Preduzetnik koji, s obzirom na okolnosti, nije u stanju da vodi poslovne knjige, osim poslovne knjige o ostvarenom prometu, ili kome njihovo vođenje otežava obavljanje delatnosti, ima pravo da podnese zahtev da porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđen prihod. U članku su obrađeni uslovi za paušalno oporezivanje, kao i postupanje u slučajevima prestanka prava na paušalno oporezivanje i ostale karakteristike poslovanja preduzetnika paušalaca.
Skip to PDF content48 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
Zahtev za paušalno oporezivanje
i ostale karakteristike
poslovanja preduzetnika
paušalaca
Preduzetnik koji, s obzirom na okolnosti, nije u stanju da vodi poslovne knji-
ge, osim poslovne knjige o ostvarenom prometu, ili kome njihovo vođenje ote-
žava obavljanje delatnosti, ima pravo da podnese zahtev da porez na prihode
od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđen prihod. U članku su ob-
rađeni uslovi za paušalno oporezivanje, kao i postupanje u slučajevima pre-
stanka prava na paušalno oporezivanje i ostale karakteristike poslovanja
preduzetnika paušalaca.
Uvod
Novembar 30. 2019. godine predstavlja rok do
koga preduzetnici koji žele da budu paušalno
oporezivani u 2020. godini moraju da podnesu
zahtev. Naravno, navedeni rok odnosi se na pre-
duzetnike koji trenutno vode poslovne knjige i
smatraju da će u toku ove godine zbog promenje-
nih okolnosti poslovanja biti ostvareni uslovi
za paušalno oporezivanje od prvog januara 2020.
godine.
Prilikom predaje ovog članka u pri-
premu za objavu na službenoj stranici
Ministarstva finansija objavljen je Nacrt
izmena i dopuna Zakona o porezu na dohodak
građana (9. 10. 2019. godine). Iako se radi samo
o nacrtu, koji predviđa primenu izmena od 1.
januara 2020. godine, u članku ćemo se osvrnu-
ti na članove tog nacrta koji su u neposrednoj
vezi sa poslovanjem preduzetnika paušalaca.
Potrebno je još jednom istaći da se radi o
nacrtu izmena i dopuna pomenutog zakona, a
nakon usvajanja i objavljivanja izmena i do-
puna u časopisu će biti objavljen i detaljan
komentar.
Nacrtom su predložene izmene čl. 40, 41.
i 42. ZPDG-a, koji se odnose na paušalno opo-
rezivanje, dok se izmene odnose na uslove za
paušalno oporezivanje, kriterijum za razvr-
stavanje preduzetnika paušalaca u grupe radi
utvrđivanja visine paušalnog prihoda kao po-
reske osnovice, zatim na određivanje polazne
osnovice za utvrđivanje visine paušalnog
prihoda i elemente kojima se umanjuje odno-
sno povećava polazna osnovica, kao i na pod-
nošenje zahteva za paušalno oporezivanje.
Kako se navodi u obrazloženju Nacrta, sve je
predloženo imajući u vidu potrebu da se stvo-
re preduslovi za pojednostavljenje procedure
obračuna poreza na prihode od samostalne de-
latnosti na paušalno utvrđen prihod, automa-
tizaciju procesa utvrđivanja visine poreske
obaveze, omogućavanje veće predvidljivosti
za poreske obveznike i smanjenje administri-
ranja od strane poreskog organa.
Osim pojašnjenja u vezi sa podnošenjem za-
hteva za paušalno oporezivanje, u ovom tekstu
obrađene su još neke od karakteristika poslo-
vanja preduzetnika paušalaca:
● uslovi za paušalno oporezivanje;
● kriterijumi za utvrđivanje visine paušalnog
prihoda;
● plaćanje poreza i doprinosa na paušalni pri-
hod;
● vođenje knjiga;
● prestanak prava na paušalno oporezivanje;
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 49
RAČUNOVODSTVO
● obaveza evidentiranja prometa preko fiskal-
ne kase i izdavanje računa;
● utvrđivanje ukupnog godišnjeg prometa;
● spoljnotrgovinsko poslovanje;
● obaveza internog obračuna PDV-a;
● obaveza plaćanja poreza na dobit po odbitku;
● raspolaganje novcem na računu.
