske osnove, po fakturi do-
bavljača zadužuje se odgovarajući subanalitički
konto (troškovi materijala ili usluga u klasi
400000), odnosno u klasi 500000 – Izdaci za ne-
finansijsku imovinu, a odobrava subanalitički
konto u grupi konta 252000 – Dobavljači u zemlji
ili inostranstvu. Prilikom isplate iznosa du-
govanja dobavljaču preko tekućeg računa, a po izvo-
du Uprave za trezor, zadužuje se konto dobavljača,
a odobrava konto 121112 – Tekući računi.
Konto
Naziv konta, opis
Duguje Potražuje
40000/
500000
Odgovarajući subanalitički konto
(troškovi materijala ili usluga) /
Izdaci za nefinansijsku imovinu
252000 Dobavljači u zemlji ili inostranstvu
– po fakturi dobavljača
252000 Dobavljači u zemlji ili inostranstvu
121112 Tekući računi
– po izvodu Uprave za trezor
Po gotovinskoj osnovi postupak knjiženja je
sledeći: po ulaznoj fakturi dobavljača zadužuje se
odgovarajući subanalitički konto 131211 – Obra-
čunati neplaćeni rashodi, odnosno subanalitič-
ki konto 131212 – Obračunati neplaćeni izdaci,
a odobrava konto 252111 – Dobavljači u zemlji, od-
nosno 252211 – Dobavljači u inostranstvu. Pri-
likom isplate iznosa dugovanja dobavljaču preko
tekućeg računa, a po izvodu Uprave za trezor, zadu-
žuje se odgovarajući konto dobavljača, a odobrava
konto 121112 – Tekući računi, tako da se sprovodi
istovremeno knjiženje: zaduženje odgovarajućeg
subanalitičkog konta u klasi 400000, odnosno u
klasi 500000, a odobrava konto 131211 – Obraču-
nati neplaćeni rashodi, odnosno subanalitički
konto 131212 – Obračunati neplaćeni izdaci. Po
pravilu, potražna (desna) strana konta 252111 –
Dobavljači u zemlji, odnosno 252211 – Dobavljači u
inostranstvu uvek je veća od dugovne strane.
148 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
Konto Naziv konta, opis
Duguje Potražuje
131211/
131212
Obračunati neplaćeni rashodi /
Obračunati neplaćeni izdaci
252111/
252211
Dobavljači u zemlji/inostranstvu
– po fakturi dobavljača
252111/
252211
Dobavljači u zemlji/inostranstvu
121112 Tekući računi
40000/
500000
Odgovarajući subanalitički konto
(troškovi materijala ili usluga) /
Izdaci za nefinansijsku imovinu
131211/
131212
Obračunati neplaćeni rashodi /
Obračunati neplaćeni izdaci
– po izvodu Uprave za trezor
Iz člana 5. brisani su stavovi koji se odnose
na merenje rezultata u finansijskim izveštajima.
1.5 Finansijsko izveštavanje
Finansijsko izveštavanje, u smislu ove ured-
be, vrši se periodično i godišnje. Periodični
i godišnji finansijski izveštaji sastavljaju se i
podnose u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje
priprema, sastavljanje i podnošenje finansijskih
izveštaja korisnika budžetskih sredstava, organi-
zacija za obavezno socijalno osiguranje, korisni-
ka sredstava Republičkog fonda za zdravstveno
osiguranje i budžetskih fondova. Izmenama čl. 6–8.
propisano je godišnje i periodično izveštavanje,
a izvršeno je samo terminološko upodobljavanje
Zakonu o budžetskom sistemu i podzakonskim akti-
ma, prvenstveno Pravilniku o načinu pripreme,
sastavljanja i podnošenja finansijskih izveštaja
korisnika budžetskih sredstava, korisnika sred-
stava organizacija za obavezno socijalno osigura-
nje i budžetskih fondova („Sl. glasnik RS”, br 18/15
i 104/18). Odredbe su preformulisane tako da je
u Uredbi usvojena terminologija koja se koristi
u Zakonu, a izbrisane su odredbe člana 7, kojima
je bila propisana sadržina finansijskih izve-
štaja.
