Krajnji rok za podnošenje poreske prijave i poreskog bilansa za 2018. godinu jeste 15. mart 2019. godine.
Poreski bilans sastavljaju preduzetnici koji vode poslovne knjige po sistemu prostog ili dvojnog knjigovodstva.
Prihod od samostalne delatnosti oporezuje se po stopi od 10%.
Skip to PDF contentFEBRUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 137
POREZI
Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
Sastavljanje Poreskog bilansa
obveznika poreza na dohodak od
samostalne delatnosti na obrascu
PB 2 za 2018. godinu
Krajnji rok za podnošenje poreske prijave i poreskog bilansa za 2018. godinu
jeste 15. mart 2019. godine.
Poreski bilans sastavljaju preduzetnici koji vode poslovne knjige po sistemu
prostog ili dvojnog knjigovodstva.
Prihod od samostalne delatnosti oporezuje se po stopi od 10%.
Uvod
Oporezivu dobit i poresku obavezu za 2018.
godinu, kao i akontaciju za 2019. godinu, obvezni-
ci utvrđuju na osnovu sledećih propisa:
● Zakon o porezu nad dohodak građana („Sl.
glasnik RS”, br. br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 –
dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006, 31/2009,
44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – Odluka US RS,
93/2012, 114/2012 – Odluka US RS, 47/2013, 48/2013,
108/2013, 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 112/2015 i
113/2017. Vidi Usklađene dinarske neoporezi-
ve iznose: 10/2007, 7/2008, 7/2009, 3/2010, 4/2011,
7/2012, 8/2013, 6/2014, 5/2015, 5/2016, 7/2017, 7/2018
i 95/2018 – u daljem tekstu: ZPDG);
● Pravilnik o sadržaju poreskog bilansa i
drugim pitanjima od značaja za način utvrđi-
vanja poreza na dohodak građana na prihode od
samostalne delatnosti („Sl. glasnik RS”, br.
23/2014 i 7/2017 – u daljem tekstu: Pravilnik o
poreskom bilansu preduzetnika);
● Zakon o porezu na dobit pravnih lica („Sl.
glasnik RS”, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 – dr.
zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012,
47/2013, 108/2013, 68/2014 – dr. zakon, 142/2014,
91/2015 – autentično tumačenje, 112/2015, 113/2017
i 95/2018 – u daljem tekstu: Zakon);
● Pravilnik o načinu na koji preduzetnici u po-
reskom bilansu iskazuju transferne cene („Sl.
glasnik RS”, br. 20/2014);
● Pravilnik o transfernim cenama i metoda-
ma koje se po principu „van dohvata ruke” pri-
menjuju kod utvrđivanja cene transakcija među
povezanim licima („Sl. glasnik RS”, br. 61/2013
i 8/2014 – u daljem tekstu: Pravilnik o transfer-
nim cenama).
138 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Obveznik
Obveznikom poreza na prihode od samostal-
ne delatnosti (preduzetnik) smatra se:
● fizičko lice koje ostvaruje prihode obavlja-
njem delatnosti iz člana 31. ZPDG-a,
● svako drugo fizičko lice koje je obveznik po-
reza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom ko-
jim se uređuje porez na dodatu vrednost,
● fizičko lice po osnovu prihoda od poljopri-
vrede i šumarstva, koje je nosilac porodičnog
poljoprivrednog gazdinstva, upisano u Registar
poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propi-
sima koji uređuju tu oblast i vodi poslovne knji-
ge po sistemu prostog ili dvojnog knjigovodstva
saglasno članu 43. stav 2. ZPDG-a.
Za utvrđivanje osnovice poreza na dohodak
građana na prihode od samostalne delatnosti
poreski obveznik sastavlja poreski bilans na
obrascu PB 2 – Poreski bilans obveznika pore-
za na dohodak građana na prihode od samostal-
ne delatnosti za period od 1. 1. do 31. 12. 2018.
godine.
Obrazac PB 2 sastoji se od 10 delova, a unos se
vrši na 61 poziciju. Iznosi se iskazuju u dinari-
ma, bez decimala.
A. Dobit i gubitak pre oporezivanja
I. Rezultat u Bilansu uspeha
Rezultat u Bilansu uspeha odnosi se na podat-
ke o finansijskom rezultatu koji se sastavlja u
skladu sa propisima koji uređuju računovodstvo.
Iskazuju se podaci sa odgovarajućeg broja u Bi-
lansu uspeha u zavisnosti od toga da li preduzet-
nik vodi knjige po sistemu prostog ili dvojnog
knjigovodstva.
1. Dobit poslovne godine
Za preduzetnike koji vode dvojno knjigovod-
stvo unosi se podatak sa AOP 1058 iz obrasca
Bilans uspeha. Preduzetnici koji vode prosto
knjigovodstvo unose iznos dobiti sa rednog bro-
ja 9 obrasca Bilans uspeha.
2. Gubitak poslovne godine
Za preduzetnike koji vode dvojno knjigovod-
stvo unosi se podatak sa AOP 1059 iz obrasca
Bilans uspeha. Preduzetnici koji vode prosto
knjigovodstvo unose iznos dobiti sa rednog bro-
ja 10 obrasca Bilans uspeha.
II. Dobici i gubici od prodaje imovine iz
člana 27. Zakona o porezu na dobit pravnih
lica
3. Dobici od prodaje imovine
4. Gubici od prodaje imovine
Na pozicijama 3 i 4 iskazuju se kapitalni do-
bici i gubici od prodaje imovine, utvrđeni u
skladu sa članom 35. ZPDG-a, a u vezi sa članom
27. Zakona.
Za obveznike koji vode poslovne knjige u
skladu sa propisima o računovodstvu pod ovim
rednim brojevima iskazuju se dobici i gubici
iz Bilansa uspeha (ukoliko su evidentirani na
odgovarajućim računima na kojima se iskazu-
ju dobici odnosno gubici od prodaje imovine,
saglasno propisima o računovodstvu), nastali
prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu.
Za obveznike koji poslovne knjige vode po si-
stemu prostog knjigovodstva pod ovim rednim
brojevima iskazuju se dobici i gubici od pro-
daje imovine navedene u članu 27. st. 1. i 2. Zako-
na, koji su u Poslovnoj knjizi PK 1 iskazani kao
prihod (u koloni 7) ili kao rashod (u koloni 19).
Detaljnije o dobicima i gubicima od pro-
daje imovine iz člana 27. Zakona pisali smo
u ovom broju časopisa, u članku „Sastavljanje
poreskog bilansa za 2018. godinu na obrascu
PB 1”.
III. Usklađivanje rashoda
Pod rednim brojevima od 5 do 35 iskazuju se
odgovarajući rashodi u iznosima u kojima se ne
priznaju u Poreskom bilansu, utvrđeni u skladu
sa članovima od 35. do 37b. ZPDG-a, a u vezi sa
članovima 7, 7a, 8, 9. stav 2, 9a, 10, 10a, 10b, 15, 16,
16a, 20, 22, 22b. stav 2. i 22v. Zakona.
5. Ulaganje lične imovine u poslovnu imovinu
Na ovoj poziciji iskazuje se iznos vrednosti
uložene lične imovine u poslovnu imovinu, i
za taj iznos u Poreskom bilansu umanjuje se opo-
reziva dobit.
Saglasno odredbi člana 37b. stav 2. ZPDG-a,
ulaganje lične imovine u poslovnu imovinu,
osim ulaganja u stalnu imovinu (nekretnine,
oprema, nematerijalna ulaganja), ima tretman
FEBRUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 139
POREZI
poslovnog rashoda preduzetnika. To znači da,
ako je preduzetnik uložio ličnu imovinu i tako
povećao ukupan prihod, prilikom sastavljanja
poreskog bilansa za iznos tako unete lične imo-
vine vrši se usklađivanje rashoda. Uložena lič-
na imovina prethodno treba da bude knjižena
u poslovnim knjigama kao prihod, kako bi pre-
duzetnik mogao to da iskaže pod ovim rednim
brojem kao poslovni rashod (npr. preduzetnik je
uneo robu koju je knjižio u korist prihoda i ima
osnova da vrednost tako unete imovine iskaže
kao rashod pod ovim rednim brojem). U suprot-
nom (ako unošenje lične imovine nije knjižio
kao prihod) ne bi imao osnova da vrši umanjenje
oporezive dobiti. Ulaganje lične imovine koje
nije u novčanom iznosu procenjuje se prema trži-
šnoj vrednosti.
Smisao ove zakonske odredbe jeste u tome
da prihodi koji nastaju po osnovu ulaganja lič-
ne imovine ne budu oporezovani, odnosno ti
prihodi su, kao i svi drugi, uključeni u rezul-
tat koji je iskazan na poziciji 1 obrasca PB 2.
Unošenjem na poziciju 5 isključuju se iz osno-
vice za oporezivanje.
Primer: Ulaganje lične imovine
preduzetnika koji vodi knjige po sistemu
prostog knjigovodstva
Vlasnik radnje TRK uneo je u radnju, kao svoju
imovinu, robu u vrednosti od 400.000 dinara.
Roba je prodata na veliko po ceni od 500.000
dinara, plus PDV od 20%, čime je ukupan promet
600.000 dinara.
TRK knjiži unetu robu kao rashod u koloni 12
Poslovne knjige PK 1 u iznosu od 400.000 dinara.
Prodaju robe iskazuje u koloni 4a PK 1 u iz-
nosu od 600.000 dinara, a naknadno se stornira
iznos PDV-a od 100.000 dinara.
S obzirom na to da je prihod od prodaje robe
umanjen za vrednost unete robe od 400.000 di-
nara, iznos od 400.000 dinara ne unosi se pod
redni broj 5 obrasca PB 2.
Ukoliko TRK nije knjižio unetu robu u koloni
12 Poslovne knjige PK 1, iznos od 400.000 dinara
iskazao bi pod rednim brojem 5 obrasca PB 2, po-
što bi prodaju unete robe knjižio u korist pri-
hoda, a ista ne bi bila praćena odgovarajućim
rashodom kroz kolonu 12 Poslovne knjige PK 1.
Primer: Ulaganje lične imovine
preduzetnika koji vodi knjige po
sistemu dvojnog knjigovodstva
Vlasnik radnje TRK uneo je u radnju, kao svoju
imovinu, robu u vrednosti od 400.000 dinara.
Roba je prodata na veliko po ceni od 500.000
dinara, plus PDV od 20%, čime je ukupan promet
600.000 dinara.
TRK knjiži unos robe stavom 132/679 u iznosu
od 400.000 dinara.
Kada dođe do prodaje ove robe, TRK knjiži
prodaju stavom 204/604 + 470 (nastaje prihod od
prodaje), a nabavnu vrednost prodate robe ras-
knjižava stavom 501/132.
Na poziciju 5 unosi iznos od 400.000 dinara
kako u poslovnim knjigama prihod ne bi bio dva
puta evidentiran, pri čemu se unosom neutrali-
še prihod evidentiran prilikom unosa imovine.
6. Troškovi službenog putovanja iznad pro-
pisanog iznosa
Na poziciji 6 obrasca PB 2 iskazuje se razli-
ka između iznosa troškova službenog putovanja
koji su viši od utvrđenih propisanih neopore-
zivih iznosa i neoporezivih iznosa iz člana 18.
ZPDG-a.
Troškovi službenog putovanja iznad propi-
sanog neoporezivog iznosa ne priznaju se kao
rashod u Poreskom bilansu. Prema odredbi čla-
na 37a. tačka 2. ZPDG-a, preduzetnicima se kao
rashod u Poreskom bilansu priznaju troškovi
službenog putovanja u visini iznosa iz člana 18.
stav 1. tačke od 2. do 4. tog zakona (dnevnice za
službena putovanja u zemlji i inostranstvu, nak-
nada troškova smeštaja i prevoza na službenom
putu), kojim su propisani neoporezivi iznosi na-
vedenih troškova.
Ako su troškovi službenih putovanja pre-
duzetnika za 2018. godinu viši od Zakonom
definisanih neoporezivih iznosa, razlika
se iskazuje na ovoj poziciji obrasca PB 2 i
uvećava oporezivu dobit, bez obzira na to da
li su iznosi isplaćeni ili ne.
ë
Napomena: Rashodi po osnovu službe-
nog puta lica zaposlenih kod preduzetni-
ka tretiraju se u skladu sa članom 9. stav
2. Zakona, tačnije priznaju se u poreskom
140 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
ë
periodu kada su isplaćeni i to u celo-
kupnom iznosu. Ukoliko nisu isplaćeni,
neisplaćeni iznos unosi se na poziciju
17 obrasca PB 2.
Primer: Dnevnice preduzetnika i njegovog
zaposlenika do neoporezivog iznosa
Rashodi po osnovu dnevnice preduzetnika,
koja je obračunata u decembru 2018. godine u iz-
nosu od 2.200 dinara , a isplaćena u januaru 2019.
godine, priznaju se u Poreskom bilansu za 2018.
godinu (ne iskazuju se na posebnoj poziciji u ob-
rascu PB 2).
