U članku su opisane transakcije sa povezanim licima iz ugla Zakona o porezu na dobit pravnih lica, u cilju korigovanja prihoda odnosno rashoda nastalih iz transakcija sa tim licima u poreskom bilansu.
Skip to PDF contentFEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 69
POREZ NA DOBIT
Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
Transakcije sa povezanim licima u
poreskom bilansu
U članku su opisane transakcije sa povezanim licima iz ugla Zakona o porezu na dobit prav-
nih lica, u cilju korigovanja prihoda odnosno rashoda nastalih iz transakcija sa tim licima
u poreskom bilansu.
1. Uvod
U skladu sa članom 59. Zakona o porezu na do-
bit pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 25/2001…
86/2019 – dalje: ZPDPL), transfernom cenom sma-
tra se cena nastala u vezi sa transakcijama sred-
stvima ili stvaranjem obaveza među povezanim
licima. Istim članom date su i smernice pri
određivanju statusa povezanog lica.
Članom 60. ZPDPL-a propisano je da je obve-
znik dužan da transakcije iz člana 59. stav 1. ovog
zakona posebno prikaže u svom poreskom bilan-
su. U pomenutom bilansu obveznik je, u smislu sta-
va 1. ovog člana, dužan da posebno prikaže kamatu
po osnovu depozita, kao i kamatu po osnovu zajma
odnosno kredita, do nivoa propisanog odredbama
člana 62. ovog zakona.
Obveznik je dužan da uz poreski bilans pri-
loži dokumentaciju, zajedno sa transakcijama iz
člana 59. stav 1. ovog zakona i st. 1. i 2. ovog člana,
u okviru koje i na način koji propiše ministar
finansija posebno prikazuje vrednost istih
transakcija po cenama koje bi se ostvarile na
tržištu takvih ili sličnih transakcija da se
nije radilo o povezanim licima (princip „van
dohvata ruke”).
Pravilnikom o transfernim cenama i metodama
koje se po principu „van dohvata ruke” primenjuju
kod utvrđivanja cene transakcija među povezanim
licima („Sl. glasnik RS”, br. 61/2013, 8/2014 i
94/2019 – dalje: Pravilnik) bliže se uređuju forma
i sadržina dokumentacije o transfernim cenama,
zatim izbor i način primene metode po principu
„van dohvata ruke” pri utvrđivanju cene transakci-
ja među povezanim licima, kao i način utvrđivanja
osnovice za obračun amortizacije stalnog sredstva
nabavljenog iz transakcije sa povezanim licem, u
skladu sa članom 10a i čl. 59–61. ZPDPL-a.
O metodama za utvrđivanje cene transakcije
po principu „van dohvata ruke” detaljno smo pi-
sali u brojevima 12/2017, 1/2018, 2/2018, 3/2018
i 4/2018.
Transakcije sa povezanim licima preslikavaju
se u poreski bilans PB 1 na različite pozicije, u
zavisnosti od vrste transakcije:
ffred. br. 57 PB 1 – prihodi i rashodi po osno-
vu komercijalnih transakcija između povezanih
lica, kao što su prodaja odnosno nabavka dobara
i usluga;
ffred. br. 57 i 58 PB 1 – prihodi i rashodi po
osnovu zajmova plasiranih između povezanih lica;
ffred. br. 63–68 PB 1 – kapitalni dobici i gubici
od prodaje kapitalne imovine povezanim licima;
ffred. br. 21 PB 1 – poreska amortizacija za sred-
stva koja se amortizuju, a pribavljena su od pove-
zanih lica;
ffred. br. 9 PB 1 – pokloni čiji je primalac po-
vezano lice;
ČLANAK POČINJE NIŽE NA STRANI
70 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
ffred. br. 13 PB 1 – zatezne kamate obračunate u
transakcijama između povezanih lica.
Transakcije sa povezanim licima preslikavaju
se u poreski bilans PB 2 na različite pozicije, u
zavisnosti od vrste transakcije:
ffred. br. 50 PB 2 – prihodi i rashodi po osno-
vu komercijalnih transakcija između povezanih
lica, kao što su prodaja odnosno nabavka dobara i
usluga, prihodi i rashodi po osnovu zajmova pla-
siranih između povezanih lica;
ffred. br. 55–60 PB 2 – kapitalni dobici i gubici
od prodaje kapitalne imovine povezanim licima;
ffred. br. 22 PB 2 – poreska amortizacija za sred-
stva koja se amortizuju, a pribavljena su od pove-
zanih lica;
ffred. br. 10 PB 2 – pokloni čiji je primalac po-
vezano lice;
ffred. br. 14 PB 2 – zatezne kamate obračunate u
transakcijama između povezanih lica.
2. Korekcije po osnovu komercijalnih
transakcija
Nakon sastavljanja izveštaja o transfer-
nim cenama (u punom ili skraćenom obliku)
obveznik treba da iskaže podatke o transfer-
nim cenama u poreskom bilansu. Pri tome se
rashodi i prihodi po osnovu kamata na zaj-
move odnosno kredite između povezanih lica
posebno prikazuju. Važno je napomenuti da se
ovi podaci unose na pozicije 51–56 poreskog
bilansa PB 1 (odnosno na pozicije 44–49 po-
reskog bilansa PB 2) i izveštajnog su karakte-
ra, što znači da ne utiču na poresku osnovicu.
Međutim, zbir konačnih eventualnih korek-
cija po osnovu transakcija sa svim pojedinač-
nim povezanim licima, utvrđen u zaključku
dokumentacije o transfernim cenama, kao i
kamata i pripadajući troškovi na zajam iznad
nivoa četvorostruke vrednosti obveznikovog
sopstvenog kapitala, unose se na pozicije 57
odnosno 58 poreskog bilansa PB 1 (odnosno po-
ziciju 50 poreskog bilansa PB 2) i povećavaju
oporezivu dobit.
U slučaju da se obveznikova transferna cena po
osnovu transakcije sa pojedinačnim povezanim
licem razlikuje od cene te transakcije utvrđene
primenom principa „van dohvata ruke”, on je du-
žan da u poresku osnovicu uključi:
1) iznos pozitivne razlike između prihoda po
osnovu transakcije po ceni utvrđenoj prime-
nom principa „van dohvata ruke” i prihoda po
osnovu te transakcije po transfernoj ceni, ili
2) iznos pozitivne razlike između rashoda po
osnovu te transakcije po transfernoj ceni i
rashoda po osnovu te transakcije po ceni utvr-
đenoj primenom principa „van dohvata ruke”.
Znači, korekcija poreske osnovice vrši se
ako je:
● prihod koji je ostvaren po transfernoj ceni
niži od prihoda koji bi bio ostvaren po ceni
koja je u skladu sa principom „van dohvata ruke”;
● rashod koji je ostvaren po transfernoj ceni
viši od rashoda koji bi bio ostvaren po ceni
koja je u skladu sa principom „van dohvata ruke”.
Pored korekcije poreske osnovice u skladu sa
navedenim opštim pravilima, obveznik ima pra-
vo na to da ukupan iznos korekcije transfernih
cena po osnovu transakcija sa pojedinačnim pove-
zanim licem umanji za:
ffiznos negativne razlike između prihoda po
osnovu transakcije sa tim pojedinačnim poveza-
nim licem po ceni utvrđenoj primenom principa
„van dohvata ruke” i prihoda po osnovu te transak-
cije po transfernoj ceni, ili
ffiznos negativne razlike između rashoda po
osnovu transakcije sa tim pojedinačnim pove-
zanim licem po transfernoj ceni i rashoda po
osnovu te transakcije po ceni utvrđenoj primenom
principa „van dohvata ruke”.
Na primer, ukoliko je obveznik sa istim po-
vezanim licem jednu prodajnu transakciju reali-
zovao po ceni koja je niža od tržišne i po tom
osnovu ima korekciju poreskih prihoda, a sa is-
tim povezanim licem ostvario je drugu prodajnu
transakciju po ceni koja je viša od tržišne, za
iznos ove razlike iz druge transakcije može da se
smanji korekcija prihoda po osnovu prve transak-
cije. Navedene korekcije mogu da se vrše samo po
osnovu transakcija sa istim povezanim licem, s
tim da mogu da se kombinuju različite vrste tran-
sakcija sa istim licem.
Primer: Transakcija sa povezanim licem
Društvo Gazda d. o. o. prodalo je u 2019. godini
robu svom povezanom licu Brko d. o. o. u vrednosti
od 12.000.000 dinara. Vrednost koju bi ostvario
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 71
POREZ NA DOBIT
na tržištu (po ceni „van dohvata ruke”) iznosi
15.000.000 dinara.
Gazda je po osnovu zakupa poslovnih prostora
od Brke u 2019. godini imao troškove zakupnina u
iznosu od 3.000.000 dinara. Zakupnina koju bi Gazda
platio na tržištu iznosi 4.000.000 dinara.
Iz zaključka izveštaja o transfernim cenama
Gazde:
Opis Transferna cena Tržišna cena Razlika
Prihod od
prodaje robe 12.000.000 15.000.000 3.000.000
Rashod po
osnovu zakupa 3.000.000 4.000.000 -1.000.000
Korekcija oporezive dobiti 2.000.000
U slučaju da se u primeru radilo o preduzetni-
ku, unos korekcije iskazuje se na poziciji 50 PB 2.
Za svako pojedinačno povezano lice (u zaključ-
ku dokumentacije o transfernim cenama) obve-
znik:
ffutvrđuje iznos korekcije transfernih cena za
svaku pojedinačnu transakciju,
ffutvrđuje ukupan iznos korekcije transfernih
cena po osnovu svih transakcija sa tim povezanim
licem,
ffumanjuje ukupan iznos korekcije transfernih
cena za iznos negativnih razlika nastalih u tran-
sakcijama sa tim povezanim licem,
ffdobija konačan iznos korekcije transfernih
cena.
Pritom, umanjenje ukupnog iznosa korekcije
transfernih cena sa pojedinačnim povezanim li-
cem ne može da bude veće od iznosa korekcije sa
tim povezanim licem.
Na kraju, obveznik sabira iznose svih konač-
nih korekcija transfernih cena koje je utvrdio sa
svakim pojedinačnim povezanim licem, a zatim taj
zbir iskazuje u poreskom bilansu PB 1 na poziciji
pod rednim brojem 57 (50 u PB 2), pa za taj iznos
uvećava poresku osnovicu poreza na dobit.
Napominjemo da obveznik koji sastavlja izve-
štaj o transfernim cenama u skraćenom obliku
nije dužan da posebno prikazuje vrednost tran-
sakcija po cenama utvrđenim po principu „van
dohvata ruke”. Pravila o izveštaju o transfer-
nim cenama u skraćenom obliku ne odnose se na
kredite i zajmove, što znači da po osnovu takvih
transakcija postoji obaveza korekcije prihoda
i rashoda od kamate i kada je vrednost kredita
ili zajma manja od 8.000.000 dinara.
Pored toga, važno je podsetiti i na to da se po-
daci o kapitalnim dobicima i gubicima po osno-
vu transakcija sa povezanim licima ne iskazuju u
delu poreskog bilansa u kojem se iskazuju prihodi
i rashodi po osnovu transfernih cena, već se u po-
sebnom delu poreskog bilansa (deo B. Kapitalni
dobici i gubici).
Primer: Transakcije sa povezanim licem
Gazda je povezanom licu Muki d. o. o. u 2019. go-
dini prodao opremu po ceni od 9,5 miliona dina-
ra. Tržišna vrednost opreme je 7 miliona dinara.
Takođe, u 2019. godini Gazda je od Mukija nabavio
materijal u vrednosti od 5 miliona dinara. Trži-
šna cena nabavljenog materijala iznosi 3 milio-
na dinara, a sav nabavljeni materijal utrošen je
u 2019.
Opis Transferna cena Tržišna cena Razlika
Prihod od
prodaje opreme 9.500.000 7.000.000 -2.500.000
Troškovi
materijala 5.000.000 3.000.000 2.000.000
Korekcija oporezive dobiti 0
Gazda je i od povezanog lica Mali d. o. o. u toku
2019. godine nabavio materijal u vrednosti od
4,5 miliona dinara. Sav nabavljeni materijal je u
2019. godini i utrošio (i po tom osnovu eviden-
tirao trošak materijala). S obzirom na ukupnu
vrednost transakcija sa povezanim licem, Gazda
sačinjava izveštaj o transfernim cenama u skra-
ćenom obliku, a vrednost transakcija ne testira
po principu „van dohvata ruke”. Ukupnu vrednost
posla sa Malim prikazaće informativno na red-
nom broju 52 PB 1. U slučaju preduzetnika iznos se
prikazuje na broju 45 PB 2).
Kada je u pitanju nabavka materijala i robe, pri-
likom korekcija treba se voditi logikom uticaja
na poreski bilans. Znači, ne utiče svaka nabavka
od povezanog lica u jednoj godini po transfernoj
ceni (koja se razlikuje od cene po principu „van
dohvata ruke”) na iznos korekcije u toj poslovnoj
godini.
Razlika je negativna jer je rashod po Pozicija 57 PB 1
transfernim cenama niži nego što
bi bio po tržišnim cenama
Umanjenje utvrđene korekcije od 2 miliona dinara
ne može da se izvrši preko tog iznosa, bez obzira
na to što su negativne razlike, nastale u drugoj
transakciji sa povezanim licem, više
72 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
Ako je roba nabavljena u 2019. godini od pove-
zanog lica i na 31. 12. 2019. godine obveznik na
zalihama ima tu robu (ili deo), znači da je kao
rashod perioda (nabavna vrednost prodate robe
– na računu 501) evidentiran samo deo prodate
robe ili čak nije ni bilo prodaje (pa ni rashoda
prodate robe). U tom slučaju obveznik će u 2019.
godini korigovati samo deo nastalih rashoda (na-
bavne vrednosti prodate robe) koji su evidenti-
rani po transfernim cenama, koje se razlikuju
od cena po principu „van dohvata ruke”. Ako nije
bilo prodaje robe nabavljene od povezanog lica,
onda nema ni korekcija u 2019. godini, nego će se
iste izvršiti u 2020. godini, kada roba bude pro-
data. Pritom napominjemo da i u ovim slučajevima
u 2019. godini treba izvršiti analizu cena „van
dohvata ruke”, pri čemu će se iskazivanje rashoda
po osnovu transfernih cena u poreskom bilansu i
eventualne korekcije poreske osnovice (u zaključ-
ku dokumentacije o transfernim cenama) vršiti
u narednoj godini.
To znači da u toku 2019. godine može doći do
korekcija rashoda koji su rezultat transakcija
sa povezanim licima koje su izvršene u 2018.
godini (ili ranijim godinama). Na primer, po
osnovu nabavke robe od povezanog lica koja je
izvršena u 2018. godini po cenama višim od
tržišnih, pri čemu je u celini prodata u 2019.
godini, korekcija transfernih cena vrši se u
poreskom bilansu za 2019. godinu.
Primer: Korekcija po osnovu nabavke robe
Obveznik je od povezanog lica u toku 2019. go-
dine nabavio robu ukupne vrednosti 20 miliona
dinara. Na 31. 12. 2019. godine na zalihama je bilo
još 15 miliona tih zaliha, što znači da je u toku
2019. godine prodao robu po osnovu koje je iskazao
nabavnu vrednost prodate robe u visini od 5 mi-
liona dinara (odnosno 25% od ukupno nabavljene
robe). Analizom cena „van dohvata ruke” utvrđeno
je da je tržišna vrednost nabavljene robe 24 mili-
ona dinara (znači da je tržišna vrednost nabavne
vrednosti prodatog dela te robe 6 miliona dinara,
a izračunata je kao 25% od 24 miliona dinara). Na
osnovu toga obveznik u zaključku Izveštaja o tran-
sfernim cenama navodi da je korekcija transfer-
nih cena po osnovu transakcija sa tim povezanim
licem milion dinara: tržišna vrednost nabavne
vrednosti prodate robe – 6 miliona dinara minus
transferna nabavna vrednost prodate robe – 5 mi-
liona dinara.
3. Korekcije po osnovu zajmova
plasiranih između povezanih lica
Prilikom analize transakcija po osnovu po-
zajmljivanja novca među povezanim licima akcenat
je stavljen na transakcije između povezanih lica
koja nisu banke, pa se govori o zajmovima, a ne o
kreditima. I u slučaju kada je kreditodavac svom
povezanom licu banka, shodno se primenjuju pravi-
la koja su opisana u nastavku.
3.1 Primljeni zajmovi
Kada se radi o primljenim zajmovima od poveza-
nog lica, korekcije u poreskom bilansu PB 1 rade
se po osnovu:
ffutanjene kapitalizacije – na red. br. 58 novog
obrasca PB 1 i
ffobračunatih rashoda po osnovu kamata „van do-
hvata ruke” na primljene zajmove (u slučaju predu-
zetnika radi se o rednom broju 50 PB 2) – na red.
br. 57 novog obrasca PB 1.
Po osnovu primljene beskamatne pozajmice
od povezanog lica obveznik ne iskazuje nikakve
troškove u bilansu uspeha, pa ne postoji ni ko-
rekcija, s obzirom na to da ne postoji osnovica
koja je umanjila oporezivu dobit koja bi mogla
da se koriguje.
Najčešće su to slučajevi kada osnivač (ili
drugo povezano lice) daje pozajmice za likvidnost
ili u druge svrhe. Ovako primljene pozajmice ka-
snije se ili vraćaju ili se vrši njihova konverzi-
ja u kapital, ili se zajmodavac odriče pozajmice,
što zajmoprimac evidentira kao ukidanje obaveze
u korist prihoda.
