Nakon obavljenih pripremnih radnji, koje prethode sastavljanju finansijskih izveštaja, o kojima smo pisali u „Poslovnom savetniku” broj 12/2019 (str. 166–178), može se pristupiti sastavljanju godišnjih finansijskih izveštaja korisnika javnih sredstava koji svoje poslovne knjige vode prema propisima budžetskog računovodstva. Nakon sastavljanja tih izveštaja sledi njihovo podnošenje, pri čemu ih indirektni korisnici budžetskih sredstava dostavljaju direktnim korisnicima budžetskih sredstava u rokovima koji su zakonom propisani, o čemu će više reči biti u nastavku ovog teksta.

Skip to PDF content
JANUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 127
BUDŽETSKI KORISNICI
Mr Jovan Čanak
Sastavljanje
i podnošenje
godišnjih finansijskih
izveštaja za 2019. godinu
prema propisima budžetskog
računovodstva
Nakon obavljenih
pripremnih
radnji, koje prethode
sastavljanju
finansijskih
izveštaja, o kojima smo pisali u „Poslovnom savetniku” broj 12/2019 (str.
166–178), može se pristupiti sastavljanju
godišnjih finansijskih
izveštaja
korisnika javnih sredstava koji svoje poslovne knjige vode prema propisima
budžetskog računovodstva. Nakon sastavljanja
tih izveštaja sledi njihovo podnošenje,
pri čemu ih indirektni korisnici budžetskih
sredstava dostavljaju
direktnim korisnicima budžetskih
sredstava u rokovima koji su zakonom
propisani, o čemu će više reči biti u nastavku ovog teksta.
Uvod
Najznačajniji propisi u vezi sa vođenjem po-
slovnih knjiga i sastavljanjem
godišnjih finansijskih
izveštaja za korisnike javnih sredstava
koji svoje poslovne knjige vode prema propisima
budžetskog računovodstva jesu:
1) Zakon o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS”,
br. 54/2009 … i 72/2019 – dalje: Zakon),
2) Uredba o budžetskom računovodstvu („Sl. gla-
snik RS”, br. 125/2003 i 12/2006),
3) Pravilnik o standardnom
klasifikacionom
okviru i Kontnom
planu za budžetski sistem („Sl.
glasnik RS”, br. 16/2016 … i 84/2019 – dalje: Pra-
vilnik o Kontnom
planu za budžetski sistem),
4) Pravilnik o načinu pripreme, sastavljanja
i podnošenja
finansijskih
izveštaja korisnika budžetskih
sredstava, korisnika sredstava organizacija
za obavezno socijalno osiguranje i budžetskih
fon-
dova („Sl. glasnik RS”, br. 18/2015 i 104/2018 – dalje:
Pravilnik o finansijskim
izveštajima),
5) Pravilnik o nomenklaturi nematerijalnih
ulaganja i osnovnih sredstava sa stopama amor-
tizacije („Sl. list SRJ”, br. 17/1997 i 24/2000 –
dalje: Pravilnik o nomenklaturi) i
6) drugi propisi od značaja za vođenje poslovanja
u skladu sa propisima budžetskog računovodstva.
ČLANAK POČINJE NIŽE NA STRANI
128 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
Sastavljanje
finansijskih
izveštaja
Finansijski
izveštaji sastavljaju
se u skladu
sa odredbama Pravilnika o finansijskim
izve-
štajima. Prema članu
2. Pravilnika o finansijskim
izveštajima, finansijski
izveštaji su:
1) Završni
račun,
2) Godišnji finansijski
izveštaj,
3) Periodični
finansijski
izveštaj,
4) Konsolidovani godišnji i Konsolidovani
periodični
izveštaj.
Shodno
članu
3. Pravilnika o finansijskim
izveštajima, finansijski
izveštaji sastavljaju
se i dostavljaju
na propisanim obrascima, koji
su odštampani uz Pravilnik i čine njegov sa-
stavni deo, a to su:
1) Bilans stanja – obrazac 1,
2) Bilans prihoda i rashoda
– obrazac 2,
3) Izveštaj o kapitalnim izdacima i primanji-
ma – obrazac 3,
4) Izveštaj o novčanim tokovima – obrazac 4,
5) Izveštaj o izvršenju budžeta – obrazac 5.
Pored navedenih obrazaca, finansijski
izveštaji sadrže i izveštaje koji se dostavljaju
u pisanoj formi, za koje nisu propisani
obrasci. Tu spadaju:
1) Objašnjenje velikih odstupanja između odo-
brenih sredstava i izvršenja,
2) Izveštaj o korišćenju sredstava iz tekuće
i stalne budžetske rezerve,
3) Izveštaj o garancijama datim u toku fiskal-
ne godine,
4) Pregled primljenih donacija i kredita,
domaćih i stranih, kao i izvršenih otplata
kredita, usaglašenih sa informacijama sa-
držanim u izveštajima o novčanim tokovima.
Popunjavanje obrazaca na kojima se
sastavljaju
finansijski
izveštaji
Na osnovu izrađenog zaključnog
lista, kao po-
slednjom pripremnom
aktivnošću koja prethodi
sastavljanju
finansijskih
izveštaja, može da se
pristupi popunjavanju navedenih obrazaca od 1
do 5, odnosno
unosu podataka u te obrasce. Unos
podataka u obrasce na nivou sintetičkih
konta
vrši se na računaru na bazi softvera
i datoteke
Zaključni
list.
Prema članovima
od 6. do 10. Pravilnika o
finansijskim
izveštajima propisane su odred-
be o popunjavanju obrazaca od 1 do 5.
Obrazac 1 – Bilans stanja
Bilans stanja je dvostrani tabelarni pregled
sa AKTIVOM I PASIVOM. U aktivi se iskazuje
stanje 000000 – Nefinansijska
imovina i 100000
– Finansijska
imovina. Na drugoj strani, u pasivi
se iskazuje stanje 200000 – Obaveze i 300000 – Kapital,
utvrđivanje rezultata poslovanja i van-
bilansna evidencija. Radi podsećanja potrebno
je reći da aktiva i pasiva moraju imati bilansnu
ravnotežu.
U obrazac 1 – Bilans stanja unose se podaci u
kolone 4–7, prema broju konta
iz kolone 2 obra-
sca 1, odnosno
prema opisu iz kolone 3 obrasca 1.
U kolonu 4 unose se podaci sa odgovarajućih
konta
aktive i pasive iz prethodne
godine (po-
četno stanje 1. 1. 2019. godine).
Podaci za tekuću godinu, tj. 2019. godinu, uno-
se se u kolone 5 i 6 aktive, kao i u kolonu 5 pasi-
ve, preuzimanjem stanja sa konta
na kraju perioda
za koji se finansijski
izveštaj sastavlja,
tj. 31.