Rashodi po osnovu dnevnice zaposlenog lica
kod preduzetnika, koja je obračunata u decembru
2018. godine u iznosu od 2.100 dinara, a isplaće-
na u januaru 2019. godine, ne priznaju se u Pore-
skom bilansu za 2018. godinu (iskazuju na rednom
broju 17 obrasca PB 2 za 2018. godinu).
Primer: Dnevnice preduzetnika i njegovog
zaposlenika iznad neoporezivog iznosa
Ukoliko je preduzetniku obračunata dnevni-
ca u decembru 2018. godine u iznosu od 5.000 di-
nara, koja je isplaćena u januaru 2019. godine, na
poziciju 6 obrasca PB 2 unosi se iznos od 2.797
dinara (5.000 – 2.203). Iznos od 2.203 priznaje se
u Poreskom bilansu za 2018. godinu.
Ukoliko je za zaposleno lice kod preduzetni-
ka obračunata dnevnica u decembru 2018. godine
u iznosu od 4.000 dinara, koja je isplaćena u ja-
nuaru 2019. godine, celokupan iznos od 4.000 di-
nara ne priznaje se u Poreskom bilansu za 2018.
godinu i iskazuje se na poziciji 17 obrasca PB 2.
7. Troškovi koji nisu dokumentovani
Na ovom rednom broju obrasca PB 2 iskazuje
se iznos troškova za koje ne postoji odgovaraju-
ća dokumentacija. Ovi troškovi se ne priznaju
kao rashod u Poreskom bilansu, što znači da po-
većavaju oporezivu dobit.
Nedokumentovani troškovi detaljnije su
analizirani u ovom broju časopisa, u članku
„Sastavljanje poreskog bilansa za 2018. godinu
na obrascu PB 1”.
8. Ispravke vrednosti pojedinačnih potra-
živanja od lica kojima se istovremeno dugu-
je, do iznosa obaveza prema tom licu
U skladu sa odredbom člana 7a. tačka 2. Za-
kona, na teret rashoda ne priznaju se ispravke
vrednosti pojedinačnih potraživanja od lica
kojima se istovremeno duguje, do iznosa obaveza
prema tom licu. To znači da, ako je obveznik iz-
vršio ispravku vrednosti takvih potraživanja,
taj iznos unosi pod ovim rednim brojem.
Poreski tretman ispravki vrednosti i ot-
pis potraživanja bili su predmet razmatra-
nja u posebnom članku ovog broja časopisa.
9. Pokloni i prilozi dati političkim orga-
nizacijama
U skladu sa članom 7a. tačka 3. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se pokloni i prilozi
dati političkim organizacijama, pa shodno
tome, ukoliko je obveznik imao takve izdatke,
pomenuti iznos iskazaće pod ovim rednim bro-
jem.
10. Pokloni čiji je primalac povezano lice
U skladu sa članom 7a. tačka 4. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se pokloni čiji je pri-
malac povezano lice iz člana 59. tog zakona, što
znači da, ako je obveznik na teret rashoda daro-
vao povezano lice, iznos tih rashoda unosi se
na ovu poziciju.
11. Kamate zbog neblagovremeno plaćenih po-
reza, doprinosa i drugih javnih dažbina
U skladu sa članom 7a. tačka 5. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se kamate zbog neblago-
vremeno plaćenih poreza, doprinosa i drugih
javnih dažbina.
ë
Radi se o zateznoj kamati u skladu sa
Zakonom o poreskom postupku i poreskoj
administraciji.
Zatezna kamata je, u skladu sa Zakonom
o obligacionim odnosima, poreski pri-
znat rashod i NE unosi se na ovaj redni
broj obrasca PB 2, osim ako se utvrđuje
iz odnosa sa povezanim licem, kada se
priznaje i unosi na redni broj 14 obra-
sca PB 2.
FEBRUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 141
POREZI
12. Troškovi postupka prinudne naplate
poreza i drugih dugovanja, troškovi poresko-
-prekršajnog i drugih postupaka koji se vode
pred nadležnim organom
U skladu sa članom 7a. tačka 5a. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se troškovi postupka
prinudne naplate poreza i drugih dugovanja, tro-
škovi poresko-prekršajnog postupka i drugih
postupaka koji se vode pred nadležnim organom.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
13. Novčane kazne, ugovorne kazne i penali
U skladu sa članom 7a. tačka 6. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se novčane kazne koje iz-
riče nadležni organ, ugovorne kazne i penali.
Ukoliko je obveznik imao navedene izdatke, koji
najčešće nastaju u slučaju neispunjenja ugovornih
obaveza, taj iznos unosi pod ovim rednim bro-
jem.
14. Zatezne kamate između povezanih lica
U skladu sa članom 7a. tačka 7. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se zatezne kamate izme-
đu povezanih lica definisanih članom 59. tog
zakona.
15. Troškovi koji nisu nastali u svrhu oba-
vljanja poslovne delatnosti
U skladu sa članom 7a. stav 1. tačka 8. Zakona,
na teret rashoda ne priznaju se troškovi koji
nisu nastali u svrhu obavljanja poslovne delat-
nosti, osim ako ovim zakonom nije drugačije
uređeno. Saglasno tome, obveznik koji je imao
takve izdatke pripadajući iznos unosi pod ovim
rednim brojem.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
16. Troškovi utrošenog materijala i na-
bavna vrednost prodate robe iznad iznosa
obračunatog primenom metode ponderisane
prosečne cene ili FIFO metode
U skladu sa članom 8. Zakona, troškovi mate-
rijala i nabavna vrednost prodate robe prizna-
ju se u iznosima obračunatim primenom metode
ponderisane prosečne cene ili FIFO metode. U
slučaju da su navedeni troškovi obračunati po
nekom drugom metodu i da su u Bilansu uspeha
iskazani takvi troškovi iznad iznosa obračuna-
tog po metodu prosečne cene ili FIFO metodu,
razlika između ta dva iznosa iskazuje se na ovom
rednom broju.
17. Primanja zaposlenog iz člana 9. stav 2. Za-
kona o porezu na dobit pravnih lica, obraču-
nata a neisplaćena u poreskom periodu
Ovde se iskazuju primanja zaposlenih koja se,
u skladu sa ZPDG-om, oporezuju kao zarada, ali
koja se ne smatraju zaradom u smislu Zakona o
radu, kao što su dnevnice, troškovi službenog
putovanja, naknade za prevoz zaposlenih itd.
Predmetni izdaci biće priznati u poreskom
periodu u kome budu isplaćeni i tada će se is-
kazati pod rednim brojem 19 obrasca PB 2.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
18. Otpremnine i novčane naknade po osnovu
prestanka radnog odnosa, obračunate a neisplaćene
u poreskom periodu
Obračunate a neisplaćene otpremnine i nov-
čane naknade po osnovu odlaska u penziju ili po
osnovu prestanka radnog odnosa po drugom osno-
vu ne priznaju se kao rashod u Poreskom bilansu
i iskazuju se na ovom rednom broju. Prema članu
9a. Zakona, obračunate otpremnine i novčane
naknade zaposlenom po osnovu odlaska u penziju
ili prestanka radnog odnosa po drugom osnovu
priznaju se kao rashod u Poreskom bilansu u po-
reskom periodu u kome su isplaćene (ali se ne
priznaju u periodu kada su obračunate, ali nisu
isplaćene).
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
19. Primanja zaposlenog iz člana 9. stav 2.
Zakona o porezu na dobit pravnih lica, ob-
računata u prethodnom poreskom periodu, a
isplaćena u poreskom periodu za koji se pod-
nosi Poreski bilans
Pozicija 19 odnosi se na izdatke sa pozicije
17, koji nisu bili priznati u poreskom periodu
kada su obračunati, a isplaćeni su u 2018. godi-
ni, pri čemu se za taj iznos smanjuje oporeziva
dobit.
142 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
20. Otpremnine i novčane naknade po osnovu
prestanka radnog odnosa, koje su obračunate
u prethodnom, a isplaćene u poreskom perio-
du za koji se podnosi Poreski bilans
Pozicija 20 odnosi se na izdatke sa pozicije
18, koji nisu bili priznati u poreskom periodu
kada su obračunati, a isplaćeni su u 2018. godi-
ni, pri čemu se za taj iznos smanjuje oporeziva
dobit.
21. Ukupan iznos amortizacije obračunat u
finansijskim izveštajima
22. Ukupan iznos amortizacije obračunat u
poreske svrhe
Na rednom broju 21 iskazuje se ukupan iznos
amortizacije iskazan u računovodstvenim evi-
dencijama, a na rednom broju 22 iskazuje se ukupan
iznos amortizacije obračunat u poreske svrhe, u
skladu sa članovima 10, 10a. i 10b. Zakona.
O obračunu amortizacije za poreske svrhe
može se pronaći u posebnom članku u ovom
broju časopisa.
23. Izdaci za zdravstvene, obrazovne, nauč-
ne, humanitarne, verske i sportske namene,
zaštitu životne sredine, davanja učinje-
na ustanovama, odnosno pružaocima usluga
socijalne zaštite, kao i za humanitarnu
pomoć za otklanjanje posledica nastalih u
slučaju vanredne situacije, koji su učinjeni
Republici, autonomnoj pokrajini, jedinici
lokalne samouprave
Prema odredbi člana 15. stav 1. tačka 1. Zako-
na, izdaci za zdravstvene, obrazovne, naučne,
humanitarne, verske i sportske namene, zašti-
tu čovekove sredine, kao i davanja učinjena usta-
novama socijalne zaštite osnovanim u skladu sa
zakonom koji uređuje socijalnu zaštitu, huma-
nitarnu pomoć, odnosno otklanjanje posledica
nastalih u slučaju vanredne situacije, koji su
učinjeni Republici, autonomnoj pokrajini, od-
nosno jedinici lokalne samouprave, priznaju
se kao rashod u iznosu do najviše 5% od ukupnog
prihoda.
Ukoliko su rashodi po navedenom osnovu
viši od poreski priznatog iznosa, razlika se
unosi pod ovim rednim brojem.
Navedeni izdaci priznaju se kao rashod samo
ako su izvršeni licima registrovanim za te
namene, u skladu sa posebnim propisima, koja
navedena davanja koriste isključivo za obavlja-
nje sopstvene registrovane delatnosti iz stava
1. tačka 1. tog člana, odnosno u svrhe navedene u
tački 2. stav 1. član 15. Zakona.
24. Izdaci za ulaganja u oblasti kulture
Pod ovim brojem unose se ulaganja u oblast
kulture i kinematografije, u skladu sa članom
15. stav 3. Zakona, u iznosu višem od 5% od ukup-
nog prihoda, ako su ulaganja izvršena u skladu
sa Pravilnikom o ulaganjima u oblasti kulture.
Obvezniku koji iskaže rashod po osnovu iz-
datka za ulaganje u oblasti kulture koje je uči-
njeno pravnom licu (npr. osnovanom u skladu sa
zakonom koji uređuje zadužbine i fondacije),
ali koje nije registrovano u delatnosti koje su
nabrojane u članu 3. Pravilnika, ne priznaje se
iskazani rashod u Poreskom bilansu.
25. Članarine komorama, savezima i udruže-
njima
U skladu sa članom 15. stav 4. Zakona, priznaju
se kao rashod u Poreskom bilansu u iznosu do
najviše 0,1% od ukupnog prihoda.
Članarine čija je visina propisana Zakonom
priznaju se kao rashod u iznosu koji je propisan
Zakonom.
Ako su izdaci za navedene namene veći od 0,1%
od ukupnog prihoda, kao poreski priznatog rasho-
da, iznos izdataka preko tog procenta ne priznaje
se kao rashod u Poreskom bilansu i ta razlika iz-
nosa iskazuje se pod ovim rednim brojem.
26. Rashodi za reklamu i propagandu
27. Rashodi po osnovu reprezentacije
Članom 15. stav 6. Zakona navedeno je da se
izdaci za reklamu i propagandu priznaju kao
rashod u iznosu od 10% od ukupnog prihoda, a sta-
vom 8. istog člana da se kao rashodi propagande
priznaju samo oni pokloni
i drugi rashodi koji
služe promociji poslovanja obveznika. Dalje,
članom 15. stav 7. definisano je da se izdaci za
reprezentaciju priznaju kao rashod u iznosu od
0,5% od ukupnog prihoda.
Dakle, pod ovim rednim brojevima u PB 2 za
2018. godinu unose se iznosi rashoda reklame i
propagande iznad 5% od ukupnog prihoda, odno-
sno rashodi reprezentacije iznad 0,5% od ukup-
nog prihoda.
FEBRUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 143
POREZI
Izmenama Zakona o porezu na dobit iz 2018.
godine („Sl. glasnik RS”, br. 95/2018) brisani
su stavovi 6. i 8. člana 15. Zakona.