Osim toga, obveznik koji je od povezanog lica
dobio beskamatnu pozajmicu, a sa istim povezanim
licem ima i druge komercijalne transakcije po
osnovu kojih je utvrdio pozitivnu razliku između
transfernih cena i tržišnih cena, iznos nega-
tivne razlike po osnovu dobijenog beskamatnog
zajma može da prebije sa utvrđenom pozitivnom
razlikom iz komercijalnih transakcija. Narav-
no, u tom slučaju neophodno je da izračuna iznose
rashoda kamata po primljenom zajmu „van dohvata
ruke”.
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 73
POREZ NA DOBIT
Primer: Prebijanje pozitivne korekcije
po osnovu komercijalne transakcije sa
negativnom razlikom po osnovu primljenog
beskamatnog zajma
Obveznik Dragi d. o. o. od svog povezanog lica
Mili d. o. o. primio je beskamatnu pozajmicu. Po
osnovu te pozajmice ne iskazuje rashode kamata u
bilansu uspeha. Da je Dragi uzeo pozajmicu od Mi-
log po kamatnoj stopi ministra finansija, rashod
kamata u 2019. godini iznosio bi 2 miliona dinara.
U 2019. godini Dragi je prodao Milom robu u
vrednosti od 15.000.000 dinara. Tržišna vred-
nost robe utvrđena po principu „van dohvata
ruke” iznosi 20.000.000 dinara. Znači, pozitivna
razlika po osnovu ove transakcije iznosi 5 mili-
ona dinara.
Ukoliko želi, negativnu razliku od 2 milio-
na dinara po osnovu primljenog beskamatnog zajma
Dragi može da prebije sa korekcijom od 5 milio-
na dinara po osnovu prodaje robe i da u poreskom
bilansu na rednom broju 57 PB 1 uveća poresku
osnovicu za 3 miliona dinara. U tom slučaju i fi-
nansijsku transakciju (primljeni zajam) treba da
iskaže u izveštaju o transfernim cenama u punom
obliku.
U slučaju da se u primeru radi o preduzetniku,
korekciju bi uneo na redni broj 50 PB 2.
3.1.1 Utanjena kapitalizacija
Utanjena kapitalizacija postoji kada je sop-
stveni kapital privrednog društva manji u po-
ređenju sa pozajmljenim kapitalom.
Različit poreski tretman prihoda od sopstve-
nog kapitala (dividende) i prihoda od pozajmlje-
nog kapitala (kamata) predstavlja najčešći razlog
pojave utanjene kapitalizacije. Pošto kamata
predstavlja trošak koji utiče na poresku osnovi-
cu, poreski obveznik koji u strukturi svog kapi-
tala ima visoko učešće pozajmljenog kapitala ima
manji poreski teret (tzv. poreski štit).
Sprečavanje utanjene kapitalizacije uređeno
je članom 62. ZPDPL-a. Suština sprečavanja uta-
njene kapitalizacije je da se troškovi kamate i
drugi troškovi povezani sa zajmom priznaju
povezanom licu u punom iznosu, pod uslovom da
visina zajma među povezanim licima ne prelazi
četvorostruki iznos obveznikovog sopstvenog
kapitala (desetostruki iznos sopstvenog ka-
pitala – za banke). Ako visina tog zajma prelazi
četvorostruki iznos zajmoprimčevog sopstvenog
kapitala, postojaće iznos kamata koje se ne pri-
znaju u poreskom bilansu i kao korektivna stavka
unose na broj 58 PB 1.
Iz opredeljenja suštine utanjene kapitaliza-
cije proizlazi da je neophodno da se izračunaju
sledeće vrednosti kako bi se utvrdilo (ne)posto-
janje iste:
▶▶visina sopstvenog kapitala,
▶▶iznos zajma,
▶▶iznos kamate i pripadajućih troškova na zaj-
move.
Visina sopstvenog kapitala izračunava se kao
prosečna razlika ukupne aktive i ukupnih obaveza
poreskog obveznika na početku i na kraju poslovne
godine (poreskog perioda):
Visina sopstvenog kapitala =
aktiva 1. 1 + aktiva 31. 12.
2
−
obaveze 1. 1 + obeveze 31. 12.
2
Iznos zajma predstavlja prosečno stanje zajma
koje je obveznik dobio od svog povezanog lica, pri
čemu se uprosečavanje vrši na dnevnom nivou,
tako da se:
ffsabira dnevno stanje duga po osnovu svih vrsta
zajmova od povezanog lica (prema podacima iz po-
slovnih knjiga obveznika),
ffpa se dobijeni zbir deli sa brojem dana poreskog
perioda za koji se podnosi poreski bilans.
Iznos obračunatih kamata koji poreski može
da bude priznat jeste samo srazmerni deo ukup-
no obračunatih kamata i to onaj koji iznosi do
četvorostrukog iznosa sopstvenog kapitala. U
tu svrhu računa se koeficijent odnosa četvoro-
strukog iznosa sopstvenog kapitala (prosečnog
u godini) i prosečnog iznosa zajmova od pove-
zanih lica. Ako je tako dobijeni koeficijent
MANJI od 1 – postoji utanjena kapitalizacija
i vrši se korekcija na rednom broju 58 obra-
sca PB 1. Međutim, ukoliko je taj koeficijent
VEĆI od 1, utanjene kapitalizacije nema. Pri
tome dalje treba proveriti i postoji li razlika
između ugovorene i tržišne kamatne stope, pa
izvršiti korekciju na rednom broju 57 obrasca
PB 1 ukoliko je ugovorena kamatna stopa viša od
tržišne kamatne stope.
74 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
Kada je u pitanju dug prema poveriocu sa sta-
tusom povezanog lica, rashodi kamata i pripada-
jućih troškova (naknade i provizije koje klijent
plaća za odobravanje kredita, kao npr. troškovi
obrade kredita, osiguranja kredita i sl.) koji se ne
priznaju u poreskom bilansu obveznika, u skladu
sa članom 62. Zakona, obračunavaju se na obrascu
OK. Podaci iz obrasca OK koriste se za korekciju
rashoda u poreskom bilansu po osnovu sprečavanja
utanjene kapitalizacije, kao i rashoda po osnovu
kamata na zajmove odnosno kredite dobijene od po-
vezanog lica.
FKod preduzetnika ne postoji OK obra-
zac, odnosno preduzetnici ne vrše ko-
rekcije oporezive dobiti po osnovu utanjene
kapitalizacije!
Kada se kamata kapitalizuje, odnosno uključuje
u vrednost osnovnog sredstva, na nju se ne primenju-
je obračun utanjene kapitalizacije. Napominjemo
da kapitalizaciju troškova kamata i drugih tro-
škova pozajmljivanja mogu da vrše samo obveznici
koji primenjuju pune standarde (MSFI), a obve-
znicima koji primenjuju MSFI za MSP, odnosno
Pravilnik za mikro i druga pravna lica to nije
omogućeno. Znači, kada obveznik koji primenjuje
pune standarde prilikom izgradnje objekta kori-
sti sredstva dobijena na zajam od povezanog lica,
kamatu koju obračunava i plaća po osnovu tog zajma
uključuje u nabavnu vrednost objekta.
3.1.2 Rashodi po osnovu kamata „van dohvata
ruke” na primljene zajmove
U skladu sa članom 61. stavovi 3–6. ZPDPL-a:
„Za potrebe utvrđivanja iznosa kamate koja bi
se po principu „van dohvata ruke” obračunavala na
zajmove, odnosno kredite između povezanih lica,
ministar finansija može propisati iznose ka-
matnih stopa za koje će se smatrati da su u skladu
sa principom „van dohvata ruke”.
Poreski obveznik ima pravo da umesto izno-
sa kamatne stope iz stava 3. ovog člana za potre-
be utvrđivanja iznosa kamatne stope koja bi se po
principu „van dohvata ruke” obračunavala na za-
jam odnosno kredit sa povezanim licima, primeni
opšta pravila o utvrđivanju cene transakcije
po principu „van dohvata ruke” iz čl. 60. i 61. st.
1. i 2. ovog zakona.
Poreski obveznik koji se odluči da iskoristi
pravo predviđeno u stavu 4. ovog člana, dužan je da
opšta pravila o utvrđivanju cene transakcije po
principu „van dohvata ruke” iz čl. 60. i 61. st. 1.
i 2. ovog zakona primeni na sve zajmove, odnosno
kredite sa povezanim licima.
Ukoliko poreski obveznik odluči da iskoristi
pravo predviđeno u stavu 4. ovog člana, poreska
uprava, za potrebe utvrđivanja iznosa kamate koja
bi se po principu „van dohvata ruke” obračunavala
na zajmove, odnosno kredite između tog obveznika
i sa njima povezanih lica, nije vezana iznosima
kamatnih stopa iz stava 3. ovog člana.”
Ministar finansija je kamatne stope iz čla-
na 61. stav 3. ZPDPL-a za 2019. godinu propisao u
sledećoj visini (Pravilnik o kamatnim stopama
za koje se smatra da su u skladu sa principom „van
dohvata ruke” za 2019. godinu – „Sl. glasnik RS”,
br. 13/2019):
2019. god. 2018. god.
Za poreske obveznike (osim za banke i davaoce finansijskog lizinga)
Kratkoročni krediti u RSD 4,98% 5,84%
Dugoročni krediti u RSD 5,69% 5,58%
Kratkoročni krediti u EUR i dinarski
krediti indeksirani u EUR 2,71% 3,10%
Dugoročni krediti u EUR i dinarski
krediti indeksirani u EUR 2,90% 3,42%
Kratkoročni krediti u CHF i dinarski
krediti indeksirani u CHF
Nije
objavljena 12,97%
Dugoročni krediti u CHF i dinarski
krediti indeksirani u CHF 7,61% 8,21%
Kratkoročni krediti u USD i dinarski
krediti indeksirani u USD 3,08% 4,41%
Dugoročni krediti u USD i dinarski
krediti indeksirani u USD 4,12% 4,16%
Za banke i davaoce finansijskog lizinga
Kratkoročni krediti u RSD 2,72% 3,10
Dugoročni krediti u RSD
Nije
objavljena
4,10
Krediti u EUR i dinarski krediti
indeksirani u EUR 3,64% 3,19
Krediti u USD i dinarski krediti
indeksirani u USD 5,05% 2,45
Krediti u CHF i dinarski krediti
indeksirani u CHF 2,98% 3,12
Krediti u SEK i dinarski krediti
indeksirani u SEK 3,91% 3,70
Krediti u NOK i dinarski krediti
indeksirani u NOK 4,25%
Nije
objavljena
Krediti u GBP i dinarski krediti
indeksirani u GBP 1,92% 1,15
Krediti u RUB i dinarski krediti
indeksirani u RUB 1,41% 3,33
Dakle, obveznici nisu dužni da primenjuju
objavljene kamatne stope prilikom usklađivanja
transfernih kamatnih stopa sa tržišnim. Ume-
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 75
POREZ NA DOBIT
sto njih, obveznik tržišnu kamatnu stopu može da
utvrdi primenjujući opšta pravila o utvrđivanju
cene transakcije po principu „van dohvata ruke”
(primenom jedne od propisanih metoda za utvrđi-
vanje cene „van dohvata ruke”: metoda uporedive
cene na tržištu, metoda cene koštanja uvećane za
uobičajenu zaradu, metoda preprodajne cene, meto-
da transakcione neto marže, metoda podele dobi-
ti, bilo koja druga metoda kojom je moguće utvrditi
cenu transakcije po principu „van dohvata ruke”,
pod uslovom da primena metoda prethodno navede-
nih u ovom stavu nije moguća ili da je ta druga me-
toda primerenija okolnostima slučaja od metoda
prethodno navedenih u ovom stavu).
U svakom slučaju, ako se odluči da primenjuje
neku od opštih metoda, obveznik je u obavezi da
ih primenjuje na sve zajmove sa povezanim licima.
Primer: Primljen zajam od povezanog lica –
postoji utanjena kapitalizacija
Gazda je 1. 4. 2019. godine primio dugoročni za-
jam od povezanog lica Bos u iznosu od 80 miliona
dinara. Uslovi iz Ugovora o zajmu su sledeći:
Iznos (dinara) 80.000.000
Datum povlačenja 1. 4. 2019.
Dospeće (meseci) 24
Način otplate mesečno
Kamatna stopa (godišnja) 10,50%
Iz otplatnog plana čitaju se podaci za 2019.
godinu. Dakle, obračunati rashodi kamata po ovom
zajmu u 2019. godini iznose 5.250.000 dinara.
Datum Kamata Glavnica Anuitet Ostatak
glavnice
01. 04. 2019. 0 0 0 80.000.000
30. 04. 2019. 700.000 3.333.333 4.033.333 76.666.667
31. 05. 2019. 670.833 3.333.333 4.004.167 73.333.333
30. 06. 2019. 641.667 3.333.333 3.975.000 70.000.000
31. 07. 2019. 612.500 3.333.333 3.945.833 66.666.667
31. 08. 2019. 583.333 3.333.333 3.916.667 63.333.333
30. 09. 2019. 554.167 3.333.333 3.887.500 60.000.000
31. 10. 2019. 525.000 3.333.333 3.858.333 56.666.667
30. 11. 2019. 495.833 3.333.333 3.829.167 .333.333
31. 12. 2019. 466.667 3.333.333 3.800.000 50.000.000
… … … … …
Gazda sastavlja obrazac OK koristeći podatke
iz Bilansa stanja na 31. 12. 2019. godine (sa po-
četnim stanjem na 1. 1. 2019. godine), prikazan u
tabeli 1.
Tabela 1: Obrazac OK za primer utanjene kapi-
talizacije preduzeća Gazda
Red.
broj Opis Dinara
1. Aktiva na dan 1. januara 605.000.000
2. Aktiva na dan 31. decembra – dan izrade
Bilansa 630.000.000
3. Prosečno stanje aktive (1 + 2) / 2 617.500.000
4. Obaveze na dan 1. januara 600.000.000
5. Obaveze na dan 31. decembra – dan izrade
Bilansa 620.000.000
6. Prosečno stanje obaveza (4 + 5) / 2 610.000.000
7. Sopstveni kapital (3 – 6) > 0 7.500.000
8. Stanje zajmova odnosno kredita, uprosečeno
na dnevnom nivou 50.127.854
9. Četvorostruka, odnosno desetostruka
vrednost sopstvenog kapitala obveznika
(7 × 4, odnosno 7 × 10) 30.000.000
10. Odnos četvorostruke, odnosno desetostruke
vrednosti sopstvenog kapitala i stanja
zajmova odnosno kredita, uprosečenog na
dnevnom nivou (9 / 8) 0,60
11. Iznos ukupno obračunate kamate i
pripadajućih troškova na zajmove odnosno
kredite 5.250.000
12. Iznos kamate i pripadajućih troškova
na zajmove odnosno kredite koji može da
bude priznat (11 × 10) 3.141.966
13. Iznos kamate i pripadajućih troškova
na zajmove odnosno kredite koji se ne
priznaje (11 – 12) 2.108.034
Dnevno uprosečeno stanje zajma (iznos upisan
na red. br. 8 obrasca OK) dobijeno je na sledeći
način:
Period Br.
dana Stanje zajma Br. dana × iznos
1. 1 – 31. 3. 2019. 90 0 0
1. 4 – 29. 4. 2019. 29 80.000.000 2.320.000.000
30. 4 – 30. 5. 2019. 31 76.666.667 2.376.666.667
31. 5 – 29. 6. 2019. 30 73.333.333 2.200.000.000
30. 6 – 30. 7. 2019. 31 70.000.000 2.170.000.000
31. 7 – 30. 8. 2019. 31 66.666.667 2.066.666.667
31. 8 – 29. 9. 2019. 30 63.333.333 1.900.000.000
30. 9 – 30. 10. 2019. 31 60.000.000 1.860.000.000
31. 10 – 29. 11. 2019. 30 56.666.667 1.700.000.000
30. 11 – 30. 12. 2019. 31 53.333.333 1.653.333.333
31. 12. 2019. 1 50.000.000 50.000.000
UKUPNO 365 18.296.666.667
Prosečan iznos zajma
(18.296.666.667 / 365)
50.127.854
5.250.000
Iznos ukupno
obračunatih kamata
sabran je iz plana
otplate zajma iz
kolone „Kamata”
Iznos se upisuje na red. br. 55 no-
vog obrasca PB 1 – informativno
Iznos se upisuje na red. br. 58
novog obrasca PB 1 – korektivno
76 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
Dakle, Gazda unosi iznos priznatih troškova
po osnovu zajma od Bosa na redni broj 55 obrasca
PB 1 i to 3.141.966 dinara (50.127.854 dinara ×
0,60). Razlika od 2.108.034 (5.250.000 – 3.141.966) di-
nara jeste poreski nepriznat rashod i korektivno
se unosi pod rednim brojem 58 obrasca PB 1.
Osim toga, Gazda mora još da utvrdi postoji li
korekcija rashoda po osnovu tih kamata na zajam od
povezanog lica Bos. U te svrhe uzima kamatnu stopu
„van dohvata ruke”, koja je definisana Pravilni-
kom o kamatnim stopama za koje se smatra da su u
skladu sa principom „van dohvata ruke” za 2019.
godinu, na dinarske dugoročne kredite za druga
pravna lica (član 2. stav 1. tačka 2) Pravilnika)
u visini od 5,69%.
Razlika između poreski priznatog rashoda
kamata po ugovorom definisanoj kamatnoj stopi
(10,50%) i rashoda kamata po kamatnoj stopi „van
dohvata ruke” (5,69%) jeste:
Red.
br. Opis Iznos ili
vrednost
1. Ugovorena kamatna stopa 10,50%
2. Iznos ukupno obračunatih
rashoda kamata po ugovorenoj
kamatnoj stopi
5.250.000
3. Iznos kamate do četvorostruke
vrednosti kapitala (red. br.
