Osnov za davanje poklona
U članu 119. stav 2. Zakona o radu („Sl. glasnik RS”, br. 24/2005… i 113/2017) utvrđeno je da deci zaposlenog starosti do 15 godina života poslodavac može da obezbedi poklon za Božić i Novu godinu u vrednosti do neoporezivog iznosa koji je predviđen zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana.
Poresko oslobođenje po osnovu poklona za praznik
Shodno članu 18. stav 1. tačka 6) Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS”, br. 24/2001… i 113/2017 – u daljem tekstu: Zakon o porezu), pokloni deci zaposlenih, starosti do 15 godina, povodom Nove godine i Božića imaju sledeći poreski tretman:
1) na vrednost poklona do 9.592 dinara za 2018. godinu (do 31. 1. 2019. godine), po jednom detetu, ne plaćaju se nikakve poreske obaveze;
2) na vrednost poklona preko 9.592 dinara za 2018. godinu, po jednom detetu, ova isplata ima karakter zarade.
Takođe i:
3) kada se poklon dodeljuje deci starijoj od 15 godina – karakter zarade ima ceo iznos vrednosti poklona.
U smislu navedenih odredbi treba razumeti da se neoporezivi iznos od 9.592 dinara odnosi i na novčane i na robne poklone.
Mogućnosti isplate/davanja povodom novogodišnjih i božićnih praznika deci zaposlenih kod korisnika javnih sredstava
Prilikom isplata/davanja povodom novogodišnjih i božićnih praznika u javnom sektoru utvrđena su ograničenja propisana odredbama o izvršenju republičkog budžeta za 2018. godinu. Naime, prema članu 17. st. 1. Zakona o budžetu Republike Srbije za 2018. godinu („Sl. glasnik RS”, br. 113/2017):
– u budžetskoj 2018. godini neće se vršiti obračun i isplata božićnih, godišnjih i drugih vrsta nagrada i bonusa, predviđenih posebnim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima i drugim aktima, za direktne i indirektne korisnike budžetskih sredstava Republike Srbije, budžeta lokalne vlasti i korisnike sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje.
Iz navedenog sledi da na kraju 2018. godine nema mogućnosti za isplatu novogodišnjih i božićnih nagrada, odnosno davanja poklona deci zaposlenih i zaposlenima u javnom sektoru, odnosno kod budžetskih korisnika (državni organi, organi pokrajinske autonomije, organi jedinica lokalne samouprave i javne službe). Dakle, ne smeju da se odobravaju finansijska sredstva iz budžeta Republike Srbije za dodelu novogodišnjih paketića, ali navedene isplate/davanja deci zaposlenih kod korisnika javnih sredstava svakako mogu da se vrše iz sopstvenih prihoda (u skladu sa aktom poslodavca), kao i iz sredstava sindikata. U posebnom slučaju, ako su takva sredstva planirana za određene poslodavce u budžetu, deci zaposlenih do 15 godina starosti mogu da se daju pokloni do neoporezivog iznosa, odnosno, u ovakvom slučaju pravo na dodelu poklona za Novu godinu i Božić za decu zaposlenih u državnim organima, organima pokrajinske autonomije, organima jedinice lokalne samouprave i javnim službama može da se ostvari ako su sredstva za tu svrhu planirana u budžetu.
Isplate/davanja povodom novogodišnjih i božićnih praznika deci zaposlenih u javnim preduzećima
Javna preduzeća imaju svoje godišnje programe poslovanja, kojima mogu da se planiraju sredstva za poklone deci zaposlenih povodom Nove godine i Božića, ako takav program odobri osnivač preduzeća. U tom smislu poslodavac može da, ako je planirao sredstva, deci zaposlenih do 15 godina starosti obezbedi poklon za Novu godinu ili Božić do neoporezivog iznosa.
Pokloni licima koja nisu u radnom odnosu kod poslodavca
U posebnom slučaju poslodavac može da vrši dodeljivanje novogodišnjih poklona i licima koja nisu u radnom odnosu kod njega (deca bivših zaposlenih ili poslovnih partnera, penzionisani radnici). Pokloni (robni ili novčani) ovim licima imaju karakter drugih prihoda, a oporezuju se u skladu sa članom 85. tačka 11) Zakona o porezu, kojim je propisano da se prihodima smatraju i nagrade, novčane pomoći i druga davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, koja po svojoj prirodi čine dohodak fizičkih lica, u iznosu preko 12.746 dinara godišnje, ostvareno od jednog isplatioca (do 31. 1. 2019). Osnovica poreza prilikom ovih davanja dobija se kada se neto iznos isplate u novcu ili maloprodajna cena (sa PDV-om) poklona umanji za neoporeziv iznos od 12.746 dinara, pa se tako dobijena razlika prevodi u bruto iznos deljenjem sa koeficijentom 0,80 (nema normiranih troškova).
Davanje novogodišnjih poklona iz sredstava sindikata
Novogodišnji poklon-paketi deci zaposlenih mogu da se obezbeđuju i iz sredstava sindikata i to u obliku robnih poklona ili davanjem u novcu. Pri tome:
1) ako se Novogodišnji ili Božićni pokloni deci zaposlenih obezbeđuju iz sredstava sindikalne članarine, bilo u robi bilo u novcu, takvo davanje u celosti ne podleže obavezi plaćanja poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, bez obzira na visinu vrednosti poklona, s obzirom na to da se sindikalna članarina plaća iz zarade zaposlenog iz koje je prethodno plaćen porez i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje;
2) ako se pokloni deci zaposlenih (bilo u novcu bilo u robi) daju iz sredstava sindikata koja nisu ostvarena iz članarine zaposlenih, već iz drugih izvora koje je sindikat stekao mimo sindikalne članarine (prenos sa računa poslodavca, izdvajanjem po završnom računu i sl.), takav oblik davanja poklona preko neoporezivog iznosa podleže obavezi plaćanja poreza i doprinosa na zarade, pa je, praktično, u ovom slučaju karakter tih davanja isti kao da su ostvarena sa računa poslodavca.