To znači da se ograničenje iznosa poreski
priznatih rashoda reklame i propagande ne
primenjuje u Poreskom bilansu za 2019. godinu.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
28. Rashod po osnovu ispravke vrednosti po-
jedinačnih potraživanja ako od roka za nji-
hovu naplatu nije prošlo najmanje 60 dana,
kao i otpis vrednosti pojedinačnih potra-
živanja izvršen bez prethodno ispunjenih
uslova iz člana 16. Zakona o porezu na dobit
pravnih lica
29. Rashod po osnovu ispravke vrednosti po-
jedinačnih potraživanja koji nije bio pri-
znat u poreskom periodu u kojem je iskazan,
ali se priznaje naknadno u skladu sa članom
16. stav 11. Zakona o porezu na dobit pravnih
lica
Ispravke vrednosti pojedinačnih potraži-
vanja, kao i otpis vrednosti pojedinačnih po-
traživanja koji ne ispunjava uslove iz člana 16.
Zakona, nisu poreski priznat rashod.
Rashod koji nije bio priznat po osnovu
ispravke vrednosti pojedinačnih potraživanja
u poreskom periodu u kom je iskazan, priznaje se
u poreskom periodu u kom su ispunjeni uslovi iz
stava 1, odnosno stava 2. člana 16. Zakona.
Detaljne instrukcije u vezi sa poreskim
tretmanom ispravke vrednosti i otpisa po-
traživanja i unosa na redne brojeve 28, 29,
37, 38 i 40 obrasca PB 2, date su u posebnom
članku u ovom broju časopisa.
30. Porezi, doprinosi, takse i druge javne
dažbine koje ne zavise od rezultata poslo-
vanja i nisu plaćene u poreskom periodu, a po
osnovu kojih je u poslovnim knjigama obvezni-
ka iskazan rashod, uključujući obračunatu a
neisplaćenu ličnu zaradu preduzetnika
Ukoliko su navedene dažbine obračunate i
iskazane kao rashod u Bilansu uspeha za 2018.
godinu, ali nisu plaćene u tom periodu, ne pri-
znaju se na teret rashoda u Poreskom bilansu za
2018. godinu i uvećavaju oporezivu dobit.
Odredbom člana 37a. ZPDG-a propisano je da
se preduzetnicima u rashode u Poreskom bilan-
su priznaju:
● isplaćena lična zarada preduzetnika;
● troškovi službenog putovanja do iznosa iz
člana 18. stav 1. tačke od 2. do 4. ovog zakona;
● obračunati i plaćeni doprinosi za lično
obavezno socijalno osiguranje po osnovu samo-
stalne delatnosti, ako se preduzetnik nije opre-
delio za isplatu lične zarade.
Potrebno je ovde ukazati na to da se pod is-
plaćenom ličnom zaradom preduzetnika smatra
novčani iznos koji preduzetnik isplati i evi-
dentira u poslovnim knjigama kao svoje mesečno
lično primanje, uvećan za pripadajuće obaveza
iz zarade.
Shodno tome, kada je reč o zaradi i doprino-
sima, kao rashod u Poreskom bilansu priznaju
se samo isplaćene zarade i plaćeni doprinosi
u 2018. godini, po kojima je u toj godini iskazan
trošak. Ukoliko nisu plaćeni u tom poreskom
periodu (konkretno u 2018. godini), ne priznaju
se na teret rashoda u Poreskom bilansu tog po-
reskog perioda.
Primer: Akontacija doprinosa
preduzetnika
Akontaciju doprinosa za socijalno osigura-
nje za decembar 2018. godine u iznosu od 35.000
dinara preduzetnik MM platio je 15. januara
2019. godine. U poslovnim knjigama za 2018. go-
dinu po ovom osnovu iskazan je rashod od 35.000
dinara.
Iznos se unosi na poziciju 30. obrasca PB 2 za
2018. godinu.
U Poreskom bilansu za 2019. godinu iznos od
35.000 dinara MM će uneti na poziciju 31 obra-
sca PB 2. Iznos na ovom rednom broju umanjuje
oporezivu dobit, čime se postiže da rashod koji
nije bio priznat u prethodnoj bude priznat u te-
kućoj godini.
Međutim, ukoliko u poslovnim knjigama za
2018. godinu nije prikazao rashod po osnovu ob-
računatih (a neisplaćenih) doprinosa u visini
od 35.000 dinara, MM ne radi nikakav korektiv-
ni unos u obrazac PB 2. Isto tako nema korekcije
ni u obrascu PB 2 za 2019. godinu.
144 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
31. Porezi, doprinosi, takse i druge javne da-
žbine koje ne zavise od rezultata poslova-
nja, plaćene u poreskom periodu, a nisu bile
plaćene u prethodnom poreskom periodu u
kome je po tom osnovu u poslovnim knjigama
obveznika bio iskazan rashod
U skladu sa članom 22. Zakona, na teret ras-
hoda u Poreskom bilansu priznaju se porezi,
doprinosi, takse i druge javne dažbine koje ne
zavise od rezultata poslovanja, koje su plaćene
u poreskom periodu. Prema tome, da li će se na-
vedene dažbine priznati kao rashod u nekom
poreskom periodu, zavisi od toga da li je obve-
znik izvršio plaćanje tih javnih dažbina – ako
su plaćene u poreskom periodu u kojem su i ob-
računate i priznate u Bilansu uspeha, priznaju
se kao rashod u poreskom bilansu tog perioda, a
ako su obračunate i iskazane kao rashod u Bilan-
su uspeha u tekućem obračunskom periodu, ali
nisu plaćene, ne priznaju se kao rashod u Pore-
skom bilansu. Za iznos plaćenih javnih dažbina,
iskazanih na ovom rednom broju, umanjuje se opo-
reziva dobit tekućeg perioda.
32. Dugoročna rezervisanja koja se ne priznaju
u Poreskom bilansu
33. Dugoročna rezervisanja u iznosu koji je is-
korišćen u poreskom periodu
U skladu sa članom 22b. stav 1. Zakona, na te-
ret rashoda priznaju se izvršena dugoročna re-
zervisanja za obnavljanje prirodnih bogatstava,
troškove u garantnom roku, zadržane kaucije i
depozite, kao i druga obavezna dugoročna rezer-
visanja u skladu sa zakonom. Pored toga, saglasno
članu 22b. stav 2. Zakona, na teret rashoda pri-
znaju se i ostala dugoročna rezervisanja koja is-
punjavaju uslove za priznavanje u skladu sa MRS,
odnosno MSFI i MSFI za MSP, u visini isko-
rišćenih iznosa tih rezervisanja u poreskom
periodu, odnosno izmirenih obaveza i odliva
resursa po osnovu tih rezervisanja.
Iznos iskorišćenih dugoročnih rezervisa-
nja po navedenom osnovu za izdate garancije i
druga jemstva, koja nisu bila priznata kao ras-
hod u Poreskom bilansu kada su izvršena, pri-
znaje se u poreskom periodu za koji se podnosi
Poreski bilans, ako su u tom periodu iskori-
šćena, a iskazuju se na ovom rednom broju i taj
iznos unosi se na poziciju 33 obrasca PB 2.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
34. Rashodi po osnovu obezvređenja imovine
35. Rashodi po osnovu obezvređenja imovine
koji se priznaju u poreskom periodu za koji se
podnosi Poreski bilans, a u kome je ta imo-
vina otuđena, upotrebljena ili je došlo do
oštećenja te imovine usled više sile
Pod rednim brojem 34 iznos obezvređenja
imovine utvrđen je kao razlika između nabavne
cene imovine utvrđene
u skladu sa propisima o
računovodstvu i njene procenjene nadoknadive
vrednosti. To su podaci iskazani na računima
grupe 58 – Rashodi po osnovu obezvređenja imo-
vine, umanjeni za iznos rashoda nastalog u sluča-
ju oštećenja imovine usled više sile, u skladu
sa članom 22v. Zakona, kao i za iznos ispravke
vrednosti pojedinačnih potraživanja ako je od
roka za njihovu naplatu prošlo najmanje 60 dana.
Pod rednim brojem 35 unosi se iznos obezvre-
đenja imovine koja je otuđena odnosno upotre-
bljena, odnosno ako je nastalo njeno oštećenje
usled više sile u 2018. godini. Priznaje se obez-
vređenje obveznikovog učešća u kapitalu subjek-
ta privatizacije u postupku restrukturiranja,
stečenog konverzijom obveznikovog potraživa-
nja u učešće u kapitalu tog subjekta.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
IV. Usklađivanje prihoda
36. Uzimanje iz poslovne imovine
U skladu sa članom 37b. ZPDG-a, uzimanje koje
preduzetnik vrši iz poslovne imovine za pri-
vatne potrebe ima tretman poslovnog prihoda.
Uzimanje u nenovčanom obliku procenjuje se pre-
ma uporedivoj tržišnoj vrednosti, u skladu sa
načelom stalnosti (stav 3. tog člana ZPDG-a). Da-
kle, uzimanje koje preduzetnik vrši iz poslovne
imovine za privatne potrebe (u novčanom ili
nenovčanom obliku) ne smatra se troškom po-
slovanja.
Novac koji preduzetnik podiže sa tekućeg
računa kao svoj neto prihod, ne knjiži se kao
rashod i ne iskazuje se na ovom rednom broju.
FEBRUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 145
POREZI
Ako je uzimanje iz poslovne imovine za lič-
ne potrebe evidentirano kao poslovni rashod,
prilikom sastavljanja Poreskog bilansa postoji
obaveza da se izvrši usklađivanje prihoda, pa
bi se pod rednim brojem 36 iskazala vrednost
poslovne imovine koja je uzeta za privatne po-
trebe. Iskazivanje iznosa na navedeni način ima
za posledicu uvećanje oporezive dobiti.
Primer: Uzimanje iz poslovne imovine
za privatne potrebe
U toku 2018. godine preduzetnik NN podigao je
sa tekućeg računa novac kao lično primanje (neto
prihod).
Podizanje novca knjiži samo u koloni 21 Po-
slovne knjige PK 1. U ovom slučaju NN je podigao
novac sa računa radnje, ali u poslovnim knjigama
nije iskazan prihod, pa se ne iskazuje podatak na
poziciji 36 obrasca PB 2.
Ako u toku godine NN sa tekućeg računa radnje
podigne veći iznos od iznosa na koji ima pra-
vo na osnovu akontacionog poreza za tu godinu,
za iznos koji je unapred podigao mora da umanji
ostatak neto prihoda koji ima pravo da podigne.
I u ovom slučaju ne iskazuje se podatak na pozi-
ciji 36 obrasca PB 2, jer se u poslovnim knjigama
ne iskazuje rashod.
37. Ispravke vrednosti pojedinačnih potra-
živanja koje su bile priznate na teret ras-
hoda, a za koje u poreskom periodu u kome se
vrši direktni otpis nisu kumulativno is-
punjeni uslovi
38. Sva otpisana, ispravljena i druga potra-
živanja koja su bila priznata kao rashod u
Poreskom bilansu, a po osnovu kojih se, usled
povlačenja tužbe, predloga za izvršenje ili
prijave potraživanja u poreskom periodu,
uvećavaju oporezivi prihodi, ukoliko isti
nisu iskazani u poslovnim knjigama obveznika
Direktan otpis potraživanja koje je ranije
već otpisano po osnovu ispravke vrednosti poje-
dinačnih potraživanja, podrazumeva povećanje
oporezivog prihoda ukoliko obveznik ne ispu-
njava uslove iz člana 16. stavovi 1. i 2. Zakona.
U skladu sa članom 16. stav 12. Zakona, sva ot-
pisana, ispravljena i druga potraživanja iz st.
od 1. do 7, 8. i 9. tog člana, koja su priznata kao
rashod, a kasnije se naplate ili za koja poveri-
lac povuče tužbu, predlog za izvršenje, odno-
sno prijavu potraživanja, u momentu naplate
ili povlačenja tužbe, predloga za izvršenje,
odnosno prijave potraživanja ulaze u prihode
poreskog obveznika. Iznos na ovom rednom bro-
ju uvećava oporezivi prihod.
Detaljne instrukcije u vezi sa poreskim
tretmanom ispravke vrednosti i otpisa po-
traživanja i unosa na redne brojeve 28, 29, 37,
38 i 40 obrasca PB 2 date su u posebnom članku
ovog broja časopisa.
39. Prihodi po osnovu neiskorišćenih dugo-
ročnih rezervisanja koja nisu bila priznata
kao rashod u poreskom periodu u kome su iz-
vršena
Da bi se izbeglo dvostruko oporezivanje ne-
iskorišćenih dugoročnih rezervisanja, članom
25a. Zakona propisano je da prihodi nastali po
osnovu neiskorišćenih dugoročnih rezervi-
sanja, koja nisu bila priznata kao rashod u po-
reskom periodu u kom su izvršena, ne ulaze u
osnovicu za oporezivanje u poreskom periodu u
kom su iskazani. Ova zakonska odredba odnosi
se na sva dugoročna rezervisanja koja obveznik
može da vrši u skladu sa odgovarajućim propi-
sima o računovodstvu, koja se u visini neiskori-
šćenog iznosa ukidaju u korist prihoda.
