Izveštaj o izvršenom popisu, zajedno sa popisnim listama i odlukama nadležnog organa pravnog lica, odnosno preduzetnika, dostavlja se na knjiženje radi usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem. Predmet ovog članka je knjiženje rezultata godišnjeg redovnog popisa viškova i manjkova, kao i računovodstveno evidentiranje rashoda dobara po popisu u finansijskom knjigovodstvu.
Skip to PDF contentJANUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 53
RAČUNOVODSTVO
Uvod
Prema članu 10. Zakona o računovodstvu („Sl.
glasnik RS”, br. 62/2013 i 30/2018 – u daljem tek-
stu: Zakon), računovodstvene isprave i druga
dokumentacija u vezi sa nastalim poslovnim
promenama dostavljaju se na knjiženje u roku
od tri radna dana od dana kada je poslovna pro-
mena nastala, odnosno u roku od tri radna dana
od datuma njihovog prijema. Datumom nastanka
poslovne promene smatra se datum donošenja
odluke o usvajanju izveštaja o popisu. Lica
koja su zadužena za računovodstveno evidenti-
ranje rezultata popisa dužna su da ih proknji-
že u roku od pet radnih dana od dana prijema.
Knjiženje se sprovodi na 31. 12. godine na koju se
popis odnosi, odnosno na poslednji radni dan
poslovne godine, kako bi knjigovodstveno stanje
na dan bilansa bilo usklađeno sa stvarnim sta-
njem utvrđenim popisom.
Računovodstveno evidentiranje
manjkova i viškova
Manjkovi dobara koji se utvrde popisom mogu
da se odnose na osnovna sredstva i zalihe (re-
zervne delove, inventar, auto-gume i ambalažu
i drugi materijal, robu, gotove proizvode i ne-
dovršenu proizvodnju). Manjak dobara može da
nastane kao posledica zamene dobara, krađe,
više sile, neadekvatne isporuke dobara, odno-
sno po osnovu više isporučenih dobara u odnosu
na fakturisanu količinu kupcima itd.
Manjak utvrđen popisom može da se pokrije na
teret pravnog lica, na teret odgovornog lica
ili na teret osiguranja, ako je imovina bila
osigurana.
Polazeći od načina pokrivanja, računovod-
stveno evidentiranje manjkova, u skladu sa Pra-
vilnikom o Kontnom okviru i sadržini računa
u Kontnom okviru za privredna društva, zadru-
ge i preduzetnike („Sl. glasnik RS”, br. 95/2014
– u daljem tekstu: Pravilnik), vrši se na sle-
dećim računima:
● Na računu 574 – Manjkovi – iskazuju se manjko-
vi sredstava koji se utvrde na osnovu redovnog
ili vanrednog popisa, osim manjkova učinaka
koji se iskazuju u okviru klase 9. Na ovom raču-
nu knjiži se manjak na osnovu odluke nadležnog
organa, koji pada na teret društva. Iznos manjka,
zajedno sa obračunatim porezima (PDV-om i ak-
cizom ako se obračunava), pada na teret računa
574.
● Na računu 221 – Potraživanja od zaposlenih
– iskazuju se, između ostalog, manjkovi koji se
naknađuju od zaposlenih. Ukoliko utvrđeni manj-
kovi po odluci nadležnog organa padaju na teret
odgovornih lica, odnosno zaposlenih, manjak se,
zajedno sa obračunatim porezima, knjiži zadu-
ženjem računa Potraživanja od zaposlenih.
● Na računu 228 – Ostala kratkoročna potraži-
vanja – evidentira se potraživanje od osigura-
vajućeg društva u slučaju da je imovina za koju je
utvrđen manjak bila osigurana.
Pravilnikom o Kontnom okviru za
računovodstveno evidentiranje viškova u
finansijskom knjigovodstvu predviđen je račun
674 – Viškovi.
Mr Milica Bjelić, ovlašćeni eksterni i interni revizor
Računovodstveno evidentiranje
rezultata popisa
Izveštaj o izvršenom popisu, zajedno sa popisnim listama i odlukama
nadležnog organa pravnog lica, odnosno preduzetnika, dostavlja se na
knjiženje radi usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem.
Predmet ovog članka je knjiženje rezultata godišnjeg redovnog popisa
viškova i manjkova, kao i računovodstveno evidentiranje rashoda dobara
po popisu u finansijskom knjigovodstvu.
