Donacija je reč latinskog porekla, čije je značenje u srpskom jeziku darovanje ili poklanjanje, a može da se tumači i kao akt o poklanjanju. Donacija obično podrazumeva davanje u novcu, stvarima ili uslugama. Donator (fizičko ili pravno lice koje daje donaciju – poklonodavac, darodavac) ima pravo ne samo da traži već i da dobije informacije od primaoca donacije (poklonoprimca) o tome kako su utrošena donirana sredstva. Međutim, donator nema pravo da za iznos donacije traži bilo kakvu protivuslugu jer je donatorstvo besteretni pravni posao u kojem donator nešto poklanja, pri čemu primalac donacije ne daje naknadu za primljeni poklon.
Skip to PDF contentPOREZI
Mr Željko Albaneze
Poreske obaveze prilikom
primanja i davanja donacija
Donacija je reč latinskog porekla, čije je značenje u srpskom jeziku darovanje
ili poklanjanje, a može da se tumači i kao akt o poklanjanju. Donacija obično
podrazumeva davanje u novcu, stvarima ili uslugama. Donator (fizičko ili
pravno lice koje daje donaciju – poklonodavac, darodavac) ima pravo ne samo
da traži već i da dobije informacije od primaoca donacije (poklonoprimca)
o tome kako su utrošena donirana sredstva. Međutim, donator nema pravo da
za iznos donacije traži bilo kakvu protivuslugu jer je donatorstvo besteretni
pravni posao u kojem donator nešto poklanja, pri čemu primalac donaci-
je ne daje naknadu za primljeni poklon.
Uvod
Prema Zakonu o donacijama i humanitar-
noj pomoći („Sl. list SRJ”, br. 53/2001, 61/2001
– ispr., 36/2002, i „Sl. glasnik RS”, br. 101/2005
– dr. zakon – dalje: Zakon o donacijama), u Republici
Srbiji donacije mogu da primaju državni
organi, jedinice lokalne samouprave, javna
preduzeća, javne ustanove, druge organizacije i
zajednice koje ne ostvaruju dobit, kao i domaće
i strane humanitarne organizacije, ali ne može
politička stranka. Donacije, u smislu Zakona o
donacijama, mogu da budu:
● u robi (osim duvana i duvanskih prerađevina,
alkoholnih pića i putničkih automobila),
● uslugama,
● novcu, hartijama od vrednosti,
● imovinskim i drugim pravima.
U narednom delu teksta navedeni su komentari
u vezi sa poreskim tretmanom primanja i
davanja donacija koje se kod donatora pojavljuju
kao rashod, dok kod primaoca donacije predstavljaju
prihod.
Korišćenje fiskalnih povlastica
primenom Zakona o donacijama
Uvoz robe i usluga koje su predmet donacije
Saglasno Zakonu o donacijama, državni organi,
jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća,
javne ustanove, druge organizacije i zajednice
koje ne ostvaruju dobit, kao i domaće i strane humanitarne
organizacije, mogu da primaju donacije
u robi (osim duvana i duvanskih prerađevina,
alkoholnih pića i putničkih automobila), uslugama,
novcu, hartijama od vrednosti, imovinskim
i drugim pravima (član 2. Zakona o donacijama i
humanitarnoj pomoći). Pritom ovaj zakon u članu
3. precizira da je uvoz robe i usluga po osnovu do-
nacije, kao i uvoz robe i usluga koji se kupuju iz
sredstava dobijenih od donacije i iz sredstava
ostvarenih realizacijom hartija od vrednosti i
po osnovu korišćenja ustupljenih prava – slobo-
dan. Međutim, ova fiskalna povlastica može da
se koristi pod sledećim uslovima:
● roba može da se uvozi ako ispunjava uslove
propisane za stavljanje u promet, odnosno za
upotrebu na domaćem tržištu,
● usluge mogu da se uvoze u skladu sa domaćim
propisima i međunarodnim ugovorima.
Izuzetno, treba imati u vidu i sledeće:
1) Roba za koju je obavezna zdravstvena, veteri-
narska, ekološka ili fitopatološka kontrola
ili kontrola kvaliteta – može da se uvozi ako
ispunjava propisane uslove.
2) Roba, u smislu Zakona o donacijama, ne može
da se uvozi:
● ako su njen promet i upotreba zabranjeni u zemlji
iz koje se uvozi ili u zemlji u kojoj je proizvedena
i
● ukoliko je odlukom nadležnog organa u Srbiji
zabranjen uvoz te robe radi sprečavanja ugrožavanja
života i zdravlja ljudi i životne sredine.
106 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Na primer, ako su predmet donacije medicinska
sredstva (infuzione špric-pumpe, infuzione
volumetrijske pumpe za bebe), na stavljanje u
promet ove robe primenjuje se Zakon o lekovima
i medicinskim sredstvima. Kada se odredbe
Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima
dovedu u vezu sa navedenim odredbama Zakona
o donacijama, nameće se zaključak da uvoz medicinskih
sredstava koja predstavljaju donaciju
može da se obavi samo preko licenciranog uvoznika
i uz odobrenje Agencije za lekove i medicinska
sredstva Srbije.
Oslobođenje od plaćanja carine i drugih
uvoznih dažbina
Saglasno čl. od 5. do 7. Zakona o donacijama,
primalac donacije oslobođen je plaćanja ca-
rine, drugih uvoznih dažbina i taksi koje se
plaćaju prilikom uvoza robe koja je predmet
donacije u smislu ovog zakona, pri čemu nije
dozvoljeno lažno prikazivanje činjenica radi
ostvarivanja navedenih povlastica.
Radi korišćenja oslobođenja od plaćanja ca-
rine i drugih uvoznih dažbina i taksi, prima-
lac donacije, uz zahtev za oslobođenje, podnosi
carinarnici:
1) izjavu donatora iz koje se vidi da se roba šalje
besplatno, odnosno drugi dokaz da se roba plaća
iz sredstava prikupljenih po osnovu donacije i
pomoći ili iz sredstava ostvarenih realizacijom
hartija od vrednosti i po osnovu korišćenja
ustupljenih prava;
2) izjavu da će roba biti upotrebljena u humanitarne,
naučne, prosvetne, kulturne, sportske,
verske i umetničke svrhe, kao i u svrhu unapređenja
uslova života stanovništva i zdravstvene
zaštite, zaštite životne sredine i sl.;
3) izvod iz registra ili drugi dokaz da se bavi
delatnošću iz tačke 2).
Izvod iz registra ili drugi dokaz o delatnosti
ne podnose državni organi i organi jedinica
lokalne samouprave.
Na osnovu podnetog zahteva carinarnica donosi
rešenje.
Ove odredbe primaoci donacije treba da
imaju u vidu jer, bez prethodnog plaćanja carine,
robu oslobođenu od plaćanja carine, drugih uvoznih
dažbina i taksi koje se plaćaju prilikom
uvoza robe koja je predmet donacije, ne mogu da
prodaju ili upotrebe u druge svrhe, osim u svrhe
za koje je donacija data, u roku od tri godine od
dana uvoza. Ako utvrdi da je roba otuđena, predata
na upotrebu ili upotrebljena u druge svrhe,
a ne u svrhe zbog kojih je oslobođena od plaćanja
carine drugih uvoznih dažbina i taksi, carinarnica
će odmah, a najdocnije u roku od dve
godine od dana kad je za tu robu prestalo ograničenje,
doneti rešenje o naplati carine, drugih
uvoznih dažbina i taksi. U tom cilju Uprava
carina vodi evidenciju o robi koja je predmet
donacije u smislu Zakona o donacijama.