Napomena vezana za COVID-19: Vlada je na
sednici održanoj 28. marta 2020. godine do-
nela Uredbu o pomeranju rokova za podnošenje
godišnjih finansijskih izveštaja korisnika
budžetskih sredstava i korisnika sredstava or-
ganizacija za obavezno socijalno osiguranje za
vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti
COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2, ko-
jom se utvrđuje pomeranje rokova za podnošenje
godišnjih finansijskih izveštaja direktnih
korisnika sredstava budžeta Republike Srbije,
odnosno budžeta autonomnih pokrajina i jedini-
ca lokalne samouprave, završnih računa budžeta
Republike Srbije, budžeta autonomnih pokraji-
na, budžeta jedinica lokalne samouprave i orga-
nizacija za obavezno socijalno osiguranje, kao
i konsolidovanog izveštaja Republike Srbije i
konsolidovanih izveštaja gradova za 2019. go-
dinu. Navedeni rokovi propisani su odredba-
ma člana 78. stav 1. Zakona o budžetskom sistemu
(„Sl. glasnik RS”, br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11,
93/12, 62/13, 63/13 – ispravka, 108/13, 142/14,
68/15 – dr. zakon, 103/15, 99/16, 113/17, 95/18,
31/19 i 72/19 – dalje: Zakon) za vreme vanrednog
stanja nastalog usled bolesti COVID-19 izazva-
ne virusom SARS-CoV-2.
Rokovi iz člana 78. stav 1. Zakona pomeraju se
prema sledećem kalendaru:
1) rok iz tačke 1) podtačka (2) pomera se na rok od
petnaest radnih dana od dana prestanka vanrednog
stanja;
2) rokovi iz tačke 1) podt. (3)–(7) pomeraju se za
broj kalendarskih dana trajanja vanrednog stanja,
uz dodatnih petnaest radnih dana od dana prestan-
ka vanrednog stanja;
3) rok iz tačke 2) podtačka (2) pomera se na rok od
petnaest radnih dana od dana prestanka vanrednog
stanja;
4) rokovi iz tačke 2) podt. (3)–(6) pomeraju se za
broj kalendarskih dana trajanja vanrednog stanja,
uz dodatnih petnaest radnih dana od dana prestan-
ka vanrednog stanja.
Uredba je objavljena u „Službenom glasniku RS”
br. 47/2020 od 28. 3. 2020. godine, kada je i stupila
na snagu.
1.6 Poslovne knjige
Izmenama odredbi koje se odnose na poslovne
knjige izvršeno je upodobljavanje naziva insti-
tucija i podzakonskog akta postojećim, dok su-
ština odredbi nije menjana.
1.7 Računovodstvene isprave
Odredbe člana 16. preformulisane su i usagla-
šene sa propisima kojima je uređen elektronski
dokument i elektronska identifikacija, kao što
je Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj
identifikaciji i uslugama od poverenja u elek-
tronskom poslovanju („Sl. glasnik RS” br. 94/17).
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 149
BUDŽETSKI KORISNICI
U skladu sa odredbama člana 16. računovodstve-
na isprava predstavlja javnu ispravu koja pred-
stavlja pisani dokument ili elektronski zapis
o nastaloj poslovnoj promeni, a obuhvata sve po-
datke potrebne za knjiženje u poslovnim knjigama,
tako da iz računovodstvene isprave nedvosmisle-
no mogu da se saznaju osnov, vrsta i sadržaj poslov-
ne promene.
Faktura (račun) kao računovodstvena isprava,
sastavljena i dostavljena u elektronskom obliku,
mora da bude potvrđena od strane odgovornog lica,
koje svojim potpisom ili drugom identifikaci-
onom oznakom potvrđuje njenu verodostojnost u
skladu sa zakonom.