54 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
Primer: Knjiženje viškova i manjkova
Popisom su utvrđene sledeće razlike između
stvarnog i knjigovodstvenog stanja:
1) višak opreme čija je procenjena nabavna
vrednost 120.000 dinara, a procenjena ispravka
vrednosti 100.000 dinara;
2) manjak opreme čija je nabavna vrednost
80.000 dinara, ispravka vrednosti 50.000 dina-
ra, pri čemu je tržišna vrednost jednaka sada-
šnjoj vrednosti, a po odluci nadležnog organa
manjak pada na teret pravnog lica;
3) manjak putničkog vozila čija je sadašnja
vrednost 50.000 dinara, a ispravka vrednosti
36.000 dinara, pri čemu se za utvrđeni manjak
terete troškovi poslovanja;
4) manjak opreme nabavne vrednosti 600.000
dinara, otpisane vrednosti 200.000 dinara, pri
čemu tržišna vrednost opreme iznosi 400.000
dinara, a za manjak se zadužuje odgovorno lice
na osnovu odluke nadležnog organa;
5) višak materijala u vrednosti od 24.000
dinara;
6) manjak materijala u vrednosti od 9.000 di-
nara, koji će biti nadoknađen na teret računopo-
lagača, pri čemu tržišna vrednost materijala
odgovara knjigovodstvenoj vrednosti;
7) višak robe u skladištu čija je prodajna
vrednost 300.000 dinara, ukalkulisana razlika
u ceni 80.000 dinara, a zalihe robe u prometu na
veliko vode se po prodajnim cenama bez PDV-a;
8) manjak robe u skladištu prodajne vredno-
sti 15.000 dinara, sa ukalkulisanom razlikom u
ceni od 2.000 dinara, koji će teretiti troškove
poslovanja, pri čemu tržišna vrednost robe iz-
nosi 15.000 dinara;
9) manjak robe u prodavnici na teret zapo-
slenog, nabavne vrednosti robe 20.000 dinara,
razlike u ceni 2.000 dinara i PDV-a u iznosu od
4.400 dinara, pri čemu se zaposleni zadužuje po
prodajnoj ceni;
10) manjak robe u maloprodaji na teret prav-
nog lica, čija nabavna vrednost iznosi 10.000 di-
nara, ukalkulisana razlika u ceni 1.000 dinara,
a ukalkulisani PDV 2.200 dinara;
11) višak robe u prodavnici, nabavne vred-
nosti 5.000, ukalkulisane razlike u ceni u izno-
su od 500 dinara i ukalkulisanog PDV-a od 1.100
dinara.
Red.
br. Konto OPIS
Iznos
dug. pot.
1) 023 Postrojenja i oprema 120.000
029 Ispravka vrednosti,
nekretnina,
postrojenja i opreme 100.000
674 Viškovi 20.000
za višak opreme
2) 574 Manjkovi 36.000
29 Ispravka vrednosti,
nekretnina,
postrojenja i opreme 50.000
023 Postrojenja i oprema 80.000
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 6.000
za manjak opreme koji pada na teret pravnog lica
3) 574 Manjkovi 45.000
029 Ispravka vrednosti,
nekretnina,
postrojenja i opreme 36.000
023 Postrojenja i oprema 81.000
za manjak putničkog vozila koji pada na teret pravnog
lica
4) 221 Potraživanja od
zaposlenih 480.000
29 Ispravka vrednosti,
nekretnina,
postrojenja i opreme 200.000
023 Postrojenja i oprema 600.000
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 80.000
za manjak opreme koji pada na teret odgovornog lica
5) 101 Materijal 24.000
674 Viškovi 24.000
za višak materijala
6) 221 Potraživanja od
zaposlenih 10.800
101 Materijal 9.000
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 1.800
za manjak materijala na teret računopolagača
7) 1320 Roba u prometu na
veliko 300.000
1329 Razlika u ceni robe u
prometu na veliko 80.000
674 Viškovi 220.000
za višak robe u skladištu
8) 574 Manjkovi 16.000
1329 Razlika u ceni robe u
prometu na veliko 2.000
JANUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 55
RAČUNOVODSTVO
Red.
br. Konto OPIS
Iznos
dug. pot.