12. 2019. godine.
Podaci u koloni 7 utvrđuju se oduzimanjem
iznosa u koloni 6 od iznosa u koloni 5.
Pod oznakom OP broj 1229 unosi se iznos viška
prihoda i primanja – suficit, koji je iska-
zan u obrascu 2 – Bilans prihoda i rashoda
na
oznaci OP broj 2357.
Pod oznakom OP broj 1230 unosi se iznos manj-
ka prihoda i primanja – deficit, koji je iskazan
u obrascu 2 – Bilans prihoda i rashoda
na oznaci
OP broj 2358.
Obrazac 2 – Bilans prihoda i rashoda
Bilans prihoda i rashoda
predstavlja
ta-
belarni pregled u kojem su sadržani podaci o
ostvarenom rezultatu poslovanja u prethodnoj
i tekućoj godini. Prihodnu
stranu čine 700000
– Tekući prihodi i 800000 – Primanja od prodaje
nefinansijske
imovine. Rashodnu
stranu čine
400000 – Tekući rashodi
i 500000 – Izdaci za
nefinansijsku
imovinu. Budući da se u obrascu 2
ne iskazuju samo prihodi i rashodi
(klasa 7 i kla-
sa 4), već se iskazuju i primanja i izdaci (klasa 8
i klasa 5), mišljenja smo da bi bilo primerenije
da pomenuti obrazac ima naziv „Bilans prihoda
i primanja, te rashoda
i izdataka”, zbog toga što
naziv obrasca 2 ne odgovara njegovoj sadržini.
U obrazac 2 – Bilans prihoda i rashoda
unose
se podaci u kolone 4 i 5, prema broju konta
iz ko-
lone 2 obrasca, odnosno
prema opisu iz kolone
3 obrasca.
JANUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 129
BUDŽETSKI KORISNICI
Podaci se unose sa odgovarajućih konta
ozna-
čenih u koloni 2, tako što se u kolonu 4 unose po-
daci sa odgovarajućih konta
iz prethodne,
tj. 2018.
godine, a u kolonu 5 podaci sa konta
iz knjigovod-
stvene evidencije na kraju perioda za koji se finansijski
izveštaj sastavlja,
tj. za 2019. godinu.
Rezultat poslovanja iskazuje se na oznaci OP
broj 2346 kao višak prihoda i primanja – budžet-
ski suficit i na oznaci OP broj 2347 kao manjak
prihoda i primanja – budžetski deficit. Višak
prihoda i primanja, odnosno
manjak prihoda i
primanja utvrđuje se kao razlika između ostva-
renih tekućih prihoda i primanja od prodaje
nefinansijske
imovine, koji su iskazani na ozna-
ci OP broj 2001, i tekućih rashoda
i izdataka za
nefinansijsku
imovinu, koji su iskazani na ozna-
ci OP broj 2131.
Na oznaci OP broj 2357 iskazuje se višak pri-
hoda i primanja – suficit, tako što se višak
prihoda i primanja (OP broj 2346) ili manjak
prihoda i primanja (OP broj 2347) koriguje (na
više) za iznose na oznakama OP broj 2348 i OP
broj 2354.
Na oznaci OP broj 2358 iskazuje se manjak
prihoda i primanja – deficit (knjižen na kontu
321122), tako što se manjak prihoda i primanja
(OP broj 2347) koriguje (na manje) za iznose na
oznakama OP broj 2348 i OP broj 2354.
Na oznaci OP broj 2359 (OP 2359 = OP 2357) is-
kazuje se višak prihoda i primanja – suficit za
prenos u narednu
godinu, i to kao deo viška
pri-
hoda i primanja namenski opredeljen za narednu
godinu (OP broj 2360) ili/i neraspoređeni deo
viška
prihoda i primanja za prenos u narednu
godinu (OP broj 2361).
Na oznaci OP broj 2360 unosi se deo viška
prihoda i primanja iskazanog na kontu
321121 –
Višak prihoda i primanja – suficit, koji je na-
menski opredeljen za narednu
godinu. Navedena
sredstva naplaćena su u tekućoj godini (u 2019.
godini), a namenski su opredeljena za pokriće
rashoda
i izdataka u narednoj
(u 2020. godini –
naplaćene školarine
za celu školsku
godinu,
namenske donacije, kao i namenska sredstva za
stvorene obaveze po osnovu nabavke nefinansijske
imovine i sl.).
Na oznaci OP broj 2361 unosi se neraspoređe-
ni deo viška
prihoda i primanja koji se prenosi
u narednu
(tj. u 2020) godinu, koji je iskazan na kontu
321121 – Višak prihoda i primanja – suficit.
Obrazac 3 – Izveštaj o kapitalnim
izdacima i primanjima
Obrazac 3 je tabelarni pregled, odnosno
ra-
čunovodstveni iskaz u kojem se komparativno,
za prethodnu
i tekuću godinu prikazuju podaci
o ostvarenim primanjima (klasa 800000 – Primanja
od prodaje nefinansijske
imovine i klasa
900000 – Primanja od zaduživanja i prodaje finansijske
imovine) i ostvarenim izdacima (kla-
sa 500000 – Izdaci za nefinansijsku
imovinu i
klasa 600000 – Izdaci za otplatu glavnice i nabavku
finansijske
imovine).
U obrazac 3 unose se podaci u kolone 4 i 5,
prema broju konta
iz kolone 2 obrasca, odnosno
prema opisu iz kolone 3 obrasca.
Podaci se unose sa odgovarajućih konta
ozna-
čenih u koloni 2, tako što se u kolonu 4 unose
podaci sa odgovarajućih konta
iz prethodne
(tj.
2018) godine, a u kolonu 5 podaci sa konta
iz knji-
govodstvene evidencije na kraju perioda za koji
se sastavlja
izveštaj (tj. za 2019. godinu).
Rezultat izveštaja o kapitalnim izdacima i
primanjima utvrđuje se na oznaci OP broj 3162 –
Višak primanja i na oznaci OP broj 3163 – Manjak
primanja.
Višak odnosno
manjak primanja utvrđuje se
kao pozitivna razlika između ostvarenih pri-
manja, koja su iskazana na oznaci OP broj 3001
(zbir klasa 800000 i 900000), i izdataka, koji
su iskazani na oznaci OP broj 3067 (zbir klasa
500000 i 600000), odnosno
kao negativna razli-
ka ukoliko su izdaci iskazani na oznaci OP broj
3067 veći od primanja iskazanih na oznaci OP
broj 3001 (zbir klasa 800000 i 900000).