Dakle, ovi prihodi ne ulaze u oporezivu do-
bit jer su bili oporezovani
u poreskom periodu
kada je izvršeno dugoročno rezervisanje koje se
ne priznaje u Poreskom bilansu.
ë
Za prihode od ukidanja neiskorišće-
nih dugoročnih rezervisanja, koja su bila
priznata kao rashod u poreskom periodu
u kojem su izvršena, ne unosi se podatak
na ovoj poziciji obrasca PB 2.
40. Prihodi ostvareni u poreskom periodu
po osnovu otpisanih, ispravljenih i drugih
potraživanja, koja nisu bila priznata kao
rashod
Obveznik koji je u nekom poreskom periodu
izvršio otpis ili ispravku potraživanja koja
nisu bila priznata kao rashod u tom poreskom
periodu, pri čemu je u 2018. godini naplatio ta-
kvo potraživanje i iskazao prihod u Bilansu
uspeha, navedeni prihod iskazuje na ovom red-
nom broju. Taj prihod ne ulazi u osnovicu za opo-
rezivanje.
146 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Detaljne instrukcije u vezi sa poreskim
tretmanom ispravke vrednosti i otpisa po-
traživanja i unosa na redne brojeve 28, 29, 37,
38 i 40 obrasca PB 2 date su u posebnom članku
ovog broja časopisa.
41. Prihod od kamata po osnovu dužničkih
hartija od vrednosti čiji je izdavalac Repu-
blika, autonomna pokrajina, jedinica lokal-
ne samouprave ili NBS
U skladu sa članom 65. tačka 2. ZPDG-a, prihod
koji obveznik ostvari od kamata po osnovu du-
žničkih hartija od vrednosti čiji je izdavalac
Republika, autonomna pokrajina, jedinica lo-
kalne samouprave ili Narodna banka Srbije, ne
ulaze u osnovicu za oporezivanje.
42. Prihodi nastali u vezi sa rashodima koji
nisu bili priznati
U skladu sa članom 25a. stav 2. Zakona, priho-
di nastali u vezi sa rashodima koji u poreskom
periodu nisu bili priznati u skladu sa članom
7a. tog zakona, ne ulaze u osnovicu za oporeziva-
nje u poreskom periodu u kome su iskazani.
Ukoliko je u Bilansu uspeha za neki poreski
period obveznik iskazao rashode koji nisu bili
priznati u Poreskom bilansu u skladu sa članom
7a. Zakona, a u nekom narednom poreskom peri-
odu obveznik ima evidentirane prihode koji su
u vezi sa tim rashodima, navedeni prihodi ne
uključuju se u oporezivu dobit kako bi se izbeglo
dvostruko oporezivanje po istom osnovu.
43. Primanja ostvarena po osnovu premija,
subvencija, regresa i drugih sredstava koja su
izuzeta iz dohotka za oporezivanje
Saglasno odredbi člana 9. stav 1. tačka 24.
ZPDG-a, ne plaća se porez na dohodak građana na
primanja ostvarena po osnovu premija, subven-
cija, regresa i drugih sredstava koja se, u svrhu
podsticanja razvoja poljoprivrede, plaćaju iz
budžeta Republike, autonomne pokrajine i lokal-
ne samouprave, odnosno isplaćuju na poseban
namenski račun nosiocu porodičnog poljopri-
vrednog gazdinstva koji je upisan u Registar
poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propi-
sima koji uređuju tu oblast. Tako ostvareni pri-
hod ne uvećava poresku osnovicu.
V. Rashodi i prihodi po osnovu transfernih
cena (osim kamata na zajmove, odnosno kre-
dite)
U delu V obrasca PB 2 pod rednim brojevima
od 44 do 47 podatke unose poreski obveznici
koji su u 2018. godini imali transakcije sa pove-
zanim licima (prema članu 59. Zakona).
Podaci na ovim pozicijama su izveštajni i
ne uključuju se u utvrđivanje oporezive dobiti
na rednom broju 51 obrasca PB 2.
ë
Transferne cene detaljno su obrađi-
vane u brojevima 12/2017, 1/2018, 2/2018,
3/2018 i 4/2018.
Na poziciji 44 podatke iskazuje obveznik koji
je imao transakcije sa povezanim licima, tako
što unosi iznos obračunatih troškova (osim ka-
mata na zajmove, odnosno kredite) po transfer-
nim cenama, koje je dužan da, u skladu sa članom
59. i članom 60. stav 1. Zakona, posebno prikaže
u Poreskom bilansu.
Na poziciji 45 iskazuje se iznos ukupno obra-
čunatih troškova (osim kamata na zajmove, od-
nosno kredite) po transfernim cenama, za koji
se, saglasno Pravilniku o načinu na koji predu-
zetnici u Poreskom bilansu iskazuju transferne
cene, a u vezi sa Pravilnikom o transfernim ce-
nama i metodama koje se po principu „van dohva-
ta ruke” primenjuju prilikom utvrđivanja cene
transakcija među povezanim licima, podnosi
izveštaj u skraćenom obliku, pri čemu je iznos
iskazan na ovom rednom broju sadržan u iznosu
iskazanom pod rednim brojem 44.
Na poziciji 46 iskazuje se iznos obračunatih
prihoda (osim kamata na zajmove, odnosno kre-
dite) po transfernim cenama u skladu sa članom
60. stav 1. Zakona.
Na poziciji 47 iskazuje se iznos ukupno ob-
računatih prihoda (osim kamata na zajmove, od-
nosno kredite) po transfernim cenama, za koji
se, saglasno Pravilniku o transfernim cenama,
podnosi izveštaj u skraćenom obliku, pri čemu
je iznos iskazan na ovom rednom broju sadržan u
iznosu iskazanom pod rednim brojem 46.
FEBRUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 147
POREZI
VI. Rashodi i prihodi po osnovu kamata na
zajmove, odnosno kredite između povezanih
lica
U VI delu obrasca PB 2 podaci se unose na red-
ni broj 48 i 49, a na osnovu rashoda i prihoda po
osnovu kamate „na dohvat ruke” između poveza-
nih lica.
Podaci na ovim pozicijama su izveštajni i
ne uključuju se u utvrđivanje oporezive dobiti
na rednom broju 51 obrasca PB 2.
Na poziciji 48 obveznik koji je dobio zajam
odnosno kredit od povezanog lica iskazuje iz-
nos rashoda po osnovu kamate („na dohvat ruke”)
obračunate na taj zajam odnosno kredit, koju je
obveznik dužan da posebno prikaže u Poreskom
bilansu, saglasno članu 60. stav 1. Zakona.
Na poziciji 49 iskazuje se iznos prihoda po
osnovu kamate („na dohvat ruke”) obračunate na
zajmove, odnosno kredite date povezanim lici-
ma, koje je obveznik dužan da posebno prikaže
u Poreskom bilansu, saglasno članu 60. stav 1.
Zakona.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”, uz na-
vođenje primera.
VII. Korekcija rashoda i prihoda po osnovu
transfernih cena, uključujući i kamate na
zajmove, odnosno kredite između povezanih
lica
Na poziciji 50 obveznik iskazuje zbir konač-
nih korekcija transfernih cena, i to za svaku
pojedinačnu transakciju sa pojedinačnim pove-
zanim licima, odnosno za svaku vrstu transakci-
je sa pojedinačnim povezanim licem, u skladu sa
članom 60. stavovima od 5. do 9. Zakona, koji se
utvrđuje u zaključku dokumentacije o transfer-
nim cenama na način propisan odredbama člana
31. Pravilnika o transfernim cenama.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”, uz na-
vođenje primera.
VIII. Oporeziva dobit
Nakon izvršenog usklađivanja prihoda i ras-
hoda, u VII delu obrasca PB 2 računskim putem
utvrđuje se oporeziva dobit na poziciji 51, od-
nosno gubitak na poziciji 52.
51. Oporeziva dobit
Oporeziva dobit utvrđuje se računskim pu-
tem, sabiranjem ili oduzimanjem pozicija sa
rednih brojeva:
1 – 3 + 4 – 5 + 6 + 7 + 8 + 9 + 10 + 11 + 12 + 13 + 14 +
15 + 16 + 17 + 18 – 19 – 20 + 21 – 22 + 23 + 24 + 25 + 26 +
27 + 28 – 29 + 30 – 31 + 32 – 33 + 34 – 35 + 36 + 37 + 38
– 39 – 40 – 41 – 42 – 43 + 50 > 0 (ili negativan iznos
sa red. br. 52).
52. Gubitak
Gubitak se utvrđuje računskim putem, sabira-
njem ili oduzimanjem pozicija sa rednih brojeva:
2 + 3 – 4 + 5 – 6 – 7 – 8 – 9 – 10 – 11 – 12 – 13 – 14 – 15 – 16 – 17
– 18 + 19 + 20 – 21 + 22 – 23 – 24 – 25 – 26 – 27 – 28 + 29 – 30
+ 31 – 32 + 33 – 34 + 35 – 36 – 37 – 38 + 39 + 40 + 41 + 42
+ 43 – 50 > 0 (ili negativan iznos sa red. br. 51).
53. Iznos gubitka iz poreskog bilansa iz
prethodnih godina, do visine oporezive do-
biti
Ovde se iskazuje nominalni iznos gubitka
koji je iskazan u poreskom bilansu iz prethod-
nih godina, a koji se prenosi na teret dobiti te-
kuće godine, i to najviše do visine oporezive
dobiti, u skladu sa članom 35. ZPDG-a, a u vezi sa
članom 32. Zakona. Iznos gubitka iz poreskog bi-
lansa iz prethodnih godina može da se prenese
na teret, tj. do visine oporezive dobiti tekuće
godine. Ukoliko nije iskazana oporeziva dobit
pod rednim brojem 51, ne može da se koristi po-
reski gubitak iz prethodnih godina.
Gubitak iz 2010. i nadalje može da se preno-
si 5 godina (2017. je poslednja godina za prenos
gubitka iz 2012), a iz ranijih godina prenosi se
10 godina.
U slučaju postojanja gubitaka u ranijim perio-
dima, korisno je voditi evidenciju o njima zbog
korišćenja u kasnijim poreskim bilansima.
Gubitak iz PB 1
za godinu:
Mogućnost umanjenja oporezive
dobiti u periodu:
2008. 2009. do 2018.
2009. 2010. do 2019.
2013. 2014. do 2018.
2014. 2015. do 2019.
2015. 2016. do 2020.
2016. 2017. do 2021.
2017. 2018. do 2022.
148 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
54. Ostatak oporezive dobiti
Na poziciji 54 iskazuje se iznos koji predsta-
vlja razliku između iznosa sa rednih brojeva 51 i
53, ako je pozitivna, odnosno ostatak oporezive
dobiti predstavlja razliku između oporezive
dobiti i iznosa gubitaka iz poreskog bilansa
iz prethodnih godina, ako je veći od nule.
B. Kapitalni dobici i gubici
Na pozicijama 55 i 56 iskazuju se ukupni ka-
pitalni dobici i gubici tekuće godine koji se
utvrđuju u skladu sa članom 35. ZPDG-a, a u vezi
sa članovima od 27. do 29. Zakona.
Na pozicijama 57 i 58 iskazuju se kapitalni
dobici i kapitalni gubici kao razlika između
iznosa sa rednih brojeva 55 i 56, odnosno 56 i 55.
Na poziciji 59 – Preneti kapitalni gubici
iz ranijih godina do visine iznosa pod rednim
brojem 57 – iskazuje se iznos kapitalnih gubita-
ka iz ranijih godina koji mogu da se prebiju na
račun budućih kapitalnih dobitaka, u skladu sa
članom 35. ZPDG-a, a u vezi sa članom 30. stav 3.
Zakona.
Kapitalni gubitak počev od 2010. može da se
prenosi 5 godina, a iz ranijih perioda 10 godi-
na. Dakle, obveznici koji su iskazali kapitalni
gubitak u Poreskom bilansu za 2013. godinu, isti
mogu da prebiju samo još sa kapitalnim dobit-
kom u 2018. godini.
Na poziciji 60 – Ostatak kapitalnog dobit-
ka – iskazuje se iznos kao razlika između kapi-
talnih dobitaka sa rednog broja 57 i prenetih
kapitalnih gubitaka iz ranijih godina sa rednog
broja 59.