12 obrasca OK)
3.141.966
4. Tržišna kamatna stopa 5,69%
5. Iznos rashoda kamata koji bi
po tržišnim uslovima bio
obračunat na ovaj zajam
2.845.000
6. Poreski nepriznat rashod
kamata po osnovu transfernih
cena (red. br. 3 – red. br. 5)
296.966
Vidi se da razlika između ugovorene kamate
(5.250.000 dinara) i kamate „van dohvata ruke”
(2.845.000 dinara) iznosi 2.405.000 dinara. Od toga
se 2.108.034 dinara odnosi na utanjenu kapitaliza-
ciju, a 296.966 dinara na preostalu razliku između
transfernih i kamata „van dohvata ruke”. Ukupan
iznos (2.405.000 dinara) povećava poresku osnovi-
cu, s tim što se deo koji se odnosi na razliku izme-
đu ugovorene i tržišne kamatne stope upisuje na
red. br. 57 (296.966 dinara), a iznos koji se odnosi
na utanjenu kapitalizaciju na red. br. 58 obrasca
PB 1 (2.108.034 dinara).
Na osnovu svih komercijalnih transakcija i
primljenog zajma od svih povezanih lica Gazda u
obrascu PB 1 unosi korekcije.
Povezano lice Ukupna
korekcija
Umanjenje za
negativnu razliku
Konačna
korekcija
Brko 3.000.000 -1.000.000 2.000.000
Muki 2.000.000 -2.500.000 0
Bos 296.966 0 296.966
Mali nema nema 0
Ukupan iznos korekcije sa svim povezanim licima 2.296.966
Red.
br.
PB 1
V. Rashodi i prihodi po osnovu
transfernih cena (osim kamata na
zajmove odnosno kredite)
U
dinarima
51. Obračunati troškovi po osnovu
transfernih cena
11.500.000
52. Obračunati troškovi po osnovu
transfernih cena za koje se
podnosi izveštaj u skraćenom
obliku
4.500.000
53. Obračunati prihodi po osnovu
transfernih cena
22.000.000
54. Obračunati prihodi po osnovu
transfernih cena za koje se
podnosi izveštaj u skraćenom
obliku
0
VI. Rashodi i prihodi po osnovu
kamata na zajmove odnosno
kredite između povezanih lica
55. Obračunati rashodi po osnovu
kamata („na dohvat ruke”) na
zajmove odnosno kredite dobijene
od povezanih lica
3.141.966
56. Obračunati prihodi po osnovu
kamata („na dohvat ruke”) na
zajmove odnosno kredite
odobrene povezanim licima
VII. Korekcija rashoda i prihoda
po osnovu transfernih cena,
uključujući i kamate na zajmove
odnosno kredite između
povezanih lica
57. Zbir konačnih korekcija (rashoda
i prihoda) po osnovu transakcija
sa svim pojedinačnim povezanim
licima, utvrđen u zaključku
dokumentacije o transfernim
cenama
2.296.966
VIII. Korekcija rashoda po
osnovu sprečavanja utanjene
kapitalizacije
58. Kamata i pripadajući troškovi
na zajam odnosno kredit
iznad nivoa četvorostruke
(desetostruke) vrednosti
obveznikovog sopstvenog
kapitala (red. broj 13 obrasca OK)
2.108.034
Primer: Primljen zajam od povezanog lica –
ne postoji utanjena kapitalizacija
Mirko d. o. o. je 1. 4. 2019. godine primio du-
goročni zajam od povezanog lica Slavko d. o. o. u
Iznos eviden-
tiran u Bilan-
su uspeha
Iznos koji je
informativno
upisan na red.
br. 55 PB 1
Iznos izraču-
nat primenom
stope 5,69%
Unosi se na
red. br. 57 PB 1
Prebijanje može da se izvrši samo do iznosa
pozitivne korekcije, bez obzira na to što je
negativna razlika po osnovu drugog posla viša
Tržišna vred-
nost troškova
zakupa po
osnovu zakupa
prostora od
Brke, nabavne
vrednosti
prodate robe
kupljene od Mu-
kija i troško-
va materijala
kupljenog od
Malog
Troškovi
materijala
kupljenog od
Malog
Tržišna
vrednost
prihoda od
prodaje robe
Brki i opreme
Mukiju
Po osnovu pri-
mljenog zajma
od Bosa (iznos
sa rednog broja
12 OK obrasca)
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 77
POREZ NA DOBIT
iznosu od 35 miliona dinara. Uslovi iz Ugovora o
zajmu su sledeći:
Iznos (dinara) 35.000.000
Datum povlačenja 1. 4. 2019.
Dospeće (meseci) 24
Način otplate mesečno
Kamatna stopa (godišnja) 10,50%
Iz otplatnog plana čitaju se podaci za 2019.
godinu. Dakle, obračunati rashodi kamata po ovom
zajmu u 2019. godini iznose 2.296.875 dinara.
Datum Kamata Glavnica Anuitet Ostatak glavnice
01. 04. 2019. 0 0 0 35.000.000
30. 04. 2019. 306.250 1.458.333 1.764.583 33.541.667
31. 05. 2019. 293.490 1.458.333 1.751.823 32.083.333
30. 06. 2019. 280.729 1.458.333 1.739.063 30.625.000
31. 07. 2019. 267.969 1.458.333 1.726.302 29.166.667
31. 08. 2019. 255.208 1.458.333 1.713.542 27.708.333
30. 09. 2019. 242.448 1.458.333 1.700.781 26.250.000
31. 10. 2019. 229.688 1.458.333 1.688.021 24.791.667
30. 11. 2019. 216.927 1.458.333 1.675.260 23.333.333
31. 12. 2019. 204.167 1.458.333 1.662.500 21.875.000
… … … … …
Mirko sastavlja obrazac OK koristeći podatke
iz Bilansa stanja na 31. 12. 2019. godine (sa početnim
stanjem na 1. 1. 2019. godine), prikazan u tabeli 1.
Tabela 1: Obrazac OK za primer utanjene kapi-
talizacije preduzeća Gazda
Red.
broj Opis Dinara
1. Aktiva na dan 1. januara 605.000.000
2. Aktiva na dan 31. decembra – dan izrade
Bilansa 630.000.000
3. Prosečno stanje aktive (1 + 2) / 2 617.500.000
4. Obaveze na dan 1. januara 600.000.000
5. Obaveze na dan 31. decembra – dan izrade
Bilansa 620.000.000
6. Prosečno stanje obaveza (4 + 5) / 2 610.000.000
7. Sopstveni kapital (3 – 6) > 0 7.500.000
8. Stanje zajmova odnosno kredita, uprosečeno
na dnevnom nivou 21.930.936
9. Četvorostruka, odnosno desetostruka
vrednost sopstvenog kapitala obveznika (7 ×
4, odnosno 7 × 10) 30.000.000
10. Odnos četvorostruke, odnosno desetostruke
vrednosti sopstvenog kapitala i stanja
zajmova odnosno kredita, uprosečenog na
dnevnom nivou (9 / 8) 1,37
11. Iznos ukupno obračunate kamate i
pripadajućih troškova na zajmove odnosno
kredite 2.296.875
12. Iznos kamate i pripadajućih troškova na
zajmove odnosno kredite koji može da bude
priznat (11 × 10) 2.296.875
13. Iznos kamate i pripadajućih troškova
na zajmove odnosno kredite koji se ne
priznaje (11 – 12) 0
Dnevno uprosečeno stanje zajma (iznos upisan
na red. br. 8 obrasca OK) dobijeno je na sledeći
način:
Period Br. dana Stanje zajma Br. dana × iznos
1. 1 – 31. 3. 2019. 90 0 0
1. 4 – 29. 4. 2019. 29 35.000.000 1.015.000.000
30. 4 – 30. 5. 2019. 31 33.541.667 1.039.791.667
31. 5 – 29. 6. 2019. 30 32.083.333 962.500.000
30. 6 – 30. 7. 2019. 31 30.625.000 949.375.000
31. 7 – 30. 8. 2019. 31 29.166.667 904.166.667
31. 8 – 29. 9. 2019. 30 27.708.333 831.250.000
30. 9 – 30. 10. 2019. 31 26.250.000 813.750.000
31. 10 – 29. 11. 2019. 30 24.791.667 743.750.000
30. 11 – 30. 12. 2019. 31 23.333.333 723.333.333
31. 12. 2019. 1 21.875.000 21.875.000
UKUPNO 365 8.004.791.667
Prosečan iznos zajma (8.004.791.667 / 365) 21.930.936
Pored svega, Mirko mora još da utvrdi posto-
ji li korekcija rashoda po osnovu tih kamata na
zajam od povezanog lica Slavko. U te svrhe uzima
kamatnu stopu „van dohvata ruke”, koja je defini-
sana Pravilnikom o kamatnim stopama za koje se
smatra da su u skladu sa principom „van dohvata
ruke” za 2019. godinu, na dinarske dugoročne kre-
dite za druga pravna lica (član 2. stav 1. tačka 2)
Pravilnika) u visini od 5,69%.
Razlika između poreski priznatog rashoda
kamata po ugovorom definisanoj kamatnoj stopi
(10,50%) i rashoda kamata po kamatnoj stopi „van
dohvata ruke” (5,69%) jeste:
Red.
br. Opis Iznos ili
vrednost
1. Ugovorena kamatna stopa 10,50%
2. Iznos ukupno obračunatih
rashoda kamata po ugovorenoj
kamatnoj stopi
2.296.875
3. Iznos kamate do
četvorostruke vrednosti
kapitala (red. br. 12 obrasca
OK)
2.296.875
4. Tržišna kamatna stopa 5,69%
5. Iznos rashoda kamata koji bi
po tržišnim uslovima bio
obračunat na ovaj zajam
1.244.688
6. Poreski nepriznat
rashod kamata po osnovu
transfernih cena (red. br.
3 – red. br. 5)
1.052.188
2.296.875
Iznos ukupno obračunatih ka-
mata sabran je iz plana otplate
zajma iz kolone „Kamata”
Iznos se upisuje na red. br. 55 no-
vog obrasca PB 1 – informativno
Iznos eviden-
tiran u Bilan-
su uspeha
Iznos koji je
informativno
upisan na red.
br. 55 PB 1
Izračunat pri-
menom stope od
5,69%
Unosi se na
red. br. 57
novog obrasca
PB 1
78 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
S obzirom na to da u ovom primeru ne postoji
utanjena kapitalizacija, ali i dalje postoji ra-
zlika između rashoda kamata utvrđenih primenom
transfernih, odnosno kamatnih stopa „van dohva-
ta ruke”, sva razlika prikazuje se na rednom broju
57 obrasca PB 1.
Red. br.
PB 1
V. Rashodi i prihodi po osnovu transfernih cena
(osim kamata na zajmove odnosno kredite)
VI. Rashodi i prihodi po osnovu kamata na
zajmove odnosno kredite između povezanih lica
55. Obračunati rashodi po osnovu kamata („na
dohvat ruke”) na zajmove odnosno kredite
dobijene od povezanih lica
2.296.875
56. Obračunati prihodi po osnovu kamata („na
dohvat ruke”) na zajmove odnosno kredite
odobrene povezanim licima
VII. Korekcija rashoda i prihoda po osnovu
transfernih cena, uključujući i kamate na
zajmove odnosno kredite između povezanih lica
57. Zbir konačnih korekcija (rashoda i
prihoda) po osnovu transakcija sa svim
pojedinačnim povezanim licima, utvrđen
u zaključku dokumentacije o transfernim
cenama
1.052.188
VIII. Korekcija rashoda po osnovu sprečavanja
utanjene kapitalizacije
58. Kamata i pripadajući troškovi na zajam
odnosno kredit iznad nivoa četvorostruke
(desetostruke) vrednosti obveznikovog
sopstvenog kapitala (red. broj 13 obrasca
OK)
0
3.2 Dati zajmovi
Suprotno od slučaja kada obveznik prima zajam
od povezanog lica, u slučaju davanja zajma poveza-
nom licu postavlja se pitanje da li je prihod od
kamata koji je po tom osnovu iskazan (ili uopšte
nije iskazan) niži nego što bi bio da se radi o
plasiranju zajma nepovezanom licu, odnosno po
kamatnim stopama „van dohvata ruke”. Bez obzira
na to da li se radi o datom beskamatnom zajmu ili
o kamatonosnom zajmu povezanom licu, vrši se
analiza prihoda od kamata primenom kamate „van
dohvata ruke”. Izuzetak postoji u slučaju kada ob-
veznik odobrava zajmove i nepovezanim licima,
kada je tu kamatnu stopu moguće primeniti kao
tržišnu, pod uslovom da se radi o uporedivim
zajmovima. Opredeljenje za samostalno utvrđene
kamatne stope obavezuje obveznika na njenu do-
slednu primenu u pogledu svih zajmova iz odnosa
sa povezanim licem.
Razlika između (više) obračunatih prihoda od
kamata po kamatnim stopama „van dohvata ruke” i
obračunatih prihoda od kamata po transfernim
(ugovorenim) uslovima unosi se na redni broj 57
obrasca PB 1, čime se uvećava oporeziva dobit.
Takođe, iznos ovako utvrđene razlike prikazuje
se (informativno) i na rednom broju 56 obrasca
PB 1.
Ukoliko je obveznik – zajmodavac sa povezanim
licem (zajmoprimcem) ugovorio kamatnu stopu
koja je ista kao kamatna stopa ministra finan-
sija, tada neće biti korekcije poreske osnovice
jer su prihodi po tržišnim i transfernim ka-
matnim stopama jednaki. Ipak, i u tom slučaju zaj-
modavac treba da sačini izveštaj o transfernim
cenama, kao i da u zaključku izveštaja navede da
odstupanje ne postoji i da nije izvršeno uvećanje
oporezive dobiti.
Primer: Beskamatni zajam dat povezanom licu
Društvo Tref je 1. marta 2019. godine poveza-
nom licu Pik dalo beskamatnu pozajmicu u iznosu
od 9.000.000 dinara, a ugovorom je definisano vra-
ćanje pozajmice u roku od pet godina.
Da bi Tref obračunao prihode od kamata „van
dohvata ruke”, primeniće kamatnu stopu ministra
finansija od 5,69%. Prihodi od kamata „van do-
hvata ruke” za 2019. godinu iznose 427.919 dinara
(9.000.000 × 5,69% × 305/365 dana). Taj iznos Tref
unosi na redni broj 57 poreskog bilansa PB 1,
čime uvećava oporezivu dobit.
U slučaju da se u primeru radi o preduzetniku,
iznos unosi na redni broj 50 poreskog bilansa
PB 2.
Ako obveznik odobri zajam povezanom licu po
„povoljnijoj” kamatnoj stopi u odnosu na stopu
„van dohvata ruke”, korigovaće prihode od kamata
na rednom broju 57 obrasca PB 1. Međutim, u slu-
čaju da je ugovorena kamatna stopa viša od kamatne
stope „van dohvata ruke”, nastaje negativna razli-
ka, po osnovu koje se ne vrši korekcija oporezive
dobiti. Ipak, ova negativna razlika može da se
koristi za prebijanje eventualnih pozitivnih ko-
rekcija oporezive dobiti po osnovu drugih tran-
sakcija koje zajmodavac ima sa istim povezanim
licem. Naravno, prebijanje nije moguće vršiti
sa pozitivnim korekcijama koje postoje iz odno-
sa obveznika sa nekim drugim povezanim licem.
U svakom slučaju, na rednom broju 56 obrasca
PB 1 iskazuje se iznos obračunatih prihoda po
osnovu kamate „na dohvat ruke” na zajmove izme-
đu povezanih lica, što je, napominjemo, infor-
mativna pozicija poreskog bilansa i ne utiče na
povećanje ili smanjenje oporezive dobiti.
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 79
POREZ NA DOBIT
Primer: Kamatonosni kredit dat povezanom
licu
Društvo Miki je 1. maja 2019. godine povezanom
licu Maus dalo pozajmicu u iznosu od 10.000.000
dinara po kamatnoj stopi od 3%, a ugovorom je de-
finisano vraćanje pozajmice u roku od pet godina.
Da bi Miki obračunao prihode od kamata „van
dohvata ruke”, primeniće kamatnu stopu ministra
finansija od 5,69%. Prihodi od kamata „van do-
hvata ruke” za 2019. godinu iznose 381.932 dinara
(10.000.000 × 5,69% × 245/365 dana), a prihodi od
kamata obračunati po ugovornoj/transfernoj ka-
matnoj stopi iznose 201.370 dinara (10.000.000 ×
3% × 245/365 dana).
Iznos od 180.562 dinara (381.932 – 201.370)
Miki unosi na redni broj 57 poreskog bilansa PB
1, čime uvećava oporezivu dobit.
U slučaju da se u primeru radi o preduzetniku,
iznos unosi na redni broj 50 poreskog bilansa PB 2.
FBez obzira na njihovu vrednost ili po-
stojanje okolnosti da ukupne transakcije
sa istim povezanim licem ne prelaze 8 miliona
dinara, ili eventualnu činjenicu da se radi o
beskamatnom zajmu, izveštaj o transfernim ce-
nama izrađuje se za zajmove i dostavlja u punom
obliku.
