Poslednjim izmenama Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti (objavljenim u „Službenom glasniku RS” br. 113/2017 od 17. 12. 2017) bitnije je promenjen način određivanja visine novčane naknade u Nacionalnoj službi za zapošljavanje za vreme nezaposlenosti. U toku ove godine nova metodologija se već „uhodalaˮ, pa je u ovom članku data nova regulativa prava lica na novčanu naknadu po prestanku radnog odnosa, shodno inoviranim odredbama Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti („Sl. glasnik RSˮ, br. 36/2009, 88/2010, 38/2015, 113/2017 – dr. propis i 113/2017 – u daljem tekstu: Zakon).
Koji su prethodni uslovi da lice ostvari pravo na novčanu naknadu po prestanku radnog odnosa
Jedno od prava lica kojima je prestao radni odnos i koja su postala nezaposlena jeste i pravo na novčanu naknadu za vreme nezaposlenosti (u daljem tekstu: novčana naknada). Ovo pravo regulisano je odredbama od 66. do 77. člana Zakona, a može da se ostvari od dana prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja, pod uslovom da su prethodno ostvarena tri zahteva:
1) da je ispunjen uslov prethodnog osiguranja (iz čl. 66. Zakona);
2) da je tim licima prestao radni odnos po osnovama propisanim čl. 67. Zakona;
3) da su se nezaposlena lica prijavila na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje (u daljem tekstu: Nacionalna služba; član 68. Zakona).
U nastavku sledi detaljan pregled ovih uslova.
- Prethodni staž osiguranja kao uslov za ostvarivanje prava na novčanu naknadu
Prema članu 66. Zakona, nezaposlena lica prijavljena u Nacionalnu službu imaju pravo na novčanu naknadu ako su bila osigurana najmanje 12 meseci neprekidno ili s prekidima u poslednjih 18 meseci. Neprekidnim osiguranjem smatra se i prekid obaveznog osiguranja kraći od 30 dana.
Dakle, ako je konkretno lice pre prestanka zaposlenja najmanje 12 meseci primalo zaradu iz koje je plaćan doprinos za osiguranje od nezaposlenosti, ono ispunjava jedan uslov za primanje naknade; ili, ako je konkretno lice za poslednjih 18 meseci radilo i uplaćivalo doprinos za osiguranje od nezaposlenosti sa prekidima, tako da je za 12 meseci uplaćen doprinos, a za 6 meseci nije, ono ispunjava uslov za ostvarivanje prava na novčanu naknadu (jer je bilo osigurano 12 meseci u poslednjih 18 meseci).
- Osnov prestanka radnog odnosa kao uslov za ostvarivanje prava na novčanu naknadu
Prema drugom uslovu koji je naveden, pravo na novčanu naknadu nezaposleni ostvaruje samo u slučaju prestanka radnog odnosa ili prestanka osiguranja po osnovama iz člana 67. Zakona. Ti razlozi za raskid radnog odnosa jesu sledeći:
1) prestanak radnog odnosa otkazom od strane poslodavca, u skladu sa propisima o radu, i to:
a) ako usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla, u skladu sa čl. 179. stav 5. Zakona o radu, osim lica koja su se, u skladu sa odlukom Vlade o utvrđivanju programa rešavanja viška zaposlenih u procesu racionalizacije, restrukturiranja i pripreme za privatizaciju, svojevoljno opredelila za novčanu naknadu ili posebnu novčanu naknadu – u većem iznosu od visine otpremnine utvrđene Zakonom o radu;
b) ukoliko zaposleni ne ostvaruje rezultate rada, odnosno nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi (član 179. stav 1. tačka 2) Zakona o radu), pri čemu se naglašava da je u obrazloženju rešenja o otkazu ugovora o radu poslodavac dužan da navede na osnovu čega je utvrdio da zaposleni ne ostvaruje rezultate rada, odnosno da nema potrebne sposobnosti;
2) prestanak radnog odnosa na određeno vreme, privremenih i povremenih poslova, probnog rada;
3) prestanak funkcije izabranih, imenovanih i postavljenih lica, ukoliko nije ostvareno pravo na mirovanje radnog odnosa ili naknadu plate u skladu sa Zakonom;
4) prenos osnivačkih prava vlasnika, odnosno člana privrednog društva;
5) otvaranje stečaja, pokretanja likvidacionog postupka i u drugim slučajevima prestanka rada poslodavca, u skladu sa Zakonom;
6) premeštaj bračnog druga u skladu sa posebnim propisima (znači, ako zaposleni prekine radni odnos zbog toga što je njegov bračni drug po posebnim propisima premešten u drugo mesto rada, prestanak radnog odnosa po ovom osnovu daje mogućnost licu da ostvari pravo na novčanu naknadu);
7) prestanak radnog odnosa u inostranstvu u skladu sa Zakonom, odnosno međunarodnim sporazumom.
