U ponedeljak, 16. septembra 2019. godine Vlada poslala je u Narodnu Skupštinu Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o PDV-u. Izmene nisu ni revolucionarne ni radikalne. Naprotiv, bliže se i preciznije definišu odredbe devet članova Zakona o PDV-u, a dodata su i tri nova člana.

Bez obzira što je komentarisanje zakona koji su još u fazi predloga nezahvalno zbog činjenice da je do konačne, usvojene verzije put donošenja zakona takav, da predlog svakako može pretrpeti izmene, zbog blagovremenog informisanja naših pretplatnika iznosim novine koje su predložene.

Izmene i dopune nisu revolucionarne

U cilju daljeg usaglašavanja sa propisima EU, najznačajnija predložena rešenja odnose se na uređivanje poreskog tretmana transakcija – prometa dobara i usluga nastalih po osnovu prenosa vrednosnih vaučera, bližeg uređivanja mesta prometa dobara i mesta prometa usluga konzumacije jela i pića na brodovima, odnosno u letilicama i vozovima, kao i stvaranje uslova za preciznije uređivanje mesta prometa usluga telekomunikacija, radijskog i televizijskog emitovanja i usluga pruženih elektronskim putem.

Jednonamenski i višenamenski vaučeri

Predloženo je da se u Zakon o PDV-u doda poglavlje „Vrednosni vaučeri“ i u okviru njega tri nova člana (7a-7v) kojima se definiše vrednosni vaučer i precizira razlikovanje između jednonamenskih i višenamenskih vaučera, jer se oporezivanje PDV-om kod njihovog prenosa razlikuje.

Napominjemo da smo u broju 6/2019 u okviru članka „Poslovanje preduzetnika koji se bave trgovinom na malo“, na strani 21 obradili obe vrste vaučera, doduše polazeći od trenutno važećih odredbi Zakona o PDV-u i podzakonskih akata donesenih na osnovu njega, a koji su potpuno usklađeni sa sada predloženim dopunama Zakona.

 Preciznije definisanje prometa koji vrši strano lice u Srbiji

Takođe, u cilju usaglašavanja sa propisima EU predlaže se i propisivanje preciznijeg definisanja prometa koji vrši strano lice u Republici Srbiji po osnovu kojeg postoji obaveza evidentiranja u sistem PDV.

Drugačije određivanje mesta prometa dobara i mesta prometa usluga konzumacije jela i pića na licu mesta, koji se faktički vrši na brodovima, odnosno u avionima i vozovima, u toku prevoza putnika

U vezi sa navedenim, predloženo je da se mestom navedenog prometa dobara i usluga smatra mesto polaska broda, letilice ili voza, koje je prvo voznim redom planirano mesto ukrcavanja putnika. Uz to, ako se prevoz putnika vrši u oba smera, povratna vožnja smatra se posebnim prevozom.

Kriterijumi za određivanje mesta sedišta primaoca usluga telekomunikacija, radijskog i TV emitovanja i usluga pruženih elektronskim putem

U cilju eliminisanja eventualnog dvostrukog oporezivanja, odnosno dvostrukog neoporezivanja prometa usluga telekomunikacija, radijskog i televizijskog emitovanja i usluga pruženih elektronskim putem, predloženo je da se mestom sedišta, stalne poslovne jedinice, prebivališta ili boravišta primaoca usluga smatra mesto određeno na osnovu kriterijuma i pretpostavki za određivanje mesta sedišta, stalne poslovne jedinice, prebivališta ili boravišta primaoca tih usluga, pri čemu će se podzakonskim propisom bliže urediti navedeni kriterijum i pretpostavke. Naime, kod pružanja navedenih usluga, pre svega fizičkim licima, često je veoma teško utvrditi njihovo prebivalište ili boravište, na osnovu kojeg se određuje mesto prometa tih usluga, a koje treba da odrazi i mesto njihove potrošnje. Iz tog razloga, potrebno je stvoriti pravni osnov za donošenje podzakonskog propisa kojim će se bliže urediti kriterijum i pretpostavke za određivanje mesta prometa sedišta, stalne poslovne jedinice, prebivališta ili boravišta primaoca usluga, za svrhu određivanja mesta prometa tih usluga.

Novi momenti za nastanak poreske obaveze

Predlaže se da jedan od momenata za nastanak poreske obaveze, pored dana prometa i dana naplate, odnosno plaćanja avansa, bude i dan izdavanja računa za promet usluga neposredno povezanih sa uslugama prenosa, ustupanja i davanja na korišćenje autorskih i srodnih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine, nezavisno od pružaoca tih usluga, kao i za promet usluga tehničke podrške prilikom korišćenja softvera, hardvera i druge opreme na određeni vremenski period.