Paušalno oporezivanje prihoda od samostal-
ne delatnosti uređeno je sledećim propisima:
● članovima 40, 41. i 42. Zakona o porezu na do-
hodak građana („Sl. glasnik RS”, br. 24/2001… i
113/2017 – dalje: ZPDG);
● Uredbom o bližim uslovima, kriterijumima i
elementima za paušalno oporezivanje obvezni-
ka poreza na prihode od samostalne delatnosti
(„Sl. glasnik RS”, br. 65/2001… i 86/2018 – dalje:
Uredba);
● Pravilnikom o obrascima poreskih prijava za
utvrđivanje poreza na dohodak građana koji se
plaća po rešenju („Sl. glasnik RS”, br. 90/2017,
38/2018 i 20/2019 – dalje: Pravilnik);
● Zakonom o doprinosima za obavezno socijal-
no osiguranje („Sl. glasnik RS”, br. 84/2004… i
95/2018);
● Pravilnikom o poslovnim knjigama i iskazi-
vanju finansijskog rezultata po sistemu prostog
knjigovodstva („Sl. glasnik RS”, br. 140/2004 i
44/2018 – drugi propis – dalje: Pravilnik o po-
slovnim knjigama);
● Zakonom o privrednim društvima („Sl. gla-
snik RS”, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon,
5/2015, 44/2018 i 95/2018);
● Zakonom o porezu na dodatu vrednost („Sl. gla-
snik RS”, br. 84/2004… i 30/2018 – dalje: Zakon
o PDV-u);
● Zakonom o fiskalnim kasama („Sl. glasnik
RS”, br. 135/2004 i 93/2012);
● Uredbom o određivanju delatnosti kod čijeg
obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja
prometa preko fiskalne kase („Sl. glasnik RS”,
br. 61/2010, 101/2010, 94/2011, 83/2012, 59/2013 i
100/2014 – dalje: Uredba o fiskalnim kasama);
● Zakonom o zaštiti potrošača („Sl. glasnik
RS”, br. 62/2014, 6/2016 – drugi zakon i 44/2018 –
drugi zakon);
● Zakonom o elektronskom dokumentu, elek-
tronskoj identifikaciji i uslugama od povere-
nja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS”,
br. 94/2017 – dalje: Zakon o elektronskom doku-
mentu);
● Zakonom o spoljnotrgovinskom poslovanju
(„Sl. glasnik RS”, br. 36/2009, 36/2011 – drugi za-
kon, 88/2011 i 89/2015 – drugi zakon);
● Zakonom o deviznom poslovanju („Sl. glasnik
RS”, br. 62/2006, 31/2011, 93/2012 – drugi zakon,
119/2012, 139/2014 i 30/2018);
● Carinskim zakonom („Sl. glasnik RS”, br.
95/2018);
● Zakonom o porezu na dobit pravnih lica („Sl.
glasnik RS”, br. 25/2001… i 95/2018);
● Zakonom o obavljanju plaćanja pravnih lica,
preduzetnika i fizičkih lica koja ne obavljaju
delatnost („Sl. glasnik RS”, br. 68/2015 – dalje:
Zakon o obavljanju plaćanja);
● Pravilnikom o uslovima i načinu plaćanja u
gotovom novcu u dinarima za pravna lica i za
fizička lica koja obavljaju delatnost („Sl. gla-
snik RS”, br. 77/2011 – dalje: Pravilnik o plaćanju
u gotovom novcu).
Zahtev za paušalno oporezivanje
U skladu sa članom 42. stav 1. ZPDG-a, zahtev
za paušalno oporezivanje može da se podnese
nadležnom poreskom organu:
1. do 30. novembra tekuće godine za narednu go-
dinu, odnosno
2. u roku od 15 dana od dana upisa u registar na-
dležnog organa, odnosno
3. u roku od 15 dana od dana prijema akta nadle-
žnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisa-
nje iz evidencije za porez na dodatu vrednost,
u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na
dodatu vrednost.
Stavom 2. istog člana definisano je da pre-
duzetnik koji u toku godine započne obavljanje
delatnosti zahtev za paušalno oporezivanje u
momentu registracije može da podnese nadle-
žnoj organizaciji koja vodi Registar privred-
nih subjekata, a ona će taj zahtev proslediti
poreskom organu. Znači, preduzetnik koji zapo-
činje obavljanje delatnosti, a ispunjava propisa-
ne uslove, prilikom registracije u Agenciji za
privredne registre može da podnese zahtev za
paušalno oporezivanje označavanjem posebnog
polja u obrascu JRPPS – Jedinstvena registra-
ciona prijava osnivanja pravnih lica i drugih
subjekata i registracije u jedinstveni registar
poreskih obveznika:
50 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
Preduzetnici kojima je dostavljena
potvrda o brisanju iz evidencije obve-
znika PDV-a, a po prestanku statusa obvezni-
ka PDV-a žele da budu paušalno oporezovani,
podnose zahtev za paušalno oporezivanje u
roku od 15 dana od dana prijema akta nadle-
žnog poreskog organa kojim se potvrđuje
brisanje iz evidencije za porez na dodatu
vrednost.
Do 30. novembra tekuće godine za narednu go-
dinu zahtev za paušalno oporezivanje podnose
preduzetnici koji vode poslovne knjige, ali sma-
traju da će zbog promenjenih okolnosti poslova-
nja od 1. januara naredne godine biti ispunjeni
uslovi za paušalno oporezivanje.
