Privremena sprečenost za rad zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće (dalje: održavanje trudnoće) jeste vid sprečenosti za rad, odnosno bolovanja, koje predstavlja vreme za koje se trudnici – zaposlenoj ili preduzetnici – pruža zdravstvena zaštita i obezbeđuju materijalna davanja kojima se nadomešta izgubljena zarada zbog bolesti. Održavanje trudnoće može da se ostvaruje od momenta ustanovljavanja trudnoće do momenta otvaranja porodiljskog odsustva, dakle 45 dana pre porođaja, a obavezno 28 dana pre vremena određenog za porođaj. Bitno je da ta vrsta bolovanja bude identifikovana kao „održavanje trudnoće” jer je to po zakonskim propisima specifičan osnov za isplatu naknade zarade trudnici.
Skip to PDF contentPrivremena sprečenost za rad zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa odr- žavanjem trudnoće (dalje: održavanje trudnoće) jeste vid sprečenosti za rad, odnosno bolovanja, koje predstavlja vreme za koje se trudnici – zaposlenoj ili preduzetnici – pruža zdravstvena zaštita i obezbeđuju materijalna da- vanja kojima se nadomešta izgubljena zarada zbog bolesti. Održavanje trud- noće može da se ostvaruje od momenta ustanovljavanja trudnoće do momenta otvaranja porodiljskog odsustva, dakle 45 dana pre porođaja, a obavezno 28 dana pre vremena određenog za porođaj. Bitno je da ta vrsta bolovanja bude identifikovana kao „održavanje trudnoće” jer je to po zakonskim propisima specifičan osnov za isplatu naknade zarade trudnici. Uvod Prema članu 73. stav 1. tačka 3) novog Zakona o zdravstvenom osiguranju („Sl. glasnik RS”, br. 25/2019 – dalje: Zakon), pravo na naknadu zarade, između ostalih, imaju i zaposleni i lica koja su registrovana za obavljanje delatnosti u vidu zanimanja radi samostalnog obavljanja delatno- sti i obavljanja delatnosti slobodne profesije (dalje: preduzetnici), ako su privremeno spre- čeni za rad zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće. Prema tome, po osnovu održavanja trudnoće, porodilje – zaposlene i preduzetnice imaju pravo: a) da odsustvuju sa rada i b) da primaju naknadu zarade za vreme ovog od- sustva. Utvrđivanje bolovanja zbog održavanja trudnoće Dužinu odsustva zbog održavanja trudnoće ocenjuje stručno-medicinski organ Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (dalje: Republički fond) na osnovu medicinsko-dok- trinarnih standarda za utvrđivanje privremene sprečenosti za rad. Bolovanje zbog održavanja trudnoće nastupa onog dana kada izabrani lekar utvrdi da trudni- ca – zaposlena ili preduzetnica nije sposobna za obavljanje svog rada zbog bolesti. Izuzetno, izabrani lekar može da utvrdi bolovanje zbog održavanja trudnoće i za period pre prvog ja- vljanja trudnice na pregled, ali najviše za tri dana unazad od dana kada se javila izabranom lekaru. Ako je trudnica bila na stacionarnom lečenju ili ako je bolest nastala za vreme njenog borav- ka u inostranstvu, kao i u drugim opravdanim slučajevima u kojima nije mogla da se javi izabra- nom lekaru, odnosno nije mogla da ga obavesti o razlozima sprečenosti za rad, po predlogu iza- branog lekara prvostepena lekarska komisija može da dâ ocenu sprečenosti za rad trudnice za period duži od tri dana pre javljanja izabra- nom lekaru. 