Obrazac 4 – Izveštaj o novčanim tokovima
Obrazac 4 je tabelarni pregled, odnosno
ra-
čunovodstveni iskaz u kojem su sadržani kompa-
rativni podaci za prethodnu
i tekuću godinu o
ostvarenim novčanim prilivima (klase 700000
– Tekući prihodi, 800000 – Primanja od prodaje
nefinansijske
imovine i 900000 – Primanja od
zaduživanja i prodaje finansijske
imovine) i
ostvarenim novčanim odlivima (klase 400000 –
Tekući rashodi,
500000 – Izdaci za nefinansijsku
imovinu i 600000 – Izdaci za otplatu glavnice
i nabavku finansijske
imovine).
U obrazac 4 unose se podaci u kolone 4 i 5,
prema broju konta
iz kolone 2 obrasca, odnosno
prema opisu iz kolone 3 obrasca.
130 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
Podaci se unose sa odgovarajućih konta
ozna-
čenih u koloni 2, tako što se u kolonu 4 unose
podaci sa odgovarajućih konta
iz prethodne
(tj. 2018) godine, a u kolonu 5 podaci sa konta
iz
knjigovodstvene evidencije o ostvarenim pri-
hodima i primanjima i izvršenim rashodima
i
izdacima na kraju perioda za koji se sastavlja
izveštaj (tj. za 2019. godinu).
Na oznaci OP broj 4434 iskazuje se višak
novčanih priliva, koji predstavlja
pozitivnu
razliku između novčanih priliva (klase 700000,
800000 i 900000) i novčanih odliva (klase
400000, 500000 i 600000).
Na oznaci OP broj 4435 iskazuje se manjak
novčanih priliva, koji predstavlja
negativnu
razliku između novčanih priliva (klase 700000,
800000 i 900000) i novčanih odliva (klase
400000, 500000 i 600000).
Na oznaci OP broj 4437 iskazuje se korigova-
ni priliv za primljena sredstva u obračunu, tako
što se novčani prilivi (OP broj 4001) uvećaju za
prilive koji su iskazani na oznaci OP broj 4438.
Reč je o korekciji novčanih priliva za naplaće-
na sredstva koja se ne evidentiraju
preko klasa
700000, 800000 i 900000. S obzirom na to da nije
taksativno
propisano koji bi to prilivi mogli
biti, mišljenja smo da bi to moglo da se odnosi
na naplaćena sredstva koja se evidentiraju
na
dugovnoj strani konta
121112 – Tekući računi, pri
čemu se odobravaju odgovarajuća konta
iz grupe
251000 – Primljeni avansi, depoziti i kaucije. Na
primer, ako je evidentiran
primljeni avans na
kontu
251100 u tekućoj godini i ostao je otvoren
na kraju recimo 2019. godine, onda je reč o pri-
livu koji se ne smatra prilivom koji je nastao
preko klase 700000. Tek kada kupac koji je pri-
mio avans ispostavi račun za izvršenu uslugu
ili isporučenu robu, dolazi do zatvaranja konta
primljenog avansa koji duguje, a potražuje konto
122111 – Potraživanje od kupaca. Prethodni
pri-
mer, po našem mišljenju, zasnovan je na sledećim
obrazloženjima. Prvo, u članu
4. Pravilnika o
finansijskim
izveštajima nije navedeno da se
primljeni avansi u tekućoj godini (251100) preno-
se na odgovarajući analitički konto
klase 700000
– Tekući prihodi, već je to propisano za napla-
ćene prihode u tekućoj godini koji se odnose
na
narednu
godinu, a knjiženi su na odgovarajućim
kontima
sintetičkog
konta
291100 – Razgraničeni
prihodi i primanja. Drugo, u članu
12. Pravilnika
o Kontnom
planu za budžetski sistem za grupu konta
251000 – Primljeni avansi, depoziti i kaucije
propisano je da se knjiže odobrenjem odgovaraju-
ćih subanalitičkih konta,
uz zaduženje odgovara-
jućih subanalitičkih konta
u okviru sintetičkog
konta
121100 – Žiro i tekući računi.
Na oznaci OP broj 4439 iskazuju se korigova-
ni odlivi za isplaćena sredstva u obračunu tako
što se ukupni
novčani odlivi (OP broj 4171) uma-
nje za iznos na oznaci OP broj 4440, a uvećaju za
iznos na oznaci OP broj 4441.
Korigovanje odliva na OP broj 4440 vrši se
umanjivanjem iznosa obračunate amortizacije
knjižene na teret sopstvenih
prihoda. Dakle, u
ovoj situaciji na grupi konta
431000 – Amortizacija
nekretnina i opreme obračunata amorti-
zacija ne predstavlja
i stvarni odliv novčanih
sredstava, pa se zato vrši korekcija u klasi
400000 – Tekući rashodi.
Ovde treba podseti-
ti na to da obračun amortizacije na teret sopstvenih
prihoda, srazmerno učešću sopstvenih
u ukupnom
prihodu, mogu da vrše indirektni
korisnici sredstava organizacija za obavezno
socijalno osiguranje koji su u nadležnosti
di-
rektnog korisnika Republičkog fonda za zdrav-
stveno osiguranje.
Korigovanje odliva na OP broj 4441 vrši se
uvećavanjem iznosa iskazanog na oznaci OP broj
4441 za iznos plaćenih rashoda
koji se ne evidentiraju
preko klasa 400000, 500000 i 600000. Mi-
šljenja smo da je najtipičniji
primer ove vrste
odliva novčanih sredstava plaćanje obaveza za
porez na dodatu vrednost.
Dakle, kada se plaća
obaveza za PDV, duguju odgovarajuća konta
u okvi-
ru analitičkog konta
245240 – Obaveze za porez
na dodatu vrednost,
a potražuje konto
121112 –
Tekući računi.
Na oznaci OP broj 4442 iskazuje se saldo go-
tovine na kraju godine koji odgovara saldu na te-
kućim (dinarskim
i deviznim) računima, saldu
blagajni (dinarska, devizna, benzinskih
bonova,
čekova itd.), akreditivima i novčanim depozi-
tima poslednjeg dana perioda za koji se izveštaj
sastavlja
(31. 12. 2019), a rezultat je početnog sta-
nja (1. 1. 2019) na tekućim (dinarskim
i deviznim)
računima, saldu blagajni (dinarska, devizna,
benzinskih
bonova, čekova itd.), akreditivima
i novčanim depozitima (OP broj 4436), uvećanog
za iznos korigovanih priliva za primljena sred-
stva u obračunu (OP broj 4437) i umanjenog za iz-
nos korigovanih odliva za isplaćena sredstva u
obračunu (OP broj 4439).
JANUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 131
BUDŽETSKI KORISNICI
Obrazac 5 – Izveštaj o izvršenju budžeta
Obrazac 5 je tabelarni pregled, odnosno
računovodstveni iskaz u kojem su prikazani
komparativni podaci planiranih i ostvarenih
prihoda i primanja (I deo obrasca), odobrenih
aproprijacija i izvršenih rashoda
i izdataka
(II deo obrasca) i utvrđivanja rezultata (III deo
obrasca), u kojem se u kolonama 4 i 5 prikazuju
(za 2019. godinu) planirani prihodi i primanja
/ rashodi
i izdaci i ostvareni prihodi i prima-
nja / rashodi
i izdaci.
U obrazac 5 unose se podaci u kolone od 4 do
11, prema broju konta
iz kolone 2 obrasca, odnosno
prema opisu iz kolone 3 obrasca.
U kolonu 4 unose se planirani prihodi i
primanja, kao i rashodi
i izdaci u visini teku-
će aproprijacije, odnosno
u visini odobrene
aproprijacije, kako piše u nazivu kolone 4 ob-
rasca. Napominjemo da kolonu 4 popunjavaju svi
korisnici budžetskih
sredstava, kao i korisni-
ci sredstava organizacija za obavezno socijalno
osiguranje.
U kolonu 5 unosi se iznos ukupno
ostvarenih
prihoda – primanja, odnosno
izvršenih rashoda
– izdataka i predstavlja
zbir iznosa iz kolona
6, 7, 8, 9, 10 i 11.
U kolonu 10 unosi se iznos ostvarenih prihoda
i primanja izvora 05, 06, 08 i 56, odnosno
izvrše-
nih rashoda
i izdataka izvora 05, 06, 08, 15 i 56.
U kolonu 11 unosi se iznos ostvarenih prihoda
i primanja izvora 04, 07, 09, 10, 11 i 12, odnosno
izvršenih rashoda
i izdataka izvora 04, 07, 09,
10, 11, 12, 13 i 14.
Korisnici koji transakcije po osnovu
programskih
i projektnih zajmova
obavljaju
pre-
ko poslovnih banaka, primanja, rashode
i izdatke
po ovom osnovu evidentiraju
u obrascu 5 u
koloni 11.
Obrazac 5 sastoji se iz tri dela.
Prvi deo ovog obrasca sadrži podatke
preu-
zete iz glavne knjige, odnosno
zaključnog
lista,
koji se odnose
na ostvarene prihode i primanja
iskazane u kolonama 6, 7, 8, 9, 10 i 11 obrasca (kla-
se 700000 – Tekući prihodi, 800000 – Primanja
od prodaje nefinansijske
imovine i 900000 –
Primanja od zaduživanja i prodaje finansijske
imovine).
Drugi deo obrasca 5 sadrži podatke
preuzete
iz glavne knjige, odnosno
zaključnog
lista, koji
se odnose
na korišćena sredstva po izvorima
finansiranja, a prikazani su u kolonama 6, 7, 8,
9, 10 i 11 (klase 400000 – Tekući rashodi,
500000
– Izdaci za nefinansijsku
imovinu i 600000 – Izdaci
za otplatu glavnice i nabavku finansijske
imovine).
Treći deo pomenutog obrasca odnosi
se na
utvrđivanje rezultata, odnosno
utvrđuje se uku-
pan rezultat poslovanja i rezultat po izvorima
finansiranja kao razlika između ukupnih
priho-
da i primanja (klase 700000 i 800000) i ukupnih
rashoda
i izdataka (klase 400000 i 500000).
Rezultat poslovanja iskazuje se na oznaci OP
broj 5438 kao višak prihoda i primanja – budžet-
ski suficit i na oznaci OP broj 5439 kao manjak
prihoda i primanja – budžetski deficit.
Višak prihoda i primanja utvrđuje se kao
pozitivna razlika između ostvarenih tekućih
prihoda i primanja od prodaje nefinansijske
imovine, koji su iskazani na oznaci OP 5436
(klase 700000 i 800000), i tekućih rashoda
i
izdataka za nefinansijsku
imovinu, koji su is-
kazani na OP broj 5437 (klase 400000 i 500000).
Manjak prihoda i primanja utvrđuje se kao
negativna razlika između ostvarenih tekućih
prihoda i primanja od prodaje nefinansijske
imovine, koji su iskazani na oznaci OP 5436
(klase 700000 i 800000), i tekućih rashoda
i iz-
dataka za nefinansijsku
imovinu, koji su iskaza-
ni na OP broj 5437 (klase 400000 i 500000), što
podrazumeva da su ostvareni tekući rashodi
i
izdaci veći od ostvarenih prihoda i primanja.
Napominjemo da je višak prihoda i prima-
nja – budžetski suficit na oznaci OP broj 5438
identičan
podatku
koji je iskazan u obrascu 2 –
Bilans prihoda i rashoda
pod oznakom OP broj
2346. Takođe, podatak o manjku prihoda i prima-
nja – budžetskom deficitu, iskazan na oznaci OP
5439, identičan
je podatku
koji je iskazan u ob-
rascu 2 – Bilans prihoda i rashoda
pod oznakom
OP broj 2347.
Višak primanja iskazuje se na oznaci OP broj
5442, odnosno
manjak primanja na oznaci OP broj
5443 i utvrđuje se kao razlika između primanja
od zaduživanja i prodaje finansijske
imovine,
koja su iskazana na OP broj 5440 (klasa 900000),
i izdataka za otplatu glavnice i nabavku finansijske
imovine, koji su iskazani na oznaci OP
broj 5441 (klasa 900000). Dakle, ako je veći iz-
nos na klasi 900000 od iznosa na klasi 600000,
postojaće višak primanja, odnosno
ako je iznos
na klasi 600000 veći od iznosa na klasi 900000,
postojaće manjak primanja.
132 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
Višak novčanih priliva iskazuje se na oznaci
OP broj 5444, odnosno
manjak novčanih priliva
na oznaci OP broj 5445, a utvrđuje se kao razli-
ka između ukupno
ostvarenih prihoda i primanja
(klase 700000, 800000 i 900000), koji su iskazani
na oznaci OP broj 5171, i ukupnih
rashoda
i izda-
taka (klase 400000, 500000 i 600000), koji su is-
kazani na oznaci OP broj 5435. Ukoliko su ukupno
ostareni prihodi i primanja veći od ukupnih
rashoda
i izdataka, postojaće višak novčanih pri-
liva, i obratno, ako su ukupno
ostvareni rashodi
i izdaci veći od ostvarenih ukupnih
prihoda i
primanja, postojaće manjak novčanih priliva.
Direktni korisnici koji u svojoj nadležnosti
imaju više funkcionalnih klasifikacija, kao i
korisnici koji imaju programski deo budžeta, po-
punjavaju i dostavljaju
obrazac 5 za svaku funkci-
ju, odnosno
projekat pojedinačno.