U slučaju da je obveznik primio beskamat-
ni zajam od povezanog lica (nije iskazao ras-
hod kamata), nije u obavezi da dostavi nikakav
izveštaj o transfernim cenama. U vezi sa tim
pozivamo se na Mišljenje Ministarstva finan-
sija br. 413-00-173/2016-04 od 18. 7. 2016. godine:
„Kada je ugovorom o zajmu, zaključenim između
obveznika (kao zajmoprimca) i njegovog osniva-
ča – povezanog lica (kao zajmodavca), predviđe-
no da se kamata na zajam ne obračunava i ne plaća,
obavezu podnošenja dokumentacije o transfer-
nim cenama u formi izveštaja ima isključivo
zajmodavac.”
4. Iskazivanje kapitalnih dobitaka i
gubitaka
Obveznik koji proda (ili na drugi način, uz
naknadu prenese) kapitalnu imovinu povezanom
licu nije dužan da podnosi izveštaj o tran-
sfernim cenama po tom osnovu, već da, u skladu sa
članom 28. ZPDPL-a, utvrdi tržišnu vrednost
kapitalne imovine, kako bi je uporedio sa ugovo-
renom prodajnom cenom. Prilikom obračuna kapi-
talnog dobitka uzima onu koja je veća, a utvrđeni
kapitalni dobitak odnosno gubitak iskazuje u po-
reskom bilansu na pozicijama dela B. Kapitalni
dobici i gubici (redni brojevi 63–68 novog obra-
sca PB 1). Znači, kapitalni dobitak se po ovom
osnovu ne iskazuje preko rednog broja 57 PB 1.
Kapitalni dobici i gubici iskazuju se kod pre-
duzetnika na rednim brojevima 55–60 poreskog bi-
lansa PB 2.
Kapitalnom imovinom smatra se imovina koja
je definisana u članu 27. ZPDPL-a kao:
1) nepokretnosti koje je obveznik koristio, odno-
sno koje koristi kao osnovno sredstvo za obavljanje
delatnosti, uključujući i nepokretnosti u izgrad-
nji;
2) prava intelektualne svojine;
3) udeli u kapitalu pravnih lica i akcije i ostale
hartije od vrednosti koje, u skladu sa MRS, odnosno
MSFI i MSFI za MSP, predstavljaju dugoročne
finansijske plasmane, osim obveznica izdatih u
skladu sa propisima kojima se uređuje izmirenje
obaveze Republike po osnovu zajma za privredni
razvoj, devizne štednje građana i dužničkih har-
tija od vrednosti čiji je izdavalac, u skladu sa za-
konom, Republika, autonomna pokrajina, jedinica
lokalne samouprave ili Narodna banka Srbije;
4) investicione jedinice otkupljene od strane
otvorenog investicionog fonda, u skladu sa zako-
nom kojim se uređuju investicioni fondovi.
Primer: Kapitalni dobitak po osnovu prodaje
kapitalne imovine povezanom licu
Obveznik je povezanom licu prodao nepo-
kretnost 15. septembra 2019. godine po ceni od
11.500.000 dinara. Nepokretnost je nabavio 1. ja-
nuara 2015. godine i za nju platio 11 miliona di-
nara, a koristio je za obavljanje delatnosti sve do
dana prodaje.
Datum
Amortizacija Neotpisana vrednost
Računo-
vodstvena Poreska Računo-
vodstvena Poreska
31. 12. 2015. 440.000 275.000 10.560.000 10.725.000
31. 12. 2016. 440.000 275.000 10.120.000 10.450.000
31. 12. 2017. 440.000 275.000 9.680.000 10.175.000
31. 12. 2018. 440.000 275.000 9.240.000 9.900.000
15. 09. 2019. 311.014 194.384 8.928.986 9.705.616
Ukupno 2.071.014 1.294.384
Po osnovu prodaje ostvaren je dobitak od pro-
daje nepokretnosti u visini od 2.571.014 dinara:
80 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
Konto Opis Dug. Potr.
204 Kupci u zemlji 11.500.000
0292 Ispravka vrednosti nekretnina 2.071.014
022 Građevinski objekti 11.000.000
670 Dobici od prodaje nematerijal-
ne imovine, nekretnina, postro-
jenja i opreme 2.571.014
U cilju utvrđivanja kapitalnog dobitka obve-
znik utvrđuje tržišnu vrednost nepokretnosti
kako bi odredio prodajnu cenu po kojoj će obraču-
nati kapitalni dobitak. Tržišna vrednost nepo-
kretnosti iznosi 12 miliona dinara.
Red. br. Utvrđivanje kapitalnog dobitka
1. Prodajna cena u svrhu utvrđivanja
kapitalnog dobitka 12.000.000
2. Nabavna cena 11.000.000
3. Poreska amortizacija 1.294.384
4. Kapitalni dobitak
(red. br. 1 – (red. br. 2 – red. br. 3)) 2.294.384
Unos podataka u obrazac PB 1 je sledeći:
Red. br.
PB 1 Opis Dinara
1. Dobitak poslovne godine 2.571.014
4. Dobici od prodaje imovine 2.571.014
59. Dobit 0
62. Ostatak dobiti (59 – 61) > 0 0
63. Ukupni kapitalni dobici tekuće godine
obračunati u skladu sa zakonom 2.294.384
65. Kapitalni dobici (63 – 64) > 0 2.294.384
68. Ostatak kapitalnog dobitka (65 – 67) > 0 2.294.384
69. Poreska osnovica – oporeziva dobit
(62 + 68) > 0 2.294.384
5. Poreska amortizacija
Osnovica za obračun poreske amortizacije
stalnog sredstva nabavljenog od povezanog lica
zaključno sa 31. 12. 2018. godine jeste transferna
cena ako je niža od tržišne cene tog sredstva i
obrnuto, osnovica za obračun poreske amortiza-
cije je tržišna cena nabavljenog sredstva ako je
niža od transferne cene plaćene za to sredstvo.
U skladu sa članom 10a ZPDPL-a, u slučaju da je
stalno sredstvo na koje se primenjuju odredbe člana
10. ovog zakona nabavljeno iz transakcije sa pove-
zanim licem iz člana 59. ovog zakona, osnovicu za
njegovu amortizaciju čini manji od sledeća dva
iznosa:
1) transferna nabavna cena stalnog sredstva u
smislu člana 59. ovog zakona;
2) nabavna cena stalnog sredstva utvrđena prime-
nom principa „van dohvata ruke” u smislu čl. 60.
i 61. ovog zakona.
Primer: Poreska amortizacija nepokretnosti
nabavljene od povezanog lica u 2018. godini
Obveznik je 1. marta 2018. godine kupio od pove-
zanog lica poslovni prostor po ceni od 12.000.000
dinara. Tržišna vrednost nepokretnosti je
11.500.000 dinara.
S obzirom na to da je tržišna cena (11,5 mili-
ona) niža od transferne cene (12 miliona), ona
predstavlja osnovicu za obračun poreske amorti-
zacije.
Osnovica za obračun amortizacije 11.500.000
Amortizaciona stopa 2,50%
Poreska amortizacija za 2019. godinu 287.500
Iznos od 287.500 dinara obveznik unosi na red-
ni broj 21 PB 1, dok će pod rednim brojem 20 PB
1 upisati iznos računovodstvene amortizacije
(12.000.000 × 2,5% = 300.000 dinara).
U slučaju da se u primeru radi o preduzetniku,
iznos od 287.500 dinara unosi na redni broj 22 po-
reskog bilansa PB 2.
Kada su u pitanju stalna sredstva nabavljena od
povezanog lica, počev od 1. januara 2019. godine,
u skladu sa članom 31. stav 3. Pravilnika o tran-
sfernim cenama, obveznik obračunava poresku
amortizaciju na knjigovodstvenu nabavnu vred-
nost. Osim toga, u obavezi je da utvrdi razliku
između transferne nabavne cene (knjigovodstvena
nabavna cena) i nabavne cene tog sredstva utvrđene
primenom principa „van dohvata ruke”. U korekciju
dobiti uključuje 20% utvrđene razlike (na rednom
broju 57 obrasca PB 1 – Zbir konačnih korekcija
(rashoda i prihoda) po osnovu transakcija sa svim
pojedinačnim povezanim licima utvrđen u zaključku
dokumentacije o transfernim cenama) u 2019. godi-
ni (odnosno u godini kada je sredstvo stečeno i sta-
vljeno u upotrebu), kao i u naredne četiri godine.
Dakle, u slučaju kada je sredstvo nabavljeno u
2019. godini u transakciji sa licem koje se smatra
povezanim u smislu člana 59. Zakona, pri čemu je
transferna nabavna cena veća od cene „van do-
hvata ruke”, primenjuju se sledeća pravila:
ffobračun poreske amortizacije vrši se na osno-
vicu koju čini transferna nabavna vrednost;
ffu okviru izveštaja o transfernim cenama za pet
poreskih perioda, počev od 2019. godine, po jedna
petina (20%) razlike između više transferne na-
bavne cene i niže nabavne cene sredstva, utvrđene
primenom principa „van dohvata ruke”, iskazuje se
kao sastavni deo ukupne korekcije po osnovu tran-
sfernih cena (na red. br. 57 novog obrasca PB 1).
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 81
POREZ NA DOBIT
Primer: Nabavka novog sredstva od povezanog
lica po transfernoj ceni koja je viša od
tržišne
Obveznik je 1. marta 2019. godine od povezanog
lica nabavio autobus po ceni od 15.000.000 dinara.
Da je isto vozilo nabavio na tržištu, odnosno od
nepovezanog lica, platio bi 14.000.000 dinara.
Obračun amortizacije autobusa je sledeći:
Datum Nabavna
vrednost
Amortizacija
Neotpisana vrednost
20% 15%
Račun. Poreska Račun. Poreska
31. 12.
2019.
15.000.000 2.515.068 1.886.301 12.484.932 13.113.699
S obzirom na to da je poreska amortizacija
niža od računovodstvene, u poreske svrhe pri-
znaje se poreska amortizacija, odnosno iznos od
1.886.301 dinar obveznik unosi na redni broj 1
obrasca POA.
Pored toga, pozitivna razlika između tran-
sferne nabavne i tržišne vrednosti autobusa iz-
nosi 1.000.000 dinara. Primenom pravila iz člana
31. stav 3. Pravilnika o transfernim cenama, ob-
veznik će na rednom broju 57 obrasca PB 1 iskazati
200.000 dinara (20% od utvrđene pozitivne razli-
ke). Isto će ponoviti i u naredne četiri godine.
U slučaju da je transferna nabavna cena niža od
nabavne cene utvrđene primenom cene „van dohvata
ruke”, primenjuju se opšta pravila iz Pravilnika
o transfernim cenama:
ffako sa istim povezanim licem nema drugih tran-
sakcija, ne dešava se ništa;
ffako sa istim povezanim licima postoje i druge
transakcije po osnovu kojih je utvrđena korekci-
ja, izvršiće se poređenje rashoda amortizacije
obračunatih na transfernu nabavnu cenu stalnog
sredstva i rashoda amortizacije na nabavnu cenu
tog sredstva utvrđenu primenom cene „van dohvata
ruke”, pri čemu će se negativna razlika koristiti
za umanjenje ukupne korekcije sa tim istim pove-
zanim licem, u skladu sa članom 31. stav 5. tačka 2)
Pravilnika o transfernim cenama.
Primer: Nabavka novog sredstva od povezanog
lica
po transfernoj ceni koja je niža od
tržišne
Obveznik je 1. marta 2019. godine od povezanog
lica nabavio autobus po ceni od 15.000.000 dinara.
Da je isto vozilo nabavio na tržištu, odnosno od ne-
povezanog lica, platio bi 16.000.000 dinara. Poreska
amortizaciona stopa je 15%, a računovodstvena 20%.
Obračun
poreske
amortizacije
Cena
Poreska
amortiza-
cija
Račun.
amortiza-
cija
Amortizacija
koja se priznaje
u poreske svrhe
Transferna
nabavna cena
autobusa 15.000.000 1.886.301 2.515.068 1.886.301
„Van dohvata
ruke” cena
autobusa 16.000.000 2.012.055 2.682.740 2.012.055
Negativna
razlika -1.000.000 -125.753
Ako je ukupna korekcija sa istim povezanim
licima po osnovu drugih transakcija u 2019. go-
dini 400.000 dinara, obveznik će je umanjiti za
ovih 125.753 dinara, što znači da je iznos konačne
korekcije koji će upisati pod rednim brojem 57 ob-
rasca PB 1 274.247 dinara (400.000 – 125.753).
U slučaju jednokratne nabavke stalne imovine od
povezanog lica čija je vrednost manja od 8.000.000
dinara ili nabavke više stavki stalne imovine
čija ukupna vrednost nije veća od 8.000.000 dina-
ra (zajedno sa svim ostalim transakcijama, osim
kredita i zajmova, sa istim povezanim licem), ob-
veznik primenjuje odredbe člana 60. stav 4. Zakona:
„Izuzetno od stava 3. ovog člana, u slučaju da je
transakcija sa povezanim licem jednokratna i da
njena vrednost nije veća od vrednosti prometa za
koju je zakonom koji uređuje porez na dodatu vred-
nost propisana obaveza evidentiranja za porez na
dodatu vrednost, odnosno ukupna vrednost tran-
sakcija sa jednim povezanim licem u toku poreskog
perioda nije veća od vrednosti prometa za koju je
zakonom koji uređuje porez na dodatu vrednost pro-
pisana obaveza evidentiranja za porez na dodatu
vrednost, obveznik uz poreski bilans podnosi do-
kumentaciju u formi izveštaja u skraćenom obli-
ku, u okviru koje nije dužan da posebno prikazuje
vrednost istih transakcija po cenama utvrđe-
nim po principu ’van dohvata ruke’.”
To znači da se, prema našem mišljenju, nova
odredba člana 31. stav 3. Pravilnika o transfer-
nim cenama ne primenjuje u slučaju kada su ispu-
njeni uslovi da se za konkretnu nabavku stalnog
sredstva od povezanog lica izveštaj o transfer-
nim cenama sastavi u skraćenom obliku.
6. Pokloni čiji je primalac povezano
lice
U skladu sa članom 7a stav 1. tačka 4) ZPDPL-a,
na teret rashoda ne priznaju se pokloni čiji je
primalac povezano lice iz člana 59. ovog zakona.
Pri tome, po našem mišljenju, pod poklonom treba
82 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
tretirati prenose novčanih sredstava bez protiv-
činidbe drugom povezanom licu. Međutim, ukoli-
ko se poklon daje licima registrovanim odnosno
osnovanim za namene iz člana 15. stav 1. tačka 1)
ZPDPL-a, rashod se priznaje u poreskom bilansu,
bez obzira na to što je poklon dat povezanom licu.
7. Zatezne kamate između povezanih
lica
U skladu sa članom 7a stav 1. tačka 7) ZPDPL-a,
na teret rashoda ne priznaju se zatezne kamate izme-
đu povezanih lica. Za iznos ovih rashoda potrebno
je uvećati oporezivu dobit unošenjem iznosa na
redni broj 13 PB 1, odnosno 14 PB 2. Osim toga, ovi
rashodi se ne prikazuju u dokumentaciji o tran-
sfernim cenama.
8. Transferne cene u odnosu između
stalne poslovne jedinice i
nerezidentne centrale
Prema članu 60. stav 13. ZPDPL-a, obaveze koje
su propisane u vezi sa sastavljanjem izveštaja o
transfernim cenama odnose se i na transakcije
između stalne poslovne jedinice i njene nere-
zidentne centrale. U skladu sa tim, stalna po-
slovna jedinica ima obavezu da sastavi izveštaj
o transfernim cenama u skladu sa opštim pra-
vilima.
Osim toga, transakcije između stalne poslov-
ne jedinice i povezanih lica nerezidentne cen-
trale smatraju se, takođe, transakcijama između
povezanih lica koje podležu obavezi utvrđiva-
nja u skladu sa opštim pravilima o transfernim
cenama.
Stalna poslovna jedinica nema obavezu da utvr-
đuje da li je rashod kamate po osnovu zajma koji je
dobila od svoje nerezidentne centrale u skladu sa
principom „van dohvata ruke” jer se rashodi kama-
te po tom osnovu ne priznaju u poreskom bilansu
stalne poslovne jedinice, u skladu sa članom 20.
stav 1. ZPDPL-a. Međutim, ukoliko stalna poslov-
na jedinica dobije zajam od nekog drugog povezanog
lica (npr. zavisno pravno lice nerezidentne cen-
trale), taj rashod kamate treba korigovati u skladu
sa opštim pravilima. PS
u sredu, 26. 2. 2020. godine, od 10.00 do 16.00 časova,
u Beogradu, hotel „Palas”, Topličin venac 23.
Donet je novi Zakon o javnim nabavkama, koji je u primeni od 1. jula 2020. godine. Šta aktere u javnim nabavkama
očekuje u novom zakonu, koje se novine očekuju i kako će se one odraziti na sprovođenje i učešće u postupcima
javnih nabavki teme su sa kojima će učesnike upoznati Miloš Jović, ekspert za javne nabavke, dugogodišnji
rukovodilac u Upravi za javne nabavke i član radne grupe za izradu ovog zakona.
Program seminara:
■■ pragovi, opšta pravila, pojmovi, izuzeci, načela, naručioci,
■■ procenjena vrednost, plan JN, partije, oglasi,
■■ postupci javnih nabavki,
■■ rokovi, tehnike i instrumenti, posebni režimi,
■■ kriterijumi za kvalitativni izbor,
■■ tehničke specifikacije, kriterijumi za dodelu ugovora,
■■ stručna ocena ponuda, dodela ugovora i obustavljanje postupka,
■■ zaključenje i izmene ugovora,
■■ portal javnih nabavki, elektronske nabavke, evidencija i izveštaji,
■■ zaštita prava u postupku
ING-PRO DOO organizuje savetovanje na temu
„NOVI ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA”
Više o agendi savetovanja, kotizaciji i prijavi informišite se na internet stranici www.propisi.net.