Prema tome, Zakon o donacijama je precizan
po pitanju toga da roba oslobođena od uvoznih
dažbina kao donacija, za te namene mora i da se
upotrebi u Srbiji.
Korišćenje deviza primljenih kao donacija
Devize primljene po osnovu donacije, u smislu
Zakona o donacijama, primalac donacije drži
na svom deviznom računu u ovlašćenoj banci i
koristi za plaćanje uvoza u skladu sa ugovorom o
donaciji. Preduzeće, drugo pravno lice ili preduzetnik
koji je robu prodao, odnosno koji je uslugu
izvršio, dužan je da preko ovlašćene banke proda
Narodnoj banci Jugoslavije devize ostvarene
prodajom robe i pružanjem usluga u zemlji donatorima
iz inostranstva. Ova obaveza odnosi se i
na preduzeće ili drugo pravno lice koje u ime i
za račun donatora iz inostranstva posreduje u kupoprodaji
robe, odnosno pružanju usluga. Sa svoje
strane ovlašćena banka dužna je da devizna sredstva
izdvojena za plaćanje uvoza u skladu sa ugovorom
o donaciji, položi na poseban devizni račun i
da ih narednog dana proda Narodnoj banci Srbije,
koja ima obavezu da najdocnije u roku od dva radna
dana od prijema izveštaja da su devize uplaćene na
njen devizni račun, odnosno od dana prijema efektivnog
stranog novca, doznači ovlašćenoj banci
dinarsku protivvrednost. Dinarsku protivvrednost
deviza primljenu od Narodne banke Srbije
ovlašćena banka dužna je da narednog dana od
dana uplate doznači preduzeću, drugom pravnom
licu i preduzetniku koji je robu prodao, odnosno
izvršio uslugu donatorima u inostranstvu.
Primena poreskih zakona prilikom
donacija
Primena Zakona o porezu na dodatu vrednost
Uvoz dobara koja su predmet donacije
Saglasno odredbi člana 26. stav 1. tačka 1a) Zakona
o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”,
JUL–AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 107
POREZI
br. 84/2004… i 30/2018 – dalje: Zakon o PDV-u), PDV
se ne plaća na uvoz dobara koja se uvoze na osnovu
ugovora o donaciji, u skladu sa Zakonom o dona-
cijama. PDV se ne plaća pod uslovom da se uvoz
dobara vrši za račun primaoca donacije, a kao
što je prethodno navedeno, primaoci donacije
mogu biti državni organi, jedinice lokalne samouprave,
javna preduzeća, javne ustanove, druge
organizacije i zajednice koje ne ostvaruju dobit,
kao i domaće i strane humanitarne organizacije.
Utvrđivanje da li se uvoz dobara vrši u skladu sa
Zakonom o donacijama vrši nadležni carinski
organ, tako što utvrđuje:
● da li je primalac donacije (naveden u Zakonu
o donacijama) naveden u Jedinstvenoj carinskoj
ispravi kao vlasnik dobara koje se uvoze i
● da li se uvoz predmeta donacije u svemu vrši
prema odredbama Zakona o donacijama.
Prema tome, ako je, na primer, Hemijski fakultet
u Beogradu – primalac donacije naveden
u Jedinstvenoj carinskoj ispravi (JCI) za stavljanje
robe u slobodan promet, tj. uvoz dobara,
izdatoj u skladu sa carinskim propisima, kao
vlasnik dobara koja se uvoze, i ako se uvoz u svemu
vrši u skladu sa odredbama Zakona o donacijama,
što utvrđuje nadležni carinski organ, na
uvoz predmetnih dobara PDV se ne obračunava
i ne plaća.
Uz to, ako u konkretnom slučaju uvoz naučnoistraživačke
opreme vrši predstavništvo
stranog udruženja, PDV se obračunava i plaća.
Međutim, ako uvoz predmetnih dobara vrši
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta
u Nišu u svojstvu primaoca donacije, u tom slučaju,
uz ispunjenje svih propisanih uslova, za taj
uvoz ne postoji obaveza plaćanja PDV-a.
Donacije u robi i uslugama u Republici Srbiji
Odredbama člana 3. Zakona o PDV-u propisano
je da su predmet oporezivanja PDV-om isporuka
dobara i pružanje usluga koje poreski obveznik
izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja
delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku.
Odredbom člana 4. stav 4. tačka 2) Zakona o
PDV-u propisano je da se sa prometom dobara
uz naknadu izjednačava svaki drugi promet dobara
bez naknade, a svaki drugi promet dobara
iz stava 4. ovog člana smatra se prometom dobara
uz naknadu pod uslovom da PDV obračunat u
prethodnoj fazi prometa na ta dobra ili njihove
sastavne delove može da se odbije u potpunosti
ili srazmerno, nezavisno od toga da li je ostvareno
pravo na odbitak prethodnog poreza (član
4. stav 5. Zakona o PDV-u).
Imajući u vidu ove zakonske odredbe, primena
poreza na dodatu vrednost na donacije za
pravna lica – donatore i primaoce donacije u
Republici, koji ne potpadaju pod dejstvo Zakona
o donacijama, dvojaka je, i to:
1) ako je davalac donacije – obveznik PDV-a
imao pravo da PDV obračunat od strane prethodnog
učesnika u prometu prilikom nabavke dobara
za donaciju, odnosno PDV plaćen pri uvozu
dobara koja su predmet donacije, odnosno dobara
od kojih su proizvedena dobra koja su predmet
donacije, odbije kao prethodni porez u potpunosti
ili srazmerno (nezavisno od toga da li je ovo
pravo ostvareno), ovaj obveznik PDV-a dužan je
da obračuna i plati PDV prilikom donacije, i
to na poresku osnovicu koju čini nabavna cena,
odnosno cena koštanja tih ili sličnih dobara u
momentu prometa, u koju nije uključen PDV;
2) međutim, ako davalac donacije – obveznik
PDV-a nije koristio odbitak prethodnog pore-
za, u tom slučaju nije dužan da obračuna i plati
PDV pri davanju donacije.
U posebnom slučaju, ako promet dobara bez naknade
(poklanjanje dobara) vrši fizičko ili pravno
lice koje nije obveznik PDV-a, za taj promet ne
postoji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a.
Na primer, Evropska banka za obnovu i razvoj
odobrila je novčana sredstva Pravnom fakultetu
u Beogradu na ime realizacije master
akademskih studija iz oblasti javnih nabavki.
Ova novčana sredstva smatraju se naknadom za
promet usluga visokog obrazovanja, za koji je
odredbom člana 25. stav 2. tačka 13) Zakona o
PDV-u propisano poresko oslobođenje bez prava
na odbitak prethodnog poreza. Prema tome,
na novčana sredstva koja po tom osnovu dobije
Pravni fakultet u Beogradu PDV se ne obračunava
i ne plaća. Međutim, ako Pravni fakultet
iz dobijenih novčanih sredstava finansira nabavku
dobara i usluga za čiji promet postoji obaveza
obračunavanja PDV-a u skladu sa Zakonom o
PDV-u, ugovor zaključen sa Evropskom bankom za
obnovu i razvoj ne sadrži osnov za ostvarivanje
poreskog oslobođenja za taj promet.