V. Poreska osnovica
Na poziciji 61 – Poreska osnovica – iskazuje
se poreska osnovica koja se utvrđuje računskim
putem (zbir iznosa sa pozicija 54 i 60), tj. kao
zbir ostatka oporezive dobiti i ostatka kapi-
talnog dobitka. PS
POREZI
Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
Sastavljanje Poreskog bilansa
obveznika poreza na dohodak od
samostalne delatnosti na obrascu
PB 2 za 2018. godinu
Krajnji rok za podnošenje poreske prijave i poreskog bilansa za 2018. godinu
jeste 15. mart 2019. godine.
Poreski bilans sastavljaju preduzetnici koji vode poslovne knjige po sistemu
prostog ili dvojnog knjigovodstva.
Prihod od samostalne delatnosti oporezuje se po stopi od 10%.
Uvod
Oporezivu dobit i poresku obavezu za 2018.
godinu, kao i akontaciju za 2019. godinu, obvezni-
ci utvrđuju na osnovu sledećih propisa:
● Zakon o porezu nad dohodak građana („Sl.
glasnik RS”, br. br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 –
dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006, 31/2009,
44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – Odluka US RS,
93/2012, 114/2012 – Odluka US RS, 47/2013, 48/2013,
108/2013, 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 112/2015 i
113/2017. Vidi Usklađene dinarske neoporezi-
ve iznose: 10/2007, 7/2008, 7/2009, 3/2010, 4/2011,
7/2012, 8/2013, 6/2014, 5/2015, 5/2016, 7/2017, 7/2018
i 95/2018 – u daljem tekstu: ZPDG);
● Pravilnik o sadržaju poreskog bilansa i
drugim pitanjima od značaja za način utvrđi-
vanja poreza na dohodak građana na prihode od
samostalne delatnosti („Sl. glasnik RS”, br.
23/2014 i 7/2017 – u daljem tekstu: Pravilnik o
poreskom bilansu preduzetnika);
● Zakon o porezu na dobit pravnih lica („Sl.
glasnik RS”, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 – dr.
zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012,
47/2013, 108/2013, 68/2014 – dr. zakon, 142/2014,
91/2015 – autentično tumačenje, 112/2015, 113/2017
i 95/2018 – u daljem tekstu: Zakon);
● Pravilnik o načinu na koji preduzetnici u po-
reskom bilansu iskazuju transferne cene („Sl.
glasnik RS”, br. 20/2014);
● Pravilnik o transfernim cenama i metoda-
ma koje se po principu „van dohvata ruke” pri-
menjuju kod utvrđivanja cene transakcija među
povezanim licima („Sl. glasnik RS”, br. 61/2013
i 8/2014 – u daljem tekstu: Pravilnik o transfer-
nim cenama).
138 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Obveznik
Obveznikom poreza na prihode od samostal-
ne delatnosti (preduzetnik) smatra se:
● fizičko lice koje ostvaruje prihode obavlja-
njem delatnosti iz člana 31. ZPDG-a,
● svako drugo fizičko lice koje je obveznik po-
reza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom ko-
jim se uređuje porez na dodatu vrednost,
● fizičko lice po osnovu prihoda od poljopri-
vrede i šumarstva, koje je nosilac porodičnog
poljoprivrednog gazdinstva, upisano u Registar
poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propi-
sima koji uređuju tu oblast i vodi poslovne knji-
ge po sistemu prostog ili dvojnog knjigovodstva
saglasno članu 43. stav 2. ZPDG-a.
Za utvrđivanje osnovice poreza na dohodak
građana na prihode od samostalne delatnosti
poreski obveznik sastavlja poreski bilans na
obrascu PB 2 – Poreski bilans obveznika pore-
za na dohodak građana na prihode od samostal-
ne delatnosti za period od 1. 1. do 31. 12. 2018.
godine.
Obrazac PB 2 sastoji se od 10 delova, a unos se
vrši na 61 poziciju. Iznosi se iskazuju u dinari-
ma, bez decimala.
A. Dobit i gubitak pre oporezivanja
I. Rezultat u Bilansu uspeha
Rezultat u Bilansu uspeha odnosi se na podat-
ke o finansijskom rezultatu koji se sastavlja u
skladu sa propisima koji uređuju računovodstvo.
Iskazuju se podaci sa odgovarajućeg broja u Bi-
lansu uspeha u zavisnosti od toga da li preduzet-
nik vodi knjige po sistemu prostog ili dvojnog
knjigovodstva.
1. Dobit poslovne godine
Za preduzetnike koji vode dvojno knjigovod-
stvo unosi se podatak sa AOP 1058 iz obrasca
Bilans uspeha. Preduzetnici koji vode prosto
knjigovodstvo unose iznos dobiti sa rednog bro-
ja 9 obrasca Bilans uspeha.
2. Gubitak poslovne godine
Za preduzetnike koji vode dvojno knjigovod-
stvo unosi se podatak sa AOP 1059 iz obrasca
Bilans uspeha. Preduzetnici koji vode prosto
knjigovodstvo unose iznos dobiti sa rednog bro-
ja 10 obrasca Bilans uspeha.
II. Dobici i gubici od prodaje imovine iz
člana 27. Zakona o porezu na dobit pravnih
lica
3. Dobici od prodaje imovine
4. Gubici od prodaje imovine
Na pozicijama 3 i 4 iskazuju se kapitalni do-
bici i gubici od prodaje imovine, utvrđeni u
skladu sa članom 35. ZPDG-a, a u vezi sa članom
27. Zakona.
Za obveznike koji vode poslovne knjige u
skladu sa propisima o računovodstvu pod ovim
rednim brojevima iskazuju se dobici i gubici
iz Bilansa uspeha (ukoliko su evidentirani na
odgovarajućim računima na kojima se iskazu-
ju dobici odnosno gubici od prodaje imovine,
saglasno propisima o računovodstvu), nastali
prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu.
Za obveznike koji poslovne knjige vode po si-
stemu prostog knjigovodstva pod ovim rednim
brojevima iskazuju se dobici i gubici od pro-
daje imovine navedene u članu 27. st. 1. i 2. Zako-
na, koji su u Poslovnoj knjizi PK 1 iskazani kao
prihod (u koloni 7) ili kao rashod (u koloni 19).
Detaljnije o dobicima i gubicima od pro-
daje imovine iz člana 27. Zakona pisali smo
u ovom broju časopisa, u članku „Sastavljanje
poreskog bilansa za 2018. godinu na obrascu
PB 1”.
III. Usklađivanje rashoda
Pod rednim brojevima od 5 do 35 iskazuju se
odgovarajući rashodi u iznosima u kojima se ne
priznaju u Poreskom bilansu, utvrđeni u skladu
sa članovima od 35. do 37b. ZPDG-a, a u vezi sa
članovima 7, 7a, 8, 9. stav 2, 9a, 10, 10a, 10b, 15, 16,
16a, 20, 22, 22b. stav 2. i 22v. Zakona.
5. Ulaganje lične imovine u poslovnu imovinu
Na ovoj poziciji iskazuje se iznos vrednosti
uložene lične imovine u poslovnu imovinu, i
za taj iznos u Poreskom bilansu umanjuje se opo-
reziva dobit.
Saglasno odredbi člana 37b. stav 2. ZPDG-a,
ulaganje lične imovine u poslovnu imovinu,
osim ulaganja u stalnu imovinu (nekretnine,
oprema, nematerijalna ulaganja), ima tretman
FEBRUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 139
POREZI
poslovnog rashoda preduzetnika. To znači da,
ako je preduzetnik uložio ličnu imovinu i tako
povećao ukupan prihod, prilikom sastavljanja
poreskog bilansa za iznos tako unete lične imo-
vine vrši se usklađivanje rashoda. Uložena lič-
na imovina prethodno treba da bude knjižena
u poslovnim knjigama kao prihod, kako bi pre-
duzetnik mogao to da iskaže pod ovim rednim
brojem kao poslovni rashod (npr. preduzetnik je
uneo robu koju je knjižio u korist prihoda i ima
osnova da vrednost tako unete imovine iskaže
kao rashod pod ovim rednim brojem). U suprot-
nom (ako unošenje lične imovine nije knjižio
kao prihod) ne bi imao osnova da vrši umanjenje
oporezive dobiti. Ulaganje lične imovine koje
nije u novčanom iznosu procenjuje se prema trži-
šnoj vrednosti.
Smisao ove zakonske odredbe jeste u tome
da prihodi koji nastaju po osnovu ulaganja lič-
ne imovine ne budu oporezovani, odnosno ti
prihodi su, kao i svi drugi, uključeni u rezul-
tat koji je iskazan na poziciji 1 obrasca PB 2.
Unošenjem na poziciju 5 isključuju se iz osno-
vice za oporezivanje.
Primer: Ulaganje lične imovine
preduzetnika koji vodi knjige po sistemu
prostog knjigovodstva
Vlasnik radnje TRK uneo je u radnju, kao svoju
imovinu, robu u vrednosti od 400.000 dinara.
Roba je prodata na veliko po ceni od 500.000
dinara, plus PDV od 20%, čime je ukupan promet
600.000 dinara.
TRK knjiži unetu robu kao rashod u koloni 12
Poslovne knjige PK 1 u iznosu od 400.000 dinara.
Prodaju robe iskazuje u koloni 4a PK 1 u iz-
nosu od 600.000 dinara, a naknadno se stornira
iznos PDV-a od 100.000 dinara.
S obzirom na to da je prihod od prodaje robe
umanjen za vrednost unete robe od 400.000 di-
nara, iznos od 400.000 dinara ne unosi se pod
redni broj 5 obrasca PB 2.
Ukoliko TRK nije knjižio unetu robu u koloni
12 Poslovne knjige PK 1, iznos od 400.000 dinara
iskazao bi pod rednim brojem 5 obrasca PB 2, po-
što bi prodaju unete robe knjižio u korist pri-
hoda, a ista ne bi bila praćena odgovarajućim
rashodom kroz kolonu 12 Poslovne knjige PK 1.
Primer: Ulaganje lične imovine
preduzetnika koji vodi knjige po
sistemu dvojnog knjigovodstva
Vlasnik radnje TRK uneo je u radnju, kao svoju
imovinu, robu u vrednosti od 400.000 dinara.
Roba je prodata na veliko po ceni od 500.000
dinara, plus PDV od 20%, čime je ukupan promet
600.000 dinara.
TRK knjiži unos robe stavom 132/679 u iznosu
od 400.000 dinara.
Kada dođe do prodaje ove robe, TRK knjiži
prodaju stavom 204/604 + 470 (nastaje prihod od
prodaje), a nabavnu vrednost prodate robe ras-
knjižava stavom 501/132.
Na poziciju 5 unosi iznos od 400.000 dinara
kako u poslovnim knjigama prihod ne bi bio dva
puta evidentiran, pri čemu se unosom neutrali-
še prihod evidentiran prilikom unosa imovine.
6. Troškovi službenog putovanja iznad pro-
pisanog iznosa
Na poziciji 6 obrasca PB 2 iskazuje se razli-
ka između iznosa troškova službenog putovanja
koji su viši od utvrđenih propisanih neopore-
zivih iznosa i neoporezivih iznosa iz člana 18.
ZPDG-a.
Troškovi službenog putovanja iznad propi-
sanog neoporezivog iznosa ne priznaju se kao
rashod u Poreskom bilansu. Prema odredbi čla-
na 37a. tačka 2. ZPDG-a, preduzetnicima se kao
rashod u Poreskom bilansu priznaju troškovi
službenog putovanja u visini iznosa iz člana 18.
stav 1. tačke od 2. do 4. tog zakona (dnevnice za
službena putovanja u zemlji i inostranstvu, nak-
nada troškova smeštaja i prevoza na službenom
putu), kojim su propisani neoporezivi iznosi na-
vedenih troškova.
Ako su troškovi službenih putovanja pre-
duzetnika za 2018. godinu viši od Zakonom
definisanih neoporezivih iznosa, razlika
se iskazuje na ovoj poziciji obrasca PB 2 i
uvećava oporezivu dobit, bez obzira na to da
li su iznosi isplaćeni ili ne.
ë
Napomena: Rashodi po osnovu službe-
nog puta lica zaposlenih kod preduzetni-
ka tretiraju se u skladu sa članom 9. stav
2. Zakona, tačnije priznaju se u poreskom
140 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
ë
periodu kada su isplaćeni i to u celo-
kupnom iznosu. Ukoliko nisu isplaćeni,
neisplaćeni iznos unosi se na poziciju
17 obrasca PB 2.
Primer: Dnevnice preduzetnika i njegovog
zaposlenika do neoporezivog iznosa
Rashodi po osnovu dnevnice preduzetnika,
koja je obračunata u decembru 2018. godine u iz-
nosu od 2.200 dinara , a isplaćena u januaru 2019.
godine, priznaju se u Poreskom bilansu za 2018.
godinu (ne iskazuju se na posebnoj poziciji u ob-
rascu PB 2).