128 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net ZARADE Izabrani lekar, odnosno drugi stručno-me- dicinski organ Republičkog fonda određuje bolovanje zbog održavanja trudnoće datumom početka i datumom završetka bolovanja. Pra- vo na naknadu zarade za vreme ovog bolovanja može da traje do otklanjanja uzroka sprečenosti za rad, u zavisnosti od vrste i uzroka bolesti. Pravo na naknadu zarade pripada od prvog dana bolovanja zbog održavanja trudnoće i za sve vre- me trajanja tog bolovanja, ali samo: 1) za vreme trajanja radnog odnosa za koje bi za- poslena primala zaradu odnosno platu u skladu sa propisima o radu, odnosno 2) za vreme za koje bi trudnica obavljala delat- nost kao preduzetnik da nije nastupila privre- mena sprečenost za rad. Izuzetno, prema stavu 3. člana 77. Zakona, preduzetniku koji nije privremeno odjavio oba- vljanje delatnosti u skladu sa Zakonom, a nema zaposlene, pravo na naknadu zarade zbog održa- vanja trudnoće pripada od dana odjave delatno- sti. Osim ovog ograničenja, preduzetnici treba da imaju u vidu i izričite odredbe člana 85. Za- kona, kojima se definiše da: 1) preduzetniku ne pripada naknada zarade ako za vreme bolovanja zbog održavanja trudnoće nije privremeno odjavio obavljanje delatnosti, bez obzira na to ko je isplatilac pomenute nak- nade; 2) ako preduzetnik zapošljava jednog ili više radnika (pa iz tog razloga nastavlja da obavlja delatnost) pripada mu 50% od naknade zarade koja bi mu pripadala da je odjavio obavljanje delatnosti. Naknada zarade za vreme održavanja trudnoće Za vreme odsustva s rada zbog održavanja trudnoće zaposlena ostvaruje pravo na naknadu zarade, koja se utvrđuje na osnovu: 1) osnova za naknadu i 2) procenta koji se primenjuje na osnov radi utvrđivanja iznosa naknade zarade. Ovi elementi obračuna bolovanja zbog odr- žavanja trudnoće različiti su za period do 30 dana i za period od 31. dana bolovanja, pa u na- stavku sledi detaljniji osvrt. Trudničko bolovanje do 30 dana a) Za osiguranika zaposlenog Za prvih 30 dana bolovanja zbog održavanja trudnoće naknadu zarade isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava, a naknada zarade iznosi 100% od osnova za naknadu zarade (član 95. stav 3. Zakona). Osnov za naknadu zarade za vreme trud- ničkog bolovanja utvrđuje se u skladu sa propisi- ma o radu, a to znači u skladu sa Zakonom o radu, koji je u članu 115. propisao da osnov za naknadu zarade za vreme bolovanja na teret poslodavca čini prosečna zarada isplaćena zaposlenom u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je na- stupila privremena sprečenost za rad, s tim da ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene u skladu sa ovim zakonom. Prilikom utvrđivanja osnova za naknadu zarade za održa- vanje trudnoće do 30 dana na teret poslodavca, u osnov se uračunavaju sve isplate s karakterom zarade koje je zaposlena primila u prethodnih 12 meseci za časove na radu (osnovna zarada + radni učinak + topli obrok + regres + uvećanja zarade + druge isplate s karakterom zarade od- nosno plate). Zaposlenoj koja je pre početka bolovanja, od- nosno u periodu na osnovu kog se utvrđuje osnov za naknadu zarade istovremeno radila kod dva ili više poslodavaca, osnov za naknadu zarade utvrđuje se prema ukupnom zbiru osnova za nak- nadu zarade kod tih poslodavaca, koji ne može biti veći od najvišeg osnova za naknadu zarade po Zakonu (najviši osnov za naknadu zarade čini prosek najviših mesečnih osnovica na koji se plaća doprinos za mesece koji ulaze u prosečan iznos zarade – član 88. stav 2. Zakona). Poslodavac je dužan da pre isplate naknade zarade za bolovanje zbog održavanja trudnoće podnese pojedinačnu poresku prijavu za porez po odbitku (obrazac PPP-PD), u kojoj se za ovu nak- nadu koristi oznaka vrste