Kada je u pitanju donacija u uslugama u Republici
Srbiji, obveznik PDV-a koji bez naknade
vrši promet usluga po osnovu donacije, dužan
je da za izvršeni promet ovih usluga obračuna i
108 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
plati PDV po propisanoj poreskoj stopi. Pošto
se ovde radi o prometu usluga bez naknade, koji
obveznik PDV-a vrši u neposlovne svrhe (to je
pružanje usluga koje se ne vrši u cilju povećanja
prihoda, odnosno smanjenja rashoda poreskog
obveznika), a izjednačava se sa prometom usluga
uz naknadu, osnovicom za obračunavanje PDV-a za
promet ovih usluga smatra se cena koštanja tih
ili sličnih usluga u momentu prometa, bez PDV-a.
Primena Zakona o porezima na imovinu
Prema odredbama člana 14. stav 1. Zakona o porezima
na imovinu („Sl. glasnik RS”, br. 26/2001,
…i 95/2018), porez na poklon plaća se na pravo
svojine i druga prava na nepokretnosti iz člana 2.
stav 1. ovog zakona, koje poklonoprimci prime na
poklon. Prema odredbi stava 2. tog člana, porez
na poklon plaća se na poklon primljeni: 1) gotov
novac; 2) štedni ulog; 3) depozit u banci; 4) novčano
potraživanje; 5) pravo intelektualne svojine;
6) pravo svojine na vozilu, plovilu, odnosno
vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima.
Poklonom se, u smislu ovog zakona, smatra i
prenos bez naknade imovine pravnog lica koja
je predmet oporezivanja u skladu sa odredbama
st. 1, 2. i 4. do 6. Zakona o porezima na imovinu.
Prema odredbama čl. 14. stav 4. Zakona o porezima
na imovinu, poklonom se ne smatra, odnosno
izuzet je od oporezivanja porezom na poklon:
1) prenos bez naknade prava na nepokretnostima
i pokretnim stvarima (iz člana 14. st. od
1. do 3. ovog zakona) na koji se plaća porez na
dodatu vrednost u skladu sa propisima kojima
se uređuje porez na dodatu vrednost, nezavisno
od postojanja ugovora o poklonu (primera radi,
kada se na poklon robe koji izvrši poklonodavac
plaća porez na dodatu vrednost, taj poklon
nije predmet oporezivanja porezom na poklon);
2) prihod fizičkog lica po osnovima koji
su izuzeti iz dohotka za oporezivanje, odnosno
koji je predmet oporezivanja porezom na dohodak
građana u skladu sa zakonom kojim se uređuje
oporezivanje dohotka građana;
3) prihod pravnog lica koji se uključuje u obračun
osnovice za oporezivanje porezom na dobit
tog pravnog lica, u skladu sa zakonom kojim
se uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica.
Na primer, na prenos bez naknade prava svojine
na nepokretnostima (u konkretnom slučaju
na zemljištu i objektu) na teritoriji Republike
Srbije, koji fizičko lice učini Evanđeoskoj crkvi,
porez na poklon plaća se ako se na taj prenos
prava ne plaća porez na dodatu vrednost u
skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu
vrednost. Naime, Zakonom nije propisano
poresko oslobođenje u slučaju kad registrovana
crkva ili verska zajednica (što znači i Evanđeoska
crkva) na poklon primi pravo svojine na
nepokretnosti na teritoriji Republike Srbije.
Osim toga, prema odredbama člana 14. u stavu
6. Zakona o porezima na imovinu, od oporeziva-
nja porezom na poklon izuzima se poklon, i to:
1) udela u pravnom licu, odnosno hartija od
vrednosti;
2) mopeda, moto-kultivatora, traktora, radnih
mašina, vozila koja nisu motorna, odnosno vozila
koja se ne smatraju upotrebljavanim u smislu
ovog zakona;
2a) plovila koja se ne smatraju upotrebljavanim
u smislu ovog zakona;
2b) državnih vazduhoplova, vazduhoplova bez sopstvenog
pogona, odnosno vazduhoplova koji se ne
smatraju upotrebljavanim u smislu ovog zakona;
2v) ljudskih ćelija, tkiva i organa;
3) novca, prava, odnosno stvari iz st. 2. i 3. člana
14, koje poklonoprimac primi na poklon od istog
lica, za vrednost poklona do 100.000 dinara
u jednoj kalendarskoj godini po svakom od tih
osnova.
Na primer, poklon pokretnih stvari (npr. sistem
ozvučenja, fotelja lazy bag, projektor promenljivih
odraza i dr.) koji pravno lice – rezident
Republike Srbije (u konkretnom slučaju škola za
osnovno i srednje obrazovanje) stekne po osnovu
ugovora koji je zaključilo sa nerezidentnim licem,
čija je vrednost ostvarena od tog poklonodavca u
istoj kalendarskoj godini preko 100.000 dinara,
predmet je oporezivanja porezom na poklon, osim
ako se na to davanje plaća porez na dodatu vrednost
ili ako to primanje čini prihod pravnog lica
koji se uključuje u obračun osnovice za oporezivanje
porezom na dobit pravnih lica.
U ovom kontekstu takođe treba imati u vidu i
odredbe člana 21. Zakona o porezima na imovinu,
prema kojima porez na poklon ne plaća:
● fondacija − na poklon primljenu imovinu koja
služi isključivo za ostvarivanje opštekorisnog
cilja radi koga je fondacija osnovana;
● zadužbina, odnosno udruženje, osnovano radi
ostvarivanja opštekorisnog cilja u smislu zakona
koji uređuje zadužbine, registrovano u
skladu sa Zakonom − na poklon primljenu imoJUL–
AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 109
POREZI
vinu koja služi isključivo za namene za koje je ta
zadužbina odnosno udruženje osnovano;
● poklonoprimac ambulantnih vozila, specijalnih
putničkih vozila za obuku kandidata za
vozače sa ugrađenim duplim nožnim komandama,
kao i putničkih vozila za taksi i rentakar koja
su posebno označena;
● Republika Srbija, autonomna pokrajina, odno-
sno jedinica lokalne samouprave, kao poklonoprimac;
● primalac donacije po međunarodnom ugovoru
koji je zaključila Republika Srbija, kada je tim
ugovorom uređeno da se na dobijeni novac, stvari
ili prava neće plaćati porez na poklon;
● na imovinu primljenu od Republike Srbije,
autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne
samouprave.
Na primer, jedinice lokalne samouprave,
što znači opštine, gradovi i Grad Beograd,
oslobođeni su poreza na poklon kao poklonoprimci.
To podrazumeva i poresko oslobođenje
za poklon koji čini prihod budžeta jedinice lokalne
samouprave koji ona ostvari posredstvom
svojih organa (definisanih članom 27. Zakona o
lokalnoj samoupravi) koji obavljaju poslove u
ime i za račun jedinice lokalne samouprave, kao
poklonoprimca.
Prema tome, na poklon primljeni gotov
novac, štedni ulog, depozit u banci, novčano
potraživanje, pravo intelektualne svojine,
pravo svojine na vozilu, plovilu, odnosno
vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima,
uključujući i sticanje tih stvari i prava po
osnovu prenosa bez naknade imovine pravnog
lica, predmet su oporezivanja porezom na po-
klon, osim kada se, prema odredbama Zakona
o porezima na imovinu, taj poklon, odnosno
prenos bez naknade ne smatra poklonom ili
je izuzet od oporezivanja porezom na poklon.