POREZ NA DOBIT
Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
Transakcije sa povezanim licima u
poreskom bilansu
U članku su opisane transakcije sa povezanim licima iz ugla Zakona o porezu na dobit prav-
nih lica, u cilju korigovanja prihoda odnosno rashoda nastalih iz transakcija sa tim licima
u poreskom bilansu.
1. Uvod
U skladu sa članom 59. Zakona o porezu na do-
bit pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 25/2001…
86/2019 – dalje: ZPDPL), transfernom cenom sma-
tra se cena nastala u vezi sa transakcijama sred-
stvima ili stvaranjem obaveza među povezanim
licima. Istim članom date su i smernice pri
određivanju statusa povezanog lica.
Članom 60. ZPDPL-a propisano je da je obve-
znik dužan da transakcije iz člana 59. stav 1. ovog
zakona posebno prikaže u svom poreskom bilan-
su. U pomenutom bilansu obveznik je, u smislu sta-
va 1. ovog člana, dužan da posebno prikaže kamatu
po osnovu depozita, kao i kamatu po osnovu zajma
odnosno kredita, do nivoa propisanog odredbama
člana 62. ovog zakona.
Obveznik je dužan da uz poreski bilans pri-
loži dokumentaciju, zajedno sa transakcijama iz
člana 59. stav 1. ovog zakona i st. 1. i 2. ovog člana,
u okviru koje i na način koji propiše ministar
finansija posebno prikazuje vrednost istih
transakcija po cenama koje bi se ostvarile na
tržištu takvih ili sličnih transakcija da se
nije radilo o povezanim licima (princip „van
dohvata ruke”).
Pravilnikom o transfernim cenama i metodama
koje se po principu „van dohvata ruke” primenjuju
kod utvrđivanja cene transakcija među povezanim
licima („Sl. glasnik RS”, br. 61/2013, 8/2014 i
94/2019 – dalje: Pravilnik) bliže se uređuju forma
i sadržina dokumentacije o transfernim cenama,
zatim izbor i način primene metode po principu
„van dohvata ruke” pri utvrđivanju cene transakci-
ja među povezanim licima, kao i način utvrđivanja
osnovice za obračun amortizacije stalnog sredstva
nabavljenog iz transakcije sa povezanim licem, u
skladu sa članom 10a i čl. 59–61. ZPDPL-a.
O metodama za utvrđivanje cene transakcije
po principu „van dohvata ruke” detaljno smo pi-
sali u brojevima 12/2017, 1/2018, 2/2018, 3/2018
i 4/2018.
Transakcije sa povezanim licima preslikavaju
se u poreski bilans PB 1 na različite pozicije, u
zavisnosti od vrste transakcije:
ffred. br. 57 PB 1 – prihodi i rashodi po osno-
vu komercijalnih transakcija između povezanih
lica, kao što su prodaja odnosno nabavka dobara
i usluga;
ffred. br. 57 i 58 PB 1 – prihodi i rashodi po
osnovu zajmova plasiranih između povezanih lica;
ffred. br. 63–68 PB 1 – kapitalni dobici i gubici
od prodaje kapitalne imovine povezanim licima;
ffred. br. 21 PB 1 – poreska amortizacija za sred-
stva koja se amortizuju, a pribavljena su od pove-
zanih lica;
ffred. br. 9 PB 1 – pokloni čiji je primalac po-
vezano lice;
ČLANAK POČINJE NIŽE NA STRANI
70 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
ffred. br. 13 PB 1 – zatezne kamate obračunate u
transakcijama između povezanih lica.
Transakcije sa povezanim licima preslikavaju
se u poreski bilans PB 2 na različite pozicije, u
zavisnosti od vrste transakcije:
ffred. br. 50 PB 2 – prihodi i rashodi po osno-
vu komercijalnih transakcija između povezanih
lica, kao što su prodaja odnosno nabavka dobara i
usluga, prihodi i rashodi po osnovu zajmova pla-
siranih između povezanih lica;
ffred. br. 55–60 PB 2 – kapitalni dobici i gubici
od prodaje kapitalne imovine povezanim licima;
ffred. br. 22 PB 2 – poreska amortizacija za sred-
stva koja se amortizuju, a pribavljena su od pove-
zanih lica;
ffred. br. 10 PB 2 – pokloni čiji je primalac po-
vezano lice;
ffred. br. 14 PB 2 – zatezne kamate obračunate u
transakcijama između povezanih lica.
2. Korekcije po osnovu komercijalnih
transakcija
Nakon sastavljanja izveštaja o transfer-
nim cenama (u punom ili skraćenom obliku)
obveznik treba da iskaže podatke o transfer-
nim cenama u poreskom bilansu. Pri tome se
rashodi i prihodi po osnovu kamata na zaj-
move odnosno kredite između povezanih lica
posebno prikazuju. Važno je napomenuti da se
ovi podaci unose na pozicije 51–56 poreskog
bilansa PB 1 (odnosno na pozicije 44–49 po-
reskog bilansa PB 2) i izveštajnog su karakte-
ra, što znači da ne utiču na poresku osnovicu.
Međutim, zbir konačnih eventualnih korek-
cija po osnovu transakcija sa svim pojedinač-
nim povezanim licima, utvrđen u zaključku
dokumentacije o transfernim cenama, kao i
kamata i pripadajući troškovi na zajam iznad
nivoa četvorostruke vrednosti obveznikovog
sopstvenog kapitala, unose se na pozicije 57
odnosno 58 poreskog bilansa PB 1 (odnosno po-
ziciju 50 poreskog bilansa PB 2) i povećavaju
oporezivu dobit.
U slučaju da se obveznikova transferna cena po
osnovu transakcije sa pojedinačnim povezanim
licem razlikuje od cene te transakcije utvrđene
primenom principa „van dohvata ruke”, on je du-
žan da u poresku osnovicu uključi:
1) iznos pozitivne razlike između prihoda po
osnovu transakcije po ceni utvrđenoj prime-
nom principa „van dohvata ruke” i prihoda po
osnovu te transakcije po transfernoj ceni, ili
2) iznos pozitivne razlike između rashoda po
osnovu te transakcije po transfernoj ceni i
rashoda po osnovu te transakcije po ceni utvr-
đenoj primenom principa „van dohvata ruke”.
Znači, korekcija poreske osnovice vrši se
ako je:
● prihod koji je ostvaren po transfernoj ceni
niži od prihoda koji bi bio ostvaren po ceni
koja je u skladu sa principom „van dohvata ruke”;
● rashod koji je ostvaren po transfernoj ceni
viši od rashoda koji bi bio ostvaren po ceni
koja je u skladu sa principom „van dohvata ruke”.
Pored korekcije poreske osnovice u skladu sa
navedenim opštim pravilima, obveznik ima pra-
vo na to da ukupan iznos korekcije transfernih
cena po osnovu transakcija sa pojedinačnim pove-
zanim licem umanji za:
ffiznos negativne razlike između prihoda po
osnovu transakcije sa tim pojedinačnim poveza-
nim licem po ceni utvrđenoj primenom principa
„van dohvata ruke” i prihoda po osnovu te transak-
cije po transfernoj ceni, ili
ffiznos negativne razlike između rashoda po
osnovu transakcije sa tim pojedinačnim pove-
zanim licem po transfernoj ceni i rashoda po
osnovu te transakcije po ceni utvrđenoj primenom
principa „van dohvata ruke”.
Na primer, ukoliko je obveznik sa istim po-
vezanim licem jednu prodajnu transakciju reali-
zovao po ceni koja je niža od tržišne i po tom
osnovu ima korekciju poreskih prihoda, a sa is-
tim povezanim licem ostvario je drugu prodajnu
transakciju po ceni koja je viša od tržišne, za
iznos ove razlike iz druge transakcije može da se
smanji korekcija prihoda po osnovu prve transak-
cije. Navedene korekcije mogu da se vrše samo po
osnovu transakcija sa istim povezanim licem, s
tim da mogu da se kombinuju različite vrste tran-
sakcija sa istim licem.
Primer: Transakcija sa povezanim licem
Društvo Gazda d. o. o. prodalo je u 2019. godini
robu svom povezanom licu Brko d. o. o. u vrednosti
od 12.000.000 dinara. Vrednost koju bi ostvario
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 71
POREZ NA DOBIT
na tržištu (po ceni „van dohvata ruke”) iznosi
15.000.000 dinara.
Gazda je po osnovu zakupa poslovnih prostora
od Brke u 2019. godini imao troškove zakupnina u
iznosu od 3.000.000 dinara. Zakupnina koju bi Gazda
platio na tržištu iznosi 4.000.000 dinara.
Iz zaključka izveštaja o transfernim cenama
Gazde:
Opis Transferna cena Tržišna cena Razlika
Prihod od
prodaje robe 12.000.000 15.000.000 3.000.000
Rashod po
osnovu zakupa 3.000.000 4.000.000 -1.000.000
Korekcija oporezive dobiti 2.000.000
U slučaju da se u primeru radilo o preduzetni-
ku, unos korekcije iskazuje se na poziciji 50 PB 2.
Za svako pojedinačno povezano lice (u zaključ-
ku dokumentacije o transfernim cenama) obve-
znik:
ffutvrđuje iznos korekcije transfernih cena za
svaku pojedinačnu transakciju,
ffutvrđuje ukupan iznos korekcije transfernih
cena po osnovu svih transakcija sa tim povezanim
licem,
ffumanjuje ukupan iznos korekcije transfernih
cena za iznos negativnih razlika nastalih u tran-
sakcijama sa tim povezanim licem,
ffdobija konačan iznos korekcije transfernih
cena.
Pritom, umanjenje ukupnog iznosa korekcije
transfernih cena sa pojedinačnim povezanim li-
cem ne može da bude veće od iznosa korekcije sa
tim povezanim licem.
Na kraju, obveznik sabira iznose svih konač-
nih korekcija transfernih cena koje je utvrdio sa
svakim pojedinačnim povezanim licem, a zatim taj
zbir iskazuje u poreskom bilansu PB 1 na poziciji
pod rednim brojem 57 (50 u PB 2), pa za taj iznos
uvećava poresku osnovicu poreza na dobit.
Napominjemo da obveznik koji sastavlja izve-
štaj o transfernim cenama u skraćenom obliku
nije dužan da posebno prikazuje vrednost tran-
sakcija po cenama utvrđenim po principu „van
dohvata ruke”. Pravila o izveštaju o transfer-
nim cenama u skraćenom obliku ne odnose se na
kredite i zajmove, što znači da po osnovu takvih
transakcija postoji obaveza korekcije prihoda
i rashoda od kamate i kada je vrednost kredita
ili zajma manja od 8.000.000 dinara.
Pored toga, važno je podsetiti i na to da se po-
daci o kapitalnim dobicima i gubicima po osno-
vu transakcija sa povezanim licima ne iskazuju u
delu poreskog bilansa u kojem se iskazuju prihodi
i rashodi po osnovu transfernih cena, već se u po-
sebnom delu poreskog bilansa (deo B. Kapitalni
dobici i gubici).
Primer: Transakcije sa povezanim licem
Gazda je povezanom licu Muki d. o. o. u 2019. go-
dini prodao opremu po ceni od 9,5 miliona dina-
ra. Tržišna vrednost opreme je 7 miliona dinara.
Takođe, u 2019. godini Gazda je od Mukija nabavio
materijal u vrednosti od 5 miliona dinara. Trži-
šna cena nabavljenog materijala iznosi 3 milio-
na dinara, a sav nabavljeni materijal utrošen je
u 2019.
Opis Transferna cena Tržišna cena Razlika
Prihod od
prodaje opreme 9.500.000 7.000.000 -2.500.000
Troškovi
materijala 5.000.000 3.000.000 2.000.000
Korekcija oporezive dobiti 0
Gazda je i od povezanog lica Mali d. o. o. u toku
2019. godine nabavio materijal u vrednosti od
4,5 miliona dinara. Sav nabavljeni materijal je u
2019. godini i utrošio (i po tom osnovu eviden-
tirao trošak materijala). S obzirom na ukupnu
vrednost transakcija sa povezanim licem, Gazda
sačinjava izveštaj o transfernim cenama u skra-
ćenom obliku, a vrednost transakcija ne testira
po principu „van dohvata ruke”. Ukupnu vrednost
posla sa Malim prikazaće informativno na red-
nom broju 52 PB 1. U slučaju preduzetnika iznos se
prikazuje na broju 45 PB 2).
Kada je u pitanju nabavka materijala i robe, pri-
likom korekcija treba se voditi logikom uticaja
na poreski bilans. Znači, ne utiče svaka nabavka
od povezanog lica u jednoj godini po transfernoj
ceni (koja se razlikuje od cene po principu „van
dohvata ruke”) na iznos korekcije u toj poslovnoj
godini.
Razlika je negativna jer je rashod po Pozicija 57 PB 1
transfernim cenama niži nego što
bi bio po tržišnim cenama
Umanjenje utvrđene korekcije od 2 miliona dinara
ne može da se izvrši preko tog iznosa, bez obzira
na to što su negativne razlike, nastale u drugoj
transakciji sa povezanim licem, više
72 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
Ako je roba nabavljena u 2019. godini od pove-
zanog lica i na 31. 12. 2019. godine obveznik na
zalihama ima tu robu (ili deo), znači da je kao
rashod perioda (nabavna vrednost prodate robe
– na računu 501) evidentiran samo deo prodate
robe ili čak nije ni bilo prodaje (pa ni rashoda
prodate robe). U tom slučaju obveznik će u 2019.
godini korigovati samo deo nastalih rashoda (na-
bavne vrednosti prodate robe) koji su evidenti-
rani po transfernim cenama, koje se razlikuju
od cena po principu „van dohvata ruke”. Ako nije
bilo prodaje robe nabavljene od povezanog lica,
onda nema ni korekcija u 2019. godini, nego će se
iste izvršiti u 2020. godini, kada roba bude pro-
data. Pritom napominjemo da i u ovim slučajevima
u 2019. godini treba izvršiti analizu cena „van
dohvata ruke”, pri čemu će se iskazivanje rashoda
po osnovu transfernih cena u poreskom bilansu i
eventualne korekcije poreske osnovice (u zaključ-
ku dokumentacije o transfernim cenama) vršiti
u narednoj godini.
To znači da u toku 2019. godine može doći do
korekcija rashoda koji su rezultat transakcija
sa povezanim licima koje su izvršene u 2018.
godini (ili ranijim godinama). Na primer, po
osnovu nabavke robe od povezanog lica koja je
izvršena u 2018. godini po cenama višim od
tržišnih, pri čemu je u celini prodata u 2019.
godini, korekcija transfernih cena vrši se u
poreskom bilansu za 2019. godinu.
Primer: Korekcija po osnovu nabavke robe
Obveznik je od povezanog lica u toku 2019. go-
dine nabavio robu ukupne vrednosti 20 miliona
dinara. Na 31. 12. 2019. godine na zalihama je bilo
još 15 miliona tih zaliha, što znači da je u toku
2019. godine prodao robu po osnovu koje je iskazao
nabavnu vrednost prodate robe u visini od 5 mi-
liona dinara (odnosno 25% od ukupno nabavljene
robe). Analizom cena „van dohvata ruke” utvrđeno
je da je tržišna vrednost nabavljene robe 24 mili-
ona dinara (znači da je tržišna vrednost nabavne
vrednosti prodatog dela te robe 6 miliona dinara,
a izračunata je kao 25% od 24 miliona dinara). Na
osnovu toga obveznik u zaključku Izveštaja o tran-
sfernim cenama navodi da je korekcija transfer-
nih cena po osnovu transakcija sa tim povezanim
licem milion dinara: tržišna vrednost nabavne
vrednosti prodate robe – 6 miliona dinara minus
transferna nabavna vrednost prodate robe – 5 mi-
liona dinara.
3. Korekcije po osnovu zajmova
plasiranih između povezanih lica
Prilikom analize transakcija po osnovu po-
zajmljivanja novca među povezanim licima akcenat
je stavljen na transakcije između povezanih lica
koja nisu banke, pa se govori o zajmovima, a ne o
kreditima. I u slučaju kada je kreditodavac svom
povezanom licu banka, shodno se primenjuju pravi-
la koja su opisana u nastavku.
3.1 Primljeni zajmovi
Kada se radi o primljenim zajmovima od poveza-
nog lica, korekcije u poreskom bilansu PB 1 rade
se po osnovu:
ffutanjene kapitalizacije – na red. br. 58 novog
obrasca PB 1 i
ffobračunatih rashoda po osnovu kamata „van do-
hvata ruke” na primljene zajmove (u slučaju predu-
zetnika radi se o rednom broju 50 PB 2) – na red.
br. 57 novog obrasca PB 1.
Po osnovu primljene beskamatne pozajmice
od povezanog lica obveznik ne iskazuje nikakve
troškove u bilansu uspeha, pa ne postoji ni ko-
rekcija, s obzirom na to da ne postoji osnovica
koja je umanjila oporezivu dobit koja bi mogla
da se koriguje.
Najčešće su to slučajevi kada osnivač (ili
drugo povezano lice) daje pozajmice za likvidnost
ili u druge svrhe. Ovako primljene pozajmice ka-
snije se ili vraćaju ili se vrši njihova konverzi-
ja u kapital, ili se zajmodavac odriče pozajmice,
što zajmoprimac evidentira kao ukidanje obaveze
u korist prihoda.