Prema Zakonu o elektronskom dokumentu, elek-
tronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja
u elektronskom poslovanju, identifikacioni po-
daci predstavljaju skup podataka na osnovu kojih
je moguće jednoznačno utvrditi identitet pravnog
lica, fizičkog lica ili fizičkog lica u svojstvu
registrovanog subjekta. Identifikacioni poda-
ci su podaci koji se u okviru usluge elektronske
identifikacije koriste za utvrđivanje identite-
ta korisnika – ime i prezime fizičkog lica, odno-
sno naziv pravnog lica, korisničko ime, lozinka
i drugi podaci. Identitet mora da bude utvrđen
jednoznačno, što znači da je neophodno utvrditi
da je skup identifikacionih podataka jedinstven
za jednog korisnika. Elektronska identifikacija
predstavlja postupak korišćenja ličnih identi-
fikacionih podataka u elektronskom obliku koji
jednoznačno određuju pravno lice, fizičko lice
ili fizičko lice u svojstvu registrovanog subjek-
ta (više o ovome možete pročitati u tekstu koji
je objavljen u „Poslovnom savetniku” broj 24/2018,
pod naslovom „Elektronsko poslovanje – regulati-
va i praksa”).
Odredbe člana 16. Uredbe, koje se odnose na
fakturu (račun) kao računovodstvenu ispravu
u elektronskom obliku, primenjivaće se počev
od 1. jula 2021. godine.
Knjiženja u poslovnim knjigama vrše se na
osnovu validnih računovodstvenih dokumenata
o nastaloj poslovnoj promeni i drugom događaju.
Računovodstvena isprava sastavlja se u potreb-
nom broju primeraka, na mestu i u vreme nastanka
poslovnog događaja. Prema tome, u knjigovodstvu
se evidentiraju (knjiže) samo poslovne promene
koje su stvarno nastale, o čemu postoji zvanična
(verodostojna) dokumentacija. Pisani dokaz da je
nastala neka promena u sredstvima ili obavezama
korisnika budžetskih sredstava, koja može da služi
kao osnova za knjiženje, zove se računovodstvena
isprava, odnosno dokument za knjiženje poslovne
promene i pravdanje. Pored toga, računovodstvena
isprava mora da sadrži sve podatke potrebne za
pravilno knjiženje u poslovnim knjigama. Doku-
mentacija mora jasno da prikaže osnov poslovne
promene da bi ista mogla da se proknjiži na odgo-
varajućem kontu glavne knjige.
Knjigovodstvena dokumentacija, pored toga
što je osnov za knjiženje, omogućava i efika-
snu i potpunu kontrolu sprovedenih knjiženja
u poslovnim knjigama, kao i kontrolu ukupnog
poslovanja korisnika, koju sprovode kontrolni
organi unutar korisnika (interna kontrola i
revizija), odnosno drugi državni organi, a pr-
venstveno Državna revizorska institucija i
Ministarstvo finansija preko Sektora za bu-
džetsku inspekciju.
Osnovni elementi knjigovodstvenog dokumen-
ta su: naziv dokumenta (ček, nalog za isplatu, fak-
tura, trebovanje i sl.); datum izdavanja, sadržina
poslovne promene (prodaja – nabavka, količina,
naziv, cena, vrednost i sl.); potpisi ovlašćenih
lica za učešće u poslovnoj promeni i overe is-
tog od strane ovlašćenih lica korisnika (pečat
i potpis). Isprava mora biti potpisana od stra-
ne lica koje je istu sastavilo, lica sa suprotnim
interesima (lice koje prima i lice koje daje novac
ili materijal), lica koje je ispravu kontrolisalo
i lica koje je odgovorno za nastalu poslovnu pro-
menu. Funkcije ovih lica, kao i funkcije naredbo-
davca, računopolagača i internih kontrolora ne
mogu da se poklapaju (član 72. Zakona o budžetskom
sistemu).
Računovodstvena isprava mora da bude potpisa-
na od strane lica koje je ispravu sastavilo, lica
koje je ispravu kontrolisalo i lica odgovornog za
nastalu poslovnu promenu i drugi događaj, s tim
što se dostavlja na knjiženje narednog dana, a naj-
kasnije u roku od dva dana od dana nastanka poslov-
ne promene i drugog događaja. Lica odgovorna za
sastavljanje i kontrolu računovodstvenih isprava
svojim potpisom na ispravi garantuju da je isti-
nita i da verno prikazuje poslovnu promenu.