Treba napomenuti da dosadašnji pore-
ski obveznici paušalnog oporezivanja,
dakle preduzetnici koji su u 2019. godini is-
punjavali uslove za paušalno oporezivanje, ne
podnose ponovo zahtev za paušalno oporezi-
vanje u 2020. godini. Znači, ne postoji obaveza
podnošenja zahteva za paušalno oporezivanje
svake godine do 30. novembra tekuće godine za
narednu godinu jer, u skladu sa članom 42. stav
5. ZPDG-a, preduzetnik kome je utvrđeno pravo
na paušalno oporezivanje ovaj način oporezi-
vanja koristi dok se ne utvrdi da su prestali
razlozi za paušalno oporezivanje, odnosno da
izmenjeni uslovi isključuju pravo na paušalno
oporezivanje.
Osim u slučaju kada je preduzetnik prilikom
osnivanja već u obrascu za registraciju označio
posebno polje u obrascu JRPPS, obavezno je pod-
nošenje zahteva, čiji je sadržaj propisan članom
2. stav 2. Uredbe. Zahtev sadrži:
1) razloge zbog kojih preduzetnik smatra da nije
u stanju da vodi poslovne knjige, odnosno razlo-
ge zbog kojih smatra da mu njihovo vođenje oteža-
va obavljanje delatnosti;
2) iznos ukupnog prometa ostvarenog u godini
koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez,
odnosno iznos planiranog prometa kada počinje
obavljanje delatnosti;
3) podatke o činjenicama i okolnostima od zna-
čaja za utvrđivanje visine paušalnog prihoda:
mesto na kome se radnja nalazi; broj zaposlenih
radnika; tržišni uslovi u kojima se delatnost
obavlja; površina lokala; starost preduzetnika
i njegova radna sposobnost i ostale okolnosti
koje utiču na ostvarivanje dobiti.
U ilustraciji 1 prikazan je primer zahteva.
Nacrtom je predložena i izmena čla-
na 42. ZPDG-a, koji se odnosi na način,
okolnosti i rokove za podnošenje zahteva za
paušalno oporezivanje.
Po novom, rok za podnošenje zahteva nije
više 30. novembar (za narednu godinu), nego
31. oktobar za narednu godinu, a zahtev se pod-
nosi u elektronskom obliku preko portala Po-
reske uprave. Osim toga, za lica koja počinju
obavljanje delatnosti zahtev za paušalno opo-
rezivanje isključivo može da se podnese u mo-
mentu registracije nadležnoj organizaciji
koja vodi Registar privrednih subjekata, koja
će taj zahtev proslediti Poreskoj upravi. Iz-
uzetno od navedenog, lica koja se ne registruju
u organizaciji koja vodi Registar privrednih
subjekata zahtev za paušalno oporezivanje
podnose Poreskoj upravi u roku od pet dana
od dana registracije, u elektronskom obliku,
preko portala Poreske uprave. Zakonom više
nisu predviđene odredbe u vezi sa rokom za
Poresku upravu da donese rešenje po podne-
senom zahtevu, niti se smatra da nerešavanje
Poreske uprave po podnesenom zahtevu znači
da je zahtev prihvaćen.
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 51
RAČUNOVODSTVO
Ostale odredbe člana 42, koje se odnose na
korišćenje paušalnog načina oporezivanja,
nalaganja rešenjem Poreske uprave da se počne
sa vođenjem knjiga, odnosno na početak obaveze
vođenja poslovnih knjiga bez utvrđivanja oba-
veze rešenjem Poreske uprave, u slučaju stica-
nja statusa obveznika PDV-a, i u Nacrtu su iste
kao u trenutno važećem članu 42.
Naravno, izmenjeni rok za podnošenje za-
hteva za paušalno oporezivanje odnosi se na
2020. godinu, kada će se najkasnije do 31. okto-
bra podnositi zahtev za paušalno oporeziva-
nje u 2021. godini.
Ilustracija 1: Zahtev za paušalno oporezivanje
REPUBLIKA SRBIJA
MINISTARSTVO FINANSIJA
PORESKA UPRAVA
FILIJALA _______________________________
ZAHTEV ZA PAUŠALNO OPOREZIVANJE
U skladu sa odredbama članova 40. i 42. Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS”,
br. 24/2001… i 113/2017) podnosim zahtev za paušalno oporezivanje u 2020. godini.
S tim u vezi, dostavljam sledeće podatke:
Šifra poreskog obveznika: _________________ PIB: __________________
Ime, ime roditelja i prezime: _________________________________________________
JMBG: ___________________
Mesto i adresa stanovanja: ___________________________________
Telefon____________________
Sedište radnje: ____________________ , ulica i broj: ______________________________
Broj poslovnih jedinica: __________ , adresa: _________________________________________
Šifra i naziv delatnosti: ___________________________
RAZLOZI zbog kojih nisam u mogućnosti da vodim poslovne knjige, odnosno vođenje istih ote-
žalo bi mi obavljanje delatnosti: _____________________________________________________
___________________________________________________________________________________
Obavljam delatnost: a) iz radnog odnosa b) van radnog odnosa v) penzionisano lice
Broj tekućeg računa: _________________________ , naziv banke __________________________
Ukupan prihod od _________ . do _________ . godine iznosi ________________
Druga lica: a) jesu vršila ulaganje u delatnost
b) nisu vršila ulaganje u delatnost
Površina poslovnog prostora u kome obavljam delatnost: _________ , magacina: ________
Broj zaposlenih radnika: ___________
Invalid sam _____ kategorije, o čemu prilažem i dokaz.