prihoda (OVP) 202. b) Za osiguranika preduzetnika Saglasno članu 89. Zakona, osnov za nakna- du zarade za vreme bolovanja zbog održavanja trudnoće preduzetnika koji ispunjava uslov u pogledu prethodnog osiguranja, čini prosečna mesečna osnovica na koju je plaćen doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje u skladu sa Za- konom, utvrđena u 12 meseci koji prethode mese- cu u kojem je nastupio slučaj tog bolovanja. U posebnim slučajevima: 1) ako je u prethodnih 12 meseci pre otvaranja bo- lovanja preduzetnik bio osiguran kraće, osnov za naknadu zarade čini osnovica na koju je plaćen JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 129 ZARADE doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, utvrđena prema vremenu za koje je bio osiguran u tom periodu; 2) ako preduzetnik u svih prethodnih 12 meseci nije obavljao delatnost preduzetnika, osnov za naknadu zarade čini najniža mesečna osnovica za doprinos za obavezno socijalno osiguranje za mesece u kojima to lice nije obavljalo delatnost preduzetnika; 3) preduzetnik koji je pre nastupanja bolovanja zbog održavanja trudnoće, odnosno u periodu iz kojeg se utvrđuje osnov za naknadu zarade isto- vremeno obavljao delatnost i radio kod poslo- davca, osnov za naknadu zarade utvrđuje se prema ukupnom zbiru osnova za naknadu zarade po oba osnova, koji ne može biti veći od najvišeg osno- va za naknadu zarade po Zakonu; 4) osnov za obračun naknade zarade za preduzet- nika koji se opredelio za ličnu zaradu, u skladu sa Zakonom, utvrđuje se na način kao za osigura- nike – zaposlene. Prosečna osnovica na koju je plaćen doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje u prethod- nih 12 meseci utvrđuje se na osnovu uverenja Po- reske uprave. Trudničko bolovanje preko 30 dana a) Za osiguranika zaposlenog Naknadu zarade za trudničko bolovanje po- čev od 31. dana tog bolovanja isplaćuje Republički fond u iznosu od 100% od osnova za naknadu (član 95. stav 4. Zakona). Saglasno članu 87. Zakona, osnov za naknadu zarade koja se isplaćuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja za vreme trudničkog bolovanja čini prosečna zarada koju je zaposle- na ostvarila u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupilo to bolovanje. Zaradu koja se koristi za utvrđivanje osnova za naknadu čini za- rada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, utvrđena u skladu sa propisima o radu, i to: 1) osnovna zarada zaposlene; 2) deo zarade za radni učinak; 3) uvećana zarada. Visina naknade zarade koja se obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ne može da bude niža od minimalne zarade utvrđe- ne u skladu sa propisima o radu za mesec za koji se vrši obračun naknade zarade. Kao što je već rečeno, počev od 31. dana trud- ničkog bolovanja visina naknade zarade obezbeđuje se u iznosu od 100% od osnova za naknadu zarade, s tim što se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbeđuje iznos od 65% od osnova za naknadu zarade, kao i iznos od 35% od osnova za naknadu zarade iz sredstava budžeta Republike Srbije. Sredstva u iznosu od 35% od osnova za naknadu zarade prenose se Republičkom fondu koji u ime i za račun budžeta Republi- ke Srbije uplaćuje sredstva na račun poslodavca. Prilikom utvrđivanja osnova za naknadu za- rade na teret Republičkog fonda treba imati u vidu sledeće napomene iz člana 88. Zakona: ● Osnov za naknadu zarade za svaki pojedi- načni mesec koji ulazi u iznos prosečne zarade prilikom utvrđivanja osnova za naknadu zarade