Ako dođe do sporazumnog prestanka radnog odnosa (član 177. Zakona o radu), bez obzira na čiju inicijativu (zaposlenog ili poslodavca), ne može da se ostvari pravo na novčanu naknadu u Nacionalnoj službi.
Prema tome, navedeni zaposleni kojima je prestao radni odnos iz svih prethodno nabrojanih razloga, imaju pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti u skladu sa Zakonom i pravo na penzijsko-invalidsko osiguranje i zdravstvenu zaštitu (saglasno članu 160. Zakona o radu). U svim drugim slučajevima otkaza ugovora o radu zaposleni nema pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti u Nacionalnoj službi, ali ima pravo da se prijavi Nacionalnoj službi, da uđe u evidenciju nezaposlenih i da se uključi u aktivno traženje posla. To se, na primer, odnosi i na zaposlene kojima, shodno članu 22. Zakona o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru („Sl. glasnik RSˮ, br. 68/2015 i 81/2016 – odluka US), u procesu racionalizacije prestane radni odnos po donošenju novog akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, pa se proglašavaju tehnološkim viškom. Ovi zaposleni imaju pravo na otpremninu prilikom prestanka zaposlenja, ali ne ostvaruju naknadu za nezaposlenost u Nacionalnoj službi.
- Prijavljivanje na evidenciju u Nacionalnoj službi
Novčana naknada pripada nezaposlenom od prvog dana od dana prestanka osiguranja, ako se prijavi i podnese zahtev Nacionalnoj službi u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa ili prestanka osiguranja (član 68). Nezaposlenom koji podnese zahtev Nacionalnoj službi po isteku 30 dana od dana prestanka radnog odnosa ili prestanka osiguranja, novčana naknada pripada samo za preostalo vreme prema utvrđenoj dužini trajanja prava na novčanu naknadu. Ukoliko nezaposleni podnese zahtev po isteku vremena za koje bi mu pravo na novčanu naknadu pripadalo, neće imati pravo na novčanu naknadu. Pri tome je u Zakonu izričito predviđeno da se u navedene rokove ne uračunava vreme za koje je nezaposleni bio nesposoban za rad prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
Prilikom prijavljivanja Nacionalnoj službi nezaposleno lice je dužno da, radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu, dostavi sledeću dokumentaciju:
– rešenje/akt poslodavca o prestanku radnog odnosa, prestanku probnog rada, prestanku privremenih i povremenih poslova, prestanku funkcije izabranih, imenovanih i postavljenih lica;
– dokaz o prestanka radnog odnosa u inostranstvu, u skladu sa Zakonom, odnosno međudržavnim sporazumom o socijalnom osiguranju;
– potvrdu o zaradi, odnosno naknadi zarade/plati, odnosno naknadi plate, visini ugovorene naknade ili osnovici za uplatu doprinosa koju popunjava poslodavac (Nacionalna agencija vrši kontrolu podataka u Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja, u daljem tekstu: CROSO);
– radnu knjižicu (samo za lica kojima staž osiguranja nije u celosti evidentiran u CROSO).
Nezaposlena lica u ovom postupku treba da imaju u vidu da Nacionalna služba vrši uvid, pribavlja i obrađuje podatke službenim putem o:
– otvaranju postupka stečaja ili likvidacije, za šta podnosilac zahteva – osnivač ili član privrednog društva – dostavlja podatak za identifikaciju privrednog društva u Agenciji za privredne registre (u daljem tekstu: APR);
– trajnom ili privremenom prestanku obavljanja delatnosti preduzetnika (podatak iz APR);
– prenosu osnivačkih prava osnivača, odnosno člana privrednog društva, za šta podnosilac zahteva – osnivač ili član privrednog društva – dostavlja podatak za identifikaciju privrednog društva (podatak iz APR);
– periodima osiguranja – Nacionalna služba neposredno vrši uvid u jedinstvenu bazu CROSO;
– periodu osiguranja evidentiranom u matičnoj evidenciji RF PIO (ako staž osiguranja nije evidentiran u CROSO ili radnoj knjižici i stranka na isto ukaže);
– stažu osiguranja navršenom u inostranstvu – pribavlja Nacionalna služba u postupku sprovođenja međudržavnih sporazuma o socijalnom osiguranju na osnovu dokaza ili izjave stranke;
– osnovici za obračun doprinosa ako istu svojim rešenjem utvrđuje Poreska uprava;
– ranijem korišćenju novčane naknade – Nacionalna služba vrši neposredan uvid u podatke iz evidencije o nezaposlenom licu;
– služenju vojnog roka – pribavlja Nacionalna služba u Vojnom odseku prema prebivalištu stranke.