1320 Roba u prometu na
veliko 15.000
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 3.000
za manjak robe u prometu na veliko
9) 221 Potraživanja od
zaposlenih 26.400
1341 Ukalkulisani PDV u
prometu na malo 4.400
1349 Ukalkulisana razlika
u ceni robe u prometu
na malo 2.000
1340 Roba u prometu na
malo 26.400
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 4.400
679 Ostali nepomenuti
prihodi 2.000
za manjak robe u maloprodaji na teret zaposlenog
10) 574 Manjkovi 12.200
1341 Ukalkulisani PDV u
prometu na malo 2.200
1349 Ukalkulisana razlika
u ceni robe u prometu
na malo 1.000
1340 Roba u prometu na
malo 13.200
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 2.200
za manjak robe u maloprodaji na teret pravnog lica
11) 1340 Roba u prometu na
malo 6.600
1341 Ukalkulisani PDV u
prometu na malo 1.100
1349 Ukalkulisana razlika
u ceni robe u prometu
na malo 500
674 Viškovi 5.000
za višak robe u prodavnici
Napomena za promenu 3): Pravno lice, u slu-
čaju manjka putničkog automobila, nema obavezu
obračuna i plaćanja PDV-a, s obzirom na to da
nije postojalo pravo na odbitak prethodnog po-
reza prilikom njegove nabavke u skladu sa čla-
nom 29. Zakona o PDV-u.
Računovodstveno evidentiranje kala,
rastura, kvara i loma
Pre utvrđivanja manjka dobara, knjigovod-
stveno stanje prvo mora da se koriguje za sve
rashode po osnovu kala, rastura, loma ili kvara.
Kalo predstavlja gubitak u težini, obimu ili
površini proizvoda (materijala) zbog sušenja,
isparavanja, skupljanja, smrzavanja, topljenja.
Rastur je gubitak rasipanja prilikom ruko-
vanja.
Kvar je gubitak zbog hemijskih i fizičkih
promena na proizvodima (materijalu), usled
čega postaju neupotrebljivi ili se njihov kvali-
tet pogoršava.
Lom je gubitak zbog uništenja proizvoda (ma-
terijala) koji su po svojoj prirodi lomljivi.
Prema Pravilniku o Kontnom okviru, rashodi
nastali usled kala, rastura, loma i kvara
računovodstveno se evidentiraju na računu
577 – Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha
materijala i robe.
Primer: Knjiženje kala, rastura,
loma i kvara
Popisom je utvrđen:
1) dozvoljen kalo materijala u iznosu od
37.000 dinara;
2) lom materijala u iznosu od 4.000 dinara,
a s obzirom na to da je isti iznad dozvoljenog
loma propisanog normativom pravnog lica, na
iznos iznad propisane dozvoljene granice obra-
čunat je PDV u iznosu od 800 dinara;
3) kalo robe u skladištu u dozvoljenim ko-
ličinama utvrđenim internim aktom, pri čemu
prodajna cena robe iznosi 6.000 dinara, a ukal-
kulisana razlika u ceni 900 dinara;
4) kalo robe u skladištu iznad dozvoljene
količine, pri čemu prodajna cena robe iznosi
6.000 dinara, ukalkulisana razlika u ceni 900
dinara, a obračunati PDV na količinu veću od
dozvoljene 600 dinara;
5) dozvoljeni kalo robe u prodavnici u izno-
su od 16.800 dinara, u kojem je nabavna vrednost
robe 12.000 dinara, razlika u ceni 2.000 dinara,
a ukalkulisani PDV 2.800 dinara;
6) kalo robe u maloprodajnom objektu u iznosu
od 27.600 dinara, od čega se 7.600 dinara odnosi
na kalo iznad dozvoljenog za robu oporezivu po
stopi od 10%, pri čemu je nabavna vrednost robe
56 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
20.000 dinara, razlika u ceni 3.000 dinara, a ukal-
kulisani PDV 4.600 dinara.
Red.
br. Konto OPIS
Iznos
dug. pot.
1) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 37.000
101 Materijal 37.000
za dozvoljeni kalo materijala po popisu
2) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 4.800
101 Materijal 4.000
474 Obaveze za porez na dodatu
vrednost po osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj stopi 800
za lom materijala iznad dozvoljenog
3) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 5.100
1320 Roba u prometu na veliko 6.000
-1329 Ukalkulisana razlika u ceni -900
za dozvoljeni kalo robe u skladištu
4) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 5.700
1320 Roba u prometu na veliko 6.000
-1329 Ukalkulisana razlika u ceni -900
474 Obaveze za porez na dodatu
vrednost po osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj stopi 600
za kalo robe u skladištu iznad dozvoljenog
5) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 12.000
1341 Ukalkulisani PDV u prometu
na malo 2.800
1349 Ukalkulisana razlika u ceni
robe u prometu na malo
2.000
1340 Roba u prometu na malo 16.800
za dozvoljeni kalo robe u prodavnici
6) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 20.760
1341 Ukalkulisani PDV u prometu
na malo 4.600
1349 Ukalkulisana razlika u ceni
robe u prometu na malo
3.000
1340 Roba u prometu na malo 27.600
475 Obaveze za porez na dodatu
vrednost po osnovu sopstvene
potrošnje po posebnoj stopi 760
za kalo robe u prodavnici iznad dozvoljenog
Poreski aspekt utvrđenog manjka ili
rashoda (kalo, lom, rastur)
Prema članu 4. Zakona o porezu na doda-
tu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 84/2004,
86/2004 – ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012,
108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 68/2014
– dr. zakon, 142/2014, 5/2015 – usklađeni din.
