Funkcija Budžetske inspekcije je inspekcijska kontrola primene zakona u oblasti materijalno-finansijskog poslovanja i namenskog i zakonitog korišćenja sredstava korisnika budžetskih sredstava, organizacija, preduzeća, pravnih lica i drugih subjekata iz čl. 84. i 85. Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS”, br. 54/09… i 72/19)
Skip to PDF contentDipl. pravnik Slobodanka Kelečević, viši budžetski inspektor u Ministarstvu finansija
Nepravilnosti utvrđene kontrolom
zakonitog i namenskog korišćenja
sredstava
Uvod
ČLANAK POČINJE NIŽE NA STRANI
Funkcija Budžetske inspekcije je inspekcijska
kontrola primene zakona u oblasti materijalno-finansijskog
poslovanja
i
namenskog
i
zakonitogkorišćenja
sredstava
korisnika
budžetskih
sredstava,
organizacija,
preduzeća,
pravnih
lica i
drugih
subjekata
iz
čl.
84.
i
85.
Zakona
o
budžetskom
sistemu
(„Sl. glasnik
RS”,
br. 54/09… i 72/19):
▶ javnih preduzeća osnovanih od strane Republike
Srbije, pravnih lica osnovanih od strane tih javnih
preduzeća,
pravnih
lica nad
kojima
Republika
Srbija
ima
direktnu
ili
indirektnu
kontrolu
nad
više
od
50%
kapitala
ili
više
od
50%
glasova
u
upravnom
odboru,
kao
i
drugih
pravnih
lica
u
kojima
javna
sredstva
čine
više
od
50% ukupnog
prihoda;
▶ autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave,
javnih
preduzeća
osnovanih
od
strane
lokalne
vlasti,
pravnih
lica osnovanih
od
strane
tih javnih
preduzeća,
pravnih
lica nad
kojima
lokalna
vlast
ima
direktnu
ili
indirektnu
kon-
trolu nad više od 50% kapitala ili više od 50%
glasova u upravnom odboru, kao i drugih pravnih
lica u kojima javna sredstva čine više od 50%
ukupnog prihoda;
▶ pravnih lica i drugih subjekata kojima su direktno
ili
indirektno
doznačena
budžetska
sredstva
za
određenu
namenu,
pravnih
lica i drugih
subjekata
koji
su
učesnici
u poslu
koji
je predmet
kontrole
i
subjekata
koji
koriste
budžetska
sredstva
po
osnovu
zaduživanja,
subvencija,
ostale
državne
pomoći
u bilo
kom
obliku,
donacija,
dotacija
i dr.
U postupku kontrole Budžetska inspekcija poštuje
načela
zakonitosti,
efikasnosti
i ekonomičnosti,
načelo
ocene
dokaza
i druga
načela,
pri
čemu
je
samostalna
u
vođenju
postupka
i
donošenju
nalaza
na
osnovu
činjenica utvrđenih
kontrolom,
a
sve
u cilju
obavljanja
kontrole
na
zakonit
i kvalitetan
način.
Postupak kontrole vrši se pregledom poslovnih
knjiga,
izveštaja,
evidencija
i druge
dokumentacije
kontrolisanog
subjekta
kako
bi
se
utvrdilo
APRIL 2020.
●
POSLOVNI SAVETNIK
157
158
BUDŽETSKI KORISNICI
da li je subjekt kontrole prilikom obavljanja svoje
delatnosti
namenski
i zakonito
trošio
sredstva.
U ovom tekstu biće prikazane najčešće nepravilnosti
prilikom
korišćenja
javnih
sredstava
koje
je Budžetska
inspekcija
konstatovala
u
postupku
kontrole
zakonitog
i
namenskog
korišćenja
sredstava.
1 K
Obaveza korisnika javnih sredstava je da
sredstva kojima raspolažu koriste zakonito i
namenski, poštujući principe odgovornosti,
ekonomičnosti i efikasnosti. Obaveza zakonitog
i namenskog
korišćenja
sredstava
utvrđena
je
odredbama Zakona o budžetskom sistemu.
Javna sredstva su sredstva na raspolaganju i
pod kontrolom Republike Srbije, lokalne vlasti
i organizacija za obavezno socijalno osiguranje.
Zakonom o budžetskom sistemu regulisan je način
sticanja i korišćenja javnih sredstava.
Korisnici javnih sredstava obezbeđuju sredstva
za
obavljanje
svoje
delatnosti
upotrebom
javnih
sredstava,
sticanjem
prihoda
i primanja
bilo
obavljanjem
izvornih
i poverenih
poslova
bilo
transferima
iz budžeta,
ustupljenim
prihodima
od
strane
Republike,
donacijom,
finansijskom
pomoći
u
vidu
projekata
od
Evropske
unije,
zakupom
i dr.
Zakonom o budžetu, odlukama o budžetu i finansijskim
planovima
organizacija
za
obavezno
socijalno
osiguranje
procenjuju
se
prihodi
i primanja,
utvrđuju
rashodi
i
izdaci,
kao
i
izvršavanje
budžeta.
Opredeljena
sredstva
raspoređuju
se
prema
ekonomskoj
kvalifikaciji
za
koju
namenu
će se
koristiti.
Zakonom o budžetskom sistemu propisano je da se
javni prihodi i primanja uvode zakonom, odnosno
odlukom skupštine lokalne vlasti u skladu sa zakonom.
Zakonom
je utvrđena
vrsta
javnih
prihoda,
doprinosa,
naknada,
prihoda
nastalih
upotrebom
javnih sredstava, koji su namenjeni za finansira-
nje nadležnosti Republike Srbije, autonomnih
pokrajina, jedinica lokalne samouprave i organizacija
za
obavezno
socijalno
osiguranje.
Visina
javnih
prihoda
i primanja
utvrđuje
se
zakonom,
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
odnosno aktom nadležnog organa u skladu sa ovim
i posebnim zakonima.
Javni prihodi su svi prihodi ostvareni
obaveznim plaćanjima poreskih obveznika,
pravnih i fizičkih lica koja koriste određeno
javno
dobro
ili
javnu
uslugu,
kao i svi drugi
prihodi
koje
ostvaruju
korisnici
javnih
sredstava
i sredstava
organizacija
za
obavezno
socijalno
osiguranje.
Zakonom o budžetskom sistemu propisani su javni
rashodi
i izdaci,
kao i odgovornost
za
sprovođenje
fiskalne
politike
i
upravljanje
javnom
imovinom,
prihodima
i rashodima
i izdacima.
Namenski
prihodi
i
primanja
su
javni
prihodi,
odnosno
primanja
čiji su
korišćenje
i namena
utvrđeni
ugovorom
o donaciji,
kreditu,
odnosno
zajmu, kao i sredstva samodoprinosa čija se namena
utvrđuje odlukom jedinice lokalne samouprave.
Direktni korisnici sredstava na osnovu Zako-
na o budžetu ili odluke o budžetu opredeljuju indirektnim
korisnicima
sredstva
za
određene
namene
u
skladu
sa
zakonom,
kao i namenske
transfere
za
obavljanje
određenih
poslova
u okviru
njihovog
izvornog
ili
poverenog
delokruga.
Ova
obaveza
proističe
iz člana
50. Zakona
o budžetskom
sistemu,
kojim
je propisano
da u roku
od
trideset
dana
od
dana
stupanja
na
snagu
zakona,
odnosno
odluke
o
budžetu
direktni
korisnici
budžetskih
sredstava
koji
su
u budžetskom
smislu
odgovorni
za
indirektne
korisnike
budžetskih
sredstava
vrše
raspodelu
sredstava
indirektnim
korisnicima
u
okviru
svojih
odobrenih
aproprijacija
i o tome
obaveštavaju
svakog
indirektnog
korisnika.
Direktnom
korisniku
budžetskih
sredstava
koji
ne
postupi
u skladu
sa
ovim
odredbama
neće
se
dozvoliti
korišćenje
aproprijacija.
Direktni i indirektni korisnici budžetskih
sredstava
koji
donose
finansijske
planove
na
osnovu
zakona
dužni
su
da svoje
finansijske
planove
usklade
sa
odobrenim
aproprijacijama
u
budžetu.
Dakle,
korisnici
budžetskih
sredstava
prilikom
izvršenja
budžeta,
odnosno
prenos
i
raspodelu
sredstava
moraju
da vrše
isključivo
sa
aproprijacije
ekonomske
klasifikacije
na
kojoj
su
opredeljena sredstva za određenu namenu.
Shodno tome, obaveze koje preuzimaju direktni
odnosno
indirektni
korisnici
budžetskih
sredstava
i korisnici
sredstava
organizacija
za obavezno socijalno osiguranje moraju da odgovaraju
aproprijaciji
koja
im
je
odobrena
za
tu
namenu
u toj
budžetskoj
godini,
što
je propisano
članom
54.
stav
1.
Zakona
o
budžetskom
sistemu,
osim
u
slučaju
kad
preuzimaju
obaveze
po
ugovoru
koji
se
odnosi
na
kapitalne
izdatke
i zahteva
plaćanje
u više
godina
na
osnovu
predloga
ministarstva
nadležnog
za
poslove
finansija,
odnosno
organa
nadležnog
za
poslove
finansija,
uz
saglasnost
Vlade,
nadležnog
izvršnog
organa
lokalne
vlasti,
odnosno
upravnog
odbora
organizacije
za
obavezno
socijalno
osiguranje
za
obaveze
koje
se
finansiraju
iz sredstava
obaveznog
socijalnog
osiguranja.
U ovom
slučaju
korisnici
mogu
da preuzmu
obaveze
po
ugovoru
samo
za
kapitalne
projekte
u skladu
sa
predviđenim
sredstvima
iz pregleda
planiranih
kapitalnih
izdataka
budžetskih
korisnika
za
tekuću i naredne dve budžetske godine u opštem
delu budžeta za tekuću godinu, odnosno finansijskom
planu
organizacije
za
obavezno
socijalno
osiguranje,
uključujući
i
potrebna
sredstva
do
završetka
kapitalnih
projekata,
odnosno
nakon
tri
fiskalne
godine.
Nepoštovanjem aproprijacija stvaraju se veće
i neplanirane obaveze i korisnik ne izmiruje
obaveze redovno i u zakonom propisanom roku, iz
čega proizlazi neodgovorno i neefikasno poslovanje,
što
povlači
odgovornost
funkcionera,
odnosno
rukovodioca
korisnika
sredstava.
2 U
2.1 U
Kontrolom primene navedenih odredbi Zakona
o budžetskom sistemu uočeno je da su veoma česte
nepravilnosti pri zakonitom i namenskom korišćenju
raspoređenih
sredstava,
odnosno
preuzimanja
obaveza
u okviru
odobrenih
aproprijacija
koje
su
im namenski
odobrene.
Prilikom kontrole zakonitog i namenskog
trošenja sredstava polazi se od utvrđivanja načina
sticanja
prihoda
i primanja
i osnova
sticanja
prihoda
i primanja,
kao i na
koji
način
je
korisnik vršio raspodelu stečenih prihoda i
primanja. Tako je u smislu pravilnosti korišćenja
odobrenih
i raspoređenih
aproprijacija
po
ekonomskim
klasifikacijama
koje
pripadaju
kontrolisanom
korisniku
za
budžetsku
godinu
i raspo-
BUDŽETSKI KORISNICI
ređene su od strane direktnog korisnika u skladu
sa članom 50. Zakona o budžetskom sistemu, koji je u
budžetskom smislu odgovoran za rad indirektnog
korisnika i vrši raspodelu sredstava indirektnim
korisnicima
u okviru
odobrenih
aproprijacija,
pa
o tome
obaveštava
indirektne
korisnike
po
dobijenoj
saglasnosti
Uprave
za
trezor,
u postupku
kontrole
kontrolisani
korisnik
dužan
da
o raspredu
aproprijacija
dostavi
dokaz.
Takođe,
indirektni
korisnik
je
dužan
da dokaže
da je
sve
poslovne
promene
vršio
u skladu
sa
raspoređenim
aproprijacijama
i da u svojim
poslovnim
knjigama
evidentira
rashode
u skladu
sa
raspoređenim
aproprijacijama.
Na osnovu podataka iz knjigovodstvene evidencije,
odnosno
upoređivanjem
iznosa
prenetih
i
utrošenih
sredstava
po
nameni
(poziciji)
utvrđuje
se
zakonito
i
nenamensko
korišćenje
sred-
stava nastalo na određenim pozicijama rashoda
(klasa 4) ili izdataka za nefinansijsku imovinu
(klasa 5).
Važno je istaći da prilikom utvrđivanja
namenskog korišćenja sredstava nije dovoljno
samo dokazati da je raspodela sredstava izvršena
u okviru
opredeljene
aproprijacije
ili
da su
sredstva
preneta
za
određenu
namenu,
već
je potrebno
i dokazati
da su
ta
sredstva
zakonito
i
namenski
iskorišćena
tako
što
će korisnik
prikazati
ugovor,
račune,
otpremnicu,
zapisnik
o prijemu
robe,
zapisnik
o primopredaji
obavljenog
posla
po
zaključenom
ugovoru
i dr.
U slučajevima kada korisnici sredstava u
okviru opredeljene aproprijacije utroše sredstva
za
drugu
namenu,
čini
se
povreda
odredaba
člana
56.
stav
4.
Zakona
o
budžetskom
sistemu,
kojima
je propisano
da preuzete
obaveze
čiji je
iznos
veći
od
iznosa
sredstava
predviđenog
budžetom,
odnosno
finansijskim
planom
ili
koje
su
nastale
u suprotnosti
sa
ovim
zakonom
ili
drugim
propisom
ne
mogu
da se
izvršavaju
na
teret
konsolidovanog
računa
trezora
Republike
Srbije,
odnosno
lokalne
vlasti.
Odredbama člana 56. stav 2. Zakona o budžetskom
sistemu propisano je da korisnici budžetskih
sredstava preuzimaju obaveze na osnovu pisanog
ugovora ili drugog pravnog akta, ukoliko zakonom
nije drugačije propisano. Kontrolom primene ove
odredbe Zakona uočeno je da se obaveze izmiruju na
osnovu računa/fakture, pri čemu nije zaključen
APRIL 2020.
●
POSLOVNI SAVETNIK
159
160
BUDŽETSKI KORISNICI
pisani ugovor kojim bi se regulisao predmet ugovora
i druga
prava
i obaveze
ugovornih
strana.
Međutim, uočeni su i slučajevi da korisnik
budžetskih sredstava izmiri obavezu na osnovu
ispostavljenog računa/fakture, pa tek posle
obavljenog posla i plaćenog računa zaključi
pisani ugovor kojim reguliše međusobna prava
i obaveze sa drugom ugovornom stranom onako
kako je već izvršena usluga ili radovi i kako je
izdata faktura plaćena.
Na ovaj način postupljeno je suprotno navedenim
odredbama
Zakona,
čime
odgovorno
lice,
zavisno
od
visine
iznosa
i načina
raspolaganja
sredstvima,
čini prekršaj
ili
krivično
delo.
Takođe,
odredbama
člana
57. Zakona
o budžetskom
sistemu
propisano
je da ugovori
o nabavci
do-
bara, finansijske imovine, pružanju usluga ili
izvođenju građevinskih radova, koje zaključuju
direktni i indirektni korisnici budžetskih
sredstava i korisnici sredstava organizacija
za obavezno socijalno osiguranje, moraju da budu
zaključeni u skladu sa propisima koji regulišu
javne nabavke.
Za zakonito i namensko korišćenje sredstava
na osnovu člana 71. stavovi 1. i 2. Zakona o budžetskom
sistemu
odgovoran
je funkcioner,
odnosno
rukovodilac
direktnog
odnosno
indirektnog
korisnika
budžetskih
sredstava.
Odredbama
člana
71.
stavovi
1. i 2. Zakona
o budžetskom
sistemu
propisano
je da je funkcioner,
odnosno
rukovodilac
direktnog
odnosno
indirektnog
korisnika
budžetskih
sredstava
odgovoran
za
preuzimanje
obaveza
i
njihovu
verifikaciju,
zatim
za
izdavanje
naloga
za
plaćanje
koje
treba
izvršiti
iz
sredstava
organa
kojim
rukovodi
i izdavanje
naloga
za
uplatu
sredstava
koja
pripadaju
budžetu,
kao i za
zakonitu,
namensku,
ekonomičnu
i efikasnu
upotrebu
budžetskih
aproprijacija.
2.2 G
Sredstva za troškove
U poslovnim knjigama škola je iskazala pri-
hode od sredstava doznačenih iz budžeta opštine,
koji su evidentirani u analitičkim evidenci-
jama konta 733121 – Tekući transferi od drugih
nivoa vlasti. Nalogom za knjiženje evidentirani
su
prihodi
po
izvodu
podračuna
škole
otvorenog
za
poslovanje
budžetskim
sredstvima
na
kontu
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
733121/2 – Tekući transferi iz budžeta opštine,
sa naznakom „plaćeni troškovi”. Na izvodu je naznačeno
da su
sredstva
doznačena
sa
ekonomske
klasifikacije
463111 – Tekući
transferi
iz
budžeta
opštine,
pri
čemu
je
uz
izvod
priložena
i
specifikacija
iz koje
se
vidi
da
su
sredstva
doznačena
sa
odobrene
aproprijacije
– ekonomske
klasifikacije
4212 – Stalni
troškovi.
Sredstva iz opštinskog budžeta na podračun
škole, koji je otvoren za budžetska sredstva, evidentirana
su
u poslovnim
knjigama
na
prihodima
na
navedenom
analitičkom
kontu
733121/2, sa
naznakom
„plaćeni
troškovi”,
a nisu
otvorena
subanalitička
konta
za
evidentiranje
doznačenih
sredstava
po
namenama
(ekonomskoj
klasifikaciji)
za
koje
su
primljena
u smislu
člana
14.
stav
1.
tačka
7)
Uredbe
o
budžetskom
računovod-
stvu („Sl. glasnik RS”, br. 125/03 i 12/06).
Sredstva za troškove prevoza
U poslovnim knjigama škola je na kontu 413151
– Troškovi prevoza na posao i sa posla zaposlenih
iskazala samo sredstva u iznosu koji se odnosi
na plaćanje dobavljaču sa podračuna za sopstvena
sredstva po izvodu za usluge prevoza na posao i sa
posla za zaposlenog. Sredstva za ovu namenu doznačena
su
iz opštinskog
budžeta.
Plaćanje dobavljačima iz doznačenih sredstava
za naknade troškova prevoza na posao i sa posla
zaposlenih (markica) nije evidentirano u poslovnim
knjigama
na
propisani
konto
413151, već
je
plaćanje
za
naknade
troškova
prevoza
na
posao
i
sa
posla
zaposlenih
evidentirano
u poslovnim
knjigama
na
troškovima
putovanja
u
okviru
redovnog
rada,
na
analitičkim
kontima
u okviru
sintetičkog
konta
422100.
Evidentiranje troškova naknada prevoza na
posao i sa posla zaposlenih na kontu 422321 nije
u skladu sa odredbama člana 14. Pravilnika o
klasifikacionom kontnom okviru i Kontnom
planu za budžetski sistem jer je istim uređeno
da se na kontu 422321 evidentiraju troškovi pu-
tovanja u okviru redovnog rada, a istim članom
ovog pravilnika uređeno je da se naknada troškova
na
posao
i sa
posla
evidentira
na
kontu
413151,
u vezi
sa
članom
9. stav
2. Uredbe
o budžetskom
računovodstvu.
Zbog navedenog pogrešnog evidentiranja isplaćenih
naknada
za
prevoz
na
posao
i
sa
posla
zaposlenih
na
troškove
za
službena
putovanja
u
okviru
redovnog
rada
u poslovnim
knjigama
i finansijskim
izveštajima
za
budžetsku
godinu
manje
su
iskazani
troškovi
za
isplaćene
naknade
prevoza
na
posao
i sa
posla
zaposlenih
na
propisanom
kontu
413151,
a
više
su
iskazani
troškovi
putovanja
u
okviru
redovnog
rada
na
kontu
422321
u
istom
iznosu.
Na
ovaj
način
postupljeno
je suprotno
i
odredbama
člana
79. Zakona
o budžetskom
sistemu,
kojima
je propisano
da
godišnji
finansijski
izveštaji
moraju
da budu
u skladu
sa
budžetskom
klasifikacijom,
s tim da se
finansijski
rezultat
u
tim
izveštajima
utvrđuje
saglasno
međunarodnim
računovodstvenim
standardima
za
javni
sektor
–
gotovinska
osnova,
čime
je počinjen
prekršaj
iz
člana
103. stav
1. tačka
6) istog
zakona.
2.3 Os
Nenamenski utrošak sredstava
U postupku kontrole realizacije projekta
utvrđeno je da je kontrolisani subjekt nenamenski
utrošio sredstva kapitalnog namenskog transfera
za
sufinansiranje
projekta,
koja
su
uplaćena
u
korist
preduzeća
/ izvođača
radova
po
ispostavljenoj
fakturi,
a
na
osnovu
zaključenog
ugovora
sa
tim
preduzećem.
Nenamensko korišćenje sredstava, koje povlači
prekršajnu
odgovornost
odgovornog
lica korisnika
budžetskih
sredstava
iz člana
103. stav
1.
tačka
4)
Zakona
o
budžetskom
sistemu,
u
vezi
sa
članom
71. istog
zakona,
ogleda
se
u tome
da obaveza
potiče
iz perioda
koji
je prethodio
zaključenju
ugovora
o sufinansiranju
projekta,
pri
čemu
predmet
ovog
ugovora
nije izvođenje
radova
po
projektu,
već
konsultantske
usluge.
Isplata bez dokaza o izvršenoj usluzi
Na kontu 511451 – Projektna dokumentacija
evidentirana je isplata po ispostavljenim računima
izvršioca
usluge.
Za prethodno
navedene
račune
nisu
pruženi
na
uvid
dokazi
da
je
usluga
izvršena
i nisu
dati
na
uvid
nalozi
za
plaćanje,
odnosno
zahtev
za
plaćanje
i
transfer
sredstava,
tako
da se
ne
može
utvrditi
da li je plaćanje
iz-
vršeno kako je evidentirano u knjigovodstvenoj
evidenciji, jer evidencija nije formirana na bazi
verodostojne dokumentacije.
Plaćanjem obaveza na ovaj način postupljeno
je suprotno odredbama člana 58. stav 2. Zakona o
BUDŽETSKI KORISNICI
budžetskom sistemu, kojima je propisano da pravni
osnov u skladu sa zakonom i iznos preuzetih obaveza,
koji
proističu
iz izvorne
računovodstvene
dokumentacije,
moraju
da budu
sačinjeni
i potvrđeni
u
pisanoj
formi
pre
plaćanja
obaveze
iz člana
71.
stavovi
1. i 2. Zakona
o budžetskom
sistemu,
kojima
je
regulisana
odgovornost
funkcionera,
odnosno
rukovodioca
direktnog
odnosno
indirektnog
korisnika
budžetskih
sredstava
za
preuzimanje
obaveza
i njihovu
verifikaciju,
zatim
za
izdavanje
naloga
za
plaćanje
koje
treba
izvršiti
iz sredstava
organa
kojim
rukovodi
i izdavanje
naloga
za
uplatu
sredstava
koja
pripadaju
budžetu,
kao i za
zakonitu,
namensku,
ekonomičnu
i efikasnu
upotrebu
budžetskih
sredstava.
Postupanjem
suprotno
navedenim
odredaba
člana
71. stavovi
1.
i
2, člana
56.
stav
2. i člana
58. stav
2. Zakona
o budžetskom
sistemu
odgovorno
lice
čini prekršaj
iz člana
103. stav 1. tačka 4) Zakona o budžetskom sistemu.
Nenamenska potrošnja sredstava doznačenih
za isplatu dobavljača
Indirektnom korisniku budžetskih sredstava
transferisana
su
sredstva
za
plaćanje
obaveza
dobavljaču
za
izvršene
radove.
Indirektni
korisnik
iskoristio
je deo
sredstava
za
plaćanje
komunalnih
usluga
i u tom
delu
nije izmirio
obaveze
u
celosti
i u roku
u odnosu
na
dobavljača,
zbog
čega
je
morao
da plati
kamatu.
Indirektni
korisnik
nije
raspolagao
dobijenim
sredstvima
na
zakonit
način
i
time
je
prouzrokovao
troškove,
za
čije
plaćanje
je direktni
korisnik
morao
da dodeli
dodatna
sredstva,
tako
da je
na
ovaj
način
odgovorno
lice
indirektnog
korisnika
postupilo
suprotno
odredbama
člana
71. stavovi
1. i 2. Zakona
o budžetskom
sistemu.
Na knjigovodstvenoj kartici evidentirana su
plaćanja po računima iz kojih se vidi da računi
nisu plaćani u ukupnom fakturisanom iznosu. Za
ove račune nisu pruženi na uvid nalozi za plaćanje,
tako
da ne
može
da se
utvrdi
da li je plaćanje
izvršeno
kako
je evidentirano
u knjigovodstvenoj
evidenciji,
jer evidencija
nije formirana
na
bazi
verodostojne
dokumentacije.
Plaćanjem
obaveza
na
ovaj
način
postupljeno
je suprotno
odredbama
člana
58. stav
2.
Zakona
o budžetskom
sistemu,
kojima
je
propisano da pravni osnov u skladu sa zakonom i
iznos preuzetih obaveza, koji proističu iz izvorne
računovodstvene
dokumentacije,
moraju
da budu
sačinjeni
i potvrđeni
u pisanoj
formi
pre
plaćanja
obaveze.
APRIL 2020.
●
POSLOVNI SAVETNIK
161
162
BUDŽETSKI KORISNICI
Zaključak
Korisnici budžetskih sredstava prilikom izvršenja
budžeta
prenos
i raspodelu
sredstava
moraju
da vrše
isključivo
sa
aproprijacije
ekonomske
klasifikacije
na
kojoj
su
opredeljena
sredstva
za
određenu
namenu.
Nezakonito
i nenamensko
korišćenje
sredstava
sankcionisano
je odredbama
Zakona
o budžetskom
sistemu.
Nepoštovanjem odredaba člana 54. stav 1, člana
50. i člana
71. stavovi
1. i 2 Zakona
o budžetskom
sistemu
počinjen
je prekršaj
odgovornog
lica
korisnika
budžetskih
sredstava,
utvrđen
odredbama
člana
103. stav
1. tačka
4) Zakona
o
budžetskom
sistemu.
Odredbama člana 103. stav 1. tačka 4) Zakona o
budžetskom sistemu propisana je novčana kazna od
10.000 do 2.000.000 dinara za odgovorno lice korisnika
budžetskih
sredstava
ako
ne
poštuje
odredbe
članova
49–61, člana
71. i člana
72. stav
1. ovog
zakona
u postupku
izvršenja
budžeta.
U članu 104. Zakona o budžetskom sistemu propisano
je da zahtev
za
pokretanje
prekršajnog
postupka
ne
može
da se
pokrene
ako
protekne
pet
godina
od
dana
kada
je prekršaj
učinjen.
Odredbama člana 20. Uredbe o budžetskom
računovodstvu propisano je da će se kazniti
za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 50.000
dinara odgovorno lice u finansijskoj službi
korisnika budžetskih sredstava ako poslovne
knjige ne vodi po sistemu dvojnog knjigovodstva,
hronološki, uredno i ažurno.
POSLOVNI SAVETNIK
●
poslovnisavetnik.net
Krivičnim zakonikom („Sl. glasnik RS”, broj
85/2005, 88/2005 – ispr., 107/205 – ispr., 72/2009,
111/2009, 121/2012, 104/2013 i 108/2014), članom
362a, utvrđena je odgovornost za nenamensko korišćenje
budžetskih
sredstava,
tj.
da odgovorno
lice
korisnika
budžetskih
sredstava
ili
odgovorno
lice
u organizaciji
obaveznog
socijalnog
osiguranja
koje
stvori
obaveze
ili
na
teret
računa
budžeta
odobri
plaćanje
rashoda
i izdataka
preko
iznosa
od
milion
dinara
u odnosu
na
iznos
utvrđen
budžetom,
finansijskim
planom
ili
aktom
vlade
kojim
se
utvrđuje
iznos
sredstava
pozajmice,
kazniće
se
novčanom
kaznom
ili
zatvorom
do
jedne
godine.
Odredbama člana 234a Krivičnog zakonika
propisano je da će se zatvorom od šest meseci
do pet godina kazniti odgovorno ili službeno
lice u naručiocu javne nabavke koje iskorišća-
vanjem svog položaja ili ovlašćenja, prekora-
čenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem
svoje dužnosti krši zakon ili druge propise
u javnim nabavkama i time prouzrokuje štetu
javnim sredstvima, a ukoliko je delo učinjeno u
vezi sa javnom nabavkom čija vrednost prelazi
iznos od 150.000.000 dinara, učinilac će se kazniti
zatvorom
od
jedne
do
deset
godina.
Iz navedenog proizlazi da zbog nezakonitog i
nenamenskog korišćenja raspoloživih sredstava
odgovorna
lica
odgovaraju
u prekršajnom
ili
krivičnom
postupku,
zavisno
od
visine
iznosa
utrošenih
sredstava.
ING-PRO SAVETOVANJA
ING-PRO organizuje skupove, savetovanja, seminare i obuke s pravnom i finansijskom tematikom,
predstavljajući propise koji su ne samo aktuelni već su i u najširoj primeni u okviru zakonodavstva Republike
Srbije. Ovakav vid organizacije postao je neizbežan način upoznavanja s brojnim nedoumicama i problemima
u praksi, ali i put ka njihovom bržem i uspešnijem prevazilaženju kako bi se omogućila svrsishodna primena
propisa.
Predavači su vrsni i posvećeni stručnjaci koji nastoje da podstaknu učesnike na promišljanje
najdelotvornijeg načina za prevazilaženje nemalih problema i povećanje efikasnosti iz oblasti koje su tema
savetovanja.
Savetovanja se održavaju u prijatnom ambijentu, u tehnički potpuno opremljenim salama, sa pauzama za
kafu i ručak.
Na našim internet stranama www.propisi.net, www.legeartis.rs i www.poslovnisavetnik.net uvek se možete informisati
o aktuelnim
savetovanjima
i, ukoliko
ste
zainteresovani,
popuniti
elektronsku
prijavu.
Za pretplatu i druge informacije pišite nam na: office@ingpro.rs ili nas pozovite na: 011/2836-820, 2836-821, 2836-822.
PS