Poreske obaveze u 20___. godini plaćao sam prema:
a) PAUŠALNO UTVRĐENOM PRIHODU b) STVARNOM PRIHODU
Napomena: Zahtev za paušalno oporezivanje podnose samo preduzetnici koji ispunjavaju uslove
iz člana 40. Zakona o porezu na dohodak građana.
Preduzetnici koji su u 2019. godini imali status paušalno oporezovanih obveznika, a žele da
porez na prihode od samostalne delatnosti u 2020. godini plaćaju na stvarni prihod, treba
da dostave poreskom organu poresku prijavu PPDG-1S i pisano obaveštenje da će od 1. januara
2020. godine voditi poslovne knjige.
U ______________ , dana ___________ . godine Podnosilac zahteva
Primljeno dana: _________________ . godine
Potpis službenog lica _____________________
52 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
Uslovi za paušalno oporezivanje
U skladu sa članom 40. stav 2. ZPDG-a, pravo
na paušalno oporezivanje ne može da se prizna
obvezniku:
1) koji obavlja delatnost iz oblasti: računovod-
stvenih, knjigovodstvenih i revizorskih poslo-
va, poslova poreskog savetovanja, reklamiranja
i istraživanja tržišta;
2) koji obavlja delatnost iz oblasti: trgovine na
veliko i trgovine na malo, hotela i restorana,
finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s
nekretninama;
3) u čiju delatnost ulažu i druga lica;
4) čiji je ukupan promet u godini koja prethodi
godini za koju se utvrđuje porez, odnosno plani-
rani promet kada počinje obavljanje delatnosti
veći od 6.000.000 dinara;
5) koji je evidentiran kao obveznik poreza na
dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se
uređuje porez na dodatu vrednost.
Izuzetno od odredbe stava 2. tačka 2) ovog
člana, obvezniku koji trgovinsku ili ugosti-
teljsku delatnost obavlja u kiosku, prikolici
ili sličnom montažnom ili pokretnom objek-
tu, na njegov zahtev može da se odobri da po-
rez plaća na paušalno utvrđen prihod. Znači,
kada su u pitanju preduzetnici koji obavljaju
delatnost Trgovina na malo na tezgama i pi-
jacama (grana 47.8), Poreska uprava ima dis-
kreciono pravo da im odobri ili ne odobri
plaćanje poreza na paušalno utvrđen prihod.
Pored toga, pravo na paušalno oporeziva-
nje, saglasno st. od 1. do 3. ovog člana, može
da ostvari obveznik koji vrši proizvodnju
i prodaju isključivo sopstvenih proizvoda u
okviru obavljanja delatnosti. Znači da i po
pitanju ovih obveznika Poreska uprava ima
diskreciono pravo da im odobri ili ne odo-
bri plaćanje poreza na paušalno utvrđen pri-
hod.
U skladu sa članom 40. stav 5. ZPDG-a, delatno-
sti koje ne mogu da budu paušalno oporezovane
navedene su u nastavku:
Grupa delatnosti 69.20 – Računovodstveni,
knjigovodstveni i revizorski poslovi; poresko
savetovanje
Oblast 73 – Reklamiranje i istraživanje tr-
žišta, odnosno grupe delatnosti:
● 73.11 Delatnost reklamnih agencija;
● 73.12 Medijsko predstavljanje;
● 73.20 Istraživanje tržišta i ispitivanje jav-
nog mnjenja.
Oblast 45 – Trgovina na veliko i trgovina na
malo i popravka motornih vozila i motocikala,
odnosno grupe delatnosti:
● 45.11 Trgovina automobilima i lakim motor-
nim vozilima;
● 45.19 Trgovina ostalim motornim vozilima;
● 45.20 Održavanje i popravka motornih vozila;
● 45.31 Trgovina na veliko delovima i opremom
za motorna vozila;
● 45.32 Trgovina na malo delovima i opremom
za motorna vozila;
● 45.40 Trgovina motociklima, delovima i pri-
borom, održavanje i popravka motocikala.
Oblast 46 – Trgovina na veliko, osim trgovi-
ne motornim vozilima i motociklima, odnosno
grupe delatnosti:
● 46.11 Posredovanje u prodaji poljoprivrednih
sirovina, životinja, tekstilnih sirovina i po-
luproizvoda;
● 46.12 Posredovanje u prodaji goriva, ruda, me-
tala i industrijskih hemikalija;
● 46.13 Posredovanje u prodaji drvne građe i
građevinskog materijala;
● 46.14 Posredovanje u prodaji mašina, indu-
strijske opreme, brodova i aviona;
● 46.15 Posredovanje u prodaji nameštaja, pred-
meta za domaćinstvo i metalne robe;
● 46.16 Posredovanje u prodaji tekstila, odeće,
krzna, obuće i predmeta od kože;
● 46.17 Posredovanje u prodaji hrane, pića i du-
vana;
● 46.18 Specijalizovano posredovanje u prodaji
posebnih proizvoda;
● 46.19 Posredovanje u prodaji raznovrsnih pro-
izvoda.
