S namerom da se omogući upoznavanje sa odredbama procesnih zakona, u prošlom broju časopisa započeto je tumačenje odredbi Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (ZPPPA). Obrađene su odredbe od 1. do 32. člana Zakona i ukazano je na povezanost u primeni sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku (ZUP) i Zakona o inspekcijskom nadzoru. U ovom broju dato je tumačenje onog dela opštih odredbi o poreskom postupku koji se odnosi na pokretanje poreskog postupka i dokumentovanje.
Skip to PDF contentPOREZI
Pokretanje poreskog postupka
Poreska uprava pokreće poreski postupak
bilo kojom radnjom u cilju vođenja postupka. Vo-
đenje postupka je po službenoj dužnosti u skladu
sa odredbama ovog ZPPPA-a, a isti može da bude
pokrenut i po zahtevu stranke. Ukoliko se na
osnovu podnetog zahteva utvrdi da nema osnova
da se vodi postupak, Poreska uprava zaključkom
odbacuje zahtev. Na doneti zaključak nije dopu-
štena žalba.
Poreski akti su:
● nalog za kontrolu (dopunski nalog),
● zapisnik o poreskoj kontroli,
● dopunski zapisnik,
● rešenje,
● zaključak.
Poreski upravni akti su:
● rešenje,
● zaključak.
Poreski postupak započinje izdavanjem nalo-
ga za kontrolu, koji se izdaje na osnovu godišnjeg
plana za kontrolu prema vanrednom planu Mi-
nistra finansija, po zahtevu stranke (poreskog
obveznika), po osnovu prijave trećih lica i sl.
Dipl. ekon. Stojanka Tošić
Primena Zakona o poreskom
postupku i poreskoj
administraciji – pokretanje
poreskog postupka i poslovne
knjige
S namerom da se omogući upoznavanje sa odredbama procesnih zakona, u pro-
šlom broju časopisa započeto je tumačenje odredbi Zakona o poreskom postup-
ku i poreskoj administraciji (ZPPPA). Obrađene su odredbe od 1. do 32. člana
Zakona i ukazano je na povezanost u primeni sa odredbama Zakona o opštem
upravnom postupku (ZUP) i Zakona o inspekcijskom nadzoru. U ovom broju dato
je tumačenje onog dela opštih odredbi o poreskom postupku koji se odnosi na
pokretanje poreskog postupka i dokumentovanje.
Nalog za kontrolu definiše period i predmet
kontrole. U toku kontrole može da se dogodi da
se dopuni ili proširi predmet kontrole pre-
ma proceni inspektora. Takođe je moguće da se,
zavisno od predmeta i obima kontrole, poveća
broj izvršilaca u postupku kontrole, o čemu
Poreska uprava izdaje dopunu naloga za kontro-
lu. U nalogu se navode imena inspektora, kao i
njihovi identifikacioni podaci koji moraju da
odgovaraju podacima na službenim legitimaci-
jama, koje inspektori stavljaju na uvid licu kojem
uručuju nalog pre otpočinjanja postupka. Dosta-
vljanje naloga definisano je posebnim odredba-
ma o dostavljanju, o čemu će biti dato opširnije
tumačenje.
Nalog za kontrolu se ne dostavlja ako se
radi kontrola prema odredbama Zakona o fi-
skalnim kasama ili prema vanrednom planu
ministra finansija.
Ako poreski obveznik podnese usmeni pri-
govor odmah po prijemu naloga za kontrolu,
navodeći razloge za odlaganje kontrole, Po-
reska uprava može da odloži početak sprovo-
đenja poreske kontrole, s tim što je poreski
obveznik dužan da dostavi prigovor u pisme-
nom obliku Poreskoj upravi u roku od 24 časa
122 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
od prijema naloga. Ako poreski inspektor
oceni da je usmeni prigovor izjavljen da bi se
ometala poreska kontrola, otpočeće postu-
pak kontrole i navesti u zapisniku razloge na
osnovu kojih je doneo takvu odluku.
Po prigovoru Poreska uprava donosi zaklju-
čak protiv kojeg nije dopušten pravni lek.
Po okončanju postupka kontrole službeno
lice sačinjava zapisnik o poreskoj kontroli.
Ukoliko u toku kontrole nisu stavljene na uvid
sve činjenice i dokazi ili iz bilo kog drugog
razloga nisu bile dostupne službenom licu,
pa je naknadno izvršena dopuna činjeničnog
stanja, o tome će se sačiniti dopunski zapi-
snik. U situaciji kada stranka izjavi primed-
be na doneseni zapisnik, inspektor naknadno
može da izvrši dopunu i da sačini dopunski
zapisnik.
Upravni akt je pojedinačni pravni akt kojim
organ, neposredno primenjujući propise iz od-
govarajuće upravne oblasti, odlučuje o pravu,
obavezi ili pravnom interesu stranke ili o
procesnim pitanjima.
Upravni akt počinje da proizvodi pravna dej-
stva od kada je stranka o njemu obaveštena, ako
njime nije drugačije određeno.
Poreskim upravnim aktom Poreska uprava
rešava o pojedinačnim pravima i obavezama
poreskog obveznika odnosno dužnika. Protiv
rešenja je dopuštena žalba, kao i protiv za-
ključka, ako nije drugačije propisano ovim zako-
nom. Rešenje u pisanom obliku sadrži:
● uvod,
● dispozitiv (izreku),
● obrazloženje,
● uputstvo o pravnom sredstvu,
● potpis ovlašćenog službenog lica i
● pečat organa ili drugi vid autentičnosti.
Rešenje može biti i usmeno. Usmenim reše-
njem nalaže se izvršenje bez odlaganja ako je
ugrožen postupak naplate i kontrole poreza.
U roku od 3 dana od dana donošenja mora da se
izda i pismeno rešenje. Rešenje se donosi u pi-
smenom obliku, u obliku elektronskog dokumen-
ta prema odredbama propisa kojim se uređuje
elektronski dokument. Ovlašćeno lice Pore-
ske uprave može da donese poreski akt (usmeni
ili pismeni) i da naredi njegovo izvršenje bez
odlaganja ukoliko je ugrožen postupak naplate
ili kontrole poreza.
Nacrt rešenja donosi lice koje je vodilo
postupak, a odobrava i potpisuje odgovorno
lice filijale Poreske uprave koja je vodila
postupak. Pravo da potpiše rešenje isklju-
čivo pripada direktoru, pa u sudskoj praksi
ima primera da je poresko rešenje osporeno
(u postupcima po žalbi) jer ga je potpisalo ne-
ovlašćeno lice.