Lica koja nemaju pravo na novčanu naknadu
Ranije su izneti uslovi za sticanje prava na novčanu naknadu nezaposlenih lica, iz čega proizlazi da pravo na ovu naknadu nemaju lica koja prethodno pomenuta dva uslova ne ispunjavaju, a to su:
– lica koja pre prestanka radnog odnosa nisu bila osigurana najmanje 12 meseci neprekidno ili s prekidima u poslednjih 18 meseci i
– lica kojima je radni odnos prestao po osnovama koje nisu propisane Zakonom.
Pre svega treba napomenuti da pravo na novčanu naknadu u Nacionalnoj službi nemaju:
– redovni učenici,
– studenti osnovnih studija do 26 godina života,
– lica kojima miruju prava iz radnog odnosa,
– lice koje je ispunilo uslov za penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Takođe, nemaju pravo na novčanu naknadu lica kojima je otkazan ugovor o radu zbog prestanka potrebe za njihovim radom, a koja su se, u skladu sa Odlukom o utvrđivanju Programa za rešavanje viška zaposlenih u postupku privatizacije za 2015, 2016, 2017. i 2018. godini („Sl. glasnik RS”, br. 9/2015… i 59/2018), svojevoljno opredelila za novčanu naknadu ili posebnu novčanu naknadu – u većem iznosu od visine otpremnine „tehnološkom višku” po Zakonu o radu.
Dalje, pravo na novčanu naknadu nema:
– nezaposleni koji je samovoljno otkazao ugovor o radu na određeno vreme pre isteka roka na koji je zasnovan ili ugovor o privremenim ili povremenim poslovima, odnosno samovoljno prekinuo probni rad;
– nezaposleni kome je poslodavac otkazao ugovor o radu ili ugovor o privremenim ili povremenim poslovima, odnosno probni rad, ako postoji opravdani razlog koji se odnosi na ponašanje zaposlenog u skladu sa propisima o radu.
Pravo na penzijsko-invalidsko osiguranja i zdravstveno osiguranje
Korisnik novčane naknade ima pravo na zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje za vreme ostvarivanja prava na novčanu naknadu. Doprinosi za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje sadržani su u novčanoj naknadi i plaćaju se na teret lica koje prima novčanu naknadu.
Osnovica na koju se plaćaju doprinosi jeste iznos novčane naknade, a stope doprinosa su:
– za PIO 26%,
– za zdravstveno osiguranje 10,3%.
Obračun i uplatu doprinosa za navedena osiguranja vrši Nacionalna služba.
Ovde treba podsetiti i na to da članovi porodice korisnika novčane naknade imaju pravo na zdravstveno osiguranje ako nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu.
Visina novčane naknade
Prema inoviranom članu 69. Zakona (koji je u primeni od 1. januara 2018. godine), mesečni iznos novčane naknade predstavlja proizvod
– dnevne novčane naknade i
– broja kalendarskih dana u mesecu za koji se ostvaruje pravo i vrši isplata.
Dnevna novčana naknada utvrđuje se množenjem osnovice dnevne novčane naknade sa ličnim koeficijentom, pri čemu:
1) osnovica dnevne novčane naknade u sebi sadrži pripadajuće doprinose za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje i iznosi 1.000 dinara;
2) lični koeficijent predstavlja odnos ukupne zarade, odnosno naknade zarade, osnovice osiguranja i visine ugovorene naknade u poslednjih 12 meseci koji prethode mesecu u kome je prestao radni odnos, odnosno prestalo osiguranje, i prosečne godišnje zarade po zaposlenom, isplaćene u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike u trenutku ostvarivanja prava na novčanu naknadu.