Na primer, donacija na koju je plaćen PDV ne
smatra se poklonom, a za donaciju fondacijama
ili donaciju u udelima pravnom licu postoji
poresko oslobođenje, odnosno ista je izuzeta od
oporezivanja, ili se donacija koja čini prihod
pravnog lica na koji se plaća porez na dobit ne
smatra poklonom, a za donaciju do 100.000 dinara
u jednoj godini ili donaciju ambulantnog
vozila postoji poresko oslobođenje, odnosno
izuzeta je od oporezivanja.
Skrećemo pažnju na to da donacije u uslu-
gama nisu predmet oporezivanja porezom na
poklon.
Kada je poklon, odnosno prenos bez naknade
imovine pravnog lica predmet oporezivanja porezom
na poklon, poklonoprimac (fizičko ili
pravno lice), kao poreski obveznik, podnosi
poresku prijavu za utvrđivanje poreza na poklon
(poreska prijava podnosi se i kada obveznik ima
pravo na poresko oslobođenje).
Poreska obaveza u odnosu na poklon nastaje
na dan zaključenja ugovora o poklonu, a ako ugovor
nije zaključen u pismenoj formi – na dan prijema
poklona.
Obveznik poreza na poklon (poklonoprimac)
dužan je da podnese poresku prijavu u roku od 30
dana od dana nastanka poreske obaveze.
Na primer, kad po osnovu ugovora koji je zaključio
sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj
(dalje: EBRD) Pravni fakultet Univerziteta u
Beogradu (dalje: Fakultet) od EBRD primi isključivo
novac u iznosu većem od 100.000 dinara
u jednoj kalendarskoj godini, radi realizacije
master akademskih studija iz oblasti javnih nabavki,
a bez obaveze protivčinidbe Fakulteta
po osnovu prijema tih sredstava prema EBRD
ili drugom licu, tako ostvarena novčana sredstva
u iznosu većem od 100.000 dinara u jednoj
kalendarskoj godini predmet su oporezivanja
porezom na nasleđe i poklon, osim u sledećim
slučajevima:
● kada se na prenos tih sredstava sa EBRD na Fakultet,
kao poklonoprimca, plaća porez na dodatu
vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje
porez na dodatu vrednost;
● kada se primljena sredstva uključuju u obračun
osnovice za oporezivanje porezom na dobit
pravnih lica.
Međutim, kad na ime primljenih sredstava
Fakultet ima obavezu protivčinidbe prema
EBRD ili trećim licima (pa i kad je ta protivčinidba
u uslugama), prijem pomenutih sredstava
od strane Fakulteta nije predmet oporezivanja
porezom na nasleđe i poklon.
Primena Zakona o porezu na dobit pravnih
lica
Shodno članu 15. stav 1. Zakona o porezu na dobit
pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 25/2001…
i 95/2018 – dalje: Zakon o porezu na dobit), kao
rashod u poreskom bilansu obveznika prizna-
110 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
ju se izdaci u zbirnom iznosu najviše do 5% od
ukupnog prihoda za:
1) zdravstvene, obrazovne, naučne, humanitarne,
verske i sportske namene, zaštitu životne sredine,
kao i davanja učinjena ustanovama, odnosno
pružaocima usluga socijalne zaštite osnovanim
u skladu sa zakonom koji uređuje socijalnu
zaštitu, ali pod uslovom da su izvršeni licima
registrovanim za te namene u skladu sa posebnim
propisima, koja navedena davanja isključivo
koriste za obavljanje registrovanih navedenih
delatnosti;
2) humanitarnu pomoć, odnosno otklanjanje posledica
nastalih u slučaju vanredne situacije,
koji su učinjeni Republici, autonomnoj pokrajini,
odnosno jedinici lokalne samouprave;
3) za ulaganja u oblasti kulture, uključujući i kinematografsku
delatnost.
Međutim, prema odredbama člana 7a. Zakona
o porezu na dobit, na teret rashoda u poreskom
bilansu ne priznaju se, između ostalog, ni:
● pokloni i prilozi dati političkim organizacijama,
● pokloni čiji je primalac povezano lice,
● troškovi koji nisu nastali u svrhu obavljanja
poslovne delatnosti.
Prema tome, treba imati u vidu da se na primer
rashod koji nastaje po osnovu date donacije
ne priznaje u poreskom bilansu donatora ako je
primalac donacije povezano lice sa donatorom
(definicija povezanog lica data je u članu 59.
ovog zakona).
Poreskom obvezniku poreza na dobit – primaocu
donacije (privrednom društvu) donacija
primljena u novcu uključuje se u poreski
bilans (obrazaca PB 1) kao prihod u iznosu
utvrđenom bilansom uspeha, u skladu s propisima
o računovodstvu, pa uvećava oporezivu
dobit. Izuzetno, prihod po osnovu primljene
donacije ne čini osnovicu poreza na dobit nedobitnim
organizacijama.
Primena Zakona o porezu na dohodak građana
Primanje fizičkog lica po osnovu pomoći
zbog uništenja ili oštećenja imovine usled
elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih
događaja, odnosno organizovane socijalne i humanitarne
pomoći, ne oporezuje se porezom na
dohodak građana u skladu sa odredbama člana 9.
stav 1. t. 10) i 11) Zakona o porezu na dohodak građana
(„Sl. glasnik RS”, br. 24/2001… i 95/2018)
i odredbama Pravilnika o ostvarivanju prava
na poreska izuzimanja za primanja po osnovu
pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine,
organizovane socijalne i humanitarne pomoći,
stipendija i kredita učenika i studenata, hranarina
sportista amatera i prava na poresko
oslobođenje za primanja po osnovu solidarne
pomoći za slučaj bolesti („Sl. glasnik RS”, br.
31/2001 i 5/2005).
Međutim, prema članu 14. stav 1. ovog zakona,
primanja zaposlenog u obliku bonova,
hartija od vrednosti, osim akcija stečenih
u postupku svojinske transformacije, novčanih
potvrda i robe, zatim primanja ostvarena
činjenjem ili pružanjem pogodnosti,
opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda
obveznika novčanom nadoknadom ili neposrednim
plaćanjem od strane poslodavca,
smatraju se zaradom. Drugim rečima, donacije
u novcu, hartijama od vrednosti, robi,
uslugama i sl., koje zaposleni ostvari od svog
poslodavca, imaju poreski karakter zarade,
što znači da se na ovakvu donaciju plaćaju
porez na zarade i doprinosi za obavezno socijalno
osiguranje.
Isto tako, saglasno odredbama člana 14. stav
2. Zakona o porezu na dohodak, zaradom se smatraju
i hartije od vrednosti, osim akcija stečenih
u postupku svojinske transformacije, koje
zaposleni dobije od s poslodavcem povezanog
lica, s tim da takva donacija dobija karakter
zarade u momentu sticanja prava raspolaganja
na pomenutim hartijama od vrednosti.
Treba takođe spomenuti i odredbu člana 85.
stav 1. tačka 11) Zakona o porezu na dohodak građana,
prema kojoj se ostalim prihodima na koje
se plaća porez na druge prihode, u smislu ovog
zakona, smatraju i nagrade, novčane pomoći i
druga davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena
kod isplatioca, a po svojoj prirodi čine
dohodak fizičkih lica u iznosu preko 13.001 dinar
godišnje, ostvareno od jednog isplatioca.