Dostavljanje poreskih akata
Postupak dostavljanja poreskih akata vrši se:
● putem elektronske pošte, odnosno uvedena je
zakonska obaveza za sve oblike organizovanja za
koje se evidencija vodi u Agenciji za privredne
registre da registruju imejl-adresu, pri čemu su-
bjekti koji do sada nisu registrovali adresu za
prijem elektronske pošte, imaju rok od godinu
dana da izvrše registraciju, tj. krajnji rok je 1.
oktobar 2019. godine;
● putem preporučene ili obične pošiljke;
● preko službenog lica na adresu sedišta pri-
maoca ili prebivališta za fizička lica.
Obaveštavanje elektronskim putem može
da bude formalno ili neformalno. Formalno
uključuje potvrdu kojom se dokazuje prijem doku-
menta, pri čemu se izjednačava sa dostavljanjem,
a dostavljanje se vrši na formalnu elektronsku
adresu i od njega počinje računanje rokova. Ovaj
vid dostavljanja koristi se ukoliko se stranka
saglasila sa istim.
Dostavljanje je izvršeno kada je akt dosta-
vljen poreskom obvezniku, odnosno poreskom
dužniku, zakonskom zastupniku, punomoćniku,
poreskom punomoćniku ili zastupniku po slu-
žbenoj dužnosti.
Ako se dostavljanje vrši putem pošte, prepo-
ručenom pošiljkom, smatra se da je izvršeno na
dan dostavljanja odnosno uručenja. Ukoliko uru-
čenje nije bilo moguće, smatra se da je akt uručen
15. dana od dana predaje akta pošti. Ukoliko se
akt dostavlja putem obične pošiljke, smatra se
dostavljenim po isteku 15 dana od dana predaje
akta pošti.
Dostavnica je potvrda da je dostavljanje iz-
vršeno, sa imenom i prezimenom lica kojem je
izvršeno uručenje. Ukoliko lice odbije da pot-
piše dostavnicu, dostavljač na njoj beleži da je
izvršeno dostavljanje, ali da je odbijen potpis,
pa se smatra da je dostavljanje izvršeno.
MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 123
POREZI
Dostavljanje akta poreskog obveznika vrši se
na adresu sedišta pravnog lica ili na posebnu
adresu registrovanu za prijem pošte. Podaci se
koriste iz zvaničnih registara APR ili Poreske
uprave.
Ukoliko je u pitanju fizičko lice, dostavlja-
nje se vrši prema mestu prebivališta na osno-
vu evidencija iz jedinstvenog registra koji se
vodi u MUP-u, kojim raspolaže Poreska uprava.
U slučaju preduzetnika, dostavljanje se smatra
izvršenim i ako je izvršeno punoletnom čla-
nu domaćinstva ili licu koje je zaposleno kod
preduzetnika. Kada je reč o pravnim licima, do-
stavljanje se smatra izvršenim kada je uručenje
izvršeno odgovornom licu ili zaposlenom licu
u privrednom društvu.
Poslovne knjige i evidencije
Svaki poreski obveznik (pravna lica, stalna
poslovna jedinica nerezidenta i preduzetnici)
dužan je da vodi poslovne knjige shodno odred-
bama Zakona o računovodstvu, kao i da sastavlja
periodične i godišnje izveštaje.
Poreska uprava može da zahteva dostavljanje
ili uvid u poslovne knjige i o tome može da izda
zaključak kojim se nalaže sprovođenje odnosno
postupanje u tom pogledu.
Poslovne knjige takođe mogu da budu zahteva-
ne i od povezanih pravnih lica koja su po bilo
kom osnovu vezana za rezidentnog poreskog ob-
veznika, prema zakonu o Privrednim društvi-
ma koji definiše kontrolu ili uticaj nad tim
licima. Ukoliko je dokumentacija na stranom
jeziku, poreski obveznik na sopstveni trošak
obezbeđuje prevod i overene kopije dokumen-
tacije ukoliko zbog bilo kog razloga ne mogu da
budu dostavljeni originali.
Takođe, Poreska uprava može da zahteva da
dokumentacija bude dostavljena elektronskim
putem, kao i pristup hardveru i softveru pore-
skog obveznika.
Često se u praksi u postupcima kontrole
dogodi da kontrolisanom subjektu bude oduze-
ta dokumentacija ili sredstva za elektronsko
vođenje poslovnih knjiga. U ovim situacijama
Poreska uprava donosi zaključak i izdaje re-
vers o preuzimanju sredstava (opreme, me-
dija), na kojima se vode poslovne promene.
Ova ovlašćenja uglavnom primenjuje Poreska
policija ili inspektori terenske kontrole,
naročito kada se utvrdi postojanje „crnih”
ili „dvostrukih evidencija”. Po okončanju
postupka sredstva se vraćaju (oprema), a evi-
dencije zadržavaju kao dokazni materijal.
Dakle, poreski obveznik je dužan da na zahtev
poreskog organa obezbedi:
● izvod podataka koji može da se obrađuje elek-
tronski;
● pristup podacima koji se vode elektronski;
● pristup hardveru i softveru, kao i bazi poda-
taka, ali i sprovođenje testa pravilnosti progra-
ma koji se koristi.
Poreski obveznici su takođe dužni da:
● omoguće pristup podacima koji se vode elek-
tronski,
● čuvaju podatke u rokovima propisanim za-
konima (rokovi su različiti i definisani su
različitim zakonima), pri čemu je npr. čuvanje
PDV evidencija definisano Zakonom o porezu
na dodatu vrednost, tj. članom 47. definisano je
da je obveznik dužan da čuva evidenciju iz člana
46. ovog zakona i dokumentaciju na osnovu koje
se vodi ova evidencija do isteka roka zastare-
losti za utvrđivanje i naplatu PDV-a, odnosno
najmanje 10 godina po isteku kalendarske godine
od momenta prve upotrebe objekata i završetka
ulaganja u objekte iz člana 32. ovog zakona.