izn., 83/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn.,
108/2016, 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017,
13/2018 – usklađeni din. izn. i 30/2018 – u da-
ljem tekstu: Zakon o PDV-u), manjak dobara,
osim manjka koji može da se pravda višom
silom ili na drugi propisani način (ele-
mentarna nepogoda, krađa, saobraćajni udes
i dr.), utvrđen na osnovu akta nadležnog or-
gana, odnosno organizacije, smatra se sop-
stvenom potrošnjom na koju se obračunava
i plaća PDV po opštoj ili posebnoj stopi, u
zavisnosti od vrste dobara na koju je utvr-
đen manjak. Ovo, naravno, samo u slučaju da je
prilikom nabavke dobara čiji je manjak utvr-
đen postojalo pravo na odbitak prethodnog
PDV-a.
Obaveza za PDV na sopstvenu potrošnju
računovodstveno se evidentira u korist:
● računa 474 – Obaveze za porez na dodatu
vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po
opštoj stopi, ukoliko je u pitanju manjak do-
bara za koje je propisana opšta stopa PDV-a
od 20%, ili
● u korist računa 475 – Obaveze za porez na
dodatu vrednost po osnovu sopstvene potro-
šnje po posebnoj stopi, ukoliko se manjak
utvrđen popisom odnosi na dobra čiji se
promet oporezuje posebnom stopom od 10%.
Zakon o PDV-u ne propisuje osnovu za ob-
račun PDV-a na sopstvenu potrošnju. Među-
tim, prilikom prometa dobara bez naknade,
osnovicom za obračun PDV-a, u skladu sa čla-
nom 18. Zakona o PDV-u, smatra se nabavna
cena, odnosno cena koštanja tih ili slič-
nih dobara u momentu prometa, u koju nije
uračunat PDV, pa se ova osnovica analogno
primenjuje i prilikom obračuna PDV-a na ma-
njak. U cilju pojašnjenja pojma nabavne cene
u ovom kontekstu, Ministarstvo finansija
dalo je službeno mišljenje u kome se navodi
da se nabavnom cenom smatra cena po kojoj se
takva ili slična dobra mogu nabaviti u mo-
mentu prometa, koja ne sadrži PDV, iz čega
JANUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 57
RAČUNOVODSTVO
proizlazi da, ako je reč o dobrima koja nemaju
vrednost (tržišnu), ne postoji obaveza obraču-
navanja i plaćanja PDV-a.
Kada se radi o utvrđenom rashodu dobara,
pravna lica i preduzetnici imaju obavezu ob-
računa i plaćanja PDV-a na rashod dobara iznad
količine određene Normativom za utvrđivanje
rashoda na koji se ne plaća porez na dodatu vred-
nost (u daljem tekstu: Normativ), u skladu sa čla-
nom 4. Uredbe o količini rashoda (kalo, rastur,
kvar i lom) na koji se ne plaća porez na dodatu
vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 124/2004 – u da-
ljem tekstu: Uredba).
Za dobra koja nisu obuhvaćena Normativom
potrebno je da pravno lice internim aktom
uredi količinu rashoda za koju neće postojati
obaveza obračuna i plaćanja PDV-a, ukoliko na-
dležni poreski organ ne utvrdi drugu količinu.
Međutim, postoje dva izuzetka od primene
Uredbe, a odnose se na:
● rashod nastao usled dejstva više sile, na
koji se PDV ne plaća u količini utvrđenoj aktom
organizacije nadležne za osiguranje, odnosno
aktom nadležnog državnog organa za procenu
štete, i
● rashod nastao zbog proteka roka trajanja
proizvoda, pod uslovom da je rok trajanja uti-
snut odnosno odštampan na proizvodu ili je
na drugi način određen od strane proizvođača
i ako je pri utvrđivanju rashoda prisutan bio
predstavnik Poreske uprave, a ako se predstav-
nik Poreske uprave u roku od pet dana od dana
podnošenja zahteva ne odazove pozivu obvezni-
ka, priznaju se utvrđene količine iskazane u za-
pisniku obveznika. PS
RAČUNOVODSTVO
Uvod
Prema članu 10. Zakona o računovodstvu („Sl.