Osim toga, obveznik koji je od povezanog lica
dobio beskamatnu pozajmicu, a sa istim povezanim
licem ima i druge komercijalne transakcije po
osnovu kojih je utvrdio pozitivnu razliku između
transfernih cena i tržišnih cena, iznos nega-
tivne razlike po osnovu dobijenog beskamatnog
zajma može da prebije sa utvrđenom pozitivnom
razlikom iz komercijalnih transakcija. Narav-
no, u tom slučaju neophodno je da izračuna iznose
rashoda kamata po primljenom zajmu „van dohvata
ruke”.
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 73
POREZ NA DOBIT
Primer: Prebijanje pozitivne korekcije
po osnovu komercijalne transakcije sa
negativnom razlikom po osnovu primljenog
beskamatnog zajma
Obveznik Dragi d. o. o. od svog povezanog lica
Mili d. o. o. primio je beskamatnu pozajmicu. Po
osnovu te pozajmice ne iskazuje rashode kamata u
bilansu uspeha. Da je Dragi uzeo pozajmicu od Mi-
log po kamatnoj stopi ministra finansija, rashod
kamata u 2019. godini iznosio bi 2 miliona dinara.
U 2019. godini Dragi je prodao Milom robu u
vrednosti od 15.000.000 dinara. Tržišna vred-
nost robe utvrđena po principu „van dohvata
ruke” iznosi 20.000.000 dinara. Znači, pozitivna
razlika po osnovu ove transakcije iznosi 5 mili-
ona dinara.
Ukoliko želi, negativnu razliku od 2 milio-
na dinara po osnovu primljenog beskamatnog zajma
Dragi može da prebije sa korekcijom od 5 milio-
na dinara po osnovu prodaje robe i da u poreskom
bilansu na rednom broju 57 PB 1 uveća poresku
osnovicu za 3 miliona dinara. U tom slučaju i fi-
nansijsku transakciju (primljeni zajam) treba da
iskaže u izveštaju o transfernim cenama u punom
obliku.
U slučaju da se u primeru radi o preduzetniku,
korekciju bi uneo na redni broj 50 PB 2.
3.1.1 Utanjena kapitalizacija
Utanjena kapitalizacija postoji kada je sop-
stveni kapital privrednog društva manji u po-
ređenju sa pozajmljenim kapitalom.
Različit poreski tretman prihoda od sopstve-
nog kapitala (dividende) i prihoda od pozajmlje-
nog kapitala (kamata) predstavlja najčešći razlog
pojave utanjene kapitalizacije. Pošto kamata
predstavlja trošak koji utiče na poresku osnovi-
cu, poreski obveznik koji u strukturi svog kapi-
tala ima visoko učešće pozajmljenog kapitala ima
manji poreski teret (tzv. poreski štit).
Sprečavanje utanjene kapitalizacije uređeno
je članom 62. ZPDPL-a. Suština sprečavanja uta-
njene kapitalizacije je da se troškovi kamate i
drugi troškovi povezani sa zajmom priznaju
povezanom licu u punom iznosu, pod uslovom da
visina zajma među povezanim licima ne prelazi
četvorostruki iznos obveznikovog sopstvenog
kapitala (desetostruki iznos sopstvenog ka-
pitala – za banke). Ako visina tog zajma prelazi
četvorostruki iznos zajmoprimčevog sopstvenog
kapitala, postojaće iznos kamata koje se ne pri-
znaju u poreskom bilansu i kao korektivna stavka
unose na broj 58 PB 1.
Iz opredeljenja suštine utanjene kapitaliza-
cije proizlazi da je neophodno da se izračunaju
sledeće vrednosti kako bi se utvrdilo (ne)posto-
janje iste:
▶▶visina sopstvenog kapitala,
▶▶iznos zajma,
▶▶iznos kamate i pripadajućih troškova na zaj-
move.
Visina sopstvenog kapitala izračunava se kao
prosečna razlika ukupne aktive i ukupnih obaveza
poreskog obveznika na početku i na kraju poslovne
godine (poreskog perioda):
Visina sopstvenog kapitala =
aktiva 1. 1 + aktiva 31. 12.
2
−
obaveze 1. 1 + obeveze 31. 12.
2
Iznos zajma predstavlja prosečno stanje zajma
koje je obveznik dobio od svog povezanog lica, pri
čemu se uprosečavanje vrši na dnevnom nivou,
tako da se:
ffsabira dnevno stanje duga po osnovu svih vrsta
zajmova od povezanog lica (prema podacima iz po-
slovnih knjiga obveznika),
ffpa se dobijeni zbir deli sa brojem dana poreskog
perioda za koji se podnosi poreski bilans.
Iznos obračunatih kamata koji poreski može
da bude priznat jeste samo srazmerni deo ukup-
no obračunatih kamata i to onaj koji iznosi do
četvorostrukog iznosa sopstvenog kapitala. U
tu svrhu računa se koeficijent odnosa četvoro-
strukog iznosa sopstvenog kapitala (prosečnog
u godini) i prosečnog iznosa zajmova od pove-
zanih lica. Ako je tako dobijeni koeficijent
MANJI od 1 – postoji utanjena kapitalizacija
i vrši se korekcija na rednom broju 58 obra-
sca PB 1. Međutim, ukoliko je taj koeficijent
VEĆI od 1, utanjene kapitalizacije nema. Pri
tome dalje treba proveriti i postoji li razlika
između ugovorene i tržišne kamatne stope, pa
izvršiti korekciju na rednom broju 57 obrasca
PB 1 ukoliko je ugovorena kamatna stopa viša od
tržišne kamatne stope.
74 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
Kada je u pitanju dug prema poveriocu sa sta-
tusom povezanog lica, rashodi kamata i pripada-
jućih troškova (naknade i provizije koje klijent
plaća za odobravanje kredita, kao npr. troškovi
obrade kredita, osiguranja kredita i sl.) koji se ne
priznaju u poreskom bilansu obveznika, u skladu
sa članom 62. Zakona, obračunavaju se na obrascu
OK. Podaci iz obrasca OK koriste se za korekciju
rashoda u poreskom bilansu po osnovu sprečavanja
utanjene kapitalizacije, kao i rashoda po osnovu
kamata na zajmove odnosno kredite dobijene od po-
vezanog lica.
FKod preduzetnika ne postoji OK obra-
zac, odnosno preduzetnici ne vrše ko-
rekcije oporezive dobiti po osnovu utanjene
kapitalizacije!
Kada se kamata kapitalizuje, odnosno uključuje
u vrednost osnovnog sredstva, na nju se ne primenju-
je obračun utanjene kapitalizacije. Napominjemo
da kapitalizaciju troškova kamata i drugih tro-
škova pozajmljivanja mogu da vrše samo obveznici
koji primenjuju pune standarde (MSFI), a obve-
znicima koji primenjuju MSFI za MSP, odnosno
Pravilnik za mikro i druga pravna lica to nije
omogućeno. Znači, kada obveznik koji primenjuje
pune standarde prilikom izgradnje objekta kori-
sti sredstva dobijena na zajam od povezanog lica,
kamatu koju obračunava i plaća po osnovu tog zajma
uključuje u nabavnu vrednost objekta.
3.1.2 Rashodi po osnovu kamata „van dohvata
ruke” na primljene zajmove
U skladu sa članom 61. stavovi 3–6. ZPDPL-a:
„Za potrebe utvrđivanja iznosa kamate koja bi
se po principu „van dohvata ruke” obračunavala na
zajmove, odnosno kredite između povezanih lica,
ministar finansija može propisati iznose ka-
matnih stopa za koje će se smatrati da su u skladu
sa principom „van dohvata ruke”.
Poreski obveznik ima pravo da umesto izno-
sa kamatne stope iz stava 3. ovog člana za potre-
be utvrđivanja iznosa kamatne stope koja bi se po
principu „van dohvata ruke” obračunavala na za-
jam odnosno kredit sa povezanim licima, primeni
opšta pravila o utvrđivanju cene transakcije
po principu „van dohvata ruke” iz čl. 60. i 61. st.
1. i 2. ovog zakona.
Poreski obveznik koji se odluči da iskoristi
pravo predviđeno u stavu 4. ovog člana, dužan je da
opšta pravila o utvrđivanju cene transakcije po
principu „van dohvata ruke” iz čl. 60. i 61. st. 1.
i 2. ovog zakona primeni na sve zajmove, odnosno
kredite sa povezanim licima.
Ukoliko poreski obveznik odluči da iskoristi
pravo predviđeno u stavu 4. ovog člana, poreska
uprava, za potrebe utvrđivanja iznosa kamate koja
bi se po principu „van dohvata ruke” obračunavala
na zajmove, odnosno kredite između tog obveznika
i sa njima povezanih lica, nije vezana iznosima
kamatnih stopa iz stava 3. ovog člana.”
Ministar finansija je kamatne stope iz čla-
na 61. stav 3. ZPDPL-a za 2019. godinu propisao u
sledećoj visini (Pravilnik o kamatnim stopama
za koje se smatra da su u skladu sa principom „van
dohvata ruke” za 2019. godinu – „Sl. glasnik RS”,
br. 13/2019):
2019. god. 2018. god.
Za poreske obveznike (osim za banke i davaoce finansijskog lizinga)
Kratkoročni krediti u RSD 4,98% 5,84%
Dugoročni krediti u RSD 5,69% 5,58%
Kratkoročni krediti u EUR i dinarski
krediti indeksirani u EUR 2,71% 3,10%
Dugoročni krediti u EUR i dinarski
krediti indeksirani u EUR 2,90% 3,42%
Kratkoročni krediti u CHF i dinarski
krediti indeksirani u CHF
Nije
objavljena 12,97%
Dugoročni krediti u CHF i dinarski
krediti indeksirani u CHF 7,61% 8,21%
Kratkoročni krediti u USD i dinarski
krediti indeksirani u USD 3,08% 4,41%
Dugoročni krediti u USD i dinarski
krediti indeksirani u USD 4,12% 4,16%
Za banke i davaoce finansijskog lizinga
Kratkoročni krediti u RSD 2,72% 3,10
Dugoročni krediti u RSD
Nije
objavljena
4,10
Krediti u EUR i dinarski krediti
indeksirani u EUR 3,64% 3,19
Krediti u USD i dinarski krediti
indeksirani u USD 5,05% 2,45
Krediti u CHF i dinarski krediti
indeksirani u CHF 2,98% 3,12
Krediti u SEK i dinarski krediti
indeksirani u SEK 3,91% 3,70
Krediti u NOK i dinarski krediti
indeksirani u NOK 4,25%
Nije
objavljena
Krediti u GBP i dinarski krediti
indeksirani u GBP 1,92% 1,15
Krediti u RUB i dinarski krediti
indeksirani u RUB 1,41% 3,33
Dakle, obveznici nisu dužni da primenjuju
objavljene kamatne stope prilikom usklađivanja
transfernih kamatnih stopa sa tržišnim. Ume-
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 75
POREZ NA DOBIT
sto njih, obveznik tržišnu kamatnu stopu može da
utvrdi primenjujući opšta pravila o utvrđivanju
cene transakcije po principu „van dohvata ruke”
(primenom jedne od propisanih metoda za utvrđi-
vanje cene „van dohvata ruke”: metoda uporedive
cene na tržištu, metoda cene koštanja uvećane za
uobičajenu zaradu, metoda preprodajne cene, meto-
da transakcione neto marže, metoda podele dobi-
ti, bilo koja druga metoda kojom je moguće utvrditi
cenu transakcije po principu „van dohvata ruke”,
pod uslovom da primena metoda prethodno navede-
nih u ovom stavu nije moguća ili da je ta druga me-
toda primerenija okolnostima slučaja od metoda
prethodno navedenih u ovom stavu).
U svakom slučaju, ako se odluči da primenjuje
neku od opštih metoda, obveznik je u obavezi da
ih primenjuje na sve zajmove sa povezanim licima.
Primer: Primljen zajam od povezanog lica –
postoji utanjena kapitalizacija
Gazda je 1. 4. 2019. godine primio dugoročni za-
jam od povezanog lica Bos u iznosu od 80 miliona
dinara. Uslovi iz Ugovora o zajmu su sledeći:
Iznos (dinara) 80.000.000
Datum povlačenja 1. 4. 2019.
Dospeće (meseci) 24
Način otplate mesečno
Kamatna stopa (godišnja) 10,50%
Iz otplatnog plana čitaju se podaci za 2019.
godinu. Dakle, obračunati rashodi kamata po ovom
zajmu u 2019. godini iznose 5.250.000 dinara.
Datum Kamata Glavnica Anuitet Ostatak
glavnice
01. 04. 2019. 0 0 0 80.000.000
30. 04. 2019. 700.000 3.333.333 4.033.333 76.666.667
31. 05. 2019. 670.833 3.333.333 4.004.167 73.333.333
30. 06. 2019. 641.667 3.333.333 3.975.000 70.000.000
31. 07. 2019. 612.500 3.333.333 3.945.833 66.666.667
31. 08. 2019. 583.333 3.333.333 3.916.667 63.333.333
30. 09. 2019. 554.167 3.333.333 3.887.500 60.000.000
31. 10. 2019. 525.000 3.333.333 3.858.333 56.666.667
30. 11. 2019. 495.833 3.333.333 3.829.167 .333.333
31. 12. 2019. 466.667 3.333.333 3.800.000 50.000.000
… … … … …
Gazda sastavlja obrazac OK koristeći podatke
iz Bilansa stanja na 31. 12. 2019. godine (sa po-
četnim stanjem na 1. 1. 2019. godine), prikazan u
tabeli 1.
Tabela 1: Obrazac OK za primer utanjene kapi-
talizacije preduzeća Gazda
Red.
broj Opis Dinara
1. Aktiva na dan 1. januara 605.000.000
2. Aktiva na dan 31. decembra – dan izrade
Bilansa 630.000.000
3. Prosečno stanje aktive (1 + 2) / 2 617.500.000
4. Obaveze na dan 1. januara 600.000.000
5. Obaveze na dan 31. decembra – dan izrade
Bilansa 620.000.000
6. Prosečno stanje obaveza (4 + 5) / 2 610.000.000
7. Sopstveni kapital (3 – 6) > 0 7.500.000
8. Stanje zajmova odnosno kredita, uprosečeno
na dnevnom nivou 50.127.854
9. Četvorostruka, odnosno desetostruka
vrednost sopstvenog kapitala obveznika
(7 × 4, odnosno 7 × 10) 30.000.000
10. Odnos četvorostruke, odnosno desetostruke
vrednosti sopstvenog kapitala i stanja
zajmova odnosno kredita, uprosečenog na
dnevnom nivou (9 / 8) 0,60
11. Iznos ukupno obračunate kamate i
pripadajućih troškova na zajmove odnosno
kredite 5.250.000
12. Iznos kamate i pripadajućih troškova
na zajmove odnosno kredite koji može da
bude priznat (11 × 10) 3.141.966
13. Iznos kamate i pripadajućih troškova
na zajmove odnosno kredite koji se ne
priznaje (11 – 12) 2.108.034
Dnevno uprosečeno stanje zajma (iznos upisan
na red. br. 8 obrasca OK) dobijeno je na sledeći
način:
Period Br.
dana Stanje zajma Br. dana × iznos
1. 1 – 31. 3. 2019. 90 0 0
1. 4 – 29. 4. 2019. 29 80.000.000 2.320.000.000
30. 4 – 30. 5. 2019. 31 76.666.667 2.376.666.667
31. 5 – 29. 6. 2019. 30 73.333.333 2.200.000.000
30. 6 – 30. 7. 2019. 31 70.000.000 2.170.000.000
31. 7 – 30. 8. 2019. 31 66.666.667 2.066.666.667
31. 8 – 29. 9. 2019. 30 63.333.333 1.900.000.000
30. 9 – 30. 10. 2019. 31 60.000.000 1.860.000.000
31. 10 – 29. 11. 2019. 30 56.666.667 1.700.000.000
30. 11 – 30. 12. 2019. 31 53.333.333 1.653.333.333
31. 12. 2019. 1 50.000.000 50.000.000
UKUPNO 365 18.296.666.667
Prosečan iznos zajma
(18.296.666.667 / 365)
50.127.854
5.250.000
Iznos ukupno
obračunatih kamata
sabran je iz plana
otplate zajma iz
kolone „Kamata”
Iznos se upisuje na red. br. 55 no-
vog obrasca PB 1 – informativno
Iznos se upisuje na red. br. 58
novog obrasca PB 1 – korektivno
76 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
Dakle, Gazda unosi iznos priznatih troškova
po osnovu zajma od Bosa na redni broj 55 obrasca
PB 1 i to 3.141.966 dinara (50.127.854 dinara ×
0,60). Razlika od 2.108.034 (5.250.000 – 3.141.966) di-
nara jeste poreski nepriznat rashod i korektivno
se unosi pod rednim brojem 58 obrasca PB 1.
Osim toga, Gazda mora još da utvrdi postoji li
korekcija rashoda po osnovu tih kamata na zajam od
povezanog lica Bos. U te svrhe uzima kamatnu stopu
„van dohvata ruke”, koja je definisana Pravilni-
kom o kamatnim stopama za koje se smatra da su u
skladu sa principom „van dohvata ruke” za 2019.
godinu, na dinarske dugoročne kredite za druga
pravna lica (član 2. stav 1. tačka 2) Pravilnika)
u visini od 5,69%.
Razlika između poreski priznatog rashoda
kamata po ugovorom definisanoj kamatnoj stopi
(10,50%) i rashoda kamata po kamatnoj stopi „van
dohvata ruke” (5,69%) jeste:
Red.
br. Opis Iznos ili
vrednost
1. Ugovorena kamatna stopa 10,50%
2. Iznos ukupno obračunatih
rashoda kamata po ugovorenoj
kamatnoj stopi
5.250.000
3. Iznos kamate do četvorostruke
vrednosti kapitala (red. br.
