Propisima iz oblasti računovodstva neposredno se uređuje obaveza popisa imovine i obaveza, ali se prilikom vršenja popisa, a naročito prilikom knjiženja rezultata popisa moraju imati u vidu odredbe poreskih propisa kojima je regulisan obračun akciza i PDV-a po osnovu razlika utvrđenih popisom. Prema tome, godišnji popis podrazumeva i obavezu obveznika akcize da na popisom utvrđeni a nedozvoljeni rashod i manjak dobara obračunaju akcizu na akcizne proizvode. Oporezivanju rashoda i manjka dobara utvrđenog godišnjim popisom porezom na dodatu vrednost posvećen je poseban članak u ovom broju časopisa.

Skip to PDF content
218 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Redakcija
Obaveze po osnovu akciza na
rashod i manjak dobara utvrđen
godišnjim popisom
Propisima iz oblasti računovodstva neposredno se uređuje obaveza popisa
imovine i obaveza, ali se prilikom vršenja popisa, a naročito prilikom
knjiženja rezultata popisa moraju imati u vidu odredbe poreskih propisa
kojima je regulisan obračun akciza i PDV-a po osnovu razlika utvrđenih
popisom. Prema tome, godišnji popis podrazumeva i obavezu obveznika akcize
da na popisom utvrđeni a nedozvoljeni rashod i manjak dobara obračunaju
akcizu na akcizne proizvode. Oporezivanju rashoda i manjka dobara utvrđenog
godišnjim popisom porezom na dodatu vrednost posvećen je poseban članak u
ovom broju časopisa.
Uvod
Rashod i manjak akciznih proizvoda u akci-
znom skladištu podleže akcizi u skladu sa:
XXZakonom o akcizama („Sl. glasnik RS”, br.
22/2001, 73/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon,
43/2003, 72/2003, 43/2004, 55/2004, 135/2004,
46/2005, 101/2005 – dr. zakon, 61/2007, 5/2009,
31/2009, 101/2010, 43/2011, 101/2011, 93/2012, 119/2012,
47/2013, 68/2014 – dr. zakon, 142/2014, 55/2015,
103/2015, 108/2016 i 30/2018 – dalje: Zakon);
XXUredbom o količini rashoda (kalo, rastur,
kvar i lom) na koji se ne plaća akciza („Sl. gla-
snik RS”, br. 137/2004, 109/2009, 96/2012, 88/2017
i 119/2017 – dalje: Uredba);
XXPravilnikom o načinu obračunavanja i pla-
ćanja akcize, vrsti, sadržini i načinu vođenja
evidencija, dostavljanja podataka i podnošenja
poreske prijave („Sl. glasnik RS”, br. 3/2005,
54/2005, 36/2007, 63/2007, 53/2009, 63/2012,
95/2012, 56/2013, 67/2015, 101/2016, 86/2017, 20/2018
i 48/2018 – dalje: Pravilnik).
ČLANAK POČINJE NIŽE NA STRANI
DECEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 219
POREZI
Prema odredbama člana 21. Zakona, obveznik
akcize je dužan da obračuna akcizu u momentu
stavljanja akciznih proizvoda u promet, a sta-
vljanjem u promet ovih proizvoda smatra se i:
XXmanjak proizvoda u akciznom skladištu, osim
manjka koji može da se pravda višom silom;
XXrashod (kalo, rastur, kvar i lom) u akciznom
skladištu iznad količine utvrđene propisom
koji donosi Vlada (a to je Uredba).
Akciza se obračunava na:
● derivate nafte;
● biogoriva i biotečnosti;
● duvanske prerađevine, uključujući i duvan-
ske prerađevine koje se pri upotrebi greju,
ali ne sagorevaju;
● alkoholna pića;
● kafu;
● tečnosti za punjenje elektronskih cigareta i
● električnu energiju za krajnju potrošnju.