Mesečni iznos novčane naknade utvrđuje se srazmerno broju kalendarskih dana u mesecu za koji se ostvaruje pravo i vrši isplata novčane naknade, s tim da za ceo kalendarski mesec ne može biti niži od 22.390 dinara, niti viši od 51.905 dinara.
Ovim novim odredbama člana 69. Zakona na drugačiji način je uređen obračun za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, u cilju sprečavanja različite primene ovih odredbi. Naime, novi koncept utvrđivanja visine novčane naknade predviđa da se mesečni iznos novčane naknade utvrđuje množenjem dnevne novčane naknade i broja kalendarskih dana u mesecu za koji se ostvaruje pravo i vrši isplata. Takođe, novim rešenjem definisana je dnevna novčana naknada, koja se utvrđuje množenjem osnovice dnevne novčane naknade sa ličnim koeficijentom. Dalje, osnovica dnevne novčane naknade iznosi 1000 dinara i u sebi sadrži pripadajuće doprinose za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje. Zatim, utvrđen je lični koeficijent tako da predstavlja odnos ukupne zarade, odnosno naknade zarade, osnovice osiguranja i visine ugovorene naknade u poslednjih 12 meseci koji prethode mesecu u kome je prestao radni odnos, odnosno prestalo osiguranje, i zvaničnog podatka o prosečnoj godišnjoj zaradi po zaposlenom isplaćenoj u Republici Srbiji. Za 2018. godinu maksimalni iznos novčane naknade određen je u visini od 51.905 dinara, a najniži u visini od 22.390 dinara. Osnovica dnevne novčane naknade, kao i najniži i najviši mesečni iznos novčane naknade usklađivaće se počev od 1. januara 2019. godine.
Prema tome, sada su u primeni novi parametri za utvrđivanje visine novčane naknada u Nacionalnoj agenciji, a konkretno to su:
1) ukupna zarada, odnosno naknada zarade, osnovice osiguranja i visine ugovorene naknade u poslednjih 12 meseci koji prethode mesecu u kome je prestao radni odnos, odnosno prestalo osiguranje (pri čemu u ukupnu zaradu ulaze sva primanja koja, u skladu sa članom 105. Zakona o radu, čine zaradu koja sadrži porez i doprinose koji se plaćaju iz zarade);
2) prosečna godišnja zarada po zaposlenom, isplaćena u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike u trenutku ostvarivanja prava na novčanu naknadu (koja za 2017. godinu iznosi: 65.976 x 12 = 791.712 dinara, Saopštenje RZS br. 17/2018);
3) lični koeficijent nezaposlenog – dobija se deljenjem ukupne zarade nezaposlenog iz tačke 1) sa prosečnom godišnjom zaradom po zaposlenom iz tačke 2);
4) osnovica dnevne novčane naknade, koja je propisana Zakonom u iznosu od 1.000 dinara i u sebi sadrži pripadajuće doprinose za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje, pri čemu se ova osnovica usklađuje jednom godišnje sa godišnjim indeksom potrošačkih cena u prethodnoj kalendarskoj godini;
5) dnevna novčana naknada – dobija se množenjem osnovice dnevne novčane naknade iz tačke 4) sa ličnim koeficijentom iz tačke 3);
6) mesečni iznos novčane naknade – dobija se množenjem dnevne novčane naknade iz tačke 5) sa brojem kalendarskih dana u mesecu za koji se ostvaruje pravo i vrši isplata (mesečni iznos može da se odnosi na sve kalendarske ili samo određeni broj kalendarskih dana u mesecu);
7) doprinos za penzijsko i invalidsko (važeća stopa iznosi 26%);
8) doprinos za zdravstveno osiguranje (važeća stopa iznosi 10,30%);
9) najniži iznos novčane naknade (važeći podatak – 22.390 dinara);
10) najviši iznos novčane naknade (važeći podatak – 51.905 dinara).
Kao što može da se vidi, novčana naknada se od 1. januara 2018. godine više ne upoređuje sa minimalnom zaradom, nego je Zakonom propisan bruto iznos najnižeg i najvišeg iznosa novčane naknade od 22.390 dinara, odnosno 51.905 dinara.
Ovi iznosi, kao i iznos dnevne novčane naknade, usklađivaće se jednom godišnje, počev od 1. januara 2019. godine.