Promenjeni uslovi za povraćaj PDV-a nerezidentu – putniku

Ukupna vrednost isporučenih dobara (iz člana 24. stav 1. tačka 4) podtačka (3)) smanjuje se sa trenutno opredeljenih 100 evra na 6.000 dinara. Osim toga, dodat je stav kojim se trgovcu (obvezniku PDV koji je izvršio promet) nalaže obaveza da putniku na njegov zahtev izda dokumentaciju na osnovu koje putnik može ostvariti povraćaj PDV u skladu sa ovim zakonom. Uz to, PDV se vraća u roku od 12 meseci od dana otpremanja dobara u inostranstvo umesto trenutnih 6 meseci od dana izdavanja računa za promet. S obzirom da otpremanje dobara u inostranstvo mora da bude izvršeno u roku od 3 meseca po isteku meseca u kome je izvršen promet, to znači da od izdavanja računa trgovac ima obavezu da izvrši povraćaj PDV-a u narednih 15 meseci, a ne 6 kao što je trenutno rešenje u Zakonu.

Novo oslobođenje sa pravom odbitka prethodnog poreza

U članu 24. stav 1. dodata je tačka 16G) promet dobara i usluga koji se vrši u okviru realizacije infrastrukturnih projekata izgradnje autoputeva za koje je posebnim zakonom utvrđen javni interes.

PDV se ne plaća na uvoz dobara

Novine u članu  26. su:

* Dodato oslobođenje za infrastrukturne projekte koji su uvedeni ovim Predlogom u član 24.
* PDV se ne plaća na uvoz dobara ne samo po osnovu zamene u garantnom roku već i po osnovu popravke u garantnom roku.
* Brisano oslobođenje za dobra za koja je, u okviru carinskog postupka, odobren postupak prerade pod carinskom kontrolom;
* Izvršeno usklađivanje sa novim Carinskim zakonom u vezi sa dobrima za koja je tim zakonom propisano oslobođenje od carine, osim na uvoz motornih vozila.

Preciznije utvrđivanje srazmernog poreskog odbitka

Pošto se prilikom izračunavanja procenta srazmernog poreskog odbitka uzimaju u obzir i prometi koje obveznik vrši van njegove uobičajene delatnosti, propisima EU dozvoljeno je da se pri utvrđivanju procenta srazmernog poreskog odbitka ovog obveznika isključe povremeni prometi nepokretnosti (najviše dva u toku kalendarske godine) i prometi određenih finansijskih usluga ako se obavljaju povremeno (najviše dva u toku kalendarske godine). S tim u vezi, predloženo je da se, pored prometa opreme i objekata za vršenje delatnosti, pri utvrđivanju procenta srazmernog poreskog odbitka NE uzimaju u obzir:

  • 2) ulaganje u objekte za vršenje delatnosti za koje se naplaćuje naknada;
  • 3) povremeni prometi nepokretnosti koje izvrši obveznik kojem promet nepokretnosti nije uobičajena delatnost koju obavlja – najviše 2 prometa u jednoj kalendarskoj godini;
  • 4) povremeni prometi usluga iz člana 25. stav 1. ovog zakona – najviše 2 prometa u jednoj kalendarskoj godini.

Pored toga, predloženo je da u slučaju kada procenat srazmernog poreskog odbitka iznosi najmanje 98% ne postoji obaveza podele prethodnog poreza. Navedenim rešenjem omogućava se da prometi bez prava na odbitak prethodnog poreza izvršeni u manjem obimu, odnosno s vremena na vreme od strane obveznika PDV koji pretežno obavljaju delatnosti u okviru kojih vrše promete sa pravom na odbitak prethodnog poreza, nemaju uticaj na iznos prethodnog poreza.

Ispravka pogrešno obračunatog PDV-a u većem iznosu

Izmenjen je član 44. na način da je predloženo preciziranje pravila koja se odnose na mogućnost ispravljanja pogrešno obračunatog PDV u većem iznosu.

Ako obveznik PDV u računu za isporučena dobra i usluge iskaže veći iznos PDV od onog koji u skladu sa ovim zakonom duguje, odnosno iznos PDV a da za to nije imao obavezu u skladu sa ovim zakonom, dužan je da tako iskazani PDV plati. On ima pravo da ispravi iznos PDV ako je izdao novi račun sa ispravljenim iznosom PDV, odnosno račun u kojem nije iskazan PDV i ako poseduje dokument primaoca računa u kojem je navedeno da PDV iskazan u prvobitnom računu nije korišćen kao prethodni porez. Taj novi račun obavezno sadrži napomenu da se tim računom zamenjuje prethodno izdati račun.

Lice koje iskaže PDV u računu, a nije obveznik PDV, dužno je da iskazani PDV plati. On nema pravo da ispravi iskazani iznos PDV.

Primena zakona

Zakon će se primenjivati od 1. januara 2020. godine. Ipak, određene izmene će se primenjivati od dana stupanja na snagu Zakona:

* Izmene i dopune u članu 24. (povraćaj PDV strancu i oslobađanje od PDV-a za promet dobara i usluga koji se vrši u okviru realizacije infrastrukturnih projekata izgradnje autoputeva za koje je posebnim zakonom utvrđen javni interes.
* Izmene i dopune u članu 26 – poreska oslobođenja kod uvoza dobara.
* Odredbe koje sadrže ovlašćenja za donošenje podzakonskih akata – utvrđivanje kriterijuma za opredeljivanje sedišta primaoca usluga telekomunikacija, radijskog i TV emitovanja i usluga pruženih elektronskim putem.