12 obrasca OK)
3.141.966
4. Tržišna kamatna stopa 5,69%
5. Iznos rashoda kamata koji bi
po tržišnim uslovima bio
obračunat na ovaj zajam
2.845.000
6. Poreski nepriznat rashod
kamata po osnovu transfernih
cena (red. br. 3 – red. br. 5)
296.966
Vidi se da razlika između ugovorene kamate
(5.250.000 dinara) i kamate „van dohvata ruke”
(2.845.000 dinara) iznosi 2.405.000 dinara. Od toga
se 2.108.034 dinara odnosi na utanjenu kapitaliza-
ciju, a 296.966 dinara na preostalu razliku između
transfernih i kamata „van dohvata ruke”. Ukupan
iznos (2.405.000 dinara) povećava poresku osnovi-
cu, s tim što se deo koji se odnosi na razliku izme-
đu ugovorene i tržišne kamatne stope upisuje na
red. br. 57 (296.966 dinara), a iznos koji se odnosi
na utanjenu kapitalizaciju na red. br. 58 obrasca
PB 1 (2.108.034 dinara).
Na osnovu svih komercijalnih transakcija i
primljenog zajma od svih povezanih lica Gazda u
obrascu PB 1 unosi korekcije.
Povezano lice Ukupna
korekcija
Umanjenje za
negativnu razliku
Konačna
korekcija
Brko 3.000.000 -1.000.000 2.000.000
Muki 2.000.000 -2.500.000 0
Bos 296.966 0 296.966
Mali nema nema 0
Ukupan iznos korekcije sa svim povezanim licima 2.296.966
Red.
br.
PB 1
V. Rashodi i prihodi po osnovu
transfernih cena (osim kamata na
zajmove odnosno kredite)
U
dinarima
51. Obračunati troškovi po osnovu
transfernih cena
11.500.000
52. Obračunati troškovi po osnovu
transfernih cena za koje se
podnosi izveštaj u skraćenom
obliku
4.500.000
53. Obračunati prihodi po osnovu
transfernih cena
22.000.000
54. Obračunati prihodi po osnovu
transfernih cena za koje se
podnosi izveštaj u skraćenom
obliku
0
VI. Rashodi i prihodi po osnovu
kamata na zajmove odnosno
kredite između povezanih lica
55. Obračunati rashodi po osnovu
kamata („na dohvat ruke”) na
zajmove odnosno kredite dobijene
od povezanih lica
3.141.966
56. Obračunati prihodi po osnovu
kamata („na dohvat ruke”) na
zajmove odnosno kredite
odobrene povezanim licima
VII. Korekcija rashoda i prihoda
po osnovu transfernih cena,
uključujući i kamate na zajmove
odnosno kredite između
povezanih lica
57. Zbir konačnih korekcija (rashoda
i prihoda) po osnovu transakcija
sa svim pojedinačnim povezanim
licima, utvrđen u zaključku
dokumentacije o transfernim
cenama
2.296.966
VIII. Korekcija rashoda po
osnovu sprečavanja utanjene
kapitalizacije
58. Kamata i pripadajući troškovi
na zajam odnosno kredit
iznad nivoa četvorostruke
(desetostruke) vrednosti
obveznikovog sopstvenog
kapitala (red. broj 13 obrasca OK)
2.108.034
Primer: Primljen zajam od povezanog lica –
ne postoji utanjena kapitalizacija
Mirko d. o. o. je 1. 4. 2019. godine primio du-
goročni zajam od povezanog lica Slavko d. o. o. u
Iznos eviden-
tiran u Bilan-
su uspeha
Iznos koji je
informativno
upisan na red.
br. 55 PB 1
Iznos izraču-
nat primenom
stope 5,69%
Unosi se na
red. br. 57 PB 1
Prebijanje može da se izvrši samo do iznosa
pozitivne korekcije, bez obzira na to što je
negativna razlika po osnovu drugog posla viša
Tržišna vred-
nost troškova
zakupa po
osnovu zakupa
prostora od
Brke, nabavne
vrednosti
prodate robe
kupljene od Mu-
kija i troško-
va materijala
kupljenog od
Malog
Troškovi
materijala
kupljenog od
Malog
Tržišna
vrednost
prihoda od
prodaje robe
Brki i opreme
Mukiju
Po osnovu pri-
mljenog zajma
od Bosa (iznos
sa rednog broja
12 OK obrasca)
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 77
POREZ NA DOBIT
iznosu od 35 miliona dinara. Uslovi iz Ugovora o
zajmu su sledeći:
Iznos (dinara) 35.000.000
Datum povlačenja 1. 4. 2019.
Dospeće (meseci) 24
Način otplate mesečno
Kamatna stopa (godišnja) 10,50%
Iz otplatnog plana čitaju se podaci za 2019.
godinu. Dakle, obračunati rashodi kamata po ovom
zajmu u 2019. godini iznose 2.296.875 dinara.
Datum Kamata Glavnica Anuitet Ostatak glavnice
01. 04. 2019. 0 0 0 35.000.000
30. 04. 2019. 306.250 1.458.333 1.764.583 33.541.667
31. 05. 2019. 293.490 1.458.333 1.751.823 32.083.333
30. 06. 2019. 280.729 1.458.333 1.739.063 30.625.000
31. 07. 2019. 267.969 1.458.333 1.726.302 29.166.667
31. 08. 2019. 255.208 1.458.333 1.713.542 27.708.333
30. 09. 2019. 242.448 1.458.333 1.700.781 26.250.000
31. 10. 2019. 229.688 1.458.333 1.688.021 24.791.667
30. 11. 2019. 216.927 1.458.333 1.675.260 23.333.333
31. 12. 2019. 204.167 1.458.333 1.662.500 21.875.000
… … … … …
Mirko sastavlja obrazac OK koristeći podatke
iz Bilansa stanja na 31. 12. 2019. godine (sa početnim
stanjem na 1. 1. 2019. godine), prikazan u tabeli 1.
Tabela 1: Obrazac OK za primer utanjene kapi-
talizacije preduzeća Gazda
Red.
broj Opis Dinara
1. Aktiva na dan 1. januara 605.000.000
2. Aktiva na dan 31. decembra – dan izrade
Bilansa 630.000.000
3. Prosečno stanje aktive (1 + 2) / 2 617.500.000
4. Obaveze na dan 1. januara 600.000.000
5. Obaveze na dan 31. decembra – dan izrade
Bilansa 620.000.000
6. Prosečno stanje obaveza (4 + 5) / 2 610.000.000
7. Sopstveni kapital (3 – 6) > 0 7.500.000
8. Stanje zajmova odnosno kredita, uprosečeno
na dnevnom nivou 21.930.936
9. Četvorostruka, odnosno desetostruka
vrednost sopstvenog kapitala obveznika (7 ×
4, odnosno 7 × 10) 30.000.000
10. Odnos četvorostruke, odnosno desetostruke
vrednosti sopstvenog kapitala i stanja
zajmova odnosno kredita, uprosečenog na
dnevnom nivou (9 / 8) 1,37
11. Iznos ukupno obračunate kamate i
pripadajućih troškova na zajmove odnosno
kredite 2.296.875
12. Iznos kamate i pripadajućih troškova na
zajmove odnosno kredite koji može da bude
priznat (11 × 10) 2.296.875
13. Iznos kamate i pripadajućih troškova
na zajmove odnosno kredite koji se ne
priznaje (11 – 12) 0
Dnevno uprosečeno stanje zajma (iznos upisan
na red. br. 8 obrasca OK) dobijeno je na sledeći
način:
Period Br. dana Stanje zajma Br. dana × iznos
1. 1 – 31. 3. 2019. 90 0 0
1. 4 – 29. 4. 2019. 29 35.000.000 1.015.000.000
30. 4 – 30. 5. 2019. 31 33.541.667 1.039.791.667
31. 5 – 29. 6. 2019. 30 32.083.333 962.500.000
30. 6 – 30. 7. 2019. 31 30.625.000 949.375.000
31. 7 – 30. 8. 2019. 31 29.166.667 904.166.667
31. 8 – 29. 9. 2019. 30 27.708.333 831.250.000
30. 9 – 30. 10. 2019. 31 26.250.000 813.750.000
31. 10 – 29. 11. 2019. 30 24.791.667 743.750.000
30. 11 – 30. 12. 2019. 31 23.333.333 723.333.333
31. 12. 2019. 1 21.875.000 21.875.000
UKUPNO 365 8.004.791.667
Prosečan iznos zajma (8.004.791.667 / 365) 21.930.936
Pored svega, Mirko mora još da utvrdi posto-
ji li korekcija rashoda po osnovu tih kamata na
zajam od povezanog lica Slavko. U te svrhe uzima
kamatnu stopu „van dohvata ruke”, koja je defini-
sana Pravilnikom o kamatnim stopama za koje se
smatra da su u skladu sa principom „van dohvata
ruke” za 2019. godinu, na dinarske dugoročne kre-
dite za druga pravna lica (član 2. stav 1. tačka 2)
Pravilnika) u visini od 5,69%.
Razlika između poreski priznatog rashoda
kamata po ugovorom definisanoj kamatnoj stopi
(10,50%) i rashoda kamata po kamatnoj stopi „van
dohvata ruke” (5,69%) jeste:
Red.
br. Opis Iznos ili
vrednost
1. Ugovorena kamatna stopa 10,50%
2. Iznos ukupno obračunatih
rashoda kamata po ugovorenoj
kamatnoj stopi
2.296.875
3. Iznos kamate do
četvorostruke vrednosti
kapitala (red. br. 12 obrasca
OK)
2.296.875
4. Tržišna kamatna stopa 5,69%
5. Iznos rashoda kamata koji bi
po tržišnim uslovima bio
obračunat na ovaj zajam
1.244.688
6. Poreski nepriznat
rashod kamata po osnovu
transfernih cena (red. br.
3 – red. br. 5)
1.052.188
2.296.875
Iznos ukupno obračunatih ka-
mata sabran je iz plana otplate
zajma iz kolone „Kamata”
Iznos se upisuje na red. br. 55 no-
vog obrasca PB 1 – informativno
Iznos eviden-
tiran u Bilan-
su uspeha
Iznos koji je
informativno
upisan na red.
br. 55 PB 1
Izračunat pri-
menom stope od
5,69%
Unosi se na
red. br. 57
novog obrasca
PB 1
78 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
S obzirom na to da u ovom primeru ne postoji
utanjena kapitalizacija, ali i dalje postoji ra-
zlika između rashoda kamata utvrđenih primenom
transfernih, odnosno kamatnih stopa „van dohva-
ta ruke”, sva razlika prikazuje se na rednom broju
57 obrasca PB 1.
Red. br.
PB 1
V. Rashodi i prihodi po osnovu transfernih cena
(osim kamata na zajmove odnosno kredite)
VI. Rashodi i prihodi po osnovu kamata na
zajmove odnosno kredite između povezanih lica
55. Obračunati rashodi po osnovu kamata („na
dohvat ruke”) na zajmove odnosno kredite
dobijene od povezanih lica
2.296.875
56. Obračunati prihodi po osnovu kamata („na
dohvat ruke”) na zajmove odnosno kredite
odobrene povezanim licima
VII. Korekcija rashoda i prihoda po osnovu
transfernih cena, uključujući i kamate na
zajmove odnosno kredite između povezanih lica
57. Zbir konačnih korekcija (rashoda i
prihoda) po osnovu transakcija sa svim
pojedinačnim povezanim licima, utvrđen
u zaključku dokumentacije o transfernim
cenama
1.052.188
VIII. Korekcija rashoda po osnovu sprečavanja
utanjene kapitalizacije
58. Kamata i pripadajući troškovi na zajam
odnosno kredit iznad nivoa četvorostruke
(desetostruke) vrednosti obveznikovog
sopstvenog kapitala (red. broj 13 obrasca
OK)
0
3.2 Dati zajmovi
Suprotno od slučaja kada obveznik prima zajam
od povezanog lica, u slučaju davanja zajma poveza-
nom licu postavlja se pitanje da li je prihod od
kamata koji je po tom osnovu iskazan (ili uopšte
nije iskazan) niži nego što bi bio da se radi o
plasiranju zajma nepovezanom licu, odnosno po
kamatnim stopama „van dohvata ruke”. Bez obzira
na to da li se radi o datom beskamatnom zajmu ili
o kamatonosnom zajmu povezanom licu, vrši se
analiza prihoda od kamata primenom kamate „van
dohvata ruke”. Izuzetak postoji u slučaju kada ob-
veznik odobrava zajmove i nepovezanim licima,
kada je tu kamatnu stopu moguće primeniti kao
tržišnu, pod uslovom da se radi o uporedivim
zajmovima. Opredeljenje za samostalno utvrđene
kamatne stope obavezuje obveznika na njenu do-
slednu primenu u pogledu svih zajmova iz odnosa
sa povezanim licem.
Razlika između (više) obračunatih prihoda od
kamata po kamatnim stopama „van dohvata ruke” i
obračunatih prihoda od kamata po transfernim
(ugovorenim) uslovima unosi se na redni broj 57
obrasca PB 1, čime se uvećava oporeziva dobit.
Takođe, iznos ovako utvrđene razlike prikazuje
se (informativno) i na rednom broju 56 obrasca
PB 1.
Ukoliko je obveznik – zajmodavac sa povezanim
licem (zajmoprimcem) ugovorio kamatnu stopu
koja je ista kao kamatna stopa ministra finan-
sija, tada neće biti korekcije poreske osnovice
jer su prihodi po tržišnim i transfernim ka-
matnim stopama jednaki. Ipak, i u tom slučaju zaj-
modavac treba da sačini izveštaj o transfernim
cenama, kao i da u zaključku izveštaja navede da
odstupanje ne postoji i da nije izvršeno uvećanje
oporezive dobiti.
Primer: Beskamatni zajam dat povezanom licu
Društvo Tref je 1. marta 2019. godine poveza-
nom licu Pik dalo beskamatnu pozajmicu u iznosu
od 9.000.000 dinara, a ugovorom je definisano vra-
ćanje pozajmice u roku od pet godina.
Da bi Tref obračunao prihode od kamata „van
dohvata ruke”, primeniće kamatnu stopu ministra
finansija od 5,69%. Prihodi od kamata „van do-
hvata ruke” za 2019. godinu iznose 427.919 dinara
(9.000.000 × 5,69% × 305/365 dana). Taj iznos Tref
unosi na redni broj 57 poreskog bilansa PB 1,
čime uvećava oporezivu dobit.
U slučaju da se u primeru radi o preduzetniku,
iznos unosi na redni broj 50 poreskog bilansa
PB 2.
Ako obveznik odobri zajam povezanom licu po
„povoljnijoj” kamatnoj stopi u odnosu na stopu
„van dohvata ruke”, korigovaće prihode od kamata
na rednom broju 57 obrasca PB 1. Međutim, u slu-
čaju da je ugovorena kamatna stopa viša od kamatne
stope „van dohvata ruke”, nastaje negativna razli-
ka, po osnovu koje se ne vrši korekcija oporezive
dobiti. Ipak, ova negativna razlika može da se
koristi za prebijanje eventualnih pozitivnih ko-
rekcija oporezive dobiti po osnovu drugih tran-
sakcija koje zajmodavac ima sa istim povezanim
licem. Naravno, prebijanje nije moguće vršiti
sa pozitivnim korekcijama koje postoje iz odno-
sa obveznika sa nekim drugim povezanim licem.
U svakom slučaju, na rednom broju 56 obrasca
PB 1 iskazuje se iznos obračunatih prihoda po
osnovu kamate „na dohvat ruke” na zajmove izme-
đu povezanih lica, što je, napominjemo, infor-
mativna pozicija poreskog bilansa i ne utiče na
povećanje ili smanjenje oporezive dobiti.
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 79
POREZ NA DOBIT
Primer: Kamatonosni kredit dat povezanom
licu
Društvo Miki je 1. maja 2019. godine povezanom
licu Maus dalo pozajmicu u iznosu od 10.000.000
dinara po kamatnoj stopi od 3%, a ugovorom je de-
finisano vraćanje pozajmice u roku od pet godina.
Da bi Miki obračunao prihode od kamata „van
dohvata ruke”, primeniće kamatnu stopu ministra
finansija od 5,69%. Prihodi od kamata „van do-
hvata ruke” za 2019. godinu iznose 381.932 dinara
(10.000.000 × 5,69% × 245/365 dana), a prihodi od
kamata obračunati po ugovornoj/transfernoj ka-
matnoj stopi iznose 201.370 dinara (10.000.000 ×
3% × 245/365 dana).
Iznos od 180.562 dinara (381.932 – 201.370)
Miki unosi na redni broj 57 poreskog bilansa PB
1, čime uvećava oporezivu dobit.
U slučaju da se u primeru radi o preduzetniku,
iznos unosi na redni broj 50 poreskog bilansa PB 2.
FBez obzira na njihovu vrednost ili po-
stojanje okolnosti da ukupne transakcije
sa istim povezanim licem ne prelaze 8 miliona
dinara, ili eventualnu činjenicu da se radi o
beskamatnom zajmu, izveštaj o transfernim ce-
nama izrađuje se za zajmove i dostavlja u punom
obliku.
U slučaju da je obveznik primio beskamat-
ni zajam od povezanog lica (nije iskazao ras-
hod kamata), nije u obavezi da dostavi nikakav
izveštaj o transfernim cenama. U vezi sa tim
pozivamo se na Mišljenje Ministarstva finan-
sija br. 413-00-173/2016-04 od 18. 7. 2016. godine:
„Kada je ugovorom o zajmu, zaključenim između
obveznika (kao zajmoprimca) i njegovog osniva-
ča – povezanog lica (kao zajmodavca), predviđe-
no da se kamata na zajam ne obračunava i ne plaća,
obavezu podnošenja dokumentacije o transfer-
nim cenama u formi izveštaja ima isključivo
zajmodavac.”