Praktično, na bazi ovih parametara sada svako zainteresovano lice može da utvrdi na koliki iznos novčane naknade može da računa u momentu prestanka radnog odnosa i ostvarivanja prava na novčanu naknadu u Nacionalnoj službi.
Za 2018. godinu važeći su sledeći najniži i najviši mesečni i dnevni iznosi naknade, koji su u nastavku prikazani zavisno od broja kalendarskih dana u mesecu za koji se ostvaruje pravo i vrši isplata novčane naknade (NN – novčana naknada).
Najniži (minimalni) iznos mesečne NN = 22.390,00
Dnevna minimalna NN (31 dan) = 22.390,00 / 31 = 722,26
Dnevna minimalna NN (30 dana) = 22.390,00 / 30 = 746,33
Dnevna minimalna NN (29 dana) = 22.390,00 / 29 = 772,07
Dnevna minimalna NN (28 dana) = 22.390,00 / 28 = 799,64
Najviši (maksimalni) iznos mesečne NN = 51.905,00
Dnevna maksimalna NN (31 dan) = 51.905,00 / 31 = 1674,35
Dnevna maksimalna NN (30 dana) = 51.905,00 / 30 = 1730,17
Dnevna maksimalna NN (29 dana) = 51.905,00 / 29 = 1789,83
Dnevna maksimalna NN (28 dana) = 51.905,00 / 28 = 1853,75
Prilikom utvrđivanja osnovice za naknadu može se videti da se uzima u obzir zarada lica koje se prijavljuje Nacionalnoj agenciji, pa zato u praksi treba imati u vidu sledeće moguće slučajeve koji nisu regulisani Zakonom, ali ima osnova za njihovu primenu:
1) Ako nezaposlenom u poslednjih 12 meseci nije isplaćena zarada, niti mu je poslodavac uplatio doprinose na najniže osnovice, nema osnovice za utvrđivanje novčane naknade, pa se novčana naknada utvrđuje u visini najniže mogućne novčane naknade, a to je trenutno bruto mesečni iznos od 22.390 dinara.
2) Ako je nezaposlenom u poslednjih 12 meseci isplaćena samo jedna zarada, odnosno ako su samo za jedan mesec plaćeni doprinosi, osnovicu za novčanu naknadu predstavlja samo taj mesec.
3) U slučaju da je u poslednjih 12 meseci isplaćena zarada ili su doprinosi uplaćeni za manje od 12 a više od jednog meseca (za 2, 3, 4 ili 5 meseci), osnovica za novčanu naknadu utvrđuje se izračunavanjem proseka za te mesece. Dakle, sabiraju se isplaćene zarade, odnosno naknade zarada, odnosno osnovice na koje su plaćeni doprinosi u poslednjih 12 meseci (za 2, 3, 4 ili 5 meseci), pa se zatim taj zbir deli brojem meseci za koje je izvršen obračun.
Invalidi rada II i III kategorije kojima radni odnos prestane bez njihove volje ostvaruju pravo na novčanu naknadu kao i ostala lica kojima je radni odnos prestao po osnovu člana 67. Zakona. Pri izračunavanju osnovice za visinu novčane naknade uzima se samo zarada, odnosno naknada koju su invalidi ostvarili kod poslodavca i na koju je plaćen doprinos za nezaposlenost, a ne uzima se iznos naknade koja se isplaćuje na teret Fonda za PIO i koju poslodavac refundira od Fonda, s obzirom na to da se na ovu naknadu ne plaća doprinos za nezaposlenost. Po isteku prava na novčanu naknadu invalidima rada II i III kategorije određuje se invalidska penzija (shodno članu 225. Zakona o PIO) u iznosu od 50% invalidske penzije (član 223. Zakona o PIO).
Podsticaji za korisnike novčane naknade
Prema članu 55. Zakona, nezaposleno lice koje je korisnik novčane naknade za slučaj nezaposlenosti najmanje tri meseca od momenta priznavanja prava, a zasnuje radni odnos na neodređeno vreme, ima pravo na jednokratni podsticaj za zapošljavanje u visini od 30% od ukupnog iznosa novčane naknade, bez doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, koji bi mu bio isplaćen za preostalo vreme do isteka prava na novčanu naknadu.
Korisnik novčane naknade može da ostvari ovo pravo samo za zasnivanje jednog radnog odnosa u periodu trajanja istog prava na novčanu naknadu, ako podnese pismeni zahtev u roku od 30 dana od dana zasnivanja tog radnog odnosa.