Korisnici budžetskih sredstava i organizacije
obaveznog socijalnog osiguranja, kao i korisnici
sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osi-
guranje, internim opštim aktom (Pravilnik o
150 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
organizaciji budžetskog računovodstva i računo-
vodstvenim politikama) definišu:
hhorganizaciju računovodstvenog sistema (orga-
nizacija, osnov za vođenje budžetskog računovod-
stva, poslovne knjige i računovodstvene isprave);
hhinterne računovodstvene kontrolne postupke;
hhlica koja su odgovorna za zakonitost, isprav-
nost i sastavljanje isprava o poslovnoj promeni
i drugom događaju, odnosno utvrđivanje odgovor-
nosti zaposlenih koji obavljaju računovodstvene
poslove;
hhkretanje računovodstvenih isprava, kao i rokove
za njihovo sastavljanje i dostavljanje na knjiženje.
Iako nije decidirano navedeno u Uredbi,
potrebno je da se internim aktom definiše i
usklađivanje poslovnih knjiga, popis imovine
i obaveza, usaglašavanje potraživanja i oba-
veza i sastavljanje i dostavljanje finansijskih
izveštaja, kao i druga pitanja vezana za budžetsko
računovodstvo.
Važno je napomenuti važnost ovog normativ-
nog akta i preduzeti sve mere da nadležni organi
korisnika budžetskih sredstava navedeni akt done-
su, s obzirom na to da se prilikom vršenja kontro-
le poslovanja od strane budžetske inspekcije, ali
i drugih kontrolnih organa među prvim aktima
traži upravo taj.
Računovodstvene isprave knjiže se istog dana,
a najkasnije narednog dana od dana dobijanja raču-
novodstvene isprave.
1.8 Zaključivanje poslovnih knjiga i čuvanje
računovodstvenih isprava
Odredbe članova 17–19. Uredbe, kojima su ure-
đeni zaključivanje poslovnih knjiga i čuvanje ra-
čunovodstvenih isprava, usklađivanje poslovnih
knjiga, popis imovine i obaveza i usaglašavanje
potraživanja i obaveza, kao i uslovi za vođenje
poslovnih knjiga, terminološki su upodobljene
Zakonu o budžetskom sistemu i njegovim podzakon-
skim aktima.
Poslovne knjige zaključuju se na kraju budžetske
godine – posle sprovedenih knjiženja svih ekonom-
skih transakcija i obračuna, a najkasnije do roka
za dostavljanje finansijskih izveštaja. Poslovne
knjige mogu da se zaključuju i u toku budžetske godi-
ne: kada su u pitanju statusne promene, prestanak
poslovanja korisnika budžetskih sredstava i u dru-
gim sličnim slučajevima. Poslovne knjige koje se
koriste više od jedne godine zaključuju se po pre-
stanku njihovog korišćenja.
Po izvršenom usklađivanju knjigovodstvenog
stanja sa stvarnim stanjem i sprovedenih knjiže-
nja po osnovu tog usaglašavanja u glavnoj knjizi
(tzv. predzaključni stavovi za knjiženje) pristu-
pa se zatvaranju glavne knjige – izravnanju prome-
ta dugovne i potražne strane konta glavne knjige.
Izravnanje se sprovodi na sledeći način: razlika
između dugovne i potražne strane jednog konta
prenosi se na manju stranu istog konta. Kod konta
aktive i konta rashoda i izdataka leva strana će po
pravilu biti veća od desne, odnosno „duguje” biće
veće od „potražuje”, pa će se ta razlika (saldo) une-
ti na desnu – potražnu stranu, čime se postiže
izravnanje. Na drugoj strani, na kontima pasive
i kontima prihoda i primanja desna strana biće
veća od leve, odnosno „potražuje” biće veće od
„duguje”, pa će se saldo tih konta preneti na levu –
dugovnu stranu, čime se opet postiže izravnanje.
Prvo se vrši izravnanje, odnosno zaključivanje
obračunskih konta uspeha (prihoda i primanja, kao
i rashoda i izdataka), a zatim bilansnih konta stanja
(koja će se naći u bilansu stanja). Tako se „vrši za-
tvaranje” konta glavne knjige, čime su salda svih kon-
ta svedena na nulu. Na ovaj zatvorena je glavna knjiga
korisnika, pa više ne može da se koristi za knjiže-
nje poslovnih promena u toj poslovnoj godini.