Akciza se ne obračunava i ne plaća na:
● rashod akciznih proizvoda u količini utvr-
đenoj Normativom, koji je sastavni deo Uredbe;
● rashod i manjak akciznih proizvoda koji je ob-
veznik akcize utvrdio popisom u maloprodajnim
ili velikoprodajnim objektima, odnosno u maga-
cinu ili skladištu koji se nalaze van proizvod-
nog pogona (ovo zato što se akciza obračunava
već prilikom isporuke iz proizvodnog pogona),
što znači da na nedozvoljeni rashod i manjak
utvrđen u akciznom skladištu (obveznici ak-
cize koji imaju akciznu dozvolu, zbog čega imaju
odloženo plaćanje akcize) postoji obaveza ob-
računavanja akcize;
● manjak akciznih proizvoda koji je izazvan
višom silom (za šta je potrebno da obveznik
akcize ima dokaz, npr. za elementarnu nepogo-
du – potvrdu nadležnog organa o toj nepogodi
i sl.), pri čemu pod višom silom treba podra-
zumevati elementarnu i drugu nepogodu koja je
definisana članom 5. Zakonom o obnovi nakon
elementarne i druge nepogode („Sl. glasnik RS”,
br. 112/2015), odnosno to je događaj uzrokovan dej-
stvom prirodnih sila ili ljudskom aktivnošću,
koji prekida normalno odvijanje života u meri
koja prevazilazi redovnu sposobnost pojedinca
i lokalne zajednice da se oporave bez pomoći
države i prouzrokuje materijalnu štetu koja je
veća od 10% budžeta jedinice lokalne samouprave
i koji je kao takav proglasila Vlada.
Iz navedenog proističe da pod višom silom
i dalje treba smatrati sve događaje koji se odi-
graju kao elementarna ili druga nepogoda, s tim
što je potrebno da istu proglasi Vlada.
Manjak koji je nastao usled krađe u trans-
portu akciznih proizvoda, kao i manjak koji
je nastao usled saobraćajnog udesa ili loših
vremenskih uslova, ne može da se smatra da
je nastao usled više sile, pa se, samim tim, na
taj manjak plaća akciza.
Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
br. 43-00-279/2005-04 od 27. 2. 2006. godine:
Prema tome, u konkretnom slučaju, manjak koji
je nastao usled krađe u transportu akciznih
proizvoda, kao i manjak koji je nastao usled sao-
braćajnog udesa ili loših vremenskih uslova, ne
može se smatrati da je nastao usled više sile
i samim tim, na taj manjak se plaća akciza.
Normativom za utvrđivanje rashoda na koji
se ne plaća akciza (sastavni deo Uredbe) propi-
sani su procenti za obračun dozvoljenog rashoda
koji nije predmet oporezivanja akcizom po sva-
kom akciznom proizvodu.
Ovde treba podsetiti na to da je Uredbom o
izmenama i dopunama Uredbe o količini rasho-
da (kalo, rastur, kvar i lom) na koji se ne plaća
akciza („Sl. glasnik RS”, br. 119/2017), koja je u
primeni od 1. 1. 2018. godine, utvrđen dozvolje-
ni rashod kod proizvođača kafe, odnosno utvr-
đivanjem rashoda iz st. 1. i 2. člana 2. Uredbe, u
smislu stava 1. ovog člana i člana 21. stav 2. tačka
4) Zakona, smatra se i utvrđivanje rashoda koji
je nastao kod proizvođača kafe u postupku proi-
zvodnje kafe, pod kojim se, u smislu ove uredbe,
smatra prženje nepržene kafe, odnosno pakova-
nje mlevene pržene kafe.
Ovom izmenom Uredbe utvrđeni su i novi
procenti rashoda koji nije predmet obračuna
akcize, a to su:
Red.
br. Naziv proizvoda Stopa
(%)
1) Olovni benzin 0,425
2) Bezolovni benzin 0,425
3) Gasna ulja 0,325
4) Kerozin 0,325
5) Tečni naftni gas 0,535
6) Ostali derivati nafte koji se dobijaju
od frakcija nafte koje imaju raspon
destilacije do 380°C
0,325
220 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Red.
br. Naziv proizvoda Stopa
(%)
7) Cigarete i ostale prerađevine od duvana 0
8) Alkoholna pića 1,00
9) Kafa (u prženju) 19,35
10) Mlevena kafa (u pakovanju) 0,80
Na bilo koji rashod cigareta i ostale pre-
rađevine od duvana plaća se akciza jer Norma-
tivom nije utvrđen dozvoljeni procenat.