Isplaćena donacija preko 13.001 dinar smatra
se, shodno navedenoj odredbi, drugim prihodom,
na koji isplatilac utvrđuje i plaća porez
po stopi od 20%. PS
Mr Željko Albaneze
Poreske obaveze prilikom
primanja i davanja donacija
Donacija je reč latinskog porekla, čije je značenje u srpskom jeziku darovanje
ili poklanjanje, a može da se tumači i kao akt o poklanjanju. Donacija obično
podrazumeva davanje u novcu, stvarima ili uslugama. Donator (fizičko ili
pravno lice koje daje donaciju – poklonodavac, darodavac) ima pravo ne samo
da traži već i da dobije informacije od primaoca donacije (poklonoprimca)
o tome kako su utrošena donirana sredstva. Međutim, donator nema pravo da
za iznos donacije traži bilo kakvu protivuslugu jer je donatorstvo besteretni
pravni posao u kojem donator nešto poklanja, pri čemu primalac donaci-
je ne daje naknadu za primljeni poklon.
Uvod
Prema Zakonu o donacijama i humanitar-
noj pomoći („Sl. list SRJ”, br. 53/2001, 61/2001
– ispr., 36/2002, i „Sl. glasnik RS”, br. 101/2005
– dr. zakon – dalje: Zakon o donacijama), u Republici
Srbiji donacije mogu da primaju državni
organi, jedinice lokalne samouprave, javna
preduzeća, javne ustanove, druge organizacije i
zajednice koje ne ostvaruju dobit, kao i domaće
i strane humanitarne organizacije, ali ne može
politička stranka. Donacije, u smislu Zakona o
donacijama, mogu da budu:
● u robi (osim duvana i duvanskih prerađevina,
alkoholnih pića i putničkih automobila),
● uslugama,
● novcu, hartijama od vrednosti,
● imovinskim i drugim pravima.
U narednom delu teksta navedeni su komentari
u vezi sa poreskim tretmanom primanja i
davanja donacija koje se kod donatora pojavljuju
kao rashod, dok kod primaoca donacije predstavljaju
prihod.
Korišćenje fiskalnih povlastica
primenom Zakona o donacijama
Uvoz robe i usluga koje su predmet donacije
Saglasno Zakonu o donacijama, državni organi,
jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća,
javne ustanove, druge organizacije i zajednice
koje ne ostvaruju dobit, kao i domaće i strane humanitarne
organizacije, mogu da primaju donacije
u robi (osim duvana i duvanskih prerađevina,
alkoholnih pića i putničkih automobila), uslugama,
novcu, hartijama od vrednosti, imovinskim
i drugim pravima (član 2. Zakona o donacijama i
humanitarnoj pomoći). Pritom ovaj zakon u članu
3. precizira da je uvoz robe i usluga po osnovu do-
nacije, kao i uvoz robe i usluga koji se kupuju iz
sredstava dobijenih od donacije i iz sredstava
ostvarenih realizacijom hartija od vrednosti i
po osnovu korišćenja ustupljenih prava – slobo-
dan. Međutim, ova fiskalna povlastica može da
se koristi pod sledećim uslovima:
● roba može da se uvozi ako ispunjava uslove
propisane za stavljanje u promet, odnosno za
upotrebu na domaćem tržištu,
● usluge mogu da se uvoze u skladu sa domaćim
propisima i međunarodnim ugovorima.
Izuzetno, treba imati u vidu i sledeće:
1) Roba za koju je obavezna zdravstvena, veteri-
narska, ekološka ili fitopatološka kontrola
ili kontrola kvaliteta – može da se uvozi ako
ispunjava propisane uslove.
2) Roba, u smislu Zakona o donacijama, ne može
da se uvozi:
● ako su njen promet i upotreba zabranjeni u zemlji
iz koje se uvozi ili u zemlji u kojoj je proizvedena
i
● ukoliko je odlukom nadležnog organa u Srbiji
zabranjen uvoz te robe radi sprečavanja ugrožavanja
života i zdravlja ljudi i životne sredine.
106 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
Na primer, ako su predmet donacije medicinska
sredstva (infuzione špric-pumpe, infuzione
volumetrijske pumpe za bebe), na stavljanje u
promet ove robe primenjuje se Zakon o lekovima
i medicinskim sredstvima. Kada se odredbe
Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima
dovedu u vezu sa navedenim odredbama Zakona
o donacijama, nameće se zaključak da uvoz medicinskih
sredstava koja predstavljaju donaciju
može da se obavi samo preko licenciranog uvoznika
i uz odobrenje Agencije za lekove i medicinska
sredstva Srbije.
Oslobođenje od plaćanja carine i drugih
uvoznih dažbina
Saglasno čl. od 5. do 7. Zakona o donacijama,
primalac donacije oslobođen je plaćanja ca-
rine, drugih uvoznih dažbina i taksi koje se
plaćaju prilikom uvoza robe koja je predmet
donacije u smislu ovog zakona, pri čemu nije
dozvoljeno lažno prikazivanje činjenica radi
ostvarivanja navedenih povlastica.
Radi korišćenja oslobođenja od plaćanja ca-
rine i drugih uvoznih dažbina i taksi, prima-
lac donacije, uz zahtev za oslobođenje, podnosi
carinarnici:
1) izjavu donatora iz koje se vidi da se roba šalje
besplatno, odnosno drugi dokaz da se roba plaća
iz sredstava prikupljenih po osnovu donacije i
pomoći ili iz sredstava ostvarenih realizacijom
hartija od vrednosti i po osnovu korišćenja
ustupljenih prava;
2) izjavu da će roba biti upotrebljena u humanitarne,
naučne, prosvetne, kulturne, sportske,
verske i umetničke svrhe, kao i u svrhu unapređenja
uslova života stanovništva i zdravstvene
zaštite, zaštite životne sredine i sl.;
3) izvod iz registra ili drugi dokaz da se bavi
delatnošću iz tačke 2).
Izvod iz registra ili drugi dokaz o delatnosti
ne podnose državni organi i organi jedinica
lokalne samouprave.
Na osnovu podnetog zahteva carinarnica donosi
rešenje.
Ove odredbe primaoci donacije treba da
imaju u vidu jer, bez prethodnog plaćanja carine,
robu oslobođenu od plaćanja carine, drugih uvoznih
dažbina i taksi koje se plaćaju prilikom
uvoza robe koja je predmet donacije, ne mogu da
prodaju ili upotrebe u druge svrhe, osim u svrhe
za koje je donacija data, u roku od tri godine od
dana uvoza. Ako utvrdi da je roba otuđena, predata
na upotrebu ili upotrebljena u druge svrhe,
a ne u svrhe zbog kojih je oslobođena od plaćanja
carine drugih uvoznih dažbina i taksi, carinarnica
će odmah, a najdocnije u roku od dve
godine od dana kad je za tu robu prestalo ograničenje,
doneti rešenje o naplati carine, drugih
uvoznih dažbina i taksi. U tom cilju Uprava
carina vodi evidenciju o robi koja je predmet
donacije u smislu Zakona o donacijama.
Prema tome, Zakon o donacijama je precizan
po pitanju toga da roba oslobođena od uvoznih
dažbina kao donacija, za te namene mora i da se
upotrebi u Srbiji.