Prema odredbama Zakona o računovodstvu,
rokovi čuvanja računovodstvenih isprava, po-
slovnih knjiga i finansijskih izveštaja računaju
se od poslednjeg dana poslovne godine na koju se
odnose. Računovodstvene isprave, poslovne knji-
ge i finansijski izveštaji čuvaju se u originalu
ili korišćenjem drugih sredstava arhiviranja
utvrđenih Zakonom. Računovodstvene isprave,
poslovne knjige i finansijski izveštaji čuvaju se
u poslovnim prostorijama pravnog lica, odnosno
preduzetnika, odnosno kod pravnih lica ili pre-
duzetnika kojima je povereno vođenje poslovnih
knjiga ili kod društva koje je specijalizovano za
uslugu arhiviranja i odlaganja dokumentacije u
elektronskoj formi i originalu. Ako se poslov-
ne knjige vode na računaru, uporedo sa memorisa-
nim podacima, pravno lice, odnosno preduzetnik
mora da obezbedi i memorisanje aplikativnog
softvera kako bi podaci bili dostupni kontroli.
Ukoliko se dokumenta ne čuvaju prema Za-
konu o računovodstvu, propisane su kazne za
124 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
privredni prestup od 100.000 do 3.000.000 di-
nara. Takođe, za privredni prestup propisana
je i kazna za odgovorno lice u pravnom licu
u iznosu od 20.000 do 150.000 dinara. Za pre-
duzetnika koji vodi dvojno knjigovodstvo pro-
pisana je kazna od 100.000 do 500.000 dinara.
Pravna lica i preduzetnici dužni su da ured-
no čuvaju računovodstvene isprave, poslovne
knjige i finansijske izveštaje i da opštim ak-
tom odrede odgovorna lica i poslovne prosto-
rije za njihovo čuvanje, kao i način čuvanja.
Čuvanje dokumentacije prema Zakonu o raču-
novodstvu:
● Finansijski izveštaji i izveštaji o izvrše-
noj reviziji čuvaju se 20 godina.
● Godišnji izveštaj o poslovanju čuva se 10 go-
dina od poslednjeg dana poslovne godine za koju
je sastavljen.
● Dnevnik i Glavna knjiga čuvaju se 10 godina.
● Pomoćne knjige čuvaju se 5 godina od dana nji-
hovog zaključivanja.
● Trajno se čuvaju isplatne liste ili analitičke
evidencije zarada.
● Isprave na osnovu kojih se unose podaci u po-
slovne knjige čuvaju se 5 godina.
● Isprave platnog prometa u ovlašćenim fi-
nansijskim institucijama platnog prometa ču-
vaju se 5 godina.
Prema Zakonu o reviziji propisano je da se
dokumentacija koju prikuplja licencirani ovla-
šćeni revizor, odnosno radna dokumentacija,
čuva najmanje 6 godina. Radnu dokumentaciju
predstavljaju: radni revizorski papiri, sva do-
kumentacija prikupljena od klijenta, beleške,
dopisi i pisma, na osnovu kojih ovlašćeni re-
vizor izražava mišljenje i izdaje revizorski
izveštaj i sl.
Prema Zakonu o porezu na dohodak građana
preduzetnici vode knjige po sistemu dvojnog
knjigovodstva, uz izuzetak preduzetnika poljo-
privrednika i preduzetnika drugog lica, koji
poslovne knjige vode po sistemu prostog knjigo-
vodstva. Poslovne knjige može da vodi sam pre-
duzetnik ili to može da poveri drugom licu, u
skladu sa Zakonom o računovodstvu. U zavisnosti
od toga ko vodi poslovne knjige, one moraju da se
nalaze u radnim prostorijama preduzetnika ili
lica koje vodi poslovne knjige za njega. Poslovne
knjige i knjigovodstvene isprave preduzetnika
koje se vode po sistemu prostog knjigovodstva
moraju da se čuvaju najmanje 5 godina. Preduzet-
nici koji poslovne knjige vode po sistemu dvoj-
nog knjigovodstva primenjuju odredbe Zakona o
računovodstvu.
Prema članu 178b ZPPPA-a, poreski obve-
znik – pravno lice koje ne vodi, odnosno ne
čuva evidencije – poslovne knjige, ne vrši
popis, odnosno plaćanja preko tekućeg računa,
odnosno ne dostavi dokumentaciju, podatke
ili obaveštenja trećim licima, propisanim
poreskim zakonom kazniće se za prekršaj nov-
čanom kaznom u iznosu od 100.000 do 2.000.000
dinara. Za navedene prekršaje kazniće se
i preduzetnik koji vodi prosto knjigovod-
stvo novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do
500.000 dinara.
Čuvanje poslovne dokumentacije u
elektronskoj formi
S obzirom na to da bi u velikim privrednim
društvima čuvanje dokumentacija zahtevalo
veliki prostor za skladištenje dokumenata,
omogućeno je čuvanje dokumenata u elektronskoj
formi. Članom 24. Zakona o računovodstvu data
je mogućnost da računovodstvene isprave mogu
da se čuvaju na elektronskim medijima, kao ori-
ginalna elektronska dokumenta ili digitalne
kopije.
Prema Zakonu o elektronskom dokumentu,
elektronski dokument je takav dokument koji
je elektronski izrađen, digitalizovan, poslat,
primljen, sačuvan ili arhiviran na elektron-
skom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju,
zvučni i video zapis sadržan u podnesku, pi-
smenu, rešenju, ispravi ili bilo kom drugom
aktu koji sačine pravna i fizička lica ili
organi vlasti radi korišćenja u upravnom,
sudskom ili drugom postupku pred organima
vlasti.
Čuvanje i zaštita elektronskih dokumenata
uređeni su Zakonom o elektronskom dokumen-
tu (član 12), kojim je propisano da su pravna i
fizička lica i organi vlasti dužni da čuvaju i
arhiviraju elektronska dokumenta u informa-
cionom sistemu ili na medijima koji omoguća-
vaju trajnost elektronskog zapisa za utvrđeno
vreme čuvanja, u skladu sa zakonom kojim se ure-
đuje arhivska građa, zakonom kojim se uređuje
elektronski potpis i propisima o kancelarij-
skom poslovanju.
MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 125
POREZI
Pravna i fizička lica svoja elektronska
dokumenta mogu da povere na čuvanje drugom
pravno licu, koje će čuvanje dokumenata vrši-
ti u skladu sa Zakonom. Pravno lice koje vrši
čuvanje elektronskih dokumenata drugim lici-
ma nije odgovorno za izvornu sadržinu ovih
dokumenata.