glasnik RS”, br. 62/2013 i 30/2018 – u daljem tek-
stu: Zakon), računovodstvene isprave i druga
dokumentacija u vezi sa nastalim poslovnim
promenama dostavljaju se na knjiženje u roku
od tri radna dana od dana kada je poslovna pro-
mena nastala, odnosno u roku od tri radna dana
od datuma njihovog prijema. Datumom nastanka
poslovne promene smatra se datum donošenja
odluke o usvajanju izveštaja o popisu. Lica
koja su zadužena za računovodstveno evidenti-
ranje rezultata popisa dužna su da ih proknji-
že u roku od pet radnih dana od dana prijema.
Knjiženje se sprovodi na 31. 12. godine na koju se
popis odnosi, odnosno na poslednji radni dan
poslovne godine, kako bi knjigovodstveno stanje
na dan bilansa bilo usklađeno sa stvarnim sta-
njem utvrđenim popisom.
Računovodstveno evidentiranje
manjkova i viškova
Manjkovi dobara koji se utvrde popisom mogu
da se odnose na osnovna sredstva i zalihe (re-
zervne delove, inventar, auto-gume i ambalažu
i drugi materijal, robu, gotove proizvode i ne-
dovršenu proizvodnju). Manjak dobara može da
nastane kao posledica zamene dobara, krađe,
više sile, neadekvatne isporuke dobara, odno-
sno po osnovu više isporučenih dobara u odnosu
na fakturisanu količinu kupcima itd.
Manjak utvrđen popisom može da se pokrije na
teret pravnog lica, na teret odgovornog lica
ili na teret osiguranja, ako je imovina bila
osigurana.
Polazeći od načina pokrivanja, računovod-
stveno evidentiranje manjkova, u skladu sa Pra-
vilnikom o Kontnom okviru i sadržini računa
u Kontnom okviru za privredna društva, zadru-
ge i preduzetnike („Sl. glasnik RS”, br. 95/2014
– u daljem tekstu: Pravilnik), vrši se na sle-
dećim računima:
● Na računu 574 – Manjkovi – iskazuju se manjko-
vi sredstava koji se utvrde na osnovu redovnog
ili vanrednog popisa, osim manjkova učinaka
koji se iskazuju u okviru klase 9. Na ovom raču-
nu knjiži se manjak na osnovu odluke nadležnog
organa, koji pada na teret društva. Iznos manjka,
zajedno sa obračunatim porezima (PDV-om i ak-
cizom ako se obračunava), pada na teret računa
574.
● Na računu 221 – Potraživanja od zaposlenih
– iskazuju se, između ostalog, manjkovi koji se
naknađuju od zaposlenih. Ukoliko utvrđeni manj-
kovi po odluci nadležnog organa padaju na teret
odgovornih lica, odnosno zaposlenih, manjak se,
zajedno sa obračunatim porezima, knjiži zadu-
ženjem računa Potraživanja od zaposlenih.
● Na računu 228 – Ostala kratkoročna potraži-
vanja – evidentira se potraživanje od osigura-
vajućeg društva u slučaju da je imovina za koju je
utvrđen manjak bila osigurana.
Pravilnikom o Kontnom okviru za
računovodstveno evidentiranje viškova u
finansijskom knjigovodstvu predviđen je račun
674 – Viškovi.
Mr Milica Bjelić, ovlašćeni eksterni i interni revizor
Računovodstveno evidentiranje
rezultata popisa
Izveštaj o izvršenom popisu, zajedno sa popisnim listama i odlukama
nadležnog organa pravnog lica, odnosno preduzetnika, dostavlja se na
knjiženje radi usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem.
Predmet ovog članka je knjiženje rezultata godišnjeg redovnog popisa
viškova i manjkova, kao i računovodstveno evidentiranje rashoda dobara
po popisu u finansijskom knjigovodstvu.