Korišćenje deviza primljenih kao donacija
Devize primljene po osnovu donacije, u smislu
Zakona o donacijama, primalac donacije drži
na svom deviznom računu u ovlašćenoj banci i
koristi za plaćanje uvoza u skladu sa ugovorom o
donaciji. Preduzeće, drugo pravno lice ili preduzetnik
koji je robu prodao, odnosno koji je uslugu
izvršio, dužan je da preko ovlašćene banke proda
Narodnoj banci Jugoslavije devize ostvarene
prodajom robe i pružanjem usluga u zemlji donatorima
iz inostranstva. Ova obaveza odnosi se i
na preduzeće ili drugo pravno lice koje u ime i
za račun donatora iz inostranstva posreduje u kupoprodaji
robe, odnosno pružanju usluga. Sa svoje
strane ovlašćena banka dužna je da devizna sredstva
izdvojena za plaćanje uvoza u skladu sa ugovorom
o donaciji, položi na poseban devizni račun i
da ih narednog dana proda Narodnoj banci Srbije,
koja ima obavezu da najdocnije u roku od dva radna
dana od prijema izveštaja da su devize uplaćene na
njen devizni račun, odnosno od dana prijema efektivnog
stranog novca, doznači ovlašćenoj banci
dinarsku protivvrednost. Dinarsku protivvrednost
deviza primljenu od Narodne banke Srbije
ovlašćena banka dužna je da narednog dana od
dana uplate doznači preduzeću, drugom pravnom
licu i preduzetniku koji je robu prodao, odnosno
izvršio uslugu donatorima u inostranstvu.
Primena poreskih zakona prilikom
donacija
Primena Zakona o porezu na dodatu vrednost
Uvoz dobara koja su predmet donacije
Saglasno odredbi člana 26. stav 1. tačka 1a) Zakona
o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”,
JUL–AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 107
POREZI
br. 84/2004… i 30/2018 – dalje: Zakon o PDV-u), PDV
se ne plaća na uvoz dobara koja se uvoze na osnovu
ugovora o donaciji, u skladu sa Zakonom o dona-
cijama. PDV se ne plaća pod uslovom da se uvoz
dobara vrši za račun primaoca donacije, a kao
što je prethodno navedeno, primaoci donacije
mogu biti državni organi, jedinice lokalne samouprave,
javna preduzeća, javne ustanove, druge
organizacije i zajednice koje ne ostvaruju dobit,
kao i domaće i strane humanitarne organizacije.
Utvrđivanje da li se uvoz dobara vrši u skladu sa
Zakonom o donacijama vrši nadležni carinski
organ, tako što utvrđuje:
● da li je primalac donacije (naveden u Zakonu
o donacijama) naveden u Jedinstvenoj carinskoj
ispravi kao vlasnik dobara koje se uvoze i
● da li se uvoz predmeta donacije u svemu vrši
prema odredbama Zakona o donacijama.
Prema tome, ako je, na primer, Hemijski fakultet
u Beogradu – primalac donacije naveden
u Jedinstvenoj carinskoj ispravi (JCI) za stavljanje
robe u slobodan promet, tj. uvoz dobara,
izdatoj u skladu sa carinskim propisima, kao
vlasnik dobara koja se uvoze, i ako se uvoz u svemu
vrši u skladu sa odredbama Zakona o donacijama,
što utvrđuje nadležni carinski organ, na
uvoz predmetnih dobara PDV se ne obračunava
i ne plaća.
Uz to, ako u konkretnom slučaju uvoz naučnoistraživačke
opreme vrši predstavništvo
stranog udruženja, PDV se obračunava i plaća.
Međutim, ako uvoz predmetnih dobara vrši
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta
u Nišu u svojstvu primaoca donacije, u tom slučaju,
uz ispunjenje svih propisanih uslova, za taj
uvoz ne postoji obaveza plaćanja PDV-a.
Donacije u robi i uslugama u Republici Srbiji
Odredbama člana 3. Zakona o PDV-u propisano
je da su predmet oporezivanja PDV-om isporuka
dobara i pružanje usluga koje poreski obveznik
izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja
delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku.
Odredbom člana 4. stav 4. tačka 2) Zakona o
PDV-u propisano je da se sa prometom dobara
uz naknadu izjednačava svaki drugi promet dobara
bez naknade, a svaki drugi promet dobara
iz stava 4. ovog člana smatra se prometom dobara
uz naknadu pod uslovom da PDV obračunat u
prethodnoj fazi prometa na ta dobra ili njihove
sastavne delove može da se odbije u potpunosti
ili srazmerno, nezavisno od toga da li je ostvareno
pravo na odbitak prethodnog poreza (član
4. stav 5. Zakona o PDV-u).
Imajući u vidu ove zakonske odredbe, primena
poreza na dodatu vrednost na donacije za
pravna lica – donatore i primaoce donacije u
Republici, koji ne potpadaju pod dejstvo Zakona
o donacijama, dvojaka je, i to:
1) ako je davalac donacije – obveznik PDV-a
imao pravo da PDV obračunat od strane prethodnog
učesnika u prometu prilikom nabavke dobara
za donaciju, odnosno PDV plaćen pri uvozu
dobara koja su predmet donacije, odnosno dobara
od kojih su proizvedena dobra koja su predmet
donacije, odbije kao prethodni porez u potpunosti
ili srazmerno (nezavisno od toga da li je ovo
pravo ostvareno), ovaj obveznik PDV-a dužan je
da obračuna i plati PDV prilikom donacije, i
to na poresku osnovicu koju čini nabavna cena,
odnosno cena koštanja tih ili sličnih dobara u
momentu prometa, u koju nije uključen PDV;
2) međutim, ako davalac donacije – obveznik
PDV-a nije koristio odbitak prethodnog pore-
za, u tom slučaju nije dužan da obračuna i plati
PDV pri davanju donacije.
U posebnom slučaju, ako promet dobara bez naknade
(poklanjanje dobara) vrši fizičko ili pravno
lice koje nije obveznik PDV-a, za taj promet ne
postoji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a.
Na primer, Evropska banka za obnovu i razvoj
odobrila je novčana sredstva Pravnom fakultetu
u Beogradu na ime realizacije master
akademskih studija iz oblasti javnih nabavki.
Ova novčana sredstva smatraju se naknadom za
promet usluga visokog obrazovanja, za koji je
odredbom člana 25. stav 2. tačka 13) Zakona o
PDV-u propisano poresko oslobođenje bez prava
na odbitak prethodnog poreza. Prema tome,
na novčana sredstva koja po tom osnovu dobije
Pravni fakultet u Beogradu PDV se ne obračunava
i ne plaća. Međutim, ako Pravni fakultet
iz dobijenih novčanih sredstava finansira nabavku
dobara i usluga za čiji promet postoji obaveza
obračunavanja PDV-a u skladu sa Zakonom o
PDV-u, ugovor zaključen sa Evropskom bankom za
obnovu i razvoj ne sadrži osnov za ostvarivanje
poreskog oslobođenja za taj promet.