Rashodi po osnovu dnevnice zaposlenog lica
kod preduzetnika, koja je obračunata u decembru
2018. godine u iznosu od 2.100 dinara, a isplaće-
na u januaru 2019. godine, ne priznaju se u Pore-
skom bilansu za 2018. godinu (iskazuju na rednom
broju 17 obrasca PB 2 za 2018. godinu).
Primer: Dnevnice preduzetnika i njegovog
zaposlenika iznad neoporezivog iznosa
Ukoliko je preduzetniku obračunata dnevni-
ca u decembru 2018. godine u iznosu od 5.000 di-
nara, koja je isplaćena u januaru 2019. godine, na
poziciju 6 obrasca PB 2 unosi se iznos od 2.797
dinara (5.000 – 2.203). Iznos od 2.203 priznaje se
u Poreskom bilansu za 2018. godinu.
Ukoliko je za zaposleno lice kod preduzetni-
ka obračunata dnevnica u decembru 2018. godine
u iznosu od 4.000 dinara, koja je isplaćena u ja-
nuaru 2019. godine, celokupan iznos od 4.000 di-
nara ne priznaje se u Poreskom bilansu za 2018.
godinu i iskazuje se na poziciji 17 obrasca PB 2.
7. Troškovi koji nisu dokumentovani
Na ovom rednom broju obrasca PB 2 iskazuje
se iznos troškova za koje ne postoji odgovaraju-
ća dokumentacija. Ovi troškovi se ne priznaju
kao rashod u Poreskom bilansu, što znači da po-
većavaju oporezivu dobit.
Nedokumentovani troškovi detaljnije su
analizirani u ovom broju časopisa, u članku
„Sastavljanje poreskog bilansa za 2018. godinu
na obrascu PB 1”.
8. Ispravke vrednosti pojedinačnih potra-
živanja od lica kojima se istovremeno dugu-
je, do iznosa obaveza prema tom licu
U skladu sa odredbom člana 7a. tačka 2. Za-
kona, na teret rashoda ne priznaju se ispravke
vrednosti pojedinačnih potraživanja od lica
kojima se istovremeno duguje, do iznosa obaveza
prema tom licu. To znači da, ako je obveznik iz-
vršio ispravku vrednosti takvih potraživanja,
taj iznos unosi pod ovim rednim brojem.
Poreski tretman ispravki vrednosti i ot-
pis potraživanja bili su predmet razmatra-
nja u posebnom članku ovog broja časopisa.
9. Pokloni i prilozi dati političkim orga-
nizacijama
U skladu sa članom 7a. tačka 3. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se pokloni i prilozi
dati političkim organizacijama, pa shodno
tome, ukoliko je obveznik imao takve izdatke,
pomenuti iznos iskazaće pod ovim rednim bro-
jem.
10. Pokloni čiji je primalac povezano lice
U skladu sa članom 7a. tačka 4. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se pokloni čiji je pri-
malac povezano lice iz člana 59. tog zakona, što
znači da, ako je obveznik na teret rashoda daro-
vao povezano lice, iznos tih rashoda unosi se
na ovu poziciju.
11. Kamate zbog neblagovremeno plaćenih po-
reza, doprinosa i drugih javnih dažbina
U skladu sa članom 7a. tačka 5. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se kamate zbog neblago-
vremeno plaćenih poreza, doprinosa i drugih
javnih dažbina.
ë
Radi se o zateznoj kamati u skladu sa
Zakonom o poreskom postupku i poreskoj
administraciji.
Zatezna kamata je, u skladu sa Zakonom
o obligacionim odnosima, poreski pri-
znat rashod i NE unosi se na ovaj redni
broj obrasca PB 2, osim ako se utvrđuje
iz odnosa sa povezanim licem, kada se
priznaje i unosi na redni broj 14 obra-
sca PB 2.
FEBRUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 141
POREZI
12. Troškovi postupka prinudne naplate
poreza i drugih dugovanja, troškovi poresko-
-prekršajnog i drugih postupaka koji se vode
pred nadležnim organom
U skladu sa članom 7a. tačka 5a. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se troškovi postupka
prinudne naplate poreza i drugih dugovanja, tro-
škovi poresko-prekršajnog postupka i drugih
postupaka koji se vode pred nadležnim organom.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
13. Novčane kazne, ugovorne kazne i penali
U skladu sa članom 7a. tačka 6. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se novčane kazne koje iz-
riče nadležni organ, ugovorne kazne i penali.
Ukoliko je obveznik imao navedene izdatke, koji
najčešće nastaju u slučaju neispunjenja ugovornih
obaveza, taj iznos unosi pod ovim rednim bro-
jem.
14. Zatezne kamate između povezanih lica
U skladu sa članom 7a. tačka 7. Zakona, na te-
ret rashoda ne priznaju se zatezne kamate izme-
đu povezanih lica definisanih članom 59. tog
zakona.
15. Troškovi koji nisu nastali u svrhu oba-
vljanja poslovne delatnosti
U skladu sa članom 7a. stav 1. tačka 8. Zakona,
na teret rashoda ne priznaju se troškovi koji
nisu nastali u svrhu obavljanja poslovne delat-
nosti, osim ako ovim zakonom nije drugačije
uređeno. Saglasno tome, obveznik koji je imao
takve izdatke pripadajući iznos unosi pod ovim
rednim brojem.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
16. Troškovi utrošenog materijala i na-
bavna vrednost prodate robe iznad iznosa
obračunatog primenom metode ponderisane
prosečne cene ili FIFO metode
U skladu sa članom 8. Zakona, troškovi mate-
rijala i nabavna vrednost prodate robe prizna-
ju se u iznosima obračunatim primenom metode
ponderisane prosečne cene ili FIFO metode. U
slučaju da su navedeni troškovi obračunati po
nekom drugom metodu i da su u Bilansu uspeha
iskazani takvi troškovi iznad iznosa obračuna-
tog po metodu prosečne cene ili FIFO metodu,
razlika između ta dva iznosa iskazuje se na ovom
rednom broju.
17. Primanja zaposlenog iz člana 9. stav 2. Za-
kona o porezu na dobit pravnih lica, obraču-
nata a neisplaćena u poreskom periodu
Ovde se iskazuju primanja zaposlenih koja se,
u skladu sa ZPDG-om, oporezuju kao zarada, ali
koja se ne smatraju zaradom u smislu Zakona o
radu, kao što su dnevnice, troškovi službenog
putovanja, naknade za prevoz zaposlenih itd.
Predmetni izdaci biće priznati u poreskom
periodu u kome budu isplaćeni i tada će se is-
kazati pod rednim brojem 19 obrasca PB 2.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
18. Otpremnine i novčane naknade po osnovu
prestanka radnog odnosa, obračunate a neisplaćene
u poreskom periodu
Obračunate a neisplaćene otpremnine i nov-
čane naknade po osnovu odlaska u penziju ili po
osnovu prestanka radnog odnosa po drugom osno-
vu ne priznaju se kao rashod u Poreskom bilansu
i iskazuju se na ovom rednom broju. Prema članu
9a. Zakona, obračunate otpremnine i novčane
naknade zaposlenom po osnovu odlaska u penziju
ili prestanka radnog odnosa po drugom osnovu
priznaju se kao rashod u Poreskom bilansu u po-
reskom periodu u kome su isplaćene (ali se ne
priznaju u periodu kada su obračunate, ali nisu
isplaćene).
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
19. Primanja zaposlenog iz člana 9. stav 2.
Zakona o porezu na dobit pravnih lica, ob-
računata u prethodnom poreskom periodu, a
isplaćena u poreskom periodu za koji se pod-
nosi Poreski bilans
Pozicija 19 odnosi se na izdatke sa pozicije
17, koji nisu bili priznati u poreskom periodu
kada su obračunati, a isplaćeni su u 2018. godi-
ni, pri čemu se za taj iznos smanjuje oporeziva
dobit.
142 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
20. Otpremnine i novčane naknade po osnovu
prestanka radnog odnosa, koje su obračunate
u prethodnom, a isplaćene u poreskom perio-
du za koji se podnosi Poreski bilans
Pozicija 20 odnosi se na izdatke sa pozicije
18, koji nisu bili priznati u poreskom periodu
kada su obračunati, a isplaćeni su u 2018. godi-
ni, pri čemu se za taj iznos smanjuje oporeziva
dobit.
21. Ukupan iznos amortizacije obračunat u
finansijskim izveštajima
22. Ukupan iznos amortizacije obračunat u
poreske svrhe
Na rednom broju 21 iskazuje se ukupan iznos
amortizacije iskazan u računovodstvenim evi-
dencijama, a na rednom broju 22 iskazuje se ukupan
iznos amortizacije obračunat u poreske svrhe, u
skladu sa članovima 10, 10a. i 10b. Zakona.
O obračunu amortizacije za poreske svrhe
može se pronaći u posebnom članku u ovom
broju časopisa.
23. Izdaci za zdravstvene, obrazovne, nauč-
ne, humanitarne, verske i sportske namene,
zaštitu životne sredine, davanja učinje-
na ustanovama, odnosno pružaocima usluga
socijalne zaštite, kao i za humanitarnu
pomoć za otklanjanje posledica nastalih u
slučaju vanredne situacije, koji su učinjeni
Republici, autonomnoj pokrajini, jedinici
lokalne samouprave
Prema odredbi člana 15. stav 1. tačka 1. Zako-
na, izdaci za zdravstvene, obrazovne, naučne,
humanitarne, verske i sportske namene, zašti-
tu čovekove sredine, kao i davanja učinjena usta-
novama socijalne zaštite osnovanim u skladu sa
zakonom koji uređuje socijalnu zaštitu, huma-
nitarnu pomoć, odnosno otklanjanje posledica
nastalih u slučaju vanredne situacije, koji su
učinjeni Republici, autonomnoj pokrajini, od-
nosno jedinici lokalne samouprave, priznaju
se kao rashod u iznosu do najviše 5% od ukupnog
prihoda.
Ukoliko su rashodi po navedenom osnovu
viši od poreski priznatog iznosa, razlika se
unosi pod ovim rednim brojem.
Navedeni izdaci priznaju se kao rashod samo
ako su izvršeni licima registrovanim za te
namene, u skladu sa posebnim propisima, koja
navedena davanja koriste isključivo za obavlja-
nje sopstvene registrovane delatnosti iz stava
1. tačka 1. tog člana, odnosno u svrhe navedene u
tački 2. stav 1. član 15. Zakona.
24. Izdaci za ulaganja u oblasti kulture
Pod ovim brojem unose se ulaganja u oblast
kulture i kinematografije, u skladu sa članom
15. stav 3. Zakona, u iznosu višem od 5% od ukup-
nog prihoda, ako su ulaganja izvršena u skladu
sa Pravilnikom o ulaganjima u oblasti kulture.
Obvezniku koji iskaže rashod po osnovu iz-
datka za ulaganje u oblasti kulture koje je uči-
njeno pravnom licu (npr. osnovanom u skladu sa
zakonom koji uređuje zadužbine i fondacije),
ali koje nije registrovano u delatnosti koje su
nabrojane u članu 3. Pravilnika, ne priznaje se
iskazani rashod u Poreskom bilansu.
25. Članarine komorama, savezima i udruže-
njima
U skladu sa članom 15. stav 4. Zakona, priznaju
se kao rashod u Poreskom bilansu u iznosu do
najviše 0,1% od ukupnog prihoda.
Članarine čija je visina propisana Zakonom
priznaju se kao rashod u iznosu koji je propisan
Zakonom.
Ako su izdaci za navedene namene veći od 0,1%
od ukupnog prihoda, kao poreski priznatog rasho-
da, iznos izdataka preko tog procenta ne priznaje
se kao rashod u Poreskom bilansu i ta razlika iz-
nosa iskazuje se pod ovim rednim brojem.
26. Rashodi za reklamu i propagandu
27. Rashodi po osnovu reprezentacije
Članom 15. stav 6. Zakona navedeno je da se
izdaci za reklamu i propagandu priznaju kao
rashod u iznosu od 10% od ukupnog prihoda, a sta-
vom 8. istog člana da se kao rashodi propagande
priznaju samo oni pokloni
i drugi rashodi koji
služe promociji poslovanja obveznika. Dalje,
članom 15. stav 7. definisano je da se izdaci za
reprezentaciju priznaju kao rashod u iznosu od
0,5% od ukupnog prihoda.
Dakle, pod ovim rednim brojevima u PB 2 za
2018. godinu unose se iznosi rashoda reklame i
propagande iznad 5% od ukupnog prihoda, odno-
sno rashodi reprezentacije iznad 0,5% od ukup-
nog prihoda.
FEBRUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 143
POREZI
Izmenama Zakona o porezu na dobit iz 2018.
godine („Sl. glasnik RS”, br. 95/2018) brisani
su stavovi 6. i 8. člana 15. Zakona.