Trajanje prava na novčanu naknadu
Trajanje prava na novčanu naknadu zavisi isključivo od staža prethodnog osiguranja nezaposlenog lica. Prema članu 72. Zakona, novčana naknada se isplaćuje nezaposlenom:
1) tri meseca – ako osiguranik ima staž osiguranja od jedne do pet godina;
2) šest meseci – ukoliko osiguranik ima staž osiguranja duži od 5 do 15 godina;
3) devet meseci – kad osiguranik ima staž osiguranja duži od 15 do 25 godina;
4) dvanaest meseci – ako osiguranik ima staž osiguranja duži od 25 godina;
5) 24 meseca – ukoliko nezaposlenom do ispunjavanja prvog uslova za ostvarivanje prava na penziju nedostaje do dve godine (ispunjenost uslova za ostvarivanje prava na penziju po osnovu staža osiguranja nezaposleni dokazuje pojedinačnim aktom organizacije nadležne za penzijsko i invalidsko osiguranje).
Godinom staža osiguranja smatra se navršenih 12 meseci za koje su zaposleni i poslodavac platili doprinos za osiguranje od nezaposlenosti. U staž osiguranja za ostvarivanje prava na novčanu naknadu računa se vreme u kome je nezaposleni bio u radnom odnosu ili po drugom osnovu bio obavezno osiguran i u kom mu je uplaćen doprinos za slučaj nezaposlenosti (samostalna delatnost, osnivač privrednog društva).
Staž osiguranja sa uvećanim trajanjem („beneficirani stažˮ) ne ulazi u staž osiguranja za ostvarivanje prava na novčanu naknadu.
Takođe treba uzeti u obzir i sledeće:
– staž osiguranja ostvaren u drugim zemljama sa kojima Srbija ima zaključen bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju uključuje se u staž osiguranja za ostvarivanje prava na novčanu naknadu u skladu sa odredbama zaključenih sporazuma;
– ostvaren staž u bivšim republikama Jugoslavije priznaje se do dana otcepljenja, odnosno priznaje se prema odredbama zaključenih bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju sa tim državama.
Tokom trajanja prava na novčanu naknadu nezaposleni je dužan da se lično javlja Nacionalnoj službi radi obaveštavanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja i posredovanja u zapošljavanju svakih 30 dana, u skladu sa individualnim planom zapošljavanja.
Prema članu 73. Zakona, nezaposlenom se nastavlja isplata novčane naknade:
1) tokom trajanja dodatnog obrazovanja i obuke, u skladu sa individualnim planom zapošljavanja;
2) za vreme privremene sprečenosti za rad utvrđene prema propisima o zdravstvenom osiguranju, ali ne duže od 30 dana od dana nastanka privremene sprečenosti;
3) za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada zbog posebne nege deteta, prema propisima iz oblasti rada ili drugim propisima kojima se reguliše odsustvo sa rada.
U navedenim slučajevima isplaćivanje novčane naknade nastavlja se i posle isplatnog perioda utvrđenog rešenjem o pravu na novčanu naknadu, dok traje dodatno obrazovanje i obuka, porodiljsko odsustvo, odnosno nesposobnost za rad. Razlog za to su određene posebne okolnosti koje značajno mogu da utiču na socijalni položaj i nivo zapošljivosti korisnika novčane naknade.
Međutim, za ostvarivanje prava na produžavanje isplate novčane naknade nezaposleno lice je dužno da Nacionalnoj službi dostavi sledeću dokumentaciju:
– potvrdu o nastupanju privremene sprečenosti za rad;
– izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad (doznaka);
– kopiju nalaza nadležne lekarske komisije;
– potvrdu stacionarne zdravstvene ustanove za nezaposlenog koji se nalazi na bolničkom lečenju;
– doznaku o otvorenom porodiljskom odsustvu ili rešenje poslodavca;
– nalaz komisije o posebnoj nezi deteta.
Obustava isplate novčane naknade
U toku perioda isplate novčana naknada može biti privremeno obustavljena. Prema članu 75, isplata novčane naknade obustavlja se za vreme za koje miruju prava po osnovu nezaposlenosti, i to tokom:
1) trajanja ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova;
2) odsluženja ili dosluženja vojnog roka;
3) izdržavanja kazne zatvora, izrečene mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere, u trajanju do šest meseci;
4) boravka u inostranstvu u slučaju kada je nezaposleni ili njegov bračni drug upućen na rad u inostranstvo, u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva.