Čuvanje poreske evidencije i PDV računa
Prema Zakonu o porezu na dodatu vrednost,
obveznici PDV-a dužni su da dokumentaciju na
osnovu koje se vrši obračun PDV-a, Knjigu pri-
mljenih računa i Knjigu izdatih računa, poresku
dokumentaciju – primljene i izdate račune, in-
terne obračune PDV-a na osnovu kojih je eviden-
cija sačinjena, uključujući i pregled obračunatog
PDV-a, čuvaju najmanje 10 godina. Rok za zastare-
lost PDV-a iznosi 10 godina. Prema tome, sva do-
kumentacija vezana za porez na dodatu vrednost
mora da se čuva najmanje 10 godina.
Uvođenjem obaveze podnošenja obrasca PO
PDV, koji se dostavlja Poreskom organu uz po-
resku prijavu PP PDV, kao i sačinjavanja opštih
evidencija, stvorena je mogućnost Poreskoj
upravi da unakrsno može da vrši provere
elektronski dostavljenih podataka, što ranije
nije bilo moguće. Naime, sada svaki poreski ob-
veznik kroz obrazac PO PDV dostavlja eviden-
cije o poslovnim promenama i računima koji su
uključeni u poreski period (izlazni i ulazni
računi, izvoz, uvoz, naknade poljoprivredni-
cima i sl.). Ranije, dok nije postojala ova oba-
veza, lice koje vodi postupak često je moralo da
šalje zamolnice drugoj filijali Poreske upra-
ve da izvrši provere kod poreskog obveznika
izdavaoca dokumentacije (računa) za kog se po-
sumnja da dokumentacija nije verodostojna ili
da nije iskazana u poreskoj prijavi izdavaoca
računa. To je svakako usporavalo postupak. Sada
se takve provere jednostavno vrše proverom
podataka u obrascu PO PDV izdavaoca računa.
Time se potreba izlaska na teren značajno sma-
njila, osim ako ne postoje suštinski razlozi da
se izvrši uviđaj. U poslovnoj praksi nekada su
bile česte pojave tzv. „fantom firmi”, koje su
postojale ograničeno vreme i izdavale neosno-
vane odnosno fiktivne račune na osnovu kojih
su vršene zloupotrebe po osnovu neosnovanog
korišćena prava na prethodni PDV. Uvedene
zakonske novine značajno su smanjile prostor
za pomenute zloupotrebe.
Čuvanje fiskalnih dokumenata i evidencija
prema Zakonu o fiskalnim kasama
Zakonom o fiskalnim kasama propisano je
čuvanje fiskalnih dokumenata i evidencija na
sledeći način:
● Kontrolna traka, Dnevni izveštaj i Perio-
dični izveštaj (član 17. stav 8) čuvaju se 3 godi-
ne. Rok od tri godine računa se od prvog dana
naredne godine u odnosu na godinu u kojoj su
Kontrolna traka i fiskalni dokumenti štam-
pani.
● Fiskalni račun (član 12. stav 10) čuva se 3 go-
dine, pri čemu se taj rok računa od prvog dana
naredne godine u odnosu na godinu u kojoj je fi-
skalni račun izdat.
● Knjiga dnevnih izveštaja (član 20. stav 4)
čuva se 3 godine, i to na mestu na kome se vrši
promet dobara na malo, odnosno na mestu pru-
žanja usluga. Rok od tri godine računa se od
prvog dana naredne godine u odnosu na godinu
u kojoj je Knjiga dnevnih izveštaja formirana.
Čuvanje evidencije o deviznom poslovanju
Prema Odluci o načinu prebijanja dugovanja
i potraživanja po osnovu kreditnih poslova sa
inostranstvom u devizama i Uredbi o načinu
prebijanja dugovanja i potraživanja po osnovu
realizovanog spoljnotrgovinskog prometa robe
i usluga (član 9), rezident koji je izvršio pre-
bijanje sa inostranim partnerima dužan je da
dokumentaciju o prebijanju i ostala spoljnotr-
govinska dokumenta čuva najmanje 10 godina, kao
i da ih pokaže na zahtev nadležnih organa kon-
trole.
Prema Odluci o uslovima i načinu obavlja-
nja platnog prometa sa inostranstvom, dokument
po kome se vrši plaćanje prema inostranstvu,
kojim se dokazuje obaveza plaćanja i određuje
osnov plaćanja, čuva se 10 godina.
Čuvanje akata i dokumenata prema Zakonu o
privrednim društvima
Zakonom o privrednim društvima propisana
je obaveza čuvanja akata i dokumenata i to poseb-
no za društva s ograničenom odgovornošću, a
posebno za akcionarska društva. Članom 240.
propisana su akta i dokumenti koje je obavezno
da čuva društvo s ograničenom odgovornošću,
kao i rokovi čuvanja.
Trajno se čuvaju:
● osnivački akt,
126 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
● rešenje o registraciji osnivanja društva,
● statut i sve njegove izmene i dopune,
● opšti akti društva,
● zapisnici sa sednica Skupštine i odluke
Skupštine,
● akt o obrazovanju svakog ogranka ili drugog
organizacionog dela društva,
● dokumenta koja dokazuju svojinu i druga imo-
vinska prava društva,
● zapisnici sa sednica Odbora direktora, od-
nosno Izvršnog i Nadzornog odbora ako je upra-
vljanje društvom dvodomno,
● godišnji izveštaji o poslovanju društva i
konsolidovani godišnji izveštaji,
● ugovori koje su direktori, članovi Nadzornog
odbora ako je upravljanje društvom dvodomno
ili sa njima povezana lica u smislu ovog zakona,
zaključili sa društvom.
Najmanje pet godina čuvaju se (a nakon tog roka
u skladu sa propisima o arhivskoj građi):
● izveštaji Odbora direktora, odnosno Izvr-
šnog i Nadzornog odbora ako je upravljanje dru-
štvom dvodomno,
● evidencija o adresama direktora i članova
Nadzornog odbora ako je upravljanje društvom
dvodomno,
● evidencija o adresama članova društva.
Dokumenta se čuvaju u sedištu društva ili na
drugom mestu koje je poznato i dostupno svim di-
rektorima i članovima Nadzornog odbora ako je
upravljanje društvom dvodomno.
U skladu s članom 543. stav 4. Zakona o pri-
vrednim društvima, poslovne knjige i doku-
menta društva koje je brisano usled okončanja
likvidacije čuvaju se u skladu sa propisima ko-
jima se uređuje arhivska građa, a ime i adresa
lica kome su poslovne knjige i dokumenta pove-
reni na čuvanje registruju se u skladu sa zakonom
o registraciji.