Inače, normativ rashoda izražen je u pro-
centu od količine akciznog proizvoda koju je u
određenom obračunskom periodu proizvođač
smestio u akcizno skladište. Rashod se utvrđuje
za svako akcizno skladište.
Kada je u pitanju kafa, Normativ rashoda iz-
ražava se kao procenat rashoda od količine
kafe koji je nastao prilikom prženja kafe, odno-
sno prilikom pakovanja mlevene kafe u određe-
nom obračunskom periodu. U Normativ rashoda
za kafu u procesu prženja može da se prizna i
rashod na ljuspice i opne od kafe iz tarifne
oznake nomenklature CT 0901 90 10 00 iz člana
14. stav 1. tačka 3) Zakona, pod uslovom da se iste
nakon procesa prženja kafe, kao komunalni ot-
pad, uništavaju u skladu sa propisima kojima se
uređuje upravljanje otpadom, o čemu proizvođač
kafe mora da poseduje odgovarajuću dokumenta-
ciju, i to do visine utvrđene u Normativu ras-
hoda, tako da ukupni rashod na kafu u prženju
ne može da pređe utvrđeni rashod u Normativu
rashoda, odnosno 19,35%.
Prema tome, u slučaju kada se popisom akci-
znog skladišta utvrdi da postoji rashod koji se
kreće u dozvoljenim količinama iz Normativa,
obveznik akcize nema obavezu da obračuna ak-
cizu, ali ukoliko je taj procenat preko dozvo-
ljenog, dužan je da obračuna i plati akcizu na
količinu iznad dozvoljenog rashoda. Pošto se
rashod utvrđuje popisom, komisija koja vrši
popis sastavlja o istom zapisnik i popisnu li-
stu.
Poreska prijava o obračunu akcize
Obračun akcize na utvrđeni rashod akci-
znih proizvoda vrši se tako što se količina
akciznog proizvoda koja je utvrđena kao rashod
pomnoži sa propisanim iznosom akcize po jedi-
nici proizvoda.
U skladu sa članom 24. Zakona, obveznik akci-
ze dužan je da poresku prijavu za obračun akcize
podnese u roku od petnaest dana po isteku mese-
ca za taj mesec. Pored toga, članom 26. Zakona
propisano je da je obveznik akcize dužan da sa
stanjem na dan 31. decembra kalendarske godine
izvrši popis zatečenih zaliha akciznih proi-
zvoda u svim skladištima, uključujući i akcizna
skladišta, posebno po svakoj vrsti akciznog
proizvoda, kao i da popisne liste dostavi na-
dležnoj organizacionoj jedinici Poreske upra-
ve najkasnije do 31. januara naredne godine.
U skladu sa članom 1. Pravilnika, obračuna-
vanje akcize vrši se tako što proizvođač akci-
znog proizvoda (dalje: proizvođač) u momentu
stavljanja akciznih proizvoda u promet u računu,
otpremnici, dostavnici, odnosno drugoj vero-
dostojnoj računovodstvenoj ispravi koja služi
kao osnov za knjiženje, pored ostalih propi-
sanih podataka, unosi i podatke o osnovici za
obračun akcize, kao i stopu, odnosno iznos za
obračun akcize i iznos obračunate akcize.
Ako obveznik akcize analitičko evidentira-
nje osnovica akcize na koje se primenjuju razli-
čite stope, odnosno iznosi akcize obezbeđuje
vanknjigovodstvenom evidencijom, ta evidenci-
ja mora da bude usaglašena sa knjigovodstvenom
evidencijom.