Za ovo vreme nezaposlenom miruje pravo na novčanu naknadu. Kada više nema razloga za obustavljanje isplate novčane naknade, nezaposleni ostvaruje pravo na isplatu novčane naknade za preostalo vreme za koje je priznato pravo na novčanu naknadu, ako se prijavi i podnese zahtev za ostvarivanje prava Nacionalnoj službi u roku od 30 dana od prestanka tog razloga.
Za obustavu isplate novčane naknade nezaposleni dostavlja podatke o:
– započinjanju privremenih i povremenih poslova (akt poslodavca ili prijava na osiguranje), a može da obavesti i Nacionalnu službu, koja proverava podatak o prijavi na osiguranje u bazi CROSO;
– odsluženju ili dosluženju vojnog roka – stranka može da dostavi dokaz ili da obavesti Nacionalnu službu, koja podatak može da pribavi i po službenoj dužnosti;
– pravosnažnoj odluci nadležnog organa o započinjanju izdržavanja kazne zatvora, trajanju pritvora, izrečenoj meri bezbednosti, vaspitnoj ili zaštitnoj meri;
– upućivanju na rad ili prestanku rada nezaposlenog ili njegovog bračnog druga u inostranstvu, u okviru međunarodno–tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatskim, konzularnim i drugim predstavništvima – stranka može da dostavi ugovor, a može i da obavesti Nacionalnu službu, koja proverava podatak o prijavi na osiguranje u bazi CROSO.
Prestanak prava na novčanu naknadu
Prema članu 76. Zakona, nezaposlenom prestaje pravo na novčanu naknadu ukoliko ne izvršava obaveze utvrđene ovim zakonom, i to:
1) ako se briše sa evidencije nezaposlenih;
2) kad prestane da se vodi evidencija o nezaposlenom;
3) ukoliko ne obavesti Nacionalnu službu u roku od pet dana o promeni koja je uslov ili osnov za sticanje, ostvarivanje ili prestanak prava na novčanu naknadu;
4) ako nadležni organ utvrdi da nezaposleni radi kod poslodavca bez ugovora o radu ili ugovora o privremenim i povremenim poslovima;
5) ako podnese zahtev za prestanak prava.
Nezaposleni kome je prestalo pravo na novčanu naknadu može da ostvari ovo pravo ako ponovo ispuni uslove za sticanje prava na novčanu naknadu.
U posebnom slučaju, pravo na novčanu naknadu prestaje onog dana kada zaposleni ostvari pravo na porodičnu penziju, pa odjavu osiguranja za korisnika novčane naknade koji je ostvario pravo na porodičnu penziju treba izvršiti onog dana koji prethodi danu ostvarivanja prava na porodičnu penziju. U skladu sa dogovorom postignutim između Fonda za PIO i Nacionalne službe, filijala Fonda koja je donela rešenje o pravu na porodičnu penziju za korisnika novčane naknade, jedan primerak tog rešenja treba da dostavi nadležnoj filijali Nacionalne službe.
Za prestanak prava na novčanu naknadu nezaposleni je dužan da obavesti Nacionalnu službu o činjenicama koje su od uticaja na prestanak prava u roku od 5 dana od nastanka istih, tako što će dostaviti dokaz (ugovor o radu, prijava na osiguranje) ili na drugi pogodan način obavestiti Nacionalnu službu (o načinu obaveštavanja dogovoriće se sa svojim savetnikom za zapošljavanje), što zaposleni u Nacionalnoj službi proverava u bazi Centralnog registra osiguranja.
Shodno članu 77. Zakona, nezaposleni kome je prestalo pravo na novčanu naknadu može da ostvari ovo pravo ako ponovo ispuni uslove za sticanje prava na novčanu naknadu, s tim što mu se u staž osiguranja ne uračunava staž za koji je već ostvario novčanu naknadu.
Nezaposlenom kome je prestalo pravo na novčanu naknadu zbog zasnivanja radnog odnosa ili započinjanja osiguranja po drugom osnovu, pre isteka vremena za ostvarivanje tog prava nastavlja se pravo na novčanu naknadu za preostalo vreme u utvrđenom iznosu, ako ponovo postane nezaposlen i ako je to za njega povoljnije.