Članom 585. Zakona o privrednim društvima
propisano je da, ukoliko društva ne drže i ne
čuvaju akta i dokumenta u skladu sa propisanim
odredbama, kazniće se za privredni prestup
novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dina-
ra, a odgovorno lice u društvu novčanom kaznom
od 20.000 do 200.000 dinara. PS
Pokretanje poreskog postupka
Poreska uprava pokreće poreski postupak
bilo kojom radnjom u cilju vođenja postupka. Vo-
đenje postupka je po službenoj dužnosti u skladu
sa odredbama ovog ZPPPA-a, a isti može da bude
pokrenut i po zahtevu stranke. Ukoliko se na
osnovu podnetog zahteva utvrdi da nema osnova
da se vodi postupak, Poreska uprava zaključkom
odbacuje zahtev. Na doneti zaključak nije dopu-
štena žalba.
Poreski akti su:
● nalog za kontrolu (dopunski nalog),
● zapisnik o poreskoj kontroli,
● dopunski zapisnik,
● rešenje,
● zaključak.
Poreski upravni akti su:
● rešenje,
● zaključak.
Poreski postupak započinje izdavanjem nalo-
ga za kontrolu, koji se izdaje na osnovu godišnjeg
plana za kontrolu prema vanrednom planu Mi-
nistra finansija, po zahtevu stranke (poreskog
obveznika), po osnovu prijave trećih lica i sl.
Dipl. ekon. Stojanka Tošić
Primena Zakona o poreskom
postupku i poreskoj
administraciji – pokretanje
poreskog postupka i poslovne
knjige
S namerom da se omogući upoznavanje sa odredbama procesnih zakona, u pro-
šlom broju časopisa započeto je tumačenje odredbi Zakona o poreskom postup-
ku i poreskoj administraciji (ZPPPA). Obrađene su odredbe od 1. do 32. člana
Zakona i ukazano je na povezanost u primeni sa odredbama Zakona o opštem
upravnom postupku (ZUP) i Zakona o inspekcijskom nadzoru. U ovom broju dato
je tumačenje onog dela opštih odredbi o poreskom postupku koji se odnosi na
pokretanje poreskog postupka i dokumentovanje.
Nalog za kontrolu definiše period i predmet
kontrole. U toku kontrole može da se dogodi da
se dopuni ili proširi predmet kontrole pre-
ma proceni inspektora. Takođe je moguće da se,
zavisno od predmeta i obima kontrole, poveća
broj izvršilaca u postupku kontrole, o čemu
Poreska uprava izdaje dopunu naloga za kontro-
lu. U nalogu se navode imena inspektora, kao i
njihovi identifikacioni podaci koji moraju da
odgovaraju podacima na službenim legitimaci-
jama, koje inspektori stavljaju na uvid licu kojem
uručuju nalog pre otpočinjanja postupka. Dosta-
vljanje naloga definisano je posebnim odredba-
ma o dostavljanju, o čemu će biti dato opširnije
tumačenje.
Nalog za kontrolu se ne dostavlja ako se
radi kontrola prema odredbama Zakona o fi-
skalnim kasama ili prema vanrednom planu
ministra finansija.
Ako poreski obveznik podnese usmeni pri-
govor odmah po prijemu naloga za kontrolu,
navodeći razloge za odlaganje kontrole, Po-
reska uprava može da odloži početak sprovo-
đenja poreske kontrole, s tim što je poreski
obveznik dužan da dostavi prigovor u pisme-
nom obliku Poreskoj upravi u roku od 24 časa
122 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
od prijema naloga. Ako poreski inspektor
oceni da je usmeni prigovor izjavljen da bi se
ometala poreska kontrola, otpočeće postu-
pak kontrole i navesti u zapisniku razloge na
osnovu kojih je doneo takvu odluku.
Po prigovoru Poreska uprava donosi zaklju-
čak protiv kojeg nije dopušten pravni lek.
Po okončanju postupka kontrole službeno
lice sačinjava zapisnik o poreskoj kontroli.
Ukoliko u toku kontrole nisu stavljene na uvid
sve činjenice i dokazi ili iz bilo kog drugog
razloga nisu bile dostupne službenom licu,
pa je naknadno izvršena dopuna činjeničnog
stanja, o tome će se sačiniti dopunski zapi-
snik. U situaciji kada stranka izjavi primed-
be na doneseni zapisnik, inspektor naknadno
može da izvrši dopunu i da sačini dopunski
zapisnik.
Upravni akt je pojedinačni pravni akt kojim
organ, neposredno primenjujući propise iz od-
govarajuće upravne oblasti, odlučuje o pravu,
obavezi ili pravnom interesu stranke ili o
procesnim pitanjima.
Upravni akt počinje da proizvodi pravna dej-
stva od kada je stranka o njemu obaveštena, ako
njime nije drugačije određeno.
Poreskim upravnim aktom Poreska uprava
rešava o pojedinačnim pravima i obavezama
poreskog obveznika odnosno dužnika. Protiv
rešenja je dopuštena žalba, kao i protiv za-
ključka, ako nije drugačije propisano ovim zako-
nom. Rešenje u pisanom obliku sadrži:
● uvod,
● dispozitiv (izreku),
● obrazloženje,
● uputstvo o pravnom sredstvu,
● potpis ovlašćenog službenog lica i
● pečat organa ili drugi vid autentičnosti.
Rešenje može biti i usmeno. Usmenim reše-
njem nalaže se izvršenje bez odlaganja ako je
ugrožen postupak naplate i kontrole poreza.
U roku od 3 dana od dana donošenja mora da se
izda i pismeno rešenje. Rešenje se donosi u pi-
smenom obliku, u obliku elektronskog dokumen-
ta prema odredbama propisa kojim se uređuje
elektronski dokument. Ovlašćeno lice Pore-
ske uprave može da donese poreski akt (usmeni
ili pismeni) i da naredi njegovo izvršenje bez
odlaganja ukoliko je ugrožen postupak naplate
ili kontrole poreza.
Nacrt rešenja donosi lice koje je vodilo
postupak, a odobrava i potpisuje odgovorno
lice filijale Poreske uprave koja je vodila
postupak. Pravo da potpiše rešenje isklju-
čivo pripada direktoru, pa u sudskoj praksi
ima primera da je poresko rešenje osporeno
(u postupcima po žalbi) jer ga je potpisalo ne-
ovlašćeno lice.