54 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
Primer: Knjiženje viškova i manjkova
Popisom su utvrđene sledeće razlike između
stvarnog i knjigovodstvenog stanja:
1) višak opreme čija je procenjena nabavna
vrednost 120.000 dinara, a procenjena ispravka
vrednosti 100.000 dinara;
2) manjak opreme čija je nabavna vrednost
80.000 dinara, ispravka vrednosti 50.000 dina-
ra, pri čemu je tržišna vrednost jednaka sada-
šnjoj vrednosti, a po odluci nadležnog organa
manjak pada na teret pravnog lica;
3) manjak putničkog vozila čija je sadašnja
vrednost 50.000 dinara, a ispravka vrednosti
36.000 dinara, pri čemu se za utvrđeni manjak
terete troškovi poslovanja;
4) manjak opreme nabavne vrednosti 600.000
dinara, otpisane vrednosti 200.000 dinara, pri
čemu tržišna vrednost opreme iznosi 400.000
dinara, a za manjak se zadužuje odgovorno lice
na osnovu odluke nadležnog organa;
5) višak materijala u vrednosti od 24.000
dinara;
6) manjak materijala u vrednosti od 9.000 di-
nara, koji će biti nadoknađen na teret računopo-
lagača, pri čemu tržišna vrednost materijala
odgovara knjigovodstvenoj vrednosti;
7) višak robe u skladištu čija je prodajna
vrednost 300.000 dinara, ukalkulisana razlika
u ceni 80.000 dinara, a zalihe robe u prometu na
veliko vode se po prodajnim cenama bez PDV-a;
8) manjak robe u skladištu prodajne vredno-
sti 15.000 dinara, sa ukalkulisanom razlikom u
ceni od 2.000 dinara, koji će teretiti troškove
poslovanja, pri čemu tržišna vrednost robe iz-
nosi 15.000 dinara;
9) manjak robe u prodavnici na teret zapo-
slenog, nabavne vrednosti robe 20.000 dinara,
razlike u ceni 2.000 dinara i PDV-a u iznosu od
4.400 dinara, pri čemu se zaposleni zadužuje po
prodajnoj ceni;
10) manjak robe u maloprodaji na teret prav-
nog lica, čija nabavna vrednost iznosi 10.000 di-
nara, ukalkulisana razlika u ceni 1.000 dinara,
a ukalkulisani PDV 2.200 dinara;
11) višak robe u prodavnici, nabavne vred-
nosti 5.000, ukalkulisane razlike u ceni u izno-
su od 500 dinara i ukalkulisanog PDV-a od 1.100
dinara.
Red.
br. Konto OPIS
Iznos
dug. pot.
1) 023 Postrojenja i oprema 120.000
029 Ispravka vrednosti,
nekretnina,
postrojenja i opreme 100.000
674 Viškovi 20.000
za višak opreme
2) 574 Manjkovi 36.000
29 Ispravka vrednosti,
nekretnina,
postrojenja i opreme 50.000
023 Postrojenja i oprema 80.000
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 6.000
za manjak opreme koji pada na teret pravnog lica
3) 574 Manjkovi 45.000
029 Ispravka vrednosti,
nekretnina,
postrojenja i opreme 36.000
023 Postrojenja i oprema 81.000
za manjak putničkog vozila koji pada na teret pravnog
lica
4) 221 Potraživanja od
zaposlenih 480.000
29 Ispravka vrednosti,
nekretnina,
postrojenja i opreme 200.000
023 Postrojenja i oprema 600.000
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 80.000
za manjak opreme koji pada na teret odgovornog lica
5) 101 Materijal 24.000
674 Viškovi 24.000
za višak materijala
6) 221 Potraživanja od
zaposlenih 10.800
101 Materijal 9.000
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 1.800
za manjak materijala na teret računopolagača
7) 1320 Roba u prometu na
veliko 300.000
1329 Razlika u ceni robe u
prometu na veliko 80.000
674 Viškovi 220.000
za višak robe u skladištu
8) 574 Manjkovi 16.000
1329 Razlika u ceni robe u
prometu na veliko 2.000
JANUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 55
RAČUNOVODSTVO
Red.
br. Konto OPIS
Iznos
dug. pot.
1320 Roba u prometu na
veliko 15.000
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 3.000
za manjak robe u prometu na veliko
9) 221 Potraživanja od
zaposlenih 26.400
1341 Ukalkulisani PDV u
prometu na malo 4.400
1349 Ukalkulisana razlika
u ceni robe u prometu
na malo 2.000
1340 Roba u prometu na
malo 26.400
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 4.400
679 Ostali nepomenuti
prihodi 2.000
za manjak robe u maloprodaji na teret zaposlenog
10) 574 Manjkovi 12.200
1341 Ukalkulisani PDV u
prometu na malo 2.200
1349 Ukalkulisana razlika
u ceni robe u prometu
na malo 1.000
1340 Roba u prometu na
malo 13.200
474 Obaveze za porez na
dodatu vrednost po
osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj
stopi 2.200
za manjak robe u maloprodaji na teret pravnog lica
11) 1340 Roba u prometu na
malo 6.600
1341 Ukalkulisani PDV u
prometu na malo 1.100
1349 Ukalkulisana razlika
u ceni robe u prometu
na malo 500
674 Viškovi 5.000
za višak robe u prodavnici
Napomena za promenu 3): Pravno lice, u slu-
čaju manjka putničkog automobila, nema obavezu
obračuna i plaćanja PDV-a, s obzirom na to da
nije postojalo pravo na odbitak prethodnog po-
reza prilikom njegove nabavke u skladu sa čla-
nom 29. Zakona o PDV-u.