Kada je na osnovu odgovarajuće dokumentaci-
je utvrđen manjak ili rashod akciznih dobara,
akciza se obračunava na dan i po stopi kada je
na osnovu dokumentacije manjak ili rashod ak-
ciznih proizvoda utvrđen, s obzirom na to da
taj dan može da se smatra momentom stavljanja
akciznih dobara u promet u smislu člana 21. Za-
kona.
Akciza se obračunava na dan kada je na od-
govarajućim dokumentima utvrđen manjak ili
rashod akciznih proizvoda, odnosno takav
dokument može da se smatra momentom sta-
vljanja akciznih proizvoda u promet, shodno
članu 21. stav 1. Zakona. U tom smislu, obveznik
koji donese odluku o utvrđivanju rashoda i
manjka (dokument) do kraja 2019. godine, ob-
računava akcizu na rashod i manjak utvrđen
po godišnjem popisu za 2019. godinu, po stopi
koja važi na taj dan, iskazuje je u poreskoj pri-
javi za decembar mesec 2019. godine i podnosi
poresku prijavu na obrascu PP OA do 15. janua-
ra 2020. godine.
DECEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 221
POREZI
Tabela 1: Pregled iznosa i stopa akcize u 2019. godini
Vrsta proizvoda
Iznos i stopa akcize
Važi od
1. 1. 2019. Važi od 1. 2. 2019. Važi od
1. 7. 2019.
1. DERIVATI NAFTE
– olovni benzin 58,41 din./l 59,58 din./l
– bezolovni benzin 54,94 din./l 56,04 din./l
– gasna ulja 56,50 din./l 57,63 din./l
– kerozin 65,85 din./kg 67,17 din./kg
– tečni naftni gas 42,90 din./kg 43,76 din./kg
– ostali derivati nafte koji se dobijaju od frakcija nafte koje imaju
raspon destilacije do 380ºC
65,85 din./kg 67,17 din./kg
– biogoriva i biotečnosti 55,20 din./l 56,30 din./l
2. DUVANSKE PRERAĐEVINE
– cigarete 70,70 din./pak.
+ 33%
72,22 din./
pak. + 33%
– cigare i cigarilosi 23,26 din./kom. 23,73 din./kom.
– rezani duvan, duvan za lulu i žvakanje i burmut 43%
– tečnosti za punjenje elektronskih cigareta 4,24 din./ml 4,32 din./ml
3. ALKOHOLNA PIĆA
– pivo 25,11 din./l 25,61 din./l
– niskoalkoholna pića 21,97 din./l 22,41 din./l
– rakije:
od voća, grožđa, vina i druge voćne rakije sa dodatkom ekstrakta
bilja, delova bilja ili poljoprivrednih proizvoda
129,76 din./l 132,36 din./l
od žitarica i ostalih poljoprivrednih sirovina 330,68 din./l 337,29 din./l
– ostala jaka alkoholna pića 212,43 din./l 216,68 din./l
4. KAFA
– nepržena 88,32 din./kg 90,09 din./kg
– pržena 110,39 din./kg 112,60 din./kg
– ljuspice i opne od kafe 121,43 din./kg 123,86 din./kg
– ekstrakti, esencije i koncentrati od kafe 165,60 din./kg 168,91 din./kg
– ostale kafe 331,20 din. za 1 kg
neto mase
337,82 din. za 1 kg
neto mase
PS
Elektronski časopis Poslovni savetnik nalazi se na internet stranici www.poslovnisavetnik.net i
koristi se putem korisničkog imena i lozinke.
Svi članci mogu da se pretražuju na različite načine: po rečima u nazivu ili samom članku, oblastima ili
autorima. Takođe, na jednom mestu nalazi se i arhiva svih brojeva od početka objavljivanja. Članci mogu da
se štampaju i kopiraju. Trenutno je u arhivi na raspolaganju oko 650 članaka.
Elektronski časopis
POSLOVNI SAVETNIK
Za pretplatu i druge informacije pišite nam na: office@ingpro.rs ili nas pozovite na: 011/2836-820, 2836-821, 2836-822.