Dostavljanje poreskih akata
Postupak dostavljanja poreskih akata vrši se:
● putem elektronske pošte, odnosno uvedena je
zakonska obaveza za sve oblike organizovanja za
koje se evidencija vodi u Agenciji za privredne
registre da registruju imejl-adresu, pri čemu su-
bjekti koji do sada nisu registrovali adresu za
prijem elektronske pošte, imaju rok od godinu
dana da izvrše registraciju, tj. krajnji rok je 1.
oktobar 2019. godine;
● putem preporučene ili obične pošiljke;
● preko službenog lica na adresu sedišta pri-
maoca ili prebivališta za fizička lica.
Obaveštavanje elektronskim putem može
da bude formalno ili neformalno. Formalno
uključuje potvrdu kojom se dokazuje prijem doku-
menta, pri čemu se izjednačava sa dostavljanjem,
a dostavljanje se vrši na formalnu elektronsku
adresu i od njega počinje računanje rokova. Ovaj
vid dostavljanja koristi se ukoliko se stranka
saglasila sa istim.
Dostavljanje je izvršeno kada je akt dosta-
vljen poreskom obvezniku, odnosno poreskom
dužniku, zakonskom zastupniku, punomoćniku,
poreskom punomoćniku ili zastupniku po slu-
žbenoj dužnosti.
Ako se dostavljanje vrši putem pošte, prepo-
ručenom pošiljkom, smatra se da je izvršeno na
dan dostavljanja odnosno uručenja. Ukoliko uru-
čenje nije bilo moguće, smatra se da je akt uručen
15. dana od dana predaje akta pošti. Ukoliko se
akt dostavlja putem obične pošiljke, smatra se
dostavljenim po isteku 15 dana od dana predaje
akta pošti.
Dostavnica je potvrda da je dostavljanje iz-
vršeno, sa imenom i prezimenom lica kojem je
izvršeno uručenje. Ukoliko lice odbije da pot-
piše dostavnicu, dostavljač na njoj beleži da je
izvršeno dostavljanje, ali da je odbijen potpis,
pa se smatra da je dostavljanje izvršeno.
MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 123
POREZI
Dostavljanje akta poreskog obveznika vrši se
na adresu sedišta pravnog lica ili na posebnu
adresu registrovanu za prijem pošte. Podaci se
koriste iz zvaničnih registara APR ili Poreske
uprave.
Ukoliko je u pitanju fizičko lice, dostavlja-
nje se vrši prema mestu prebivališta na osno-
vu evidencija iz jedinstvenog registra koji se
vodi u MUP-u, kojim raspolaže Poreska uprava.
U slučaju preduzetnika, dostavljanje se smatra
izvršenim i ako je izvršeno punoletnom čla-
nu domaćinstva ili licu koje je zaposleno kod
preduzetnika. Kada je reč o pravnim licima, do-
stavljanje se smatra izvršenim kada je uručenje
izvršeno odgovornom licu ili zaposlenom licu
u privrednom društvu.
Poslovne knjige i evidencije
Svaki poreski obveznik (pravna lica, stalna
poslovna jedinica nerezidenta i preduzetnici)
dužan je da vodi poslovne knjige shodno odred-
bama Zakona o računovodstvu, kao i da sastavlja
periodične i godišnje izveštaje.
Poreska uprava može da zahteva dostavljanje
ili uvid u poslovne knjige i o tome može da izda
zaključak kojim se nalaže sprovođenje odnosno
postupanje u tom pogledu.
Poslovne knjige takođe mogu da budu zahteva-
ne i od povezanih pravnih lica koja su po bilo
kom osnovu vezana za rezidentnog poreskog ob-
veznika, prema zakonu o Privrednim društvi-
ma koji definiše kontrolu ili uticaj nad tim
licima. Ukoliko je dokumentacija na stranom
jeziku, poreski obveznik na sopstveni trošak
obezbeđuje prevod i overene kopije dokumen-
tacije ukoliko zbog bilo kog razloga ne mogu da
budu dostavljeni originali.
Takođe, Poreska uprava može da zahteva da
dokumentacija bude dostavljena elektronskim
putem, kao i pristup hardveru i softveru pore-
skog obveznika.
Često se u praksi u postupcima kontrole
dogodi da kontrolisanom subjektu bude oduze-
ta dokumentacija ili sredstva za elektronsko
vođenje poslovnih knjiga. U ovim situacijama
Poreska uprava donosi zaključak i izdaje re-
vers o preuzimanju sredstava (opreme, me-
dija), na kojima se vode poslovne promene.
Ova ovlašćenja uglavnom primenjuje Poreska
policija ili inspektori terenske kontrole,
naročito kada se utvrdi postojanje „crnih”
ili „dvostrukih evidencija”. Po okončanju
postupka sredstva se vraćaju (oprema), a evi-
dencije zadržavaju kao dokazni materijal.
Dakle, poreski obveznik je dužan da na zahtev
poreskog organa obezbedi:
● izvod podataka koji može da se obrađuje elek-
tronski;
● pristup podacima koji se vode elektronski;
● pristup hardveru i softveru, kao i bazi poda-
taka, ali i sprovođenje testa pravilnosti progra-
ma koji se koristi.
Poreski obveznici su takođe dužni da:
● omoguće pristup podacima koji se vode elek-
tronski,
● čuvaju podatke u rokovima propisanim za-
konima (rokovi su različiti i definisani su
različitim zakonima), pri čemu je npr. čuvanje
PDV evidencija definisano Zakonom o porezu
na dodatu vrednost, tj. članom 47. definisano je
da je obveznik dužan da čuva evidenciju iz člana
46. ovog zakona i dokumentaciju na osnovu koje
se vodi ova evidencija do isteka roka zastare-
losti za utvrđivanje i naplatu PDV-a, odnosno
najmanje 10 godina po isteku kalendarske godine
od momenta prve upotrebe objekata i završetka
ulaganja u objekte iz člana 32. ovog zakona.
Prema odredbama Zakona o računovodstvu,
rokovi čuvanja računovodstvenih isprava, po-
slovnih knjiga i finansijskih izveštaja računaju
se od poslednjeg dana poslovne godine na koju se
odnose. Računovodstvene isprave, poslovne knji-
ge i finansijski izveštaji čuvaju se u originalu
ili korišćenjem drugih sredstava arhiviranja
utvrđenih Zakonom. Računovodstvene isprave,
poslovne knjige i finansijski izveštaji čuvaju se
u poslovnim prostorijama pravnog lica, odnosno
preduzetnika, odnosno kod pravnih lica ili pre-
duzetnika kojima je povereno vođenje poslovnih
knjiga ili kod društva koje je specijalizovano za
uslugu arhiviranja i odlaganja dokumentacije u
elektronskoj formi i originalu. Ako se poslov-
ne knjige vode na računaru, uporedo sa memorisa-
nim podacima, pravno lice, odnosno preduzetnik
mora da obezbedi i memorisanje aplikativnog
softvera kako bi podaci bili dostupni kontroli.