Izveštaji za koje nisu propisani
obrasci
Finansijski
izveštaji sadrže i izveštaje za
koje nisu propisani obrasci, a čine sastavni deo
godišnjih finansijskih
izveštaja, kako je prethodno
navedeno. To su:
„Objašnjenje velikih odstupanja između odo-
brenih sredstava i izvršenja,
„Izveštaj o korišćenju sredstava iz tekuće i
stalne budžetske rezerve,
„Izveštaj o garancijama datim u toku fiskalne
godine,
„Pregled primljenih donacija i kredita, doma-
ćih i stranih, kao i izvršenih otplata kredita,
usaglašenih sa informacijama sadržanim u iz-
veštajima o novčanim tokovima.
Objašnjenje velikih odstupanja između
odobrenih sredstava i izvršenja
Korisnici su u obavezi da, pored obrazaca
finansijskog
izveštaja, dostave i Objašnjenje
velikih odstupanja između odobrenih sred-
stava i izvršenja. Prilikom sastavljanja
ovog
izveštaja važno
je imati u vidu podatke
o pla-
niranim sredstvima i izvršenju kako bi mogla
da se napravi naknadna
uporedna
analiza plani-
ranih i realizovanih veličina.
Neophodno
je da korisnici sagledaju sve ri-
zike pravovremenog izvršenja plana i utvrde
razloge eventualnih
odstupanja, kako bi se u
budućem periodu unapredila funkcija plani-
ranja, što naročito dobija na značaju usvajanjem
programske strukture budžeta. Važno
je za svaki
program, programsku aktivnost ili projekat, odnosno
za svaku ekonomsku klasifikaciju da se
utvrdi da li su odstupanja mogla da se predvide
ranije, prilikom izrade periodičnih
izveštaja,
da li se ponavljaju
i na kraju da li je razlog odstu-
panja nedovoljno sagledavanje svih faktora pri-
likom izrade plana ili nemogućnost izvršenja
rashoda,
odnosno
izdataka zbog nastanka okolno-
sti koje nisu mogle da se predvide. Sve dobijene
informacije na bazi uporednih
analiza korisne
su za donošenje odluka u budućem periodu.
Izveštaj o korišćenju sredstava iz tekuće i
stalne budžetske rezerve
U skladu sa odredbama člana
69. Zakona, za
neplanirane svrhe za koje nisu utvrđene apro-
prijacije ili su one bile nedovoljne mogu da se
koriste sredstva tekuće budžetske rezerve.
Sredstva se raspoređuju direktnim kori-
snicima rešenjem o upotrebi tekuće budžetske
rezerve, koje donosi Vlada Republike Srbije,
odnosno
nadležni
izvršni
organ lokalne vla-
sti na predlog ministra, odnosno
lokalnog or-
gana uprave nadležnog
za finansije.
U izuzetnim slučajevima sredstva tekuće
rezerve budžeta Republike Srbije mogu da se ko-
riste usled smanjenog obima prihoda budžeta lo-
kalne vlasti.
Stalna budžetska rezerva, saglasno odredba-
ma člana
70. Zakona, koristi se za otklanjanje
posledica vanrednih
okolnosti, odnosno
elementarnih
nepogoda ili drugih vanrednih
događaja koji mogu da ugroze život i zdravlje
ljudi ili da prouzrokuju štetu većih razmera.
Stalna, kao i tekuća budžetska rezerva, opre-
deljuje se rešenjem o upotrebi, koje donosi Vla-
da Republike Srbije, odnosno
nadležni
izvršni
organ lokalne vlasti.
Uz završni
račun budžeta, Narodnoj
skupštini
Republike Srbije, odnosno
skupštini
lokalne
vlasti dostavlja
se i Izveštaj o korišćenju
sredstava stalne budžetske rezerve.
Izveštaj o garancijama datim u toku
fiskalne godine
U skladu sa odredbama člana
73. Zakona, u bu-
džetu Republike Srbije utvrđuje se ograničenje
ukupnog
iznosa duga u toku budžetske godine, kao
i ograničenje ukupnog
iznosa garancija.
JANUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 133
BUDŽETSKI KORISNICI
Odredbama člana
16. Zakona o javnom dugu („Sl.
glasnik RS”, br. 61/2005, 107/2009, 78/2011, 68/2015
i 9/2018) regulisano je da garanciju za izmirenje
duga lokalne vlasti može dati Republika Srbija
u skladu sa zakonom o budžetu za tekuću godinu, i
to samo ako se finansiraju kapitalna ulaganja.
Navedene vrste garancija daju se u formi zakona.
Po prethodno
pribavljenom
mišljenju Mini-
starstva finansija, koje se daje u roku od petna-
est dana od dana dostavljanja
zahteva,
nadležni
organ lokalne vlasti donosi odluku o zaduži-
vanju lokalne vlasti saglasno odredbama člana
33. Zakona o javnom dugu. članom
34. navedenog
zakona propisano je da lokalne vlasti mogu da se
zadužuju u zemlji i inostranstvu, ali ne mogu da
daju garancije pravnim licima čiji su osnivači.
Pregled primljenih donacija i kredita,
domaćih i stranih, kao i izvršenih otplata
kredita, usaglašenih sa informacijama
sadržanim u izveštajima o novčanim
tokovima
Donacija je definisana odredbama Zakona
o donacijama i humanitarnoj pomoći („Sl. list
SRJ”, br. 53/2001 … i 36/2002, i „Sl. glasnik RS”,
br. 101/2005 – dr. zakoni) kao namenski bespovra-
tan prihod, koji se ostvaruje na osnovu pisanog
ugovora između davaoca i primaoca donacije.
članom
5. stav 6. Zakona regulisano je da, u sluča-
ju ugovaranja donacije čiji iznosi nisu bili po-
znati u postupku donošenja budžeta, organ uprave
nadležan za finansije na osnovu ugovora otvara
aproprijacije za izvršavanje rashoda
i izdataka.
Izveštaj o primljenim donacijama treba da
sadrži osnovne elemente
koji detaljnije mogu
da obrazlože iznose iskazane u koloni 10 ob-
rasca 5 – Izveštaj o izvršenju budžeta za 2019.
godinu, a to su podaci o:
„davaocu donacije,
„iznosu primljene donacije,
„nameni za koju je donacija primljena,
„utrošenim sredstvima u toku 2019. godine,
„iznosu prenetih neutrošenih sredstava iz
2018. godine,
„iznosu sredstava neutrošenom do 31. 12. 2019.
godine, koji se prenosi u 2020. godinu,
„drugi podaci od značaja za objašnjenje primlje-
nih i utrošenih donacija.