● 46.21 Trgovina na veliko žitom, sirovim duva-
nom, semenjem i hranom za životinje;
● 46.22 Trgovina na veliko cvećem i sadnicama;
● 46.23 Trgovina na veliko životinjama;
● 46.24 Trgovina na veliko sirovom, nedovrše-
nom i dovršenom kožom.
● 46.31 Trgovina na veliko voćem i povrćem;
● 46.32 Trgovina na veliko mesom i proizvodi-
ma od mesa;
● 46.33 Trgovina na veliko mlečnim proizvodi-
ma, jajima i jestivim uljima i mastima;
● 46.34 Trgovina na veliko pićima;
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 53
RAČUNOVODSTVO
● 46.35 Trgovina na veliko duvanskim proizvo-
dima;
● 46.36 Trgovina na veliko šećerom, čokoladom
i slatkišima;
● 46.37 Trgovina na veliko kafom, čajevima, ka-
kaom i začinima;
● 46.38 Trgovina na veliko ostalom hranom,
uključujući ribu, ljuskare i mekušce;
● 46.39 Nespecijalizovana trgovina na veliko
hranom, pićima i duvanom;
● 46.41 Trgovina na veliko tekstilom;
● 46.42 Trgovina na veliko odećom i obućom;
● 46.43 Trgovina na veliko električnim apara-
tima za domaćinstvo;
● 46.44 Trgovina na veliko porculanom, stakle-
nom robom i sredstvima za čišćenje;
● 46.45 Trgovina na veliko parfimerijskim i
kozmetičkim proizvodima;
● 46.46 Trgovina na veliko farmaceutskim pro-
izvodima;
● 46.47 Trgovina na veliko nameštajem, tepisi-
ma i opremom za osvetljenje;
● 46.48 Trgovina na veliko satovima i nakitom;
● 46.49 Trgovina na veliko ostalim proizvodi-
ma za domaćinstvo.
● 46.51 Trgovina na veliko računarima, računar-
skom opremom i softverima;
● 46.52 Trgovina na veliko elektronskim i tele-
komunikacionim delovima i opremom;
● 46.61 Trgovina na veliko poljoprivrednim ma-
šinama, opremom i priborom;
● 46.62 Trgovina na veliko alatnim mašinama;
● 46.63 Trgovina na veliko rudarskim i građe-
vinskim mašinama;
● 46.64 Trgovina na veliko mašinama za tekstil-
nu industriju i mašinama za šivenje i pletenje;
● 46.65 Trgovina na veliko kancelarijskim na-
meštajem;
● 46.66 Trgovina na veliko ostalim kancelarij-
skim mašinama i opremom;
● 46.69 Trgovina na veliko ostalim mašinama
i opremom;
● 46.71 Trgovina na veliko čvrstim, tečnim i ga-
sovitim gorivima i sličnim proizvodima;
● 46.72 Trgovina na veliko metalima i metal-
nim rudama;
● 46.73 Trgovina na veliko drvetom, građevin-
skim materijalom i sanitarnom opremom;
● 46.74 Trgovina na veliko metalnom robom,
instalacionim materijalima, opremom i pri-
borom za grejanje;
● 46.75 Trgovina na veliko hemijskim proizvo-
dima;
● 46.76 Trgovina na veliko ostalim poluproi-
zvodima;
● 46.77 Trgovina na veliko otpacima i ostacima;
● 46.90 Nespecijalizovana trgovina na veliko.