Ukoliko se dokumenta ne čuvaju prema Za-
konu o računovodstvu, propisane su kazne za
124 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
privredni prestup od 100.000 do 3.000.000 di-
nara. Takođe, za privredni prestup propisana
je i kazna za odgovorno lice u pravnom licu
u iznosu od 20.000 do 150.000 dinara. Za pre-
duzetnika koji vodi dvojno knjigovodstvo pro-
pisana je kazna od 100.000 do 500.000 dinara.
Pravna lica i preduzetnici dužni su da ured-
no čuvaju računovodstvene isprave, poslovne
knjige i finansijske izveštaje i da opštim ak-
tom odrede odgovorna lica i poslovne prosto-
rije za njihovo čuvanje, kao i način čuvanja.
Čuvanje dokumentacije prema Zakonu o raču-
novodstvu:
● Finansijski izveštaji i izveštaji o izvrše-
noj reviziji čuvaju se 20 godina.
● Godišnji izveštaj o poslovanju čuva se 10 go-
dina od poslednjeg dana poslovne godine za koju
je sastavljen.
● Dnevnik i Glavna knjiga čuvaju se 10 godina.
● Pomoćne knjige čuvaju se 5 godina od dana nji-
hovog zaključivanja.
● Trajno se čuvaju isplatne liste ili analitičke
evidencije zarada.
● Isprave na osnovu kojih se unose podaci u po-
slovne knjige čuvaju se 5 godina.
● Isprave platnog prometa u ovlašćenim fi-
nansijskim institucijama platnog prometa ču-
vaju se 5 godina.
Prema Zakonu o reviziji propisano je da se
dokumentacija koju prikuplja licencirani ovla-
šćeni revizor, odnosno radna dokumentacija,
čuva najmanje 6 godina. Radnu dokumentaciju
predstavljaju: radni revizorski papiri, sva do-
kumentacija prikupljena od klijenta, beleške,
dopisi i pisma, na osnovu kojih ovlašćeni re-
vizor izražava mišljenje i izdaje revizorski
izveštaj i sl.
Prema Zakonu o porezu na dohodak građana
preduzetnici vode knjige po sistemu dvojnog
knjigovodstva, uz izuzetak preduzetnika poljo-
privrednika i preduzetnika drugog lica, koji
poslovne knjige vode po sistemu prostog knjigo-
vodstva. Poslovne knjige može da vodi sam pre-
duzetnik ili to može da poveri drugom licu, u
skladu sa Zakonom o računovodstvu. U zavisnosti
od toga ko vodi poslovne knjige, one moraju da se
nalaze u radnim prostorijama preduzetnika ili
lica koje vodi poslovne knjige za njega. Poslovne
knjige i knjigovodstvene isprave preduzetnika
koje se vode po sistemu prostog knjigovodstva
moraju da se čuvaju najmanje 5 godina. Preduzet-
nici koji poslovne knjige vode po sistemu dvoj-
nog knjigovodstva primenjuju odredbe Zakona o
računovodstvu.
Prema članu 178b ZPPPA-a, poreski obve-
znik – pravno lice koje ne vodi, odnosno ne
čuva evidencije – poslovne knjige, ne vrši
popis, odnosno plaćanja preko tekućeg računa,
odnosno ne dostavi dokumentaciju, podatke
ili obaveštenja trećim licima, propisanim
poreskim zakonom kazniće se za prekršaj nov-
čanom kaznom u iznosu od 100.000 do 2.000.000
dinara. Za navedene prekršaje kazniće se
i preduzetnik koji vodi prosto knjigovod-
stvo novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do
500.000 dinara.
Čuvanje poslovne dokumentacije u
elektronskoj formi
S obzirom na to da bi u velikim privrednim
društvima čuvanje dokumentacija zahtevalo
veliki prostor za skladištenje dokumenata,
omogućeno je čuvanje dokumenata u elektronskoj
formi. Članom 24. Zakona o računovodstvu data
je mogućnost da računovodstvene isprave mogu
da se čuvaju na elektronskim medijima, kao ori-
ginalna elektronska dokumenta ili digitalne
kopije.
Prema Zakonu o elektronskom dokumentu,
elektronski dokument je takav dokument koji
je elektronski izrađen, digitalizovan, poslat,
primljen, sačuvan ili arhiviran na elektron-
skom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju,
zvučni i video zapis sadržan u podnesku, pi-
smenu, rešenju, ispravi ili bilo kom drugom
aktu koji sačine pravna i fizička lica ili
organi vlasti radi korišćenja u upravnom,
sudskom ili drugom postupku pred organima
vlasti.
Čuvanje i zaštita elektronskih dokumenata
uređeni su Zakonom o elektronskom dokumen-
tu (član 12), kojim je propisano da su pravna i
fizička lica i organi vlasti dužni da čuvaju i
arhiviraju elektronska dokumenta u informa-
cionom sistemu ili na medijima koji omoguća-
vaju trajnost elektronskog zapisa za utvrđeno
vreme čuvanja, u skladu sa zakonom kojim se ure-
đuje arhivska građa, zakonom kojim se uređuje
elektronski potpis i propisima o kancelarij-
skom poslovanju.
MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 125
POREZI
Pravna i fizička lica svoja elektronska
dokumenta mogu da povere na čuvanje drugom
pravno licu, koje će čuvanje dokumenata vrši-
ti u skladu sa Zakonom. Pravno lice koje vrši
čuvanje elektronskih dokumenata drugim lici-
ma nije odgovorno za izvornu sadržinu ovih
dokumenata.
Čuvanje poreske evidencije i PDV računa
Prema Zakonu o porezu na dodatu vrednost,
obveznici PDV-a dužni su da dokumentaciju na
osnovu koje se vrši obračun PDV-a, Knjigu pri-
mljenih računa i Knjigu izdatih računa, poresku
dokumentaciju – primljene i izdate račune, in-
terne obračune PDV-a na osnovu kojih je eviden-
cija sačinjena, uključujući i pregled obračunatog
PDV-a, čuvaju najmanje 10 godina. Rok za zastare-
lost PDV-a iznosi 10 godina. Prema tome, sva do-
kumentacija vezana za porez na dodatu vrednost
mora da se čuva najmanje 10 godina.