Organizovanje novogodišnjih proslava i angažovanje estradnih umetnika
7.1. Zakup predstave za decu zaposlenih
Za decu svojih zaposlenih poslodavac može da zakupi termin jedne predstave ili da kupi ulaznice za novogodišnju predstavu uz ostale posetioce. Smatra se da poslodavac u ovom slučaju, osim obaveze plaćanja predstave, odnosno ulaznica za predstavu, nema drugih fiskalnih izdataka, odnosno ovakva davanja imaju karakter troškova poslodavca.
7.2. Organizovanje svečanog ručka ili večere povodom Nove godine za zaposlene, poslovne partnere ili penzionere
Ako poslodavac organizuje svečani ručak ili večeru za svoje zaposlene, poslovne partnere ili penzionere povodom novogodišnjih praznika, troškovi ugostiteljskih usluga imaju karakter troškova reprezentacije. Ovakav stav je zauzelo Ministarstvo finansija i ekonomije u mišljenju broj 414-00-118/2002-04 od 22. aprila 2002. godine, koje glasi:
„Troškovi po osnovu ugostiteljskih usluga povodom proslava, odnosno obeležavanja jubileja ili drugih značajnih datuma preduzeća, odnosno državnih i republičkih praznika (ručak ili večera za zaposlene, penzionere, poslovne partnere), prema našem mišljenju mogu imati karakter troškova reprezentacije ako je to uređeno odgovarajućim opštim aktom u skladu sa računovodstvenim propisima. Podrazumeva se da se izdaci po tom osnovu moraju učiniti verodostojnim i nespornim. Kao takvi, izdaci po tom osnovu ne predstavljaju zaradu, odnosno drugo primanje zaposlenog i ne podležu plaćanju poreza na dohodak građana.”
7.3. Poreski tretman organizovanja novogodišnjeg programa, uz angažovanje izvođača
7.3.1. Poreski aspekt angažovanja samostalnog umetnika
U slučaju kada poslodavac za novogodišnju proslavu angažuje pojedinca sa statusom samostalnog umetnika, koji to zvanje ima u skladu sa Zakonom o kulturi („Sl. glasnik RS”, br. 72/2009, 13/2016 i 30/2016 – ispr.), isplata se vrši na osnovu autorskog ugovora sa njim. Status „samostalnog umetnika” ovo lice dokazuje uverenjem izdatim od strane reprezentativnog udruženja u kulturi. S obzirom na svoj status, pomenuto lice samostalno plaća svoje doprinose za socijalno osiguranje po rešenju Poreske uprave, tako da poslodavac za usluge samostalnog umetnika plaća samo porez.
Na isplatu za usluge samostalnog umetnika plaća se samo porez po stopi od 20% po umanjenju za normirane troškove od 43 ili 34% (zavisno od vrste autorskog dela, član 56. Zakona o porezu).
Poslodavac sa ovim licem može da ugovori naknadu u bruto ili neto iznosu.
Ako je sa samostalnim umetnikom ugovorena neto naknada, mora da se izvrši njeno prevođenje u bruto iznos radi obračuna poreza. Ovo prevođenje vrši se primenom koeficijenta 1,128668171 ako je poreska olakšica 43%, odnosno 1,152073732 ako je poreska olakšica 34%.
7.3.2. Poreski aspekt angažovanja lica koje nema status samostalnog umetnika
Ako poslodavac angažuje lice koje nije samostalni umetnik, poreske obaveze koje će platiti po ugovoru sa njim zavise od toga da li je navedeno lice osigurano po drugom osnovu. Konkretno:
1) Ako lice angažovano za novogodišnju priredbu nije osigurano po drugom osnovu, na naknadu koju ugovori sa njim poslodavac plaća:
– porez po stopi od 20% po umanjenju normiranih troškova;
– doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 26%;
– doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,30%.
Ukoliko je sa ovim izvođačem ugovorena neto naknada, prevođenje u bruto iznos vrši se primenom koeficijenta 1,47255887 ako je poreska olakšica 43%, odnosno 1,59129245 ako je poreska olakšica 34%.
2) Ako je lice angažovano za novogodišnju priredbu osigurano po drugom osnovu, na naknadu koju ugovori sa njim poslodavac plaća:
– porez po stopi od 20% po umanjenju normiranih troškova;
– doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 26%.
Ukoliko je sa ovim izvođačem ugovorena neto naknada, utvrđeni neto iznos prevodi se u bruto iznos primenom koeficijenta 1,35538086 ako je poreska olakšica 43%, odnosno 1,43595635 ako je poreska olakšica 34%.
Pokloni zaposlenima iz sredstava poslodavca
Poslodavac svojim opštim aktom, odnosno ugovorom o radu, na osnovu člana 120. tačka 4. Zakona o radu, može da propiše davanje poklona svojim zaposlenima povodom Nove godine ili Božića, u novcu ili u robi. Takva davanja imaju karakter zarade (i kada se daju proizvodi iz sopstvenog proizvodnog asortimana) u skladu sa članom 105. stav 3. istog zakona, što znači da se ova isplata priključuje zaradi, uz obračun poreza i doprinosa i podnošenje obrazaca PPP-PD.