Oblast 47 – Trgovina na malo, osim trgovine
motornim vozilima i motociklima, odnosno
grupe delatnosti:
● 47.11 Trgovina na malo u nespecijalizovanim
prodavnicama, pretežno hranom, pićima i du-
vanom;
● 47.19 Ostala trgovina na malo u nespecijalizo-
vanim prodavnicama;
● 47.21 Trgovina na malo voćem i povrćem u spe-
cijalizovanim prodavnicama;
● 47.22 Trgovina na malo mesom i proizvodima
od mesa u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.23 Trgovina na malo ribom, ljuskarima i
mekušcima u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.24 Trgovina na malo hlebom, testeninom,
kolačima i slatkišima u specijalizovanim pro-
davnicama;
● 47.25 Trgovina na malo pićima u specijalizo-
vanim prodavnicama;
● 47.26 Trgovina na malo proizvodima od duva-
na u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.29 Ostala trgovina na malo hranom u speci-
jalizovanim prodavnicama;
● 47.30 Trgovina na malo motornim gorivima u
specijalizovanim prodavnicama;
● 47.41 Trgovina na malo računarima, perifer-
nim jedinicama i softverom u specijalizova-
nim prodavnicama;
● 47.42 Trgovina na malo telekomunikacionom
opremom u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.43 Trgovina na malo audio i video opremom
u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.51 Trgovina na malo tekstilom u specijali-
zovanim prodavnicama;
● 47.52 Trgovina na malo metalnom robom, boja-
ma i staklom u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.53 Trgovina na malo tepisima, zidnim i
podnim oblogama u specijalizovanim prodav-
nicama;
● 47.54 Trgovina na malo električnim aparati-
ma za domaćinstvo u specijalizovanim prodav-
nicama;
● 47.59 Trgovina na malo nameštajem, opremom
za osvetljenje i ostalim predmetima za doma-
ćinstvo u specijalizovanim prodavnicama;
54 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
● 47.61 Trgovina na malo knjigama u specijalizo-
vanim prodavnicama;
● 47.62 Trgovina na malo novinama i kancelarij-
skim materijalom u specijalizovanim prodavni-
cama;
● 47.63 Trgovina na malo muzičkim i video zapi-
sima u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.64 Trgovina na malo sportskom opremom u
specijalizovanim prodavnicama;
● 47.65 Trgovina na malo igrama i igračkama u
specijalizovanim prodavnicama;
● 47.71 Trgovina na malo odećom u specijalizo-
vanim prodavnicama;
● 47.72 Trgovina na malo obućom i predmetima
od kože u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.73 Trgovina na malo farmaceutskim pro-
izvodima u specijalizovanim prodavnicama –
apotekama;
● 47.74 Trgovina na malo medicinskim i orto-
pedskim pomagalima u specijalizovanim pro-
davnicama;
● 47.75 Trgovina na malo kozmetičkim i toalet-
nim proizvodima u specijalizovanim prodavni-
cama;
● 47.76 Trgovina na malo cvećem, sadnicama, se-
menjem, đubrivima, kućnim ljubimcima i hranom
za kućne ljubimce u specijalizovanim prodavni-
cama;
● 47.77 Trgovina na malo satovima i nakitom u
specijalizovanim prodavnicama;
● 47.78 Ostala trgovina na malo novim proizvo-
dima u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.79 Trgovina na malo polovnom robom u pro-
davnicama.
Granu 47.8 Trgovina na malo na tezgama i pi-
jacama:
● 47.81 Trgovina na malo hranom, pićima i du-
vanskim proizvodima na tezgama i pijacama;
● 47.82 Trgovina na malo tekstilom, odećom i
obućom na tezgama i pijacama;
● 47.89 Trgovina na malo ostalom robom na te-
zgama i pijacama;
● 47.91 Trgovina na malo posredstvom pošte ili
preko interneta;
● 47.99 Ostala trgovina na malo izvan prodav-
nica, tezgi i pijaca.
Oblast 55 – Smeštaj, odnosno grupe delatno-
sti:
● 55.10 Hoteli i sličan smeštaj;
● 55.20 Odmarališta i slični objekti za kraći
boravak;
● 55.30 Delatnost kampova, auto-kampova i kam-
pova za turističke prikolice;
● 55.90 Ostali smeštaj.
Oblast 56 – Delatnost pripremanja i poslu-
živanja hrane i pića, odnosno grupe delatnosti:
● 56.10 Delatnosti restorana i pokretnih ugo-
stiteljskih objekata;
● 56.21 Ketering;
● 56.29 Ostale usluge pripremanja i posluživa-
nja hrane;
● 56.30 Usluge pripremanja i posluživanja pića.
Oblast 64 – Finansijske usluge, osim osigura-
nja i penzijskih fondova:
● 64.11 Centralna banka;
● 64.19 Ostalo monetarno posredovanje;
● 64.20 Delatnost holding kompanija;
● 64.30 Poverenički fondovi (trastovi), inve-
sticioni fondovi i slični finansijski entiteti;
● 64.91 Finansijski lizing;
● 64.92 Ostale usluge kreditiranja;
● 64.99 Ostale nepomenute finansijske usluge,
osim osiguranja i penzijskih fondova.
Oblast 65 – Osiguranje, reosiguranje i penzij-
ski fondovi, osim obaveznog socijalnog osigu-
ranja:
● 65.11 Životno osiguranje;
● 65.12 Neživotno osiguranje;
● 65.20 Reosiguranje;
● 65.30 Penzijski fondovi.
Oblast 66 – Pomoćne delatnosti u pružanju
finansijskih usluga i osiguranju:
● 66.11 Finansijske i robne berze;
● 66.12 Brokerski poslovi s hartijama od vred-
nosti i berzanskom robom;
● 66.19 Ostale pomoćne delatnosti u pružanju
finansijskih usluga, osim osiguranja i penzij-
skih fondova;
● 66.21 Obrada odštetnih zahteva i procenjiva-
nje rizika i šteta;
● 66.22 Delatnost zastupnika i posrednika u
osiguranju;
● 66.29 Ostale pomoćne delatnosti u osiguranju
i penzijskim fondovima;
● 66.30 Upravljanje fondovima.