Uvođenjem obaveze podnošenja obrasca PO
PDV, koji se dostavlja Poreskom organu uz po-
resku prijavu PP PDV, kao i sačinjavanja opštih
evidencija, stvorena je mogućnost Poreskoj
upravi da unakrsno može da vrši provere
elektronski dostavljenih podataka, što ranije
nije bilo moguće. Naime, sada svaki poreski ob-
veznik kroz obrazac PO PDV dostavlja eviden-
cije o poslovnim promenama i računima koji su
uključeni u poreski period (izlazni i ulazni
računi, izvoz, uvoz, naknade poljoprivredni-
cima i sl.). Ranije, dok nije postojala ova oba-
veza, lice koje vodi postupak često je moralo da
šalje zamolnice drugoj filijali Poreske upra-
ve da izvrši provere kod poreskog obveznika
izdavaoca dokumentacije (računa) za kog se po-
sumnja da dokumentacija nije verodostojna ili
da nije iskazana u poreskoj prijavi izdavaoca
računa. To je svakako usporavalo postupak. Sada
se takve provere jednostavno vrše proverom
podataka u obrascu PO PDV izdavaoca računa.
Time se potreba izlaska na teren značajno sma-
njila, osim ako ne postoje suštinski razlozi da
se izvrši uviđaj. U poslovnoj praksi nekada su
bile česte pojave tzv. „fantom firmi”, koje su
postojale ograničeno vreme i izdavale neosno-
vane odnosno fiktivne račune na osnovu kojih
su vršene zloupotrebe po osnovu neosnovanog
korišćena prava na prethodni PDV. Uvedene
zakonske novine značajno su smanjile prostor
za pomenute zloupotrebe.
Čuvanje fiskalnih dokumenata i evidencija
prema Zakonu o fiskalnim kasama
Zakonom o fiskalnim kasama propisano je
čuvanje fiskalnih dokumenata i evidencija na
sledeći način:
● Kontrolna traka, Dnevni izveštaj i Perio-
dični izveštaj (član 17. stav 8) čuvaju se 3 godi-
ne. Rok od tri godine računa se od prvog dana
naredne godine u odnosu na godinu u kojoj su
Kontrolna traka i fiskalni dokumenti štam-
pani.
● Fiskalni račun (član 12. stav 10) čuva se 3 go-
dine, pri čemu se taj rok računa od prvog dana
naredne godine u odnosu na godinu u kojoj je fi-
skalni račun izdat.
● Knjiga dnevnih izveštaja (član 20. stav 4)
čuva se 3 godine, i to na mestu na kome se vrši
promet dobara na malo, odnosno na mestu pru-
žanja usluga. Rok od tri godine računa se od
prvog dana naredne godine u odnosu na godinu
u kojoj je Knjiga dnevnih izveštaja formirana.
Čuvanje evidencije o deviznom poslovanju
Prema Odluci o načinu prebijanja dugovanja
i potraživanja po osnovu kreditnih poslova sa
inostranstvom u devizama i Uredbi o načinu
prebijanja dugovanja i potraživanja po osnovu
realizovanog spoljnotrgovinskog prometa robe
i usluga (član 9), rezident koji je izvršio pre-
bijanje sa inostranim partnerima dužan je da
dokumentaciju o prebijanju i ostala spoljnotr-
govinska dokumenta čuva najmanje 10 godina, kao
i da ih pokaže na zahtev nadležnih organa kon-
trole.
Prema Odluci o uslovima i načinu obavlja-
nja platnog prometa sa inostranstvom, dokument
po kome se vrši plaćanje prema inostranstvu,
kojim se dokazuje obaveza plaćanja i određuje
osnov plaćanja, čuva se 10 godina.
Čuvanje akata i dokumenata prema Zakonu o
privrednim društvima
Zakonom o privrednim društvima propisana
je obaveza čuvanja akata i dokumenata i to poseb-
no za društva s ograničenom odgovornošću, a
posebno za akcionarska društva. Članom 240.
propisana su akta i dokumenti koje je obavezno
da čuva društvo s ograničenom odgovornošću,
kao i rokovi čuvanja.
Trajno se čuvaju:
● osnivački akt,
126 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
● rešenje o registraciji osnivanja društva,
● statut i sve njegove izmene i dopune,
● opšti akti društva,
● zapisnici sa sednica Skupštine i odluke
Skupštine,
● akt o obrazovanju svakog ogranka ili drugog
organizacionog dela društva,
● dokumenta koja dokazuju svojinu i druga imo-
vinska prava društva,
● zapisnici sa sednica Odbora direktora, od-
nosno Izvršnog i Nadzornog odbora ako je upra-
vljanje društvom dvodomno,
● godišnji izveštaji o poslovanju društva i
konsolidovani godišnji izveštaji,
● ugovori koje su direktori, članovi Nadzornog
odbora ako je upravljanje društvom dvodomno
ili sa njima povezana lica u smislu ovog zakona,
zaključili sa društvom.
Najmanje pet godina čuvaju se (a nakon tog roka
u skladu sa propisima o arhivskoj građi):
● izveštaji Odbora direktora, odnosno Izvr-
šnog i Nadzornog odbora ako je upravljanje dru-
štvom dvodomno,
● evidencija o adresama direktora i članova
Nadzornog odbora ako je upravljanje društvom
dvodomno,
● evidencija o adresama članova društva.
Dokumenta se čuvaju u sedištu društva ili na
drugom mestu koje je poznato i dostupno svim di-
rektorima i članovima Nadzornog odbora ako je
upravljanje društvom dvodomno.
U skladu s članom 543. stav 4. Zakona o pri-
vrednim društvima, poslovne knjige i doku-
menta društva koje je brisano usled okončanja
likvidacije čuvaju se u skladu sa propisima ko-
jima se uređuje arhivska građa, a ime i adresa
lica kome su poslovne knjige i dokumenta pove-
reni na čuvanje registruju se u skladu sa zakonom
o registraciji.
Članom 585. Zakona o privrednim društvima
propisano je da, ukoliko društva ne drže i ne
čuvaju akta i dokumenta u skladu sa propisanim
odredbama, kazniće se za privredni prestup
novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dina-
ra, a odgovorno lice u društvu novčanom kaznom
od 20.000 do 200.000 dinara. PS