4. Iskazivanje kapitalnih dobitaka i
gubitaka
Obveznik koji proda (ili na drugi način, uz
naknadu prenese) kapitalnu imovinu povezanom
licu nije dužan da podnosi izveštaj o tran-
sfernim cenama po tom osnovu, već da, u skladu sa
članom 28. ZPDPL-a, utvrdi tržišnu vrednost
kapitalne imovine, kako bi je uporedio sa ugovo-
renom prodajnom cenom. Prilikom obračuna kapi-
talnog dobitka uzima onu koja je veća, a utvrđeni
kapitalni dobitak odnosno gubitak iskazuje u po-
reskom bilansu na pozicijama dela B. Kapitalni
dobici i gubici (redni brojevi 63–68 novog obra-
sca PB 1). Znači, kapitalni dobitak se po ovom
osnovu ne iskazuje preko rednog broja 57 PB 1.
Kapitalni dobici i gubici iskazuju se kod pre-
duzetnika na rednim brojevima 55–60 poreskog bi-
lansa PB 2.
Kapitalnom imovinom smatra se imovina koja
je definisana u članu 27. ZPDPL-a kao:
1) nepokretnosti koje je obveznik koristio, odno-
sno koje koristi kao osnovno sredstvo za obavljanje
delatnosti, uključujući i nepokretnosti u izgrad-
nji;
2) prava intelektualne svojine;
3) udeli u kapitalu pravnih lica i akcije i ostale
hartije od vrednosti koje, u skladu sa MRS, odnosno
MSFI i MSFI za MSP, predstavljaju dugoročne
finansijske plasmane, osim obveznica izdatih u
skladu sa propisima kojima se uređuje izmirenje
obaveze Republike po osnovu zajma za privredni
razvoj, devizne štednje građana i dužničkih har-
tija od vrednosti čiji je izdavalac, u skladu sa za-
konom, Republika, autonomna pokrajina, jedinica
lokalne samouprave ili Narodna banka Srbije;
4) investicione jedinice otkupljene od strane
otvorenog investicionog fonda, u skladu sa zako-
nom kojim se uređuju investicioni fondovi.
Primer: Kapitalni dobitak po osnovu prodaje
kapitalne imovine povezanom licu
Obveznik je povezanom licu prodao nepo-
kretnost 15. septembra 2019. godine po ceni od
11.500.000 dinara. Nepokretnost je nabavio 1. ja-
nuara 2015. godine i za nju platio 11 miliona di-
nara, a koristio je za obavljanje delatnosti sve do
dana prodaje.
Datum
Amortizacija Neotpisana vrednost
Računo-
vodstvena Poreska Računo-
vodstvena Poreska
31. 12. 2015. 440.000 275.000 10.560.000 10.725.000
31. 12. 2016. 440.000 275.000 10.120.000 10.450.000
31. 12. 2017. 440.000 275.000 9.680.000 10.175.000
31. 12. 2018. 440.000 275.000 9.240.000 9.900.000
15. 09. 2019. 311.014 194.384 8.928.986 9.705.616
Ukupno 2.071.014 1.294.384
Po osnovu prodaje ostvaren je dobitak od pro-
daje nepokretnosti u visini od 2.571.014 dinara:
80 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
Konto Opis Dug. Potr.
204 Kupci u zemlji 11.500.000
0292 Ispravka vrednosti nekretnina 2.071.014
022 Građevinski objekti 11.000.000
670 Dobici od prodaje nematerijal-
ne imovine, nekretnina, postro-
jenja i opreme 2.571.014
U cilju utvrđivanja kapitalnog dobitka obve-
znik utvrđuje tržišnu vrednost nepokretnosti
kako bi odredio prodajnu cenu po kojoj će obraču-
nati kapitalni dobitak. Tržišna vrednost nepo-
kretnosti iznosi 12 miliona dinara.
Red. br. Utvrđivanje kapitalnog dobitka
1. Prodajna cena u svrhu utvrđivanja
kapitalnog dobitka 12.000.000
2. Nabavna cena 11.000.000
3. Poreska amortizacija 1.294.384
4. Kapitalni dobitak
(red. br. 1 – (red. br. 2 – red. br. 3)) 2.294.384
Unos podataka u obrazac PB 1 je sledeći:
Red. br.
PB 1 Opis Dinara
1. Dobitak poslovne godine 2.571.014
4. Dobici od prodaje imovine 2.571.014
59. Dobit 0
62. Ostatak dobiti (59 – 61) > 0 0
63. Ukupni kapitalni dobici tekuće godine
obračunati u skladu sa zakonom 2.294.384
65. Kapitalni dobici (63 – 64) > 0 2.294.384
68. Ostatak kapitalnog dobitka (65 – 67) > 0 2.294.384
69. Poreska osnovica – oporeziva dobit
(62 + 68) > 0 2.294.384
5. Poreska amortizacija
Osnovica za obračun poreske amortizacije
stalnog sredstva nabavljenog od povezanog lica
zaključno sa 31. 12. 2018. godine jeste transferna
cena ako je niža od tržišne cene tog sredstva i
obrnuto, osnovica za obračun poreske amortiza-
cije je tržišna cena nabavljenog sredstva ako je
niža od transferne cene plaćene za to sredstvo.
U skladu sa članom 10a ZPDPL-a, u slučaju da je
stalno sredstvo na koje se primenjuju odredbe člana
10. ovog zakona nabavljeno iz transakcije sa pove-
zanim licem iz člana 59. ovog zakona, osnovicu za
njegovu amortizaciju čini manji od sledeća dva
iznosa:
1) transferna nabavna cena stalnog sredstva u
smislu člana 59. ovog zakona;
2) nabavna cena stalnog sredstva utvrđena prime-
nom principa „van dohvata ruke” u smislu čl. 60.
i 61. ovog zakona.
Primer: Poreska amortizacija nepokretnosti
nabavljene od povezanog lica u 2018. godini
Obveznik je 1. marta 2018. godine kupio od pove-
zanog lica poslovni prostor po ceni od 12.000.000
dinara. Tržišna vrednost nepokretnosti je
11.500.000 dinara.
S obzirom na to da je tržišna cena (11,5 mili-
ona) niža od transferne cene (12 miliona), ona
predstavlja osnovicu za obračun poreske amorti-
zacije.
Osnovica za obračun amortizacije 11.500.000
Amortizaciona stopa 2,50%
Poreska amortizacija za 2019. godinu 287.500
Iznos od 287.500 dinara obveznik unosi na red-
ni broj 21 PB 1, dok će pod rednim brojem 20 PB
1 upisati iznos računovodstvene amortizacije
(12.000.000 × 2,5% = 300.000 dinara).
U slučaju da se u primeru radi o preduzetniku,
iznos od 287.500 dinara unosi na redni broj 22 po-
reskog bilansa PB 2.
Kada su u pitanju stalna sredstva nabavljena od
povezanog lica, počev od 1. januara 2019. godine,
u skladu sa članom 31. stav 3. Pravilnika o tran-
sfernim cenama, obveznik obračunava poresku
amortizaciju na knjigovodstvenu nabavnu vred-
nost. Osim toga, u obavezi je da utvrdi razliku
između transferne nabavne cene (knjigovodstvena
nabavna cena) i nabavne cene tog sredstva utvrđene
primenom principa „van dohvata ruke”. U korekciju
dobiti uključuje 20% utvrđene razlike (na rednom
broju 57 obrasca PB 1 – Zbir konačnih korekcija
(rashoda i prihoda) po osnovu transakcija sa svim
pojedinačnim povezanim licima utvrđen u zaključku
dokumentacije o transfernim cenama) u 2019. godi-
ni (odnosno u godini kada je sredstvo stečeno i sta-
vljeno u upotrebu), kao i u naredne četiri godine.
Dakle, u slučaju kada je sredstvo nabavljeno u
2019. godini u transakciji sa licem koje se smatra
povezanim u smislu člana 59. Zakona, pri čemu je
transferna nabavna cena veća od cene „van do-
hvata ruke”, primenjuju se sledeća pravila:
ffobračun poreske amortizacije vrši se na osno-
vicu koju čini transferna nabavna vrednost;
ffu okviru izveštaja o transfernim cenama za pet
poreskih perioda, počev od 2019. godine, po jedna
petina (20%) razlike između više transferne na-
bavne cene i niže nabavne cene sredstva, utvrđene
primenom principa „van dohvata ruke”, iskazuje se
kao sastavni deo ukupne korekcije po osnovu tran-
sfernih cena (na red. br. 57 novog obrasca PB 1).
FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 81
POREZ NA DOBIT
Primer: Nabavka novog sredstva od povezanog
lica po transfernoj ceni koja je viša od
tržišne
Obveznik je 1. marta 2019. godine od povezanog
lica nabavio autobus po ceni od 15.000.000 dinara.
Da je isto vozilo nabavio na tržištu, odnosno od
nepovezanog lica, platio bi 14.000.000 dinara.
Obračun amortizacije autobusa je sledeći:
Datum Nabavna
vrednost
Amortizacija
Neotpisana vrednost
20% 15%
Račun. Poreska Račun. Poreska
31. 12.
2019.
15.000.000 2.515.068 1.886.301 12.484.932 13.113.699
S obzirom na to da je poreska amortizacija
niža od računovodstvene, u poreske svrhe pri-
znaje se poreska amortizacija, odnosno iznos od
1.886.301 dinar obveznik unosi na redni broj 1
obrasca POA.
Pored toga, pozitivna razlika između tran-
sferne nabavne i tržišne vrednosti autobusa iz-
nosi 1.000.000 dinara. Primenom pravila iz člana
31. stav 3. Pravilnika o transfernim cenama, ob-
veznik će na rednom broju 57 obrasca PB 1 iskazati
200.000 dinara (20% od utvrđene pozitivne razli-
ke). Isto će ponoviti i u naredne četiri godine.
U slučaju da je transferna nabavna cena niža od
nabavne cene utvrđene primenom cene „van dohvata
ruke”, primenjuju se opšta pravila iz Pravilnika
o transfernim cenama:
ffako sa istim povezanim licem nema drugih tran-
sakcija, ne dešava se ništa;
ffako sa istim povezanim licima postoje i druge
transakcije po osnovu kojih je utvrđena korekci-
ja, izvršiće se poređenje rashoda amortizacije
obračunatih na transfernu nabavnu cenu stalnog
sredstva i rashoda amortizacije na nabavnu cenu
tog sredstva utvrđenu primenom cene „van dohvata
ruke”, pri čemu će se negativna razlika koristiti
za umanjenje ukupne korekcije sa tim istim pove-
zanim licem, u skladu sa članom 31. stav 5. tačka 2)
Pravilnika o transfernim cenama.
Primer: Nabavka novog sredstva od povezanog
lica
po transfernoj ceni koja je niža od
tržišne
Obveznik je 1. marta 2019. godine od povezanog
lica nabavio autobus po ceni od 15.000.000 dinara.
Da je isto vozilo nabavio na tržištu, odnosno od ne-
povezanog lica, platio bi 16.000.000 dinara. Poreska
amortizaciona stopa je 15%, a računovodstvena 20%.
Obračun
poreske
amortizacije
Cena
Poreska
amortiza-
cija
Račun.
amortiza-
cija
Amortizacija
koja se priznaje
u poreske svrhe
Transferna
nabavna cena
autobusa 15.000.000 1.886.301 2.515.068 1.886.301
„Van dohvata
ruke” cena
autobusa 16.000.000 2.012.055 2.682.740 2.012.055
Negativna
razlika -1.000.000 -125.753
Ako je ukupna korekcija sa istim povezanim
licima po osnovu drugih transakcija u 2019. go-
dini 400.000 dinara, obveznik će je umanjiti za
ovih 125.753 dinara, što znači da je iznos konačne
korekcije koji će upisati pod rednim brojem 57 ob-
rasca PB 1 274.247 dinara (400.000 – 125.753).
U slučaju jednokratne nabavke stalne imovine od
povezanog lica čija je vrednost manja od 8.000.000
dinara ili nabavke više stavki stalne imovine
čija ukupna vrednost nije veća od 8.000.000 dina-
ra (zajedno sa svim ostalim transakcijama, osim
kredita i zajmova, sa istim povezanim licem), ob-
veznik primenjuje odredbe člana 60. stav 4. Zakona:
„Izuzetno od stava 3. ovog člana, u slučaju da je
transakcija sa povezanim licem jednokratna i da
njena vrednost nije veća od vrednosti prometa za
koju je zakonom koji uređuje porez na dodatu vred-
nost propisana obaveza evidentiranja za porez na
dodatu vrednost, odnosno ukupna vrednost tran-
sakcija sa jednim povezanim licem u toku poreskog
perioda nije veća od vrednosti prometa za koju je
zakonom koji uređuje porez na dodatu vrednost pro-
pisana obaveza evidentiranja za porez na dodatu
vrednost, obveznik uz poreski bilans podnosi do-
kumentaciju u formi izveštaja u skraćenom obli-
ku, u okviru koje nije dužan da posebno prikazuje
vrednost istih transakcija po cenama utvrđe-
nim po principu ’van dohvata ruke’.”
To znači da se, prema našem mišljenju, nova
odredba člana 31. stav 3. Pravilnika o transfer-
nim cenama ne primenjuje u slučaju kada su ispu-
njeni uslovi da se za konkretnu nabavku stalnog
sredstva od povezanog lica izveštaj o transfer-
nim cenama sastavi u skraćenom obliku.
6. Pokloni čiji je primalac povezano
lice
U skladu sa članom 7a stav 1. tačka 4) ZPDPL-a,
na teret rashoda ne priznaju se pokloni čiji je
primalac povezano lice iz člana 59. ovog zakona.
Pri tome, po našem mišljenju, pod poklonom treba
82 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
POREZ NA DOBIT
tretirati prenose novčanih sredstava bez protiv-
činidbe drugom povezanom licu. Međutim, ukoli-
ko se poklon daje licima registrovanim odnosno
osnovanim za namene iz člana 15. stav 1. tačka 1)
ZPDPL-a, rashod se priznaje u poreskom bilansu,
bez obzira na to što je poklon dat povezanom licu.
7. Zatezne kamate između povezanih
lica
U skladu sa članom 7a stav 1. tačka 7) ZPDPL-a,
na teret rashoda ne priznaju se zatezne kamate izme-
đu povezanih lica. Za iznos ovih rashoda potrebno
je uvećati oporezivu dobit unošenjem iznosa na
redni broj 13 PB 1, odnosno 14 PB 2. Osim toga, ovi
rashodi se ne prikazuju u dokumentaciji o tran-
sfernim cenama.
8. Transferne cene u odnosu između
stalne poslovne jedinice i
nerezidentne centrale
Prema članu 60. stav 13. ZPDPL-a, obaveze koje
su propisane u vezi sa sastavljanjem izveštaja o
transfernim cenama odnose se i na transakcije
između stalne poslovne jedinice i njene nere-
zidentne centrale. U skladu sa tim, stalna po-
slovna jedinica ima obavezu da sastavi izveštaj
o transfernim cenama u skladu sa opštim pra-
vilima.
Osim toga, transakcije između stalne poslov-
ne jedinice i povezanih lica nerezidentne cen-
trale smatraju se, takođe, transakcijama između
povezanih lica koje podležu obavezi utvrđiva-
nja u skladu sa opštim pravilima o transfernim
cenama.
Stalna poslovna jedinica nema obavezu da utvr-
đuje da li je rashod kamate po osnovu zajma koji je
dobila od svoje nerezidentne centrale u skladu sa
principom „van dohvata ruke” jer se rashodi kama-
te po tom osnovu ne priznaju u poreskom bilansu
stalne poslovne jedinice, u skladu sa članom 20.
stav 1. ZPDPL-a. Međutim, ukoliko stalna poslov-
na jedinica dobije zajam od nekog drugog povezanog
lica (npr. zavisno pravno lice nerezidentne cen-
trale), taj rashod kamate treba korigovati u skladu
sa opštim pravilima. PS
u sredu, 26. 2. 2020. godine, od 10.00 do 16.00 časova,
u Beogradu, hotel „Palas”, Topličin venac 23.
Donet je novi Zakon o javnim nabavkama, koji je u primeni od 1. jula 2020. godine. Šta aktere u javnim nabavkama
očekuje u novom zakonu, koje se novine očekuju i kako će se one odraziti na sprovođenje i učešće u postupcima
javnih nabavki teme su sa kojima će učesnike upoznati Miloš Jović, ekspert za javne nabavke, dugogodišnji
rukovodilac u Upravi za javne nabavke i član radne grupe za izradu ovog zakona.
Program seminara:
■■ pragovi, opšta pravila, pojmovi, izuzeci, načela, naručioci,
■■ procenjena vrednost, plan JN, partije, oglasi,
■■ postupci javnih nabavki,
■■ rokovi, tehnike i instrumenti, posebni režimi,
■■ kriterijumi za kvalitativni izbor,
■■ tehničke specifikacije, kriterijumi za dodelu ugovora,
■■ stručna ocena ponuda, dodela ugovora i obustavljanje postupka,
■■ zaključenje i izmene ugovora,
■■ portal javnih nabavki, elektronske nabavke, evidencija i izveštaji,
■■ zaštita prava u postupku
ING-PRO DOO organizuje savetovanje na temu
„NOVI ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA”
Više o agendi savetovanja, kotizaciji i prijavi informišite se na internet stranici www.propisi.net.