ne može biti viši od najviše mesečne osnovice na koju je plaćen doprinos za mesec koji ulazi u prosečan iznos zarade, u skladu sa zakonom ko- jim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. ● Ako zaposlena nije ostvarila zaradu u 12 ka- lendarskih meseci koji prethode mesecu u kojem je nastupilo bolovanje, osnov za naknadu zarade čini prosečan iznos zarada za vreme za koje je zaposlena ostvarila zaradu, a za mesece za koje nije ostvarila zaradu osnov čini minimalna za- rada za te mesece. ● Ako zaposlena nije ostvarila zaradu ni u jednom od 12 meseci koji prethode mesecu pre na- stupanja bolovanja, osnov za naknadu zarade čini minimalna zarada utvrđena, u skladu sa propi- sima kojima se uređuje rad, za mesec za koji se isplaćuje naknada zarade. Saglasno članu 102. Zakona, poslodavac isplaćuje i naknadu zarade zaposlenoj koja se obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdrav- stvenog osiguranja. Naime, poslodavac vrši obračun naknade zarade i za trudničko bolo- vanje na teret Republičkog fonda i dostavlja ga nadležnoj filijali, uz zahtev za isplatu naknade zarade. Filijala utvrđuje pravo na naknadu zarade i visinu naknade i najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema obračuna poslodavca prenosi odgovarajući iznos sred- stava na poseban račun poslodavca. Prilikom isplate naknade zarade za vreme trudničkog bolovanja preko 30 dana posloda- vac je dužan da pre isplate podnese pojedi- načnu poresku prijavu na obrascu PPP-PD, uz korišćenje OVP 204. 130 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net ZARADE b) Za osiguranika preduzetnika Kao i kod bolovanja do 30 dana, osnov za nak- nadu zarade za osiguranike – preduzetnike čini prosečna mesečna osnovica na koju je plaćen doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje u skladu sa Zakonom, utvrđena u 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je nastupilo bolovanje zbog održavanja trudnoće. Visina naknade zara- de obezbeđuje se u iznosu od 100% od ovako utvr- đenog osnova za naknadu zarade. Naknadu zarade koja se obezbeđuje iz sred- stava obaveznog zdravstvenog osiguranja pre- duzetnicima i zaposlenima kod preduzetnika, pod uslovom da preduzetnici nemaju poseban račun, obračunava i isplaćuje nadležna fili- jala na tekući račun pomenutih lica. Usklađivanje osnova za naknadu zarade na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja Pošto održavanje trudnoće može da traje i više meseci, kada je u pitanju ova vrsta odsustva s rada, biće uslova za primenu odredbi iz čla- na 91. Zakona o usklađivanju osnova za naknadu zarade. Naime, kada zaposleni, odnosno preduzetnik prima naknadu zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja duže od dva kalendar- ska meseca, ima pravo na usklađivanje osnova za naknadu zarade. Konkretno: 1) usklađivanje osnova za naknadu zarade vrši se od prvog dana narednog kalendarskog meseca po isteku drugog kalendarskog meseca neprekidne sprečenosti za rad, 2) osnov za naknadu zarade usklađuje se sa kreta- njem prosečne mesečne zarade po zaposlenom na teritoriji Republike Srbije, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadle- žnog za poslove statistike, u odnosu na mesec za koji se vrši usklađivanje naknade zarade (prvo usklađivanje osnova za naknadu zarade). Svako naredno usklađivanje osnova za nak- nadu zarade vrši se mesečno, prema kretanju prosečne mesečne zarade po zaposlenom na teri- toriji Republike Srbije, prema poslednjem