U skladu sa odredbama Zakona o javnom dugu,
u budžetu Republike Srbije, odnosno
budžetu lo-
kalne vlasti obezbeđuju
se sredstva za finansi-
ranje privremene tekuće nelikvidnosti,
što je
namena za koju mogu da se koriste raspoloživa
slobodna
sredstva u okviru konsolidovanog ra-
čuna trezora Republike Srbije, odnosno
trezo-
ra lokalne vlasti, pod uslovima i na način koji
propisuje ministar, odnosno
lokalni organ
uprave nadležan za finansije.
Zaduživanje za finansiranje tekuće likvidnosti
može da iznosi do 5% od ukupno
ostvare-
nih prihoda u prethodnoj
budžetskoj godini, a u
celosti mora da se vrati do 31. decembra tekuće
godine, u skladu sa odredbama člana
6. Zakona o
javnom dugu.
Lokalne vlasti mogu da se zadužuju dugoročno
samo radi finansiranja ili refinansiranja
kapitalnih investicionih rashoda,
predviđe-
nih u budžetu lokalne vlasti, i to do 50% od ukupno
ostvarenih prihoda u prethodnoj
godini.
Izuzetak su dugoročna
zaduživanja, čiji je rok
otplate najmanje
pet godina, ne računajući peri-
od mirovanja.
Izveštaj o primljenim kreditima treba da
sadrži podatke
o:
„davaocu kredita,
„nameni za koju je kredit primljen,
„iznosu primljenog kredita,
„iznosu utrošenog dela kredita,
„iznosu vraćenog dela kredita i
„druge značajne podatke.
Usvajanje finansijskih
izveštaja
Odnosi
organa upravljanja,
rukovođenja i
izvršenja u procesu sastavljanja
i usvajanja go-
dišnjih finansijskih
izveštaja treba da budu
regulisani opštim
aktom budžetskog korisni-
ka. Navedenim aktom treba da budu definisani
način, forma i rokovi prezentacije,
odnosno
usvajanja, podnošenja
i objavljivanja
finansijskih
izveštaja. Bez obzira na to za koju se for-
mu izveštaja opredeli budžetski korisnik radi
prezentacije
organu upravljanja,
iskazani poda-
ci u potpunosti moraju da odgovaraju podacima
iskazanim u obrascima koji se predaju direkt-
nom korisniku, odnosno
Upravi za trezor.
Organ upravljanja
trebalo bi da usvoji finansijski
izveštaj pre predaje obrazaca iz ne-
koliko razloga. Prvo, neophodno
je da organ
upravljanja
bude upoznat sa svim potrebnim po-
dacima koji se tiču poslovanja u 2019. godini, i
to ne samo o izvršenim rashodima
i izdacima,
134 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
već i o stepenu ostvarenja u odnosu
na usvojeni
finansijski
plan, kao i o utrošenim akumuli-
ranim sredstvima iz ranijeg perioda u pokri-
ću rashoda
godine za koju se usvaja izveštaj.
Pored toga, na poziciju OP broj 2359 u Bilansu
prihoda i rashoda
unet je višak prihoda i pri-
manja – suficit za prenos u narednu
godinu i on
predstavlja
zbir pozicija OP broj 2360 – Deo viška
prihoda i primanja namenski opredeljen za
narednu
godinu i OP 2361 – Neraspoređeni deo viška
prihoda i primanja za prenos u narednu
godinu.
Ukoliko budžetski korisnik ostvari suficit,
organ upravljanja
treba da opredeli određena
sredstva kao namenska za ona koja su i ostvarena
na način koji unapred propisuje namenu – dona-
cije, školarine,
doznačena sredstva za investi-
cije i sl. Ukoliko za određena sredstva namena
ne može precizno unapred da se opredeli, ona
se prenose kao neraspoređena i namena im se
određuje u narednoj
godini, pre trošenja.
Na sličan način treba prezentirati
i utro-
šak sredstava koja su preneta iz 2018. godine za
pokriće rashoda
i izdataka u 2019. godini. Po-
sle otvaranja početnog stanja 1. 1. 2019. godine, na-
menski preneta sredstva sa konta
321121 – Višak
primanja – suficit raspoređuju se na neki od
subanalitičkih konta
sintetičkog
konta
311700 –
Preneta neutrošena sredstva iz ranijih godina.
Sredstva koja su preneta kao neraspoređena pri-
likom usvajanja finansijskog
izveštaja prenose
se na subanalitički konto
321311 – Neraspoređeni
višak prihoda i primanja iz ranijih godina.
Podnošenje
obrazaca finansijskih
izveštaja
Podnošenje
obrazaca finansijskih
izvešta-
ja korisnici vrše na osnovu odredbi člana
11.
Pravilnika o finansijskim
izveštajima. Prvim
stavom člana
11. ovog pravilnika propisano je da
se obrasci od 1 do 5, na kojima se dostavljaju
finansijski
izveštaji, mogu preuzeti i sa internet
stranice Uprave za trezor (na internet
adresi:
www.trezor.gov.rs).
Indirektni korisnici budžetskih
sredstava
obrasce dostavljaju
Upravi za trezor u pisanoj
formi, u tri primerka, kao i u elektronskoj
formi.
Po izvršenoj kontroli
finansijskih
izve-
štaja Uprava za trezor po jedan primerak:
„vraća podnosiocu,
„dostavlja
nadležnom
direktnom korisniku
budžetskih
sredstava – za indirektne korisnike
budžetskih
sredstava, odnosno
lokalnom organu
uprave nadležnom
za poslove finansija – za in-
direktne korisnike budžetskih
sredstava,
„zadržava radi obrade.
Korisnici sredstava Republičkog fonda za
zdravstveno osiguranje (dalje: RFZO) finansijske
izveštaje dostavljaju
u papirnoj i elektron-
skoj formi RFZO-u, koji po izvršenoj kontroli
po jedan primerak:
„vraća podnosiocu
i
„zadržava radi obrade.
Nakon obrade obrazaca u elektronskoj for-
mi, RFZO dostavlja
ih Upravi za trezor, i to
pojedinačno
za svakog korisnika i zbirno za sve
korisnike.
Direktni korisnici budžetskih
sredstava Re-
publike Srbije i organizacije za obavezno so-
cijalno osiguranje popunjene obrasce godišnjih
finansijskih
izveštaja dostavljaju
u pisanoj
formi Upravi za trezor – Sektoru za budžetsko
računovodstvo i izveštavanje.
Lokalni organ uprave nadležan za poslove
finansija dostavlja
Konsolidovani godišnji
finansijski
izveštaj Upravi za trezor u pisanoj
i elektronskoj formi.