Oblast 68 – Poslovanje nekretninama, odno-
sno grupe delatnosti:
● 68.10 Kupovina i prodaja vlastitih nekretnina;
● 68.20 Iznajmljivanje vlastitih ili iznajmlje-
nih nekretnina i upravljanje njima;
● 68.31 Delatnost agencija za nekretnine;
● 68.32 Upravljanje nekretninama za naknadu.
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 55
RAČUNOVODSTVO
Osim toga, fizičko lice – nosilac poljopri-
vrednog gazdinstva koji obavlja poljoprivrednu
delatnost ne može da bude paušalno oporezo-
van, iako ova delatnost nije izričito navedena
kao delatnost koja isključuje pravo na paušalno
oporezivanje. U skladu sa članom 32. stav 3. ZPDG-a,
obveznik poreza na prihode od samostalne de-
latnosti po osnovu prihoda od poljoprivrede
i šumarstva jeste fizičko lice – nosilac po-
rodičnog poljoprivrednog gazdinstva, upisano
u Registar poljoprivrednih gazdinstava, koje
vodi poslovne knjige. Samim tim, ono ne može
da bude paušalno oporezivo lice.
U Nacrtu je predviđena izmena člana 40.
ZPDG-a, koji uređuje uslove za paušalno
oporezivanje. Prva Nacrtom predložena iz-
mena je da svaki preduzetnik koji ispunjava
propisane uslove ima pravo da podnese za-
htev da porez na prihode od samostalne delat-
nosti plaća na paušalno utvrđen prihod, bez
preciziranja (što je sada urađeno) da to čini
ukoliko postoje okolnosti zbog kojih nije u
stanju da vodi poslovne knjige (osim knjige o
ostvarenom prometu) ili ukoliko mu njihovo
vođenje otežava obavljanje delatnosti.
Druga promena se odnosi na prihod koji ne
ulazi u granični prihod od 6 miliona dinara,
a radi se o sledećoj novini: pod određenim
okolnostima preduzetnik paušalac (i ostali
preduzetnici) ostvaruje prihode koji se ne
oporezuju paušalno, nego kao drugi prihod.
S tom namerom dopunjen je stav 1. člana 85.
ZPDG-a novom tačkom 17), koja glasi:
Ostalim prihodima, u smislu ovog zakona,
smatraju se i drugi prihodi koji po svojoj pri-
rodi čine dohodak fizičkog lica, a naročito
17) naknada isplaćena preduzetniku ili
preduzetniku paušalcu koji obavlja aktiv-
nosti uz naknadu za istog nalogodavca ili za
lice koje se, u smislu zakona kojim se uređuje
porez na dobit pravnih lica, smatra poveza-
nim licem s nalogodavcem (u daljem tekstu:
povezano lice s nalogodavcem), i koji dodat-
no ispunjava najmanje pet od navedenih devet
kriterijuma ili je prema okolnostima slučaja
prilikom otpočinjanja poslovne saradnje mo-
glo da se zaključi da će ispuniti najmanje pet
od devet navedenih kriterijuma koji su nak-
nadno i ispunjeni:
(1) nalogodavac ili povezano lice s nalo-
godavcem određuje radno vreme preduzetni-
ku ili preduzetniku paušalcu ili su odmor
i odsustva preduzetnika ili preduzetnika
paušalca zavisni od odluke nalogodavca ili
povezanog lica s nalogodavcem i naknada pre-
duzetniku ili preduzetniku paušalcu se ne
umanjuje srazmerno vremenu provedenom na od-
moru;
(2) preduzetnik ili preduzetnik paušalac
uobičajeno koristi prostorije koje obezbedi
ili obavlja poslove u mestu koje odredi nalo-
godavac ili povezano lice s nalogodavcem za po-
trebe obavljanja poslova koji su mu povereni,
ili nalogodavac ili povezano lice s nalogodav-
cem obezbeđuje sopstveni materijal, alat,
opremu ili druga materijalna ili nemateri-
jalna sredstva potrebna za rad preduzetni-
ka ili preduzetnika paušalca ili finansira
njihovu nabavku;
(3) nalogodavac ili povezano lice s nalo-
godavcem vrši ili organizuje stručno ospo-
sobljavanje ili usavršavanje, ili uobičajeno
rukovodi procesom rada preduzetnika ili
preduzetnika paušalca;
(4) nalogodavac je angažovao preduzetnika
ili preduzetnika paušalca nakon oglaša-
vanja u sredstvima informisanja potrebe za
angažovanjem fizičkih lica ili angažujući
treće lice koje se uobičajeno bavi pronalaže-
njem lica podobnih za radno angažovanje, čija
je usluga rezultirala angažovanjem tog predu-
zetnika ili preduzetnika paušalca;
(5) preduzetnik ili preduzetnik paušalac
obavlja posao učestalim zajedničkim radom sa
drugim preduzetnicima, odnosno preduzet-
nicima paušalcima angažovanim od strane
istog nalogodavca ili povezanog lica s nalo-
godavcem ili sa njihovim zaposlenima;
(6) najmanje 70% od ukupno ostvarenih pri-
hoda preduzetnika ili preduzetnika paušal-
ca u periodu od 12 meseci koji počinje ili se
završava u odnosnoj poreskoj godini ostvare-
no je od jednog nalogodavca ili od povezanog
lica s nalogodavcem;
(7) preduzetnik ili preduzetnik paušalac
obavlja poslove iz delatnosti nalogodavca
ili povezanog lica s nalogodavcem, a za tako
obavljene poslove njegov ugovor o angažovanju
ne sadrži klauzulu po kojoj preduzetnik ili
56 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
preduzetnik paušalac snosi uobičajeni po-
slovni rizik za posao isporučen klijentu na-
logodavca ili povezanog lica s nalogodavcem,
ukoliko takav klijent postoji;
(8) ugovor o angažovanju preduzetnika ili
preduzetnika paušalca sadrži delimičnu
ili potpunu zabranu preduzetniku ili predu-
zetniku paušalcu da pruža usluge po osnovu
ugovora sa drugim nalogodavcima;
(9) preduzetnik ili preduzetnik paušalac
obavlja aktivnosti uz naknadu za istog nalo-
godavca ili za povezano lice s nalogodavcem
neprekidno ili sa prekidima 130 ili više
radnih dana u periodu od 12 meseci koji poči-
nje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini.