Računovodstveno evidentiranje kala,
rastura, kvara i loma
Pre utvrđivanja manjka dobara, knjigovod-
stveno stanje prvo mora da se koriguje za sve
rashode po osnovu kala, rastura, loma ili kvara.
Kalo predstavlja gubitak u težini, obimu ili
površini proizvoda (materijala) zbog sušenja,
isparavanja, skupljanja, smrzavanja, topljenja.
Rastur je gubitak rasipanja prilikom ruko-
vanja.
Kvar je gubitak zbog hemijskih i fizičkih
promena na proizvodima (materijalu), usled
čega postaju neupotrebljivi ili se njihov kvali-
tet pogoršava.
Lom je gubitak zbog uništenja proizvoda (ma-
terijala) koji su po svojoj prirodi lomljivi.
Prema Pravilniku o Kontnom okviru, rashodi
nastali usled kala, rastura, loma i kvara
računovodstveno se evidentiraju na računu
577 – Rashodi po osnovu rashodovanja zaliha
materijala i robe.
Primer: Knjiženje kala, rastura,
loma i kvara
Popisom je utvrđen:
1) dozvoljen kalo materijala u iznosu od
37.000 dinara;
2) lom materijala u iznosu od 4.000 dinara,
a s obzirom na to da je isti iznad dozvoljenog
loma propisanog normativom pravnog lica, na
iznos iznad propisane dozvoljene granice obra-
čunat je PDV u iznosu od 800 dinara;
3) kalo robe u skladištu u dozvoljenim ko-
ličinama utvrđenim internim aktom, pri čemu
prodajna cena robe iznosi 6.000 dinara, a ukal-
kulisana razlika u ceni 900 dinara;
4) kalo robe u skladištu iznad dozvoljene
količine, pri čemu prodajna cena robe iznosi
6.000 dinara, ukalkulisana razlika u ceni 900
dinara, a obračunati PDV na količinu veću od
dozvoljene 600 dinara;
5) dozvoljeni kalo robe u prodavnici u izno-
su od 16.800 dinara, u kojem je nabavna vrednost
robe 12.000 dinara, razlika u ceni 2.000 dinara,
a ukalkulisani PDV 2.800 dinara;
6) kalo robe u maloprodajnom objektu u iznosu
od 27.600 dinara, od čega se 7.600 dinara odnosi
na kalo iznad dozvoljenog za robu oporezivu po
stopi od 10%, pri čemu je nabavna vrednost robe
56 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
20.000 dinara, razlika u ceni 3.000 dinara, a ukal-
kulisani PDV 4.600 dinara.
Red.
br. Konto OPIS
Iznos
dug. pot.
1) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 37.000
101 Materijal 37.000
za dozvoljeni kalo materijala po popisu
2) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 4.800
101 Materijal 4.000
474 Obaveze za porez na dodatu
vrednost po osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj stopi 800
za lom materijala iznad dozvoljenog
3) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 5.100
1320 Roba u prometu na veliko 6.000
-1329 Ukalkulisana razlika u ceni -900
za dozvoljeni kalo robe u skladištu
4) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 5.700
1320 Roba u prometu na veliko 6.000
-1329 Ukalkulisana razlika u ceni -900
474 Obaveze za porez na dodatu
vrednost po osnovu sopstvene
potrošnje po opštoj stopi 600
za kalo robe u skladištu iznad dozvoljenog
5) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 12.000
1341 Ukalkulisani PDV u prometu
na malo 2.800
1349 Ukalkulisana razlika u ceni
robe u prometu na malo
2.000
1340 Roba u prometu na malo 16.800
za dozvoljeni kalo robe u prodavnici
6) 577 Rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha
materijala i robe 20.760
1341 Ukalkulisani PDV u prometu
na malo 4.600
1349 Ukalkulisana razlika u ceni
robe u prometu na malo
3.000
1340 Roba u prometu na malo 27.600
475 Obaveze za porez na dodatu
vrednost po osnovu sopstvene
potrošnje po posebnoj stopi 760
za kalo robe u prodavnici iznad dozvoljenog
Poreski aspekt utvrđenog manjka ili
rashoda (kalo, lom, rastur)
Prema članu 4. Zakona o porezu na doda-
tu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 84/2004,
86/2004 – ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012,
108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 68/2014
– dr. zakon, 142/2014, 5/2015 – usklađeni din.
izn., 83/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn.,
108/2016, 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017,
13/2018 – usklađeni din. izn. i 30/2018 – u da-
ljem tekstu: Zakon o PDV-u), manjak dobara,
osim manjka koji može da se pravda višom
silom ili na drugi propisani način (ele-
mentarna nepogoda, krađa, saobraćajni udes
i dr.), utvrđen na osnovu akta nadležnog or-
gana, odnosno organizacije, smatra se sop-
stvenom potrošnjom na koju se obračunava
i plaća PDV po opštoj ili posebnoj stopi, u
zavisnosti od vrste dobara na koju je utvr-
đen manjak. Ovo, naravno, samo u slučaju da je
prilikom nabavke dobara čiji je manjak utvr-
đen postojalo pravo na odbitak prethodnog
PDV-a.
Obaveza za PDV na sopstvenu potrošnju
računovodstveno se evidentira u korist:
● računa 474 – Obaveze za porez na dodatu
vrednost po osnovu sopstvene potrošnje po
opštoj stopi, ukoliko je u pitanju manjak do-
bara za koje je propisana opšta stopa PDV-a
od 20%, ili
● u korist računa 475 – Obaveze za porez na
dodatu vrednost po osnovu sopstvene potro-
šnje po posebnoj stopi, ukoliko se manjak
utvrđen popisom odnosi na dobra čiji se
promet oporezuje posebnom stopom od 10%.
Zakon o PDV-u ne propisuje osnovu za ob-
račun PDV-a na sopstvenu potrošnju. Među-
tim, prilikom prometa dobara bez naknade,
osnovicom za obračun PDV-a, u skladu sa čla-
nom 18. Zakona o PDV-u, smatra se nabavna
cena, odnosno cena koštanja tih ili slič-
nih dobara u momentu prometa, u koju nije
uračunat PDV, pa se ova osnovica analogno
primenjuje i prilikom obračuna PDV-a na ma-
njak. U cilju pojašnjenja pojma nabavne cene
u ovom kontekstu, Ministarstvo finansija
dalo je službeno mišljenje u kome se navodi
da se nabavnom cenom smatra cena po kojoj se
takva ili slična dobra mogu nabaviti u mo-
mentu prometa, koja ne sadrži PDV, iz čega
JANUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 57
RAČUNOVODSTVO
proizlazi da, ako je reč o dobrima koja nemaju
vrednost (tržišnu), ne postoji obaveza obraču-
navanja i plaćanja PDV-a.
Kada se radi o utvrđenom rashodu dobara,
pravna lica i preduzetnici imaju obavezu ob-
računa i plaćanja PDV-a na rashod dobara iznad
količine određene Normativom za utvrđivanje
rashoda na koji se ne plaća porez na dodatu vred-
nost (u daljem tekstu: Normativ), u skladu sa čla-
nom 4. Uredbe o količini rashoda (kalo, rastur,
kvar i lom) na koji se ne plaća porez na dodatu
vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 124/2004 – u da-
ljem tekstu: Uredba).
Za dobra koja nisu obuhvaćena Normativom
potrebno je da pravno lice internim aktom
uredi količinu rashoda za koju neće postojati
obaveza obračuna i plaćanja PDV-a, ukoliko na-
dležni poreski organ ne utvrdi drugu količinu.
Međutim, postoje dva izuzetka od primene
Uredbe, a odnose se na:
● rashod nastao usled dejstva više sile, na
koji se PDV ne plaća u količini utvrđenoj aktom
organizacije nadležne za osiguranje, odnosno
aktom nadležnog državnog organa za procenu
štete, i
● rashod nastao zbog proteka roka trajanja
proizvoda, pod uslovom da je rok trajanja uti-
snut odnosno odštampan na proizvodu ili je
na drugi način određen od strane proizvođača
i ako je pri utvrđivanju rashoda prisutan bio
predstavnik Poreske uprave, a ako se predstav-
nik Poreske uprave u roku od pet dana od dana
podnošenja zahteva ne odazove pozivu obvezni-
ka, priznaju se utvrđene količine iskazane u za-
pisniku obveznika. PS