Rokovi podnošenja
finansijskih
izveštaja
Rokovi podnošenja
godišnjih finansijskih
izveštaja propisani su odredbama člana
78. Za-
kona, kojima su za republički i lokalni nivo pre-
cizno utvrđeni postupak pripreme, sastavljanja
i podnošenja
završnih
računa budžeta Republike
Srbije, budžeta lokalne vlasti i organizacija za
obavezno socijalno osiguranje, kao i godišnjih
finansijskih
izveštaja korisnika budžetskih
sredstava i korisnika sredstava organizacija
za obavezno socijalno osiguranje.
S obzirom na to da je ovde reč o podnošenju
godišnjih finansijskih
izveštaja za 2019. godi-
nu, u nastavku je dat terminski plan podnošenja,
odnosno
krajnjeg roka njihove predaje.
Do 28. februara 2020:
XXindirektni korisnici sredstava budžeta
Republike Srbije pripremaju godišnji finansijski
izveštaj za prethodnu
budžetsku godinu i
podnose
ga nadležnim
direktnim korisnicima
sredstava budžeta Republike Srbije;
JANUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 135
BUDŽETSKI KORISNICI
XXindirektni korisnici sredstava budžeta lo-
kalne vlasti pripremaju godišnji finansijski
izveštaj za prethodnu
budžetsku godinu i podnose
ga nadležnim
direktnim korisnicima sredsta-
va budžeta lokalne vlasti;
XXpravosudni
organi, koji se u budžetu Republike
Srbije iskazuju zbirno, pripremaju godišnji finansijski
izveštaj za prethodnu
budžetsku godinu
i podnose
ga Visokom savetu sudstva, odnosno
Državnom veću tužilaca;
XXkorisnici sredstava RFZO-a pripremaju godi-
šnji finansijski
izveštaj za prethodnu
budžet-
sku godinu i podnose
ga Republičkom fondu za
zdravstveno osiguranje;
XXdrugi korisnici javnih sredstava koji su uklju-
čeni u sistem konsolidovanog računa trezora,
osnovani od strane Republike Srbije, pripre-
maju godišnji finansijski
izveštaj za prethodnu
budžetsku godinu i podnose
ga nadležnom
držav-
nom organu Republike Srbije;
XXdrugi korisnici javnih sredstava koji su uklju-
čeni u sistem konsolidovanog računa trezora,
osnovani od strane lokalne vlasti, pripremaju
godišnji finansijski
izveštaj za prethodnu
bu-
džetsku godinu i podnose
ga nadležnom
organu lo-
kalne vlasti.
Do 31. marta 2020:
XXdirektni korisnici sredstava budžeta Repu-
blike Srbije pripremaju godišnji izveštaj i
podnose
ga Upravi za trezor;
XXdirektni korisnici sredstava budžeta Repu-
blike Srbije koji u svojoj nadležnosti
imaju in-
direktne korisnike sredstava budžeta Republike
Srbije kontrolišu,
sravnjuju podatke
iz njihovih
godišnjih izveštaja o izvršenju budžeta i sastavljaju
konsolidovani godišnji izveštaj o izvr-
šenju budžeta koji podnose
Upravi za trezor;
XXVisoki savet sudstva, odnosno
Državno veće
tužilaca kontroliše,
sravnjuje podatke
iz godi-
šnjih izveštaja o izvršenju budžeta pravosudnih
organa, koji se iskazuju zbirno u okviru njihovih
razdela, i sastavljaju
konsolidovane godišnje
izveštaje o izvršenju budžeta, koje podnose
Upra-
vi za trezor;
XXdirektni korisnici sredstava budžeta lokal-
ne vlasti pripremaju godišnji izveštaj koji
sadrži godišnji izveštaj o učinku programa za
prethodnu
godinu i podnose
ga lokalnom organu
uprave nadležnom
za finansije;
XXdirektni korisnici sredstava budžeta lo-
kalne vlasti koji u svojoj nadležnosti
imaju
indirektne korisnike sredstava budžeta lokal-
ne vlasti kontrolišu,
sravnjuju podatke
iz nji-
hovih godišnjih izveštaja o izvršenju budžeta
i sastavljaju
konsolidovani godišnji izveštaj
o izvršenju budžeta koji sadrži godišnji izve-
štaj o učinku programa za prethodnu
godinu, koji
podnose
lokalnom organu uprave nadležnom
za
finansije.
Do 30. aprila 2020:
XXorganizacije za obavezno socijalno osigura-
nje donose odluke o završnim
računima organi-
zacija za obavezno socijalno osiguranje, usvajaju
izveštaje o izvršenju finansijskih
planova i
podnose
ih Upravi za trezor;
XXRFZO kontroliše,
sravnjuje podatke
iz godi-
šnjih izveštaja o izvršenju finansijskog
pla-
na korisnika sredstava koji se nalaze u njegovoj
nadležnosti,
konsoliduje podatke
i sastavlja
kon-
solidovani godišnji izveštaj o izvršenju finansijskog
plana, koji podnosi
Upravi za trezor.
Šema logičke kontrole
obrazaca
finansijskih
izveštaja
U cilju kontrole
ispravnosti popunjenih obra-
zaca godišnjih finansijskih
izveštaja korisni-
ka javnih sredstava za 2019. godinu u nastavku je
data šema logičke kontrole
za kolone „Prethodna
godina” u tabeli 1 i „Tekuća godina” u tabeli 2,
sa dodatkom
opisa, kao i ekonomske klasifikaci-
je na koju se odnosi
određena OP oznaka.