To znači da se ograničenje iznosa poreski
priznatih rashoda reklame i propagande ne
primenjuje u Poreskom bilansu za 2019. godinu.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
28. Rashod po osnovu ispravke vrednosti po-
jedinačnih potraživanja ako od roka za nji-
hovu naplatu nije prošlo najmanje 60 dana,
kao i otpis vrednosti pojedinačnih potra-
živanja izvršen bez prethodno ispunjenih
uslova iz člana 16. Zakona o porezu na dobit
pravnih lica
29. Rashod po osnovu ispravke vrednosti po-
jedinačnih potraživanja koji nije bio pri-
znat u poreskom periodu u kojem je iskazan,
ali se priznaje naknadno u skladu sa članom
16. stav 11. Zakona o porezu na dobit pravnih
lica
Ispravke vrednosti pojedinačnih potraži-
vanja, kao i otpis vrednosti pojedinačnih po-
traživanja koji ne ispunjava uslove iz člana 16.
Zakona, nisu poreski priznat rashod.
Rashod koji nije bio priznat po osnovu
ispravke vrednosti pojedinačnih potraživanja
u poreskom periodu u kom je iskazan, priznaje se
u poreskom periodu u kom su ispunjeni uslovi iz
stava 1, odnosno stava 2. člana 16. Zakona.
Detaljne instrukcije u vezi sa poreskim
tretmanom ispravke vrednosti i otpisa po-
traživanja i unosa na redne brojeve 28, 29,
37, 38 i 40 obrasca PB 2, date su u posebnom
članku u ovom broju časopisa.
30. Porezi, doprinosi, takse i druge javne
dažbine koje ne zavise od rezultata poslo-
vanja i nisu plaćene u poreskom periodu, a po
osnovu kojih je u poslovnim knjigama obvezni-
ka iskazan rashod, uključujući obračunatu a
neisplaćenu ličnu zaradu preduzetnika
Ukoliko su navedene dažbine obračunate i
iskazane kao rashod u Bilansu uspeha za 2018.
godinu, ali nisu plaćene u tom periodu, ne pri-
znaju se na teret rashoda u Poreskom bilansu za
2018. godinu i uvećavaju oporezivu dobit.
Odredbom člana 37a. ZPDG-a propisano je da
se preduzetnicima u rashode u Poreskom bilan-
su priznaju:
● isplaćena lična zarada preduzetnika;
● troškovi službenog putovanja do iznosa iz
člana 18. stav 1. tačke od 2. do 4. ovog zakona;
● obračunati i plaćeni doprinosi za lično
obavezno socijalno osiguranje po osnovu samo-
stalne delatnosti, ako se preduzetnik nije opre-
delio za isplatu lične zarade.
Potrebno je ovde ukazati na to da se pod is-
plaćenom ličnom zaradom preduzetnika smatra
novčani iznos koji preduzetnik isplati i evi-
dentira u poslovnim knjigama kao svoje mesečno
lično primanje, uvećan za pripadajuće obaveza
iz zarade.
Shodno tome, kada je reč o zaradi i doprino-
sima, kao rashod u Poreskom bilansu priznaju
se samo isplaćene zarade i plaćeni doprinosi
u 2018. godini, po kojima je u toj godini iskazan
trošak. Ukoliko nisu plaćeni u tom poreskom
periodu (konkretno u 2018. godini), ne priznaju
se na teret rashoda u Poreskom bilansu tog po-
reskog perioda.
Primer: Akontacija doprinosa
preduzetnika
Akontaciju doprinosa za socijalno osigura-
nje za decembar 2018. godine u iznosu od 35.000
dinara preduzetnik MM platio je 15. januara
2019. godine. U poslovnim knjigama za 2018. go-
dinu po ovom osnovu iskazan je rashod od 35.000
dinara.
Iznos se unosi na poziciju 30. obrasca PB 2 za
2018. godinu.
U Poreskom bilansu za 2019. godinu iznos od
35.000 dinara MM će uneti na poziciju 31 obra-
sca PB 2. Iznos na ovom rednom broju umanjuje
oporezivu dobit, čime se postiže da rashod koji
nije bio priznat u prethodnoj bude priznat u te-
kućoj godini.
Međutim, ukoliko u poslovnim knjigama za
2018. godinu nije prikazao rashod po osnovu ob-
računatih (a neisplaćenih) doprinosa u visini
od 35.000 dinara, MM ne radi nikakav korektiv-
ni unos u obrazac PB 2. Isto tako nema korekcije
ni u obrascu PB 2 za 2019. godinu.
144 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
31. Porezi, doprinosi, takse i druge javne da-
žbine koje ne zavise od rezultata poslova-
nja, plaćene u poreskom periodu, a nisu bile
plaćene u prethodnom poreskom periodu u
kome je po tom osnovu u poslovnim knjigama
obveznika bio iskazan rashod
U skladu sa članom 22. Zakona, na teret ras-
hoda u Poreskom bilansu priznaju se porezi,
doprinosi, takse i druge javne dažbine koje ne
zavise od rezultata poslovanja, koje su plaćene
u poreskom periodu. Prema tome, da li će se na-
vedene dažbine priznati kao rashod u nekom
poreskom periodu, zavisi od toga da li je obve-
znik izvršio plaćanje tih javnih dažbina – ako
su plaćene u poreskom periodu u kojem su i ob-
računate i priznate u Bilansu uspeha, priznaju
se kao rashod u poreskom bilansu tog perioda, a
ako su obračunate i iskazane kao rashod u Bilan-
su uspeha u tekućem obračunskom periodu, ali
nisu plaćene, ne priznaju se kao rashod u Pore-
skom bilansu. Za iznos plaćenih javnih dažbina,
iskazanih na ovom rednom broju, umanjuje se opo-
reziva dobit tekućeg perioda.
32. Dugoročna rezervisanja koja se ne priznaju
u Poreskom bilansu
33. Dugoročna rezervisanja u iznosu koji je is-
korišćen u poreskom periodu
U skladu sa članom 22b. stav 1. Zakona, na te-
ret rashoda priznaju se izvršena dugoročna re-
zervisanja za obnavljanje prirodnih bogatstava,
troškove u garantnom roku, zadržane kaucije i
depozite, kao i druga obavezna dugoročna rezer-
visanja u skladu sa zakonom. Pored toga, saglasno
članu 22b. stav 2. Zakona, na teret rashoda pri-
znaju se i ostala dugoročna rezervisanja koja is-
punjavaju uslove za priznavanje u skladu sa MRS,
odnosno MSFI i MSFI za MSP, u visini isko-
rišćenih iznosa tih rezervisanja u poreskom
periodu, odnosno izmirenih obaveza i odliva
resursa po osnovu tih rezervisanja.
Iznos iskorišćenih dugoročnih rezervisa-
nja po navedenom osnovu za izdate garancije i
druga jemstva, koja nisu bila priznata kao ras-
hod u Poreskom bilansu kada su izvršena, pri-
znaje se u poreskom periodu za koji se podnosi
Poreski bilans, ako su u tom periodu iskori-
šćena, a iskazuju se na ovom rednom broju i taj
iznos unosi se na poziciju 33 obrasca PB 2.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
34. Rashodi po osnovu obezvređenja imovine
35. Rashodi po osnovu obezvređenja imovine
koji se priznaju u poreskom periodu za koji se
podnosi Poreski bilans, a u kome je ta imo-
vina otuđena, upotrebljena ili je došlo do
oštećenja te imovine usled više sile
Pod rednim brojem 34 iznos obezvređenja
imovine utvrđen je kao razlika između nabavne
cene imovine utvrđene
u skladu sa propisima o
računovodstvu i njene procenjene nadoknadive
vrednosti. To su podaci iskazani na računima
grupe 58 – Rashodi po osnovu obezvređenja imo-
vine, umanjeni za iznos rashoda nastalog u sluča-
ju oštećenja imovine usled više sile, u skladu
sa članom 22v. Zakona, kao i za iznos ispravke
vrednosti pojedinačnih potraživanja ako je od
roka za njihovu naplatu prošlo najmanje 60 dana.
Pod rednim brojem 35 unosi se iznos obezvre-
đenja imovine koja je otuđena odnosno upotre-
bljena, odnosno ako je nastalo njeno oštećenje
usled više sile u 2018. godini. Priznaje se obez-
vređenje obveznikovog učešća u kapitalu subjek-
ta privatizacije u postupku restrukturiranja,
stečenog konverzijom obveznikovog potraživa-
nja u učešće u kapitalu tog subjekta.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”.
IV. Usklađivanje prihoda
36. Uzimanje iz poslovne imovine
U skladu sa članom 37b. ZPDG-a, uzimanje koje
preduzetnik vrši iz poslovne imovine za pri-
vatne potrebe ima tretman poslovnog prihoda.
Uzimanje u nenovčanom obliku procenjuje se pre-
ma uporedivoj tržišnoj vrednosti, u skladu sa
načelom stalnosti (stav 3. tog člana ZPDG-a). Da-
kle, uzimanje koje preduzetnik vrši iz poslovne
imovine za privatne potrebe (u novčanom ili
nenovčanom obliku) ne smatra se troškom po-
slovanja.
Novac koji preduzetnik podiže sa tekućeg
računa kao svoj neto prihod, ne knjiži se kao
rashod i ne iskazuje se na ovom rednom broju.
FEBRUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 145
POREZI
Ako je uzimanje iz poslovne imovine za lič-
ne potrebe evidentirano kao poslovni rashod,
prilikom sastavljanja Poreskog bilansa postoji
obaveza da se izvrši usklađivanje prihoda, pa
bi se pod rednim brojem 36 iskazala vrednost
poslovne imovine koja je uzeta za privatne po-
trebe. Iskazivanje iznosa na navedeni način ima
za posledicu uvećanje oporezive dobiti.
Primer: Uzimanje iz poslovne imovine
za privatne potrebe
U toku 2018. godine preduzetnik NN podigao je
sa tekućeg računa novac kao lično primanje (neto
prihod).
Podizanje novca knjiži samo u koloni 21 Po-
slovne knjige PK 1. U ovom slučaju NN je podigao
novac sa računa radnje, ali u poslovnim knjigama
nije iskazan prihod, pa se ne iskazuje podatak na
poziciji 36 obrasca PB 2.
Ako u toku godine NN sa tekućeg računa radnje
podigne veći iznos od iznosa na koji ima pra-
vo na osnovu akontacionog poreza za tu godinu,
za iznos koji je unapred podigao mora da umanji
ostatak neto prihoda koji ima pravo da podigne.
I u ovom slučaju ne iskazuje se podatak na pozi-
ciji 36 obrasca PB 2, jer se u poslovnim knjigama
ne iskazuje rashod.
37. Ispravke vrednosti pojedinačnih potra-
živanja koje su bile priznate na teret ras-
hoda, a za koje u poreskom periodu u kome se
vrši direktni otpis nisu kumulativno is-
punjeni uslovi
38. Sva otpisana, ispravljena i druga potra-
živanja koja su bila priznata kao rashod u
Poreskom bilansu, a po osnovu kojih se, usled
povlačenja tužbe, predloga za izvršenje ili
prijave potraživanja u poreskom periodu,
uvećavaju oporezivi prihodi, ukoliko isti
nisu iskazani u poslovnim knjigama obveznika
Direktan otpis potraživanja koje je ranije
već otpisano po osnovu ispravke vrednosti poje-
dinačnih potraživanja, podrazumeva povećanje
oporezivog prihoda ukoliko obveznik ne ispu-
njava uslove iz člana 16. stavovi 1. i 2. Zakona.
U skladu sa članom 16. stav 12. Zakona, sva ot-
pisana, ispravljena i druga potraživanja iz st.
od 1. do 7, 8. i 9. tog člana, koja su priznata kao
rashod, a kasnije se naplate ili za koja poveri-
lac povuče tužbu, predlog za izvršenje, odno-
sno prijavu potraživanja, u momentu naplate
ili povlačenja tužbe, predloga za izvršenje,
odnosno prijave potraživanja ulaze u prihode
poreskog obveznika. Iznos na ovom rednom bro-
ju uvećava oporezivi prihod.
Detaljne instrukcije u vezi sa poreskim
tretmanom ispravke vrednosti i otpisa po-
traživanja i unosa na redne brojeve 28, 29, 37,
38 i 40 obrasca PB 2 date su u posebnom članku
ovog broja časopisa.
39. Prihodi po osnovu neiskorišćenih dugo-
ročnih rezervisanja koja nisu bila priznata
kao rashod u poreskom periodu u kome su iz-
vršena
Da bi se izbeglo dvostruko oporezivanje ne-
iskorišćenih dugoročnih rezervisanja, članom
25a. Zakona propisano je da prihodi nastali po
osnovu neiskorišćenih dugoročnih rezervi-
sanja, koja nisu bila priznata kao rashod u po-
reskom periodu u kom su izvršena, ne ulaze u
osnovicu za oporezivanje u poreskom periodu u
kom su iskazani. Ova zakonska odredba odnosi
se na sva dugoročna rezervisanja koja obveznik
može da vrši u skladu sa odgovarajućim propi-
sima o računovodstvu, koja se u visini neiskori-
šćenog iznosa ukidaju u korist prihoda.