Prilikom izrade godišnjih finansijskih iz-
veštaja, odnosno završnog računa za prethodnu
godinu, zaključnim knjiženjima treba zatvoriti
pojedina subanalitička konta klase 400000, 500000,
700000 i 800000, uz odobrenje, odnosno zaduženje
konta 321111 – Obračun prihoda i primanja, ras-
hoda i izdataka poslovanja, dok se subanalitička
konta klase 600000 i 900000 zatvaraju međusobnim
zaduženjem, odnosno odobrenjem odgovarajućih
konta u okviru tih klasa. Zatvaranjem subanali-
tičkih konta na prethodno navedeni način u po-
slovnim knjigama ostaju na kraju prethodne godine
salda subanalitičkih konta klase 000000, 100000,
200000 i 300000, koja se bilansiraju u obrascu 1 –
Bilans stanja na dan 31. 12. prethodne godine.
Sugestija je da se istovremenim knjiženjem
zaključe sva subanalitička konta u ove četiri
klase. To je moguće sprovesti na sledeći način: da
bi stanja na bilansnim kontima imala bilansnu
ravnotežu (između na jednoj strani aktivnih kon-
ta i na drugoj strani pasivnih konta) potrebno je
da zaključno knjiženje na klasama 000000, 100000,
200000 i 300000 predstavlja nalog koji je u ravno-
teži (zbir svih dugovnih knjiženja mora da bude
jednak zbiru svih potražnih knjiženja).
MAJ 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 151
BUDŽETSKI KORISNICI
Primer: Zaključna knjiženja
Konto: Potraživanje od kupaca
Datum Broj NZK Opis
Promet
Duguje Potražuje
18. 3. 2019. 039 Po fakturi br. 345/2019 204.500
25. 6. 2019. 139 Izvod UT od 25. 6. 2019. 200.000
31. 12. 2019. Saldo za izravnanje 4.500
Svega: 204.500 204.500
Potpis ovlašćenih lica
Konto: Obaveze prema dobavljačima
Datum Broj NZK Opis
Promet
Duguje Potražuje
25. 1. 2019. 013 Po fakturi br. 12/2019 120.000
12. 3. 2019. 056 Izvod UT od 12. 3. 2019. 100.000
31. 12. 2019. Saldo za izravnanje 20.000
Svega: 120.000 120.000
Potpis ovlašćenih lica
Rokovi za čuvanje računovodstvenih isprava i
poslovnih knjiga propisani su odredbama člana 17.
stav 4. Računovodstvene isprave i poslovne knji-
ge čuvaju se u poslovnim prostorijama korisnika
budžetskih sredstava i organizacija obaveznog so-
cijalnog osiguranja, kao i korisnika sredstava Re-
publičkog fonda za zdravstveno osiguranje, i to na:
1) 50 godina – finansijski izveštaji,
2) 10 godina – dnevnik, glavne knjige, pomoćne
knjige i evidencije,
3) 5 godina – izvorna dokumentacija i prateća do-
kumentacija,
4) trajno – evidencije o zaradama.
Finansijski izveštaji, poslovne knjige i ra-
čunovodstvene isprave čuvaju se u originalu ili
drugom obliku arhiviranja, u skladu sa zakonom.
Vreme čuvanja počinje da se računa od poslednjeg
dana budžetske godine na koju se računovodstvene
isprave i poslovne knjige odnose.
1.9 Kaznene odredbe
Članom 20. Uredbe bile su propisane novčane
kazne i prekršajna odgovornost lica u finansij-
skoj službi korisnika budžetskih sredstava za ne-
poštovanje odredbi ove uredbe.
Brisanje kaznenih odredbi iz Uredbe odgo-
vorna lica u računovodstvu ne oslobađa od odgo-
vornosti, imajući u vidu da je odredbama člana
18. Zakona o prekršajima („Sl. glasnik RS”, br.
65/13, 13/16 i 98/16 – Odluka US) propisana od-
govornost fizičkog lica za prekršaj, koji može
da mu se pripiše u krivicu zato što je bilo ura-
čunljivo i učinilo prekršaj sa umišljajem ili
iz nehata, a bilo je svesno ili je bilo dužno i mo-
glo da bude svesno da je takav postupak zabranjen.
Pomenute odredbe primenjuju se i na odgovorna
lica u državnom organu, organu teritorijalne
autonomije i jedinice lokalne samouprave, ako
ovim zakonom nije drugačije određeno. PS
3
DECENIJE