Tabela 1: Šema logičke kontrole
za kolonu „Prethodna
godina”
OP
oznaka
OP
oznaka
OP
oznaka Opis Ekonomska
klasifikacija
1072 1239 Ukupna
aktiva = Ukupna
pasiva (000000 + 100000) =
(200000 + 300000)
1073 1240 Vanbilansna aktiva = Vanbilansna pasiva 351000 = 352000
1229 2357 Višak prihoda i primanja – suficit 321121
1230 2358 Manjak prihoda i primanja – deficit 321122
2002 4002 Tekući prihodi 700000
2106 3002 4106 Primanja od prodaje nefinansijske
imovine 800000
136 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
BUDŽETSKI KORISNICI
OP
oznaka
OP
oznaka
OP
oznaka Opis Ekonomska
klasifikacija
3027 4131 Primanja od zaduživanja i prodaje finansijske
imovine 900000
2132 4172 Tekući rashodi
400000
2300 3068 4340 Izdaci za nefinansijsku
imovinu 500000
3114 4386 Izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske
imovine 600000
Tabela 2: Šema logičke kontrole
za kolonu „Tekuća godina”
OP
oznaka
OP
oznaka
OP
oznaka
OP
oznaka Opis Ekonomska
klasifikacija
1072 1239 Ukupna
aktiva = Ukupna
pasiva (000000 + 100000) =
(200000 + 300000)
1073 1240 Vanbilansna aktiva = Vanbilansna pasiva 351000 = 352000
1229 2357 Višak prihoda i primanja – suficit 321121
1230 2358 Manjak prihoda i primanja – deficit 321122
2346 5438 Višak prihoda i primanja – budžetski suficit (700000 + 800000)
-(400000 + 500000) > 0
2347 5439 Manjak prihoda i primanja – budžetski deficit (400000 + 500000) –
(700000 + 800000) > 0
2002 4002 5002 Tekući prihodi 700000
2106 3002 4106 5106 Primanja od prodaje nefinansijske
imovine 800000
3027 4131 5131 5440 Primanja od zaduživanja i prodaje finansijske
imovine
900000
2132 4172 5173 Tekući rashodi
400000
2300 3068 4340 5341 Izdaci za nefinansijsku
imovinu 500000
3114 4386 5387 5441 Izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske
imovine
600000
2001 5001 5436 Tekući rashodi
i primanja od prodaje nefinansijske
imovine
700000 + 800000
2131 5172 5437 Tekući rashodi
i izdaci za nefinansijsku
imovinu 400000 + 500000
4001 5171 Novčani prilivi 700000 + 800000 +
900000
4171 5435 Novčani odlivi 400000 + 500000 +
600000
4434 5444 Višak novčanih priliva (700000 + 800000 +
900000) – (400000 +
500000 + 600000) > 0
4435 5445 Manjak novčanih priliva (400000 + 500000 +
600000) – (700000 +
800000 + 900000) > 0
Zaključak
Na osnovu sastavljenih
finansijskih
izve-
štaja korisnika javnih sredstava koji primenjuju
Kontni
plan za budžetski sistem može da se kon-
statuje sledeće:
1) Prilikom sastavljanja
finansijskih
izve-
štaja, odnosno
unosa podataka u obrasce od 1 do
5 iz člana
3. Pravilnika o finansijskim
izve-
štajima, osnovna podloga (iako to nije propisa-
no) trebao bi da bude Zaključni
list. Smatramo
da nikako ne bi smelo da se dogodi da u pojedine
obrasce od 1 do 5 budu uneti neki podaci, a da
nisu sadržani u Zaključnom
listu, koji je sastavljen
na osnovu podataka iz Glavne knjige, i identični
podacima u njemu.
2) Obrasci od 1 do 4 sadrže komparativne
podatke
za proteklu i tekuću godinu. To su Bi-
lans stanja, Bilans prihoda i rashoda,
Izveštaj
o kapitalnim izdacima i primanjima i Izveštaj
o novčanim tokovima. Na osnovu tih podataka
mogu da se dobiju razni pokazatelji uspešnosti
poslovanja, finansijskog
poslovanja i sl. Me-
đutim, kada se pogleda sadržina obrasca 5
– Izveštaj o izvršenju budžeta, on takođe ima
komparativne podatke,
ali ne u odnosu
na prethodnu
godinu, već u odnosu
na finansijski
plan
godine za koju se izveštaj sastavlja.
3) Kada se posmatra podatak o utvrđenom
rezultatu poslovanja, može da se kaže da su
pribavljeni
korespondentni,
odnosno
identični
podaci koji se iskazuju u obrascu 2 na OP broj
JANUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 137
BUDŽETSKI KORISNICI
2346, kao i u obrascu 5 na OP broj 5438 (Višak
prihoda i primanja – budžetski suficit). Isto se
odnosi
na poređenje podataka na OP broj 2347 i
podataka na OP broj 5439 (Manjak prihoda i pri-
manja – budžetski deficit).
4) Međutim, kada postoji želja da se uporede
podaci iz obrasca 2 na OP broj 2357 (Višak pri-
hoda i primanja – suficit), takav korespondentan
podatak ne postoji u obrascu 5, već samo u
obrascu 1 – Bilans stanja, na OP broj 1229 (Višak
prihoda i primanja – suficit). Isto se odnosi
na poređenje podataka na OP broj 2358 i OP broj
1230 (Manjak prihoda i primanja – deficit).
5) U obrascu 5 ne postoji podatak o višku
prihoda i primanja – suficitu, odnosno
manjku
prihoda i primanja – deficitu, zato što je to
konačno
utvrđeni rezultat poslovanja, koji se
utvrdi tako da se budžetski suficit iskazan na
OP broj 2357, odnosno
budžetski deficit kori-
guje (na više) iznosima koji su prikazani u po-
četnom stanju tekuće, tj. 2019. godine, na kontima
(321311, 311519, 311411 i 311700), odnosno
koriguje
(na niže) kada je potrebno izvršiti pokriće
izvršenih izdataka iz tekućih prihoda i pri-
manja. Tek nakon jedne
i druge korekcije utvrđuje
se višak prihoda i primanja – suficit i iskazuje
se na kontu
321121, odnosno
manjak prihoda i pri-
manja – deficit i iskazuje se na kontu
321122. To
znači da postoji razlika između viška
prihoda
i primanja – budžetskog suficita (PO broj 2346)
i viška
prihoda i primanja – suficita (OP broj
2357), kao i, na drugoj strani, razlika između
manjka prihoda i primanja – budžetskog deficita
(OP broj 2347) i manjka prihoda i primanja – de-
ficita (OP broj 2358).
6) Važno
je napomenuti da postoje korespondentni
podaci u vezi sa novčanim prilivi-
ma u Izveštaju o novčanim tokovima, iskazani na
OP broj 4001 (klase 700000, 800000 i 90000), koji
su identični
podacima u Izveštaju o izvršenju
budžeta, iskazanim na OP broj 5171. Osim toga, po-
stoje korespondentni
podaci u vezi sa novčanim
odlivima u Izveštaju o novčanim tokovima, is-
kazani na OP broj 4171 (klase 400000, 500000 i
600000), koji su identični
podacima u Izveštaju
o izvršenju budžeta, iskazanim na OP broj 5435.
7) Višak novčanih priliva iskazan na OP
broj 4434 u Izveštaju o novčanim tokovima identičan
je podacima koji su iskazani u Izveštaju o
izvršenju budžeta na OP broj 5444 (klasa 700000
+ 800000 + 900000) – (klasa 400000 + 500000 +
600000) > 0.
8) Manjak novčanih priliva iskazan na OP
broj 4435 u Izveštaju o novčanim tokovima identičan
je podacima koji su iskazani u Izveštaju o
izvršenju budžeta na OP broj 5445 (klase 400000
+ 500000 + 600000) – (klase 700000 + 800000 +
900000) > 0. PS