U ovom slučaju, kako je predloženo Nacr-
tom, oporezivi prihod koji ostvari predu-
zetnik ili preduzetnik paušalac čini bruto
prihod obveznika poreza.
Kriterijumi za utvrđivanje visine
paušalnog prihoda
Ako su ispunjeni uslovi iz člana 40. ZPDG-a,
preduzetnici se, prema odredbi člana 41. ZPDG-a,
radi utvrđivanja visine paušalnog prihoda,
kao osnovice poreza na prihode od samostalne
delatnosti, razvrstavaju u grupe po kriterijumi-
ma profitabilnosti i obima prometa, odnosno
prema vrstama delatnosti.
Uredbom je propisano da se preduzetnici raz-
vrstavaju po kriterijumima profitabilnosti i
obima prometa, odnosno prema vrstama delat-
nosti, u sedam grupa koje su prikazane u tabeli 1.
Delatnosti, odnosno zanimanja koja nisu raz-
vrstana u grupe iz stava 1. ovog člana, nadležni
poreski organ razvrstava u odgovarajuću grupu
prema srodnosti i obimu.
Pravo na paušalno oporezivanje preduzetni-
ka po osnovu proizvodnih delatnosti, odnosno
zanimanja iz stava 1. ovog člana mogu da ostvare
i preduzetnici koji u okviru obavljanja delat-
nosti proizvode i prodaju isključivo sopstvene
proizvode.
Nacrtom je predložena izmena člana 41.
ZPDG-a, kojim se uređuje način utvrđiva-
nja visine paušalnog prihoda kao osnovice
poreza na prihode od samostalne delatnosti.
Radi utvrđivanja visine paušalnog priho-
da počev od 2020. godine preduzetnici više
neće biti razvrstani u grupe po kriterijumi-
ma profitabilnosti i obima prometa, odno-
sno prema vrstama delatnosti, već tako da
jednu grupu čine svi preduzetnici paušalci
koji obavljaju istu pretežnu delatnost. Pre-
težna delatnost je ona koja je kao takva regi-
strovana u Registru privrednih subjekata,
odnosno delatnost od čijeg obavljanja je u po-
reskom periodu preduzetnik paušalac ostva-
rio viši iznos prihoda u odnosu na onu koju
je registrovao kao pretežnu delatnost.
U obrazloženju Nacrta navedeno je da su
ove izmene predložene jer je u dosadašnjoj
praksi uočeno nekoliko problema u sistemu
paušalnog oporezivanja, kao što su neizve-
snost odobrenja statusa paušalnog poreskog
obveznika i nepoznat iznos ukupne poreske
obaveze u trenutku započinjanja delatnosti,
kašnjenje poreskih rešenja i dr. Kroz predlo-
žene izmene i dopune regulatornog okvira
stvoriće se preduslovi za pojednostavljenje
procedure obračuna poreza na prihode od
samostalne delatnosti na paušalno utvrđen
prihod automatizacijom procesa utvrđi-
vanja visine poreske obaveze, čime će biti
omogućena veća predvidljivost za poreske
obveznike, kao i smanjenje troškova i admi-
nistriranja od strane poreskog organa.
Članom 3. Uredbe definisani su kriterijumi
za utvrđivanje visine paušalnog prihoda:
Stav 1: Polazna osnovica za utvrđivanje vi-
sine paušalnog prihoda po grupama određuje
se u odnosu na prosečnu mesečnu zaradu po za-
poslenom ostvarenu u Republici u godini koja
prethodi godini za koju se utvrđuje porez (dalje:
prosečna mesečna zarada).
Stav 2: Kada je prosečