Saglasno odredbama Zakona o radu, poslodavac može da zaključi ugovor o radu, odnosno da zasnuje radni odnos sa korisnikom starosne ili porodične penzije. Takva praksa je već prisutna kod nas, ali je radno angažovanje penzionisanih lica aktuelizovano primenom novog Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je doneo novine po pitanju plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje iz zarade ovih lica.
Skip to PDF content Saglasno odredbama Zakona o radu, poslodavac može da zaključi ugovor o radu,
odnosno da zasnuje radni odnos sa korisnikom starosne ili porodične pen-
zije. Takva praksa je već prisutna kod nas, ali je radno angažovanje penzioni-
sanih lica aktuelizovano primenom novog Zakona o zdravstvenom osiguranju,
koji je doneo novine po pitanju plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje
iz zarade ovih lica.
određivanje penzije ako je bio u osiguranju naj-
manje godinu dana.
2) Nema smetnji da se radni odnos zasnuje sa
porodičnim penzionerom jer je on radno spo-
sobno lice koje porodičnu penziju nasleđuje
navršavanjem propisanih godina života, pa se
zato sve što je navedeno o mogućnosti zasnivanja
radnog odnosa sa starosnim penzionerom odno-
si i na porodičnog penzionera.
Međutim, korisniku porodične penzije koji
stekne svojstvo osiguranika obustavlja se ispla-
ta porodične penzije shodno članu 117. stav 2. Za-
kona o PIO, osim u slučaju kada korisnik penzije
ostvaruje ugovorenu naknadu na mesečnom nivou
u iznosu nižem od najniže osnovice u osiguranju
zaposlenih, važeće u momentu uplate doprino-
sa (član 117. stav 4. Zakona o PIO), koja do 31. 12.
2019. godine iznosi 23.921 dinar).
3) Kada je reč o radnom angažovanju invalidskog
penzionera, ukratko se može reći da lice koje je
ostvarilo pravo na invalidsku penziju ne može da
zasnuje radni odnos (član 21. Zakona o PIO) jer je u
pitanju gubitak radne sposobnosti. Naime, invalid-
nost postoji kad kod osiguranika nastane potpuni
gubitak radne sposobnosti, pa je zato u članu 176. Za-
kona utvrđeno da zaposlenom prestaje radni odnos,
nezavisno od njegove volje i volje poslodavca, ako je
na način propisan Zakonom utvrđeno da je kod zapo-
slenog došlo do gubitka radne sposobnosti. Stoga
zasnivanje radnog odnosa sa invalidskim penzione-
rom nije važeće i automatski prestaje po sili zako-
na, sve dok je na snazi rešenje o utvrđivanju gubitka
radne sposobnosti.
116 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
Poreske obaveze na zaradu zaposlenog
korisnika penzije
1) Porez na zaradu
Zasnivanjem radnog odnosa penzioner stiče
status zaposlenog sa svim pravima i obavezama
po osnovu rada u skladu sa Zakonom. Na zaradu
zaposlenog penzionera poslodavac plaća porez
na zarade kao i za ostale zaposlene, dakle po
stopi od 10% na osnovicu koju čini bruto zarada
umanjena za neoporezivi iznos od 15.300 dinara
za ceo mesec rada.
2) Doprinos za obavezno penzijsko i invalid-
sko osiguranje
Na zaradu zaposlenog korisnika penzije
poslodavac plaća doprinos za PIO na teret
zaposlenog (14%) i na teret poslodavca (12%).
Osnovica na koju se obračunava i plaća ovaj
doprinos čini zarada i naknada zarade koja ne
može biti niža od najniže osnovice niti viša
od najviše mesečne osnovice doprinosa. Ova-
ko plaćeni doprinosi po prestanku osiguranja
predstavljaju osnov za ponovno određivanje pen-
zije (prema članu 121. Zakona o PIO), ako je bio u
osiguranju najmanje godinu dana.
Prema tome, vreme koje penzionisano lice
provede u radnom odnosu (osiguranju) uračuna-
va se u staž osiguranja, a ostvarena zarada, od-
nosno osnovica osiguranja uzima se u obzir za
ponovno određivanje visine penzije.
3) Doprinos za obavezno zdravstveno osigu-
ranje
Prema članu 15. stav 1. novog Zakona o zdrav-
stvenom osiguranju („Sl. glasnik RS”, br.
25/2019), koji je stupio na snagu 11. aprila 2019.
godine, ukoliko osiguranik – zaposleni, a is-
tovremeno korisnik penzije, ispunjava uslove
za sticanje svojstva osiguranika po više osno-
va osiguranja, osnov osiguranja, koji isključuje
druge osnove, utvrđuje se po prioritetima, pri
čemu je kao prvi prioritet navedeno osiguranje
po osnovu zaposlenja.
U cilju pravilne primene ove nove zakon-
ske odredbe u pogledu prioritetnog osnova
osiguranja penzionera, Ministarstvo zdra-
vlja u Mišljenju br. 011-00-95/2019-05 od 14. 5.
2019. godine zauzelo je sledeći stav:
Članom 15. Zakona o zdravstvenom osigu-
ranju uređeno je pitanje prioritetnog osno-
va osiguranja u slučaju kad osiguranik po ovom
zakonu ispunjava uslove za sticanje svojstva
osiguranika po više osnova osiguranja, kao i
obaveze lica koja ispunjavaju uslov za stica-
nje svojstva osiguranika po više osnova da
izaberu jedan od osnova osiguranja po kome će
biti osigurani. Navedenim članom 15. Zakona o
zdravstvenom osiguranju, penzioneri – osigura-
nici koji su zasnovali radni odnos nemaju više
obavezu da izaberu osnov osiguranja po kome će
biti osigurani, već u slučaju zasnivanja radnog
odnosa moraju biti osigurani kao zaposleni.
Pravilna primena ove odredbe podrazumeva
njenu primenu kako na penzionere koji su zasno-
vali radni odnos pre 11. aprila 2019. godine, a
nesporno i na penzionere koji su zasnovali rad-
ni odnos od 11. aprila 2019. godine.
Dakle, po novom Zakonu o zdravstvenom osi-
guranju, zaposlena penzionisana lica su obave-
zno osigurana lica kao zaposleni, a to znači da:
● na zaradu zaposlenog penzionera plaćaju se
sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa kao
i za ostale zaposlene, što znači i doprinos za
zdravstveno osiguranje;
● poslodavac mu izdaje zdravstvenu knjižicu,
njemu i članovima porodice koji koriste zdrav-
stvenu zaštitu preko njega;
● zaposleni penzioner ostvaruje sva prava po
osnovu rada (pravo na bolovanje, pravo na nak-
nadu zarade zbog bolovanja na teret poslodavca
i na teret Fonda zdravstva i dr.).
Osnovicu na koju se obračunava i plaća dopri-
nos za zdravstveno osiguranje čini zarada i nak-
nada zarade koja ne može biti niža od najniže
osnovice niti viša od najviše mesečne osnovi-
ce doprinosa.
4) Doprinos za osiguranje za slučaj nezapo-
slenosti
Prema Zakonu o zapošljavanju i osiguranju
za slučaj nezaposlenosti, lice koje je ispuni-
lo uslov za penziju ne smatra se nezaposlenim.
Stoga korisnik starosne penzije ne može biti
nezaposleno lice, pa samim tim, kada ovo lice
zasnuje radni odnos, poslodavac nema obavezu
da za njega plaća doprinos za slučaj nezaposle-
nosti.
Obračun poreza i doprinosa na zaradu
korisnika penzije koji su zasnovali
radni odnos
JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 117
ZARADE
Prema navedenim karakteristikama oporezi-
vanja zarade zaposlenog penzionisanog lica, u na-
rednoj tabeli daje se prikaz stopa poreskih obaveza
koje se sada obavezno plaćaju na njegovu zaradu:
Prioritetni osnov
osiguranja Po osnovu zarade
Porez 10%
Doprinos za PIO na
teret zaposlenog 14%
Doprinos za PIO na
teret poslodavca 12%
Doprinos za zdravstvo na
teret zaposlenog 5,15%
Doprinos za zdravstvo na
teret poslodavca 5,15%
Kada je zarada zaposlenog korisnika penzije
najpre utvrđena u bruto iznosu, na taj bruto iz-
nos obračunavaju se doprinosi na teret zaposle-
nog i porez (po umanjenju bruto zarade za 15.300
dinara poreske olakšice) radi utvrđivanja
neto zarade za isplatu.
U drugom slučaju, kada je zarada zaposlenih
penzionera najpre utvrđena u neto iznosu, for-
mule koje se u vezi sa njihovim zaradama prime-
njuju za prevođenje neto iznosa zarade u bruto,
pri čemu se ima u vidu da se do 31. 12. 2019. godine
primenjuju sledeći parametri, date su u nastavku:
1) najniža mesečna osnovica doprinosa (NnO)
iznosi (bruto) 23.921,00 dinar (18.478,03 neto);
2) najviša mesečna osnovica za obračun dopri-
nosa (NvO) iznosi (bruto) 341.725,00 dinara
(243.642,16 neto);
3) poresko umanjenje na zarade (Pu) iznosi (bru-
to) 15.300,00 dinara (10.719,13 neto).
Na osnovu ovih parametara formule za pre-
vođenje zarade zaposlenih penzionisanih lica
iz neto u bruto iznos glase:
OPIS Formula za prevođenje zarade u bruto iznos
1) ako je neto zarada veća od neto
najniže osnovice, a manja od neto
najviše osnovice
B = (N – 1.530) : 0,7085
(ako je neto zarada veća od 18.478,03 a manja
od 243.642,30 din.)
2) ako je neto zarada veća od neto
poreske olakšice, a manja od neto
najniže osnovice
B = (N + 0,1915 x NnO – 0,10 x Pu) : 0,90
B = (N + 3.050,87) : 0,90
(ako je neto zarada veća od 10.719,13 a manja
od 18.478,03 din.)
3) ako je neto zarada veća od neto
najviše osnovice
B = (N + 0,1915 x NvO – 0,10 x Pu) : 0,90
B = (N + 63.910,34) : 0,90
(ako je neto zarada veća od 243.642,16 din.)
Na osnovu navedenih elemenata u narednoj
tabeli dat je primer utvrđivanja bruto zarade i
obračun poreza i doprinosa na zaradu penzione-
ra u slučaju kada se plaća porez, doprinos za PIO
i doprinos za zdravstveno osiguranje, u skladu sa
novim odredbama Zakona o zdravstvenom osigura-
nju, pri čemu je neto zarada korisnika penzije veća
od najniže osnovice i niža od najviše osnovice:
Red.
br. Opis Iznos
1. Ugovorena zarada – neto 60.000,00
2 Bruto zarada po formuli:
B = (red. br. 1 – 1.530) : 0,7085 82.526,46
3. Neoporezivi iznos zarade 15.300,00
4. Osnovica za plaćanje poreza
(red. br. 2 – red. br. 3) 67.226,46
5. Porez na zarade (red. br. 4 x 10%) 6.722,65
6. Osnovica za plaćanje doprinosa –
bruto zarada sa red. br. 2 82.526,46
7. Doprinosi na teret zaposlenog:
(red. br. 6 x 19,15%) 15.803,81
7.1. Doprinos za PIO (red. br. 6 x 14%) 11.553,70
7.2. Doprinos za zdravstveno osiguranje
(red. br. 6 x 5,15%) 4.250,11
7.3. Doprinos za slučaj nezaposlenosti –
ne plaća se 0
8. Neto zarada za isplatu
(red. br. 2 – red. br. 5 – red. br. 7) 60.000,00
9. Doprinosi na teret poslodavca
(red. br. 6 x 17,15%) 14.153,29
9.1. Doprinos za PIO (red. br. 6 x 12%) 9.903,18
9.2. Doprinos za zdravstveno osiguranje
(red. br. 6 x 5,15%) 4.250,11
9.3. Doprinos za slučaj nezaposlenosti –
ne plaća se 0
10. Ukupan trošak poslodavca
(red. br. 2 + red. br. 9) 96.679,75
Saglasno navedenom tumačenju Ministarstva
zdravlja, nova pravila osiguranja zaposlenih
penzionisanih lica važe i za penzionere koji
su zasnovali radni odnos pre 11. aprila 2019. go-
dine, dakle pre datuma početka primene novog
Zakona o zdravstvenom osiguranju. To praktično
znači da za zaposlena penzionisana lica koja su
do sada bila osigurana po osnovu penzije poslo-
davci moraju da počnu da pla-
ćaju doprinos za zdravstveno
osiguranje iz njihove zarade.
To će smanjiti neto zaradu
ovih lica, a ukoliko poslo-
davci žele da navedenim
licima neto zarada ostane
ista, moraće da aneksom ugo-
vora o radu povećaju bruto
zaradu za iznos doprinosa
za zdravstveno osiguranje na teret zaposlenog.
Prilikom isplate ove zarade penzionisanom
licu u poreskoj prijavi PPP-PD poslodavci će
koristiti Šifru vrste prihoda (ŠVP) 1 09 101
000 (važi za zaposlene penzionere). PS
odnosno da zasnuje radni odnos sa korisnikom starosne ili porodične pen-
zije. Takva praksa je već prisutna kod nas, ali je radno angažovanje penzioni-
sanih lica aktuelizovano primenom novog Zakona o zdravstvenom osiguranju,
koji je doneo novine po pitanju plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje
iz zarade ovih lica.
određivanje penzije ako je bio u osiguranju naj-
manje godinu dana.
2) Nema smetnji da se radni odnos zasnuje sa
porodičnim penzionerom jer je on radno spo-
sobno lice koje porodičnu penziju nasleđuje
navršavanjem propisanih godina života, pa se
zato sve što je navedeno o mogućnosti zasnivanja
radnog odnosa sa starosnim penzionerom odno-
si i na porodičnog penzionera.
Međutim, korisniku porodične penzije koji
stekne svojstvo osiguranika obustavlja se ispla-
ta porodične penzije shodno članu 117. stav 2. Za-
kona o PIO, osim u slučaju kada korisnik penzije
ostvaruje ugovorenu naknadu na mesečnom nivou
u iznosu nižem od najniže osnovice u osiguranju
zaposlenih, važeće u momentu uplate doprino-
sa (član 117. stav 4. Zakona o PIO), koja do 31. 12.
2019. godine iznosi 23.921 dinar).
3) Kada je reč o radnom angažovanju invalidskog
penzionera, ukratko se može reći da lice koje je
ostvarilo pravo na invalidsku penziju ne može da
zasnuje radni odnos (član 21. Zakona o PIO) jer je u
pitanju gubitak radne sposobnosti. Naime, invalid-
nost postoji kad kod osiguranika nastane potpuni
gubitak radne sposobnosti, pa je zato u članu 176. Za-
kona utvrđeno da zaposlenom prestaje radni odnos,
nezavisno od njegove volje i volje poslodavca, ako je
na način propisan Zakonom utvrđeno da je kod zapo-
slenog došlo do gubitka radne sposobnosti. Stoga
zasnivanje radnog odnosa sa invalidskim penzione-
rom nije važeće i automatski prestaje po sili zako-
na, sve dok je na snazi rešenje o utvrđivanju gubitka
radne sposobnosti.
116 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
ZARADE
Poreske obaveze na zaradu zaposlenog
korisnika penzije
1) Porez na zaradu
Zasnivanjem radnog odnosa penzioner stiče
status zaposlenog sa svim pravima i obavezama
po osnovu rada u skladu sa Zakonom. Na zaradu
zaposlenog penzionera poslodavac plaća porez
na zarade kao i za ostale zaposlene, dakle po
stopi od 10% na osnovicu koju čini bruto zarada
umanjena za neoporezivi iznos od 15.300 dinara
za ceo mesec rada.
2) Doprinos za obavezno penzijsko i invalid-
sko osiguranje
Na zaradu zaposlenog korisnika penzije
poslodavac plaća doprinos za PIO na teret
zaposlenog (14%) i na teret poslodavca (12%).
Osnovica na koju se obračunava i plaća ovaj
doprinos čini zarada i naknada zarade koja ne
može biti niža od najniže osnovice niti viša
od najviše mesečne osnovice doprinosa. Ova-
ko plaćeni doprinosi po prestanku osiguranja
predstavljaju osnov za ponovno određivanje pen-
zije (prema članu 121. Zakona o PIO), ako je bio u
osiguranju najmanje godinu dana.
Prema tome, vreme koje penzionisano lice
provede u radnom odnosu (osiguranju) uračuna-
va se u staž osiguranja, a ostvarena zarada, od-
nosno osnovica osiguranja uzima se u obzir za
ponovno određivanje visine penzije.
3) Doprinos za obavezno zdravstveno osigu-
ranje
Prema članu 15. stav 1. novog Zakona o zdrav-
stvenom osiguranju („Sl. glasnik RS”, br.
25/2019), koji je stupio na snagu 11. aprila 2019.
godine, ukoliko osiguranik – zaposleni, a is-
tovremeno korisnik penzije, ispunjava uslove
za sticanje svojstva osiguranika po više osno-
va osiguranja, osnov osiguranja, koji isključuje
druge osnove, utvrđuje se po prioritetima, pri
čemu je kao prvi prioritet navedeno osiguranje
po osnovu zaposlenja.
U cilju pravilne primene ove nove zakon-
ske odredbe u pogledu prioritetnog osnova
osiguranja penzionera, Ministarstvo zdra-
vlja u Mišljenju br. 011-00-95/2019-05 od 14. 5.
2019. godine zauzelo je sledeći stav:
Članom 15. Zakona o zdravstvenom osigu-
ranju uređeno je pitanje prioritetnog osno-
va osiguranja u slučaju kad osiguranik po ovom
zakonu ispunjava uslove za sticanje svojstva
osiguranika po više osnova osiguranja, kao i
obaveze lica koja ispunjavaju uslov za stica-
nje svojstva osiguranika po više osnova da
izaberu jedan od osnova osiguranja po kome će
biti osigurani. Navedenim članom 15. Zakona o
zdravstvenom osiguranju, penzioneri – osigura-
nici koji su zasnovali radni odnos nemaju više
obavezu da izaberu osnov osiguranja po kome će
biti osigurani, već u slučaju zasnivanja radnog
odnosa moraju biti osigurani kao zaposleni.
Pravilna primena ove odredbe podrazumeva
njenu primenu kako na penzionere koji su zasno-
vali radni odnos pre 11. aprila 2019. godine, a
nesporno i na penzionere koji su zasnovali rad-
ni odnos od 11. aprila 2019. godine.
Dakle, po novom Zakonu o zdravstvenom osi-
guranju, zaposlena penzionisana lica su obave-
zno osigurana lica kao zaposleni, a to znači da:
● na zaradu zaposlenog penzionera plaćaju se
sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa kao
i za ostale zaposlene, što znači i doprinos za
zdravstveno osiguranje;
● poslodavac mu izdaje zdravstvenu knjižicu,
njemu i članovima porodice koji koriste zdrav-
stvenu zaštitu preko njega;
● zaposleni penzioner ostvaruje sva prava po
osnovu rada (pravo na bolovanje, pravo na nak-
nadu zarade zbog bolovanja na teret poslodavca
i na teret Fonda zdravstva i dr.).
Osnovicu na koju se obračunava i plaća dopri-
nos za zdravstveno osiguranje čini zarada i nak-
nada zarade koja ne može biti niža od najniže
osnovice niti viša od najviše mesečne osnovi-
ce doprinosa.
4) Doprinos za osiguranje za slučaj nezapo-
slenosti
Prema Zakonu o zapošljavanju i osiguranju
za slučaj nezaposlenosti, lice koje je ispuni-
lo uslov za penziju ne smatra se nezaposlenim.
Stoga korisnik starosne penzije ne može biti
nezaposleno lice, pa samim tim, kada ovo lice
zasnuje radni odnos, poslodavac nema obavezu
da za njega plaća doprinos za slučaj nezaposle-
nosti.
Obračun poreza i doprinosa na zaradu
korisnika penzije koji su zasnovali
radni odnos
JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 117
ZARADE
Prema navedenim karakteristikama oporezi-
vanja zarade zaposlenog penzionisanog lica, u na-
rednoj tabeli daje se prikaz stopa poreskih obaveza
koje se sada obavezno plaćaju na njegovu zaradu:
Prioritetni osnov
osiguranja Po osnovu zarade
Porez 10%
Doprinos za PIO na
teret zaposlenog 14%
Doprinos za PIO na
teret poslodavca 12%
Doprinos za zdravstvo na
teret zaposlenog 5,15%
Doprinos za zdravstvo na
teret poslodavca 5,15%
Kada je zarada zaposlenog korisnika penzije
najpre utvrđena u bruto iznosu, na taj bruto iz-
nos obračunavaju se doprinosi na teret zaposle-
nog i porez (po umanjenju bruto zarade za 15.300
dinara poreske olakšice) radi utvrđivanja
neto zarade za isplatu.
U drugom slučaju, kada je zarada zaposlenih
penzionera najpre utvrđena u neto iznosu, for-
mule koje se u vezi sa njihovim zaradama prime-
njuju za prevođenje neto iznosa zarade u bruto,
pri čemu se ima u vidu da se do 31. 12. 2019. godine
primenjuju sledeći parametri, date su u nastavku:
1) najniža mesečna osnovica doprinosa (NnO)
iznosi (bruto) 23.921,00 dinar (18.478,03 neto);
2) najviša mesečna osnovica za obračun dopri-
nosa (NvO) iznosi (bruto) 341.725,00 dinara
(243.642,16 neto);
3) poresko umanjenje na zarade (Pu) iznosi (bru-
to) 15.300,00 dinara (10.719,13 neto).
Na osnovu ovih parametara formule za pre-
vođenje zarade zaposlenih penzionisanih lica
iz neto u bruto iznos glase:
OPIS Formula za prevođenje zarade u bruto iznos
1) ako je neto zarada veća od neto
najniže osnovice, a manja od neto
najviše osnovice
B = (N – 1.530) : 0,7085
(ako je neto zarada veća od 18.478,03 a manja
od 243.642,30 din.)
2) ako je neto zarada veća od neto
poreske olakšice, a manja od neto
najniže osnovice
B = (N + 0,1915 x NnO – 0,10 x Pu) : 0,90
B = (N + 3.050,87) : 0,90
(ako je neto zarada veća od 10.719,13 a manja
od 18.478,03 din.)
3) ako je neto zarada veća od neto
najviše osnovice
B = (N + 0,1915 x NvO – 0,10 x Pu) : 0,90
B = (N + 63.910,34) : 0,90
(ako je neto zarada veća od 243.642,16 din.)
Na osnovu navedenih elemenata u narednoj
tabeli dat je primer utvrđivanja bruto zarade i
obračun poreza i doprinosa na zaradu penzione-
ra u slučaju kada se plaća porez, doprinos za PIO
i doprinos za zdravstveno osiguranje, u skladu sa
novim odredbama Zakona o zdravstvenom osigura-
nju, pri čemu je neto zarada korisnika penzije veća
od najniže osnovice i niža od najviše osnovice:
Red.
br. Opis Iznos
1. Ugovorena zarada – neto 60.000,00
2 Bruto zarada po formuli:
B = (red. br. 1 – 1.530) : 0,7085 82.526,46
3. Neoporezivi iznos zarade 15.300,00
4. Osnovica za plaćanje poreza
(red. br. 2 – red. br. 3) 67.226,46
5. Porez na zarade (red. br. 4 x 10%) 6.722,65
6. Osnovica za plaćanje doprinosa –
bruto zarada sa red. br. 2 82.526,46
7. Doprinosi na teret zaposlenog:
(red. br. 6 x 19,15%) 15.803,81
7.1. Doprinos za PIO (red. br. 6 x 14%) 11.553,70
7.2. Doprinos za zdravstveno osiguranje
(red. br. 6 x 5,15%) 4.250,11
7.3. Doprinos za slučaj nezaposlenosti –
ne plaća se 0
8. Neto zarada za isplatu
(red. br. 2 – red. br. 5 – red. br. 7) 60.000,00
9. Doprinosi na teret poslodavca
(red. br. 6 x 17,15%) 14.153,29
9.1. Doprinos za PIO (red. br. 6 x 12%) 9.903,18
9.2. Doprinos za zdravstveno osiguranje
(red. br. 6 x 5,15%) 4.250,11
9.3. Doprinos za slučaj nezaposlenosti –
ne plaća se 0
10. Ukupan trošak poslodavca
(red. br. 2 + red. br. 9) 96.679,75
Saglasno navedenom tumačenju Ministarstva
zdravlja, nova pravila osiguranja zaposlenih
penzionisanih lica važe i za penzionere koji
su zasnovali radni odnos pre 11. aprila 2019. go-
dine, dakle pre datuma početka primene novog
Zakona o zdravstvenom osiguranju. To praktično
znači da za zaposlena penzionisana lica koja su
do sada bila osigurana po osnovu penzije poslo-
davci moraju da počnu da pla-
ćaju doprinos za zdravstveno
osiguranje iz njihove zarade.
To će smanjiti neto zaradu
ovih lica, a ukoliko poslo-
davci žele da navedenim
licima neto zarada ostane
ista, moraće da aneksom ugo-
vora o radu povećaju bruto
zaradu za iznos doprinosa
za zdravstveno osiguranje na teret zaposlenog.
Prilikom isplate ove zarade penzionisanom
licu u poreskoj prijavi PPP-PD poslodavci će
koristiti Šifru vrste prihoda (ŠVP) 1 09 101
000 (važi za zaposlene penzionere). PS