Dakle, ovi prihodi ne ulaze u oporezivu do-
bit jer su bili oporezovani
u poreskom periodu
kada je izvršeno dugoročno rezervisanje koje se
ne priznaje u Poreskom bilansu.
ë
Za prihode od ukidanja neiskorišće-
nih dugoročnih rezervisanja, koja su bila
priznata kao rashod u poreskom periodu
u kojem su izvršena, ne unosi se podatak
na ovoj poziciji obrasca PB 2.
40. Prihodi ostvareni u poreskom periodu
po osnovu otpisanih, ispravljenih i drugih
potraživanja, koja nisu bila priznata kao
rashod
Obveznik koji je u nekom poreskom periodu
izvršio otpis ili ispravku potraživanja koja
nisu bila priznata kao rashod u tom poreskom
periodu, pri čemu je u 2018. godini naplatio ta-
kvo potraživanje i iskazao prihod u Bilansu
uspeha, navedeni prihod iskazuje na ovom red-
nom broju. Taj prihod ne ulazi u osnovicu za opo-
rezivanje.
146 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Detaljne instrukcije u vezi sa poreskim
tretmanom ispravke vrednosti i otpisa po-
traživanja i unosa na redne brojeve 28, 29, 37,
38 i 40 obrasca PB 2 date su u posebnom članku
ovog broja časopisa.
41. Prihod od kamata po osnovu dužničkih
hartija od vrednosti čiji je izdavalac Repu-
blika, autonomna pokrajina, jedinica lokal-
ne samouprave ili NBS
U skladu sa članom 65. tačka 2. ZPDG-a, prihod
koji obveznik ostvari od kamata po osnovu du-
žničkih hartija od vrednosti čiji je izdavalac
Republika, autonomna pokrajina, jedinica lo-
kalne samouprave ili Narodna banka Srbije, ne
ulaze u osnovicu za oporezivanje.
42. Prihodi nastali u vezi sa rashodima koji
nisu bili priznati
U skladu sa članom 25a. stav 2. Zakona, priho-
di nastali u vezi sa rashodima koji u poreskom
periodu nisu bili priznati u skladu sa članom
7a. tog zakona, ne ulaze u osnovicu za oporeziva-
nje u poreskom periodu u kome su iskazani.
Ukoliko je u Bilansu uspeha za neki poreski
period obveznik iskazao rashode koji nisu bili
priznati u Poreskom bilansu u skladu sa članom
7a. Zakona, a u nekom narednom poreskom peri-
odu obveznik ima evidentirane prihode koji su
u vezi sa tim rashodima, navedeni prihodi ne
uključuju se u oporezivu dobit kako bi se izbeglo
dvostruko oporezivanje po istom osnovu.
43. Primanja ostvarena po osnovu premija,
subvencija, regresa i drugih sredstava koja su
izuzeta iz dohotka za oporezivanje
Saglasno odredbi člana 9. stav 1. tačka 24.
ZPDG-a, ne plaća se porez na dohodak građana na
primanja ostvarena po osnovu premija, subven-
cija, regresa i drugih sredstava koja se, u svrhu
podsticanja razvoja poljoprivrede, plaćaju iz
budžeta Republike, autonomne pokrajine i lokal-
ne samouprave, odnosno isplaćuju na poseban
namenski račun nosiocu porodičnog poljopri-
vrednog gazdinstva koji je upisan u Registar
poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propi-
sima koji uređuju tu oblast. Tako ostvareni pri-
hod ne uvećava poresku osnovicu.
V. Rashodi i prihodi po osnovu transfernih
cena (osim kamata na zajmove, odnosno kre-
dite)
U delu V obrasca PB 2 pod rednim brojevima
od 44 do 47 podatke unose poreski obveznici
koji su u 2018. godini imali transakcije sa pove-
zanim licima (prema članu 59. Zakona).
Podaci na ovim pozicijama su izveštajni i
ne uključuju se u utvrđivanje oporezive dobiti
na rednom broju 51 obrasca PB 2.
ë
Transferne cene detaljno su obrađi-
vane u brojevima 12/2017, 1/2018, 2/2018,
3/2018 i 4/2018.
Na poziciji 44 podatke iskazuje obveznik koji
je imao transakcije sa povezanim licima, tako
što unosi iznos obračunatih troškova (osim ka-
mata na zajmove, odnosno kredite) po transfer-
nim cenama, koje je dužan da, u skladu sa članom
59. i članom 60. stav 1. Zakona, posebno prikaže
u Poreskom bilansu.
Na poziciji 45 iskazuje se iznos ukupno obra-
čunatih troškova (osim kamata na zajmove, od-
nosno kredite) po transfernim cenama, za koji
se, saglasno Pravilniku o načinu na koji predu-
zetnici u Poreskom bilansu iskazuju transferne
cene, a u vezi sa Pravilnikom o transfernim ce-
nama i metodama koje se po principu „van dohva-
ta ruke” primenjuju prilikom utvrđivanja cene
transakcija među povezanim licima, podnosi
izveštaj u skraćenom obliku, pri čemu je iznos
iskazan na ovom rednom broju sadržan u iznosu
iskazanom pod rednim brojem 44.
Na poziciji 46 iskazuje se iznos obračunatih
prihoda (osim kamata na zajmove, odnosno kre-
dite) po transfernim cenama u skladu sa članom
60. stav 1. Zakona.
Na poziciji 47 iskazuje se iznos ukupno ob-
računatih prihoda (osim kamata na zajmove, od-
nosno kredite) po transfernim cenama, za koji
se, saglasno Pravilniku o transfernim cenama,
podnosi izveštaj u skraćenom obliku, pri čemu
je iznos iskazan na ovom rednom broju sadržan u
iznosu iskazanom pod rednim brojem 46.
FEBRUAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 147
POREZI
VI. Rashodi i prihodi po osnovu kamata na
zajmove, odnosno kredite između povezanih
lica
U VI delu obrasca PB 2 podaci se unose na red-
ni broj 48 i 49, a na osnovu rashoda i prihoda po
osnovu kamate „na dohvat ruke” između poveza-
nih lica.
Podaci na ovim pozicijama su izveštajni i
ne uključuju se u utvrđivanje oporezive dobiti
na rednom broju 51 obrasca PB 2.
Na poziciji 48 obveznik koji je dobio zajam
odnosno kredit od povezanog lica iskazuje iz-
nos rashoda po osnovu kamate („na dohvat ruke”)
obračunate na taj zajam odnosno kredit, koju je
obveznik dužan da posebno prikaže u Poreskom
bilansu, saglasno članu 60. stav 1. Zakona.
Na poziciji 49 iskazuje se iznos prihoda po
osnovu kamate („na dohvat ruke”) obračunate na
zajmove, odnosno kredite date povezanim lici-
ma, koje je obveznik dužan da posebno prikaže
u Poreskom bilansu, saglasno članu 60. stav 1.
Zakona.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”, uz na-
vođenje primera.
VII. Korekcija rashoda i prihoda po osnovu
transfernih cena, uključujući i kamate na
zajmove, odnosno kredite između povezanih
lica
Na poziciji 50 obveznik iskazuje zbir konač-
nih korekcija transfernih cena, i to za svaku
pojedinačnu transakciju sa pojedinačnim pove-
zanim licima, odnosno za svaku vrstu transakci-
je sa pojedinačnim povezanim licem, u skladu sa
članom 60. stavovima od 5. do 9. Zakona, koji se
utvrđuje u zaključku dokumentacije o transfer-
nim cenama na način propisan odredbama člana
31. Pravilnika o transfernim cenama.
Detaljnije o tome može se pročitati u ovom
broju časopisa, u članku „Sastavljanje poreskog
bilansa za 2018. godinu na obrascu PB 1”, uz na-
vođenje primera.
VIII. Oporeziva dobit
Nakon izvršenog usklađivanja prihoda i ras-
hoda, u VII delu obrasca PB 2 računskim putem
utvrđuje se oporeziva dobit na poziciji 51, od-
nosno gubitak na poziciji 52.
51. Oporeziva dobit
Oporeziva dobit utvrđuje se računskim pu-
tem, sabiranjem ili oduzimanjem pozicija sa
rednih brojeva:
1 – 3 + 4 – 5 + 6 + 7 + 8 + 9 + 10 + 11 + 12 + 13 + 14 +
15 + 16 + 17 + 18 – 19 – 20 + 21 – 22 + 23 + 24 + 25 + 26 +
27 + 28 – 29 + 30 – 31 + 32 – 33 + 34 – 35 + 36 + 37 + 38
– 39 – 40 – 41 – 42 – 43 + 50 > 0 (ili negativan iznos
sa red. br. 52).
52. Gubitak
Gubitak se utvrđuje računskim putem, sabira-
njem ili oduzimanjem pozicija sa rednih brojeva:
2 + 3 – 4 + 5 – 6 – 7 – 8 – 9 – 10 – 11 – 12 – 13 – 14 – 15 – 16 – 17
– 18 + 19 + 20 – 21 + 22 – 23 – 24 – 25 – 26 – 27 – 28 + 29 – 30
+ 31 – 32 + 33 – 34 + 35 – 36 – 37 – 38 + 39 + 40 + 41 + 42
+ 43 – 50 > 0 (ili negativan iznos sa red. br. 51).
53. Iznos gubitka iz poreskog bilansa iz
prethodnih godina, do visine oporezive do-
biti
Ovde se iskazuje nominalni iznos gubitka
koji je iskazan u poreskom bilansu iz prethod-
nih godina, a koji se prenosi na teret dobiti te-
kuće godine, i to najviše do visine oporezive
dobiti, u skladu sa članom 35. ZPDG-a, a u vezi sa
članom 32. Zakona. Iznos gubitka iz poreskog bi-
lansa iz prethodnih godina može da se prenese
na teret, tj. do visine oporezive dobiti tekuće
godine. Ukoliko nije iskazana oporeziva dobit
pod rednim brojem 51, ne može da se koristi po-
reski gubitak iz prethodnih godina.
Gubitak iz 2010. i nadalje može da se preno-
si 5 godina (2017. je poslednja godina za prenos
gubitka iz 2012), a iz ranijih godina prenosi se
10 godina.
U slučaju postojanja gubitaka u ranijim perio-
dima, korisno je voditi evidenciju o njima zbog
korišćenja u kasnijim poreskim bilansima.
Gubitak iz PB 1
za godinu:
Mogućnost umanjenja oporezive
dobiti u periodu:
2008. 2009. do 2018.
2009. 2010. do 2019.
2013. 2014. do 2018.
2014. 2015. do 2019.
2015. 2016. do 2020.
2016. 2017. do 2021.
2017. 2018. do 2022.
148 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
54. Ostatak oporezive dobiti
Na poziciji 54 iskazuje se iznos koji predsta-
vlja razliku između iznosa sa rednih brojeva 51 i
53, ako je pozitivna, odnosno ostatak oporezive
dobiti predstavlja razliku između oporezive
dobiti i iznosa gubitaka iz poreskog bilansa
iz prethodnih godina, ako je veći od nule.
B. Kapitalni dobici i gubici
Na pozicijama 55 i 56 iskazuju se ukupni ka-
pitalni dobici i gubici tekuće godine koji se
utvrđuju u skladu sa članom 35. ZPDG-a, a u vezi
sa članovima od 27. do 29. Zakona.
Na pozicijama 57 i 58 iskazuju se kapitalni
dobici i kapitalni gubici kao razlika između
iznosa sa rednih brojeva 55 i 56, odnosno 56 i 55.
Na poziciji 59 – Preneti kapitalni gubici
iz ranijih godina do visine iznosa pod rednim
brojem 57 – iskazuje se iznos kapitalnih gubita-
ka iz ranijih godina koji mogu da se prebiju na
račun budućih kapitalnih dobitaka, u skladu sa
članom 35. ZPDG-a, a u vezi sa članom 30. stav 3.
Zakona.
Kapitalni gubitak počev od 2010. može da se
prenosi 5 godina, a iz ranijih perioda 10 godi-
na. Dakle, obveznici koji su iskazali kapitalni
gubitak u Poreskom bilansu za 2013. godinu, isti
mogu da prebiju samo još sa kapitalnim dobit-
kom u 2018. godini.
Na poziciji 60 – Ostatak kapitalnog dobit-
ka – iskazuje se iznos kao razlika između kapi-
talnih dobitaka sa rednog broja 57 i prenetih
kapitalnih gubitaka iz ranijih godina sa rednog
broja 59.
V. Poreska osnovica
Na poziciji 61 – Poreska osnovica – iskazuje
se poreska osnovica koja se utvrđuje računskim
putem (zbir iznosa sa pozicija 54 i 60), tj. kao
zbir ostatka oporezive dobiti i ostatka kapi-
talnog dobitka. PS