obja- vljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike, u odnosu na mesec za koji se vrši usklađivanje osnova za naknadu zarade. Primer: Obračun trudničkog bolovanja Zaposlena je u junu 2019. godine, u mesecu koji ima 30 dana, ceo mesec bila na bolovanju zbog komplikacije u vezi sa održavanjem trudnoće, koje se za prvih 30 dana isplaćuje iz sredstava poslodavca. Osnov za obračun bolovanja koje se isplaćuje na teret poslodavca utvrđen je u članu 115. Zakona o radu, a to je prosečna zarada ostva- rena u prethodnih 12 meseci koji prethode mese- cu u kome se koristi bolovanje, pri čemu se kao isplaćena zarada računaju sve isplate koje čine zaradu, a izvršene su zaposlenoj u tih 12 meseci (osnovna zarada uvećana za minuli rad, topli obrok, regres, stimulacije i dr.). Ako dvanaestomesečni prosek zaposlene iznosi 60.000,00 dinara neto, poslodavac bi u ovom slučaju bio obavezan da toj zaposlenoj za bolovanje zbog održavanja trudnoće za pr- vih 30 dana isplati iz svojih sredstava iznos od 60.000,00 dinara neto, s tim što ovaj iznos preračunava na bruto radi obračuna i plaćanja poreza na zarade i doprinosa za obavezno soci- jalno osiguranje na teret zaposlenog i na teret poslodavca. Obračun: Red. br. Opis Iznos 1. Osnovica za obračun trudničkog bolovanja – dvanaestomesečni prosek (neto) 60.000,00 2. Naknada zarade za trudničko bolovanje (red. br. 1 x 100%) 60.000,00 3. Iznos naknade zarade za bolovanje – bruto (red. br. 2 – 1.530 / 0,701) 83.409,42 4. Osnovica za porez (red. br. 3 – 15.300) 68.109,42 5. Porez na zarade (red. br. 4 x 10%) 6.810,94 6. Osnovica za doprinose (red. br. 3) 83.409,42 7. Doprinosi na teret zaposlenog (red. br. 6 x 19,9%) 16.598,48 8. Neto naknada zarade za trudničko bolovanje za isplatu zaposlenoj (red. br. 3 – red. br. 5 – red. br. 7) 60.000,00 9. Doprinosi na teret poslodavca (red. br. 6 x 17,15%) 14.304,72 10. Ukupan trošak poslodavca (red. br. 3 + red. br. 9) 97.714,14 poslovnisavetnik.net JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 131 ZARADE Popunjavanje poreske prijave: 1.2 Obračunski period 6. 2019. MFP.1 3.6 Šifra vrste prihoda 1 01 202 00 0 MFP.2 3.7 Broj dana 30 MFP.3 3.8 Broj sati 176 MFP.4 3.8a Fond sati 176 MFP.5 3.9 Bruto prihod 83.409,42 MFP.6 3.10 Osnovica za porez 68.109,42 MFP.7 3.11 Porez 6.810,94 MFP.8 3.12 Osnovica doprinosa 83.409,42 MFP.9 3.13 Doprinos za PIO 21.686,45 MFP.10 3.14 Doprinos za zdravstvo 8.591,17 MFP.11 3.15 Doprinos za nezaposlenost 625,57 MFP.12 3.16 Dodatni doprinos za PIO 0 Knjiženje: Red. br. Konto Opis Dug. Potr. 1. 520 Troškovi zarada i naknada zarada 83.409,42 450 Obaveze za neto zarade i naknade zarada 60.000,00 451 Obaveze za poreze na zarade i naknade zarada na teret zaposlenog 6.810,94 452 Obaveze za doprinose na zarade i naknade zarada na teret zaposlenog 16.598,48 – za obračunatu naknadu zarada Red. br. Konto Opis Dug. Potr. 2. 521 Troškovi poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada na teret poslodavca 14.304,72 453 Obaveze za porez i doprinose na zarade i naknade zarada na teret poslodavca 14.304,72 – obračun doprinosa na teret poslodavca 3. 450 Obaveze za neto zarade i naknade zarada 60.000,00 451 Obaveze za poreze na zarade i naknade zarada na teret zaposlenog 6.810,94 452 Obaveze za doprinose na zarade i naknade zarada na teret zaposlenog 16.598,48 453 Obaveze za porez i doprinose na zarade i naknade zarada na teret poslodavca 14.304,72 241 Tekući (poslovni) račun 97.714,14 – isplata neto naknade zarade i uplata poreza i doprinosa PS