Kada je u pitanju donacija u uslugama u Republici
Srbiji, obveznik PDV-a koji bez naknade
vrši promet usluga po osnovu donacije, dužan
je da za izvršeni promet ovih usluga obračuna i
108 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
plati PDV po propisanoj poreskoj stopi. Pošto
se ovde radi o prometu usluga bez naknade, koji
obveznik PDV-a vrši u neposlovne svrhe (to je
pružanje usluga koje se ne vrši u cilju povećanja
prihoda, odnosno smanjenja rashoda poreskog
obveznika), a izjednačava se sa prometom usluga
uz naknadu, osnovicom za obračunavanje PDV-a za
promet ovih usluga smatra se cena koštanja tih
ili sličnih usluga u momentu prometa, bez PDV-a.
Primena Zakona o porezima na imovinu
Prema odredbama člana 14. stav 1. Zakona o porezima
na imovinu („Sl. glasnik RS”, br. 26/2001,
…i 95/2018), porez na poklon plaća se na pravo
svojine i druga prava na nepokretnosti iz člana 2.
stav 1. ovog zakona, koje poklonoprimci prime na
poklon. Prema odredbi stava 2. tog člana, porez
na poklon plaća se na poklon primljeni: 1) gotov
novac; 2) štedni ulog; 3) depozit u banci; 4) novčano
potraživanje; 5) pravo intelektualne svojine;
6) pravo svojine na vozilu, plovilu, odnosno
vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima.
Poklonom se, u smislu ovog zakona, smatra i
prenos bez naknade imovine pravnog lica koja
je predmet oporezivanja u skladu sa odredbama
st. 1, 2. i 4. do 6. Zakona o porezima na imovinu.
Prema odredbama čl. 14. stav 4. Zakona o porezima
na imovinu, poklonom se ne smatra, odnosno
izuzet je od oporezivanja porezom na poklon:
1) prenos bez naknade prava na nepokretnostima
i pokretnim stvarima (iz člana 14. st. od
1. do 3. ovog zakona) na koji se plaća porez na
dodatu vrednost u skladu sa propisima kojima
se uređuje porez na dodatu vrednost, nezavisno
od postojanja ugovora o poklonu (primera radi,
kada se na poklon robe koji izvrši poklonodavac
plaća porez na dodatu vrednost, taj poklon
nije predmet oporezivanja porezom na poklon);
2) prihod fizičkog lica po osnovima koji
su izuzeti iz dohotka za oporezivanje, odnosno
koji je predmet oporezivanja porezom na dohodak
građana u skladu sa zakonom kojim se uređuje
oporezivanje dohotka građana;
3) prihod pravnog lica koji se uključuje u obračun
osnovice za oporezivanje porezom na dobit
tog pravnog lica, u skladu sa zakonom kojim
se uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica.
Na primer, na prenos bez naknade prava svojine
na nepokretnostima (u konkretnom slučaju
na zemljištu i objektu) na teritoriji Republike
Srbije, koji fizičko lice učini Evanđeoskoj crkvi,
porez na poklon plaća se ako se na taj prenos
prava ne plaća porez na dodatu vrednost u
skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu
vrednost. Naime, Zakonom nije propisano
poresko oslobođenje u slučaju kad registrovana
crkva ili verska zajednica (što znači i Evanđeoska
crkva) na poklon primi pravo svojine na
nepokretnosti na teritoriji Republike Srbije.
Osim toga, prema odredbama člana 14. u stavu
6. Zakona o porezima na imovinu, od oporeziva-
nja porezom na poklon izuzima se poklon, i to:
1) udela u pravnom licu, odnosno hartija od
vrednosti;
2) mopeda, moto-kultivatora, traktora, radnih
mašina, vozila koja nisu motorna, odnosno vozila
koja se ne smatraju upotrebljavanim u smislu
ovog zakona;
2a) plovila koja se ne smatraju upotrebljavanim
u smislu ovog zakona;
2b) državnih vazduhoplova, vazduhoplova bez sopstvenog
pogona, odnosno vazduhoplova koji se ne
smatraju upotrebljavanim u smislu ovog zakona;
2v) ljudskih ćelija, tkiva i organa;
3) novca, prava, odnosno stvari iz st. 2. i 3. člana
14, koje poklonoprimac primi na poklon od istog
lica, za vrednost poklona do 100.000 dinara
u jednoj kalendarskoj godini po svakom od tih
osnova.
Na primer, poklon pokretnih stvari (npr. sistem
ozvučenja, fotelja lazy bag, projektor promenljivih
odraza i dr.) koji pravno lice – rezident
Republike Srbije (u konkretnom slučaju škola za
osnovno i srednje obrazovanje) stekne po osnovu
ugovora koji je zaključilo sa nerezidentnim licem,
čija je vrednost ostvarena od tog poklonodavca u
istoj kalendarskoj godini preko 100.000 dinara,
predmet je oporezivanja porezom na poklon, osim
ako se na to davanje plaća porez na dodatu vrednost
ili ako to primanje čini prihod pravnog lica
koji se uključuje u obračun osnovice za oporezivanje
porezom na dobit pravnih lica.
U ovom kontekstu takođe treba imati u vidu i
odredbe člana 21. Zakona o porezima na imovinu,
prema kojima porez na poklon ne plaća:
● fondacija − na poklon primljenu imovinu koja
služi isključivo za ostvarivanje opštekorisnog
cilja radi koga je fondacija osnovana;
● zadužbina, odnosno udruženje, osnovano radi
ostvarivanja opštekorisnog cilja u smislu zakona
koji uređuje zadužbine, registrovano u
skladu sa Zakonom − na poklon primljenu imoJUL–
AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 109
POREZI
vinu koja služi isključivo za namene za koje je ta
zadužbina odnosno udruženje osnovano;
● poklonoprimac ambulantnih vozila, specijalnih
putničkih vozila za obuku kandidata za
vozače sa ugrađenim duplim nožnim komandama,
kao i putničkih vozila za taksi i rentakar koja
su posebno označena;
● Republika Srbija, autonomna pokrajina, odno-
sno jedinica lokalne samouprave, kao poklonoprimac;
● primalac donacije po međunarodnom ugovoru
koji je zaključila Republika Srbija, kada je tim
ugovorom uređeno da se na dobijeni novac, stvari
ili prava neće plaćati porez na poklon;
● na imovinu primljenu od Republike Srbije,
autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne
samouprave.
Na primer, jedinice lokalne samouprave,
što znači opštine, gradovi i Grad Beograd,
oslobođeni su poreza na poklon kao poklonoprimci.
To podrazumeva i poresko oslobođenje
za poklon koji čini prihod budžeta jedinice lokalne
samouprave koji ona ostvari posredstvom
svojih organa (definisanih članom 27. Zakona o
lokalnoj samoupravi) koji obavljaju poslove u
ime i za račun jedinice lokalne samouprave, kao
poklonoprimca.
Prema tome, na poklon primljeni gotov
novac, štedni ulog, depozit u banci, novčano
potraživanje, pravo intelektualne svojine,
pravo svojine na vozilu, plovilu, odnosno
vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima,
uključujući i sticanje tih stvari i prava po
osnovu prenosa bez naknade imovine pravnog
lica, predmet su oporezivanja porezom na po-
klon, osim kada se, prema odredbama Zakona
o porezima na imovinu, taj poklon, odnosno
prenos bez naknade ne smatra poklonom ili
je izuzet od oporezivanja porezom na poklon.
Na primer, donacija na koju je plaćen PDV ne
smatra se poklonom, a za donaciju fondacijama
ili donaciju u udelima pravnom licu postoji
poresko oslobođenje, odnosno ista je izuzeta od
oporezivanja, ili se donacija koja čini prihod
pravnog lica na koji se plaća porez na dobit ne
smatra poklonom, a za donaciju do 100.000 dinara
u jednoj godini ili donaciju ambulantnog
vozila postoji poresko oslobođenje, odnosno
izuzeta je od oporezivanja.
Skrećemo pažnju na to da donacije u uslu-
gama nisu predmet oporezivanja porezom na
poklon.
Kada je poklon, odnosno prenos bez naknade
imovine pravnog lica predmet oporezivanja porezom
na poklon, poklonoprimac (fizičko ili
pravno lice), kao poreski obveznik, podnosi
poresku prijavu za utvrđivanje poreza na poklon
(poreska prijava podnosi se i kada obveznik ima
pravo na poresko oslobođenje).
Poreska obaveza u odnosu na poklon nastaje
na dan zaključenja ugovora o poklonu, a ako ugovor
nije zaključen u pismenoj formi – na dan prijema
poklona.
Obveznik poreza na poklon (poklonoprimac)
dužan je da podnese poresku prijavu u roku od 30
dana od dana nastanka poreske obaveze.
Na primer, kad po osnovu ugovora koji je zaključio
sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj
(dalje: EBRD) Pravni fakultet Univerziteta u
Beogradu (dalje: Fakultet) od EBRD primi isključivo
novac u iznosu većem od 100.000 dinara
u jednoj kalendarskoj godini, radi realizacije
master akademskih studija iz oblasti javnih nabavki,
a bez obaveze protivčinidbe Fakulteta
po osnovu prijema tih sredstava prema EBRD
ili drugom licu, tako ostvarena novčana sredstva
u iznosu većem od 100.000 dinara u jednoj
kalendarskoj godini predmet su oporezivanja
porezom na nasleđe i poklon, osim u sledećim
slučajevima:
● kada se na prenos tih sredstava sa EBRD na Fakultet,
kao poklonoprimca, plaća porez na dodatu
vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje
porez na dodatu vrednost;
● kada se primljena sredstva uključuju u obračun
osnovice za oporezivanje porezom na dobit
pravnih lica.
Međutim, kad na ime primljenih sredstava
Fakultet ima obavezu protivčinidbe prema
EBRD ili trećim licima (pa i kad je ta protivčinidba
u uslugama), prijem pomenutih sredstava
od strane Fakulteta nije predmet oporezivanja
porezom na nasleđe i poklon.
Primena Zakona o porezu na dobit pravnih
lica
Shodno članu 15. stav 1. Zakona o porezu na dobit
pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 25/2001…
i 95/2018 – dalje: Zakon o porezu na dobit), kao
rashod u poreskom bilansu obveznika prizna-
110 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZI
ju se izdaci u zbirnom iznosu najviše do 5% od
ukupnog prihoda za:
1) zdravstvene, obrazovne, naučne, humanitarne,
verske i sportske namene, zaštitu životne sredine,
kao i davanja učinjena ustanovama, odnosno
pružaocima usluga socijalne zaštite osnovanim
u skladu sa zakonom koji uređuje socijalnu
zaštitu, ali pod uslovom da su izvršeni licima
registrovanim za te namene u skladu sa posebnim
propisima, koja navedena davanja isključivo
koriste za obavljanje registrovanih navedenih
delatnosti;
2) humanitarnu pomoć, odnosno otklanjanje posledica
nastalih u slučaju vanredne situacije,
koji su učinjeni Republici, autonomnoj pokrajini,
odnosno jedinici lokalne samouprave;
3) za ulaganja u oblasti kulture, uključujući i kinematografsku
delatnost.
Međutim, prema odredbama člana 7a. Zakona
o porezu na dobit, na teret rashoda u poreskom
bilansu ne priznaju se, između ostalog, ni:
● pokloni i prilozi dati političkim organizacijama,
● pokloni čiji je primalac povezano lice,
● troškovi koji nisu nastali u svrhu obavljanja
poslovne delatnosti.
Prema tome, treba imati u vidu da se na primer
rashod koji nastaje po osnovu date donacije
ne priznaje u poreskom bilansu donatora ako je
primalac donacije povezano lice sa donatorom
(definicija povezanog lica data je u članu 59.
ovog zakona).
Poreskom obvezniku poreza na dobit – primaocu
donacije (privrednom društvu) donacija
primljena u novcu uključuje se u poreski
bilans (obrazaca PB 1) kao prihod u iznosu
utvrđenom bilansom uspeha, u skladu s propisima
o računovodstvu, pa uvećava oporezivu
dobit. Izuzetno, prihod po osnovu primljene
donacije ne čini osnovicu poreza na dobit nedobitnim
organizacijama.
Primena Zakona o porezu na dohodak građana
Primanje fizičkog lica po osnovu pomoći
zbog uništenja ili oštećenja imovine usled
elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih
događaja, odnosno organizovane socijalne i humanitarne
pomoći, ne oporezuje se porezom na
dohodak građana u skladu sa odredbama člana 9.
stav 1. t. 10) i 11) Zakona o porezu na dohodak građana
(„Sl. glasnik RS”, br. 24/2001… i 95/2018)
i odredbama Pravilnika o ostvarivanju prava
na poreska izuzimanja za primanja po osnovu
pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine,
organizovane socijalne i humanitarne pomoći,
stipendija i kredita učenika i studenata, hranarina
sportista amatera i prava na poresko
oslobođenje za primanja po osnovu solidarne
pomoći za slučaj bolesti („Sl. glasnik RS”, br.
31/2001 i 5/2005).
Međutim, prema članu 14. stav 1. ovog zakona,
primanja zaposlenog u obliku bonova,
hartija od vrednosti, osim akcija stečenih
u postupku svojinske transformacije, novčanih
potvrda i robe, zatim primanja ostvarena
činjenjem ili pružanjem pogodnosti,
opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda
obveznika novčanom nadoknadom ili neposrednim
plaćanjem od strane poslodavca,
smatraju se zaradom. Drugim rečima, donacije
u novcu, hartijama od vrednosti, robi,
uslugama i sl., koje zaposleni ostvari od svog
poslodavca, imaju poreski karakter zarade,
što znači da se na ovakvu donaciju plaćaju
porez na zarade i doprinosi za obavezno socijalno
osiguranje.
Isto tako, saglasno odredbama člana 14. stav
2. Zakona o porezu na dohodak, zaradom se smatraju
i hartije od vrednosti, osim akcija stečenih
u postupku svojinske transformacije, koje
zaposleni dobije od s poslodavcem povezanog
lica, s tim da takva donacija dobija karakter
zarade u momentu sticanja prava raspolaganja
na pomenutim hartijama od vrednosti.
Treba takođe spomenuti i odredbu člana 85.
stav 1. tačka 11) Zakona o porezu na dohodak građana,
prema kojoj se ostalim prihodima na koje
se plaća porez na druge prihode, u smislu ovog
zakona, smatraju i nagrade, novčane pomoći i
druga davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena
kod isplatioca, a po svojoj prirodi čine
dohodak fizičkih lica u iznosu preko 13.001 dinar
godišnje, ostvareno od jednog isplatioca.
Isplaćena donacija preko 13.001 dinar smatra
se, shodno navedenoj odredbi, drugim prihodom,
na koji isplatilac utvrđuje i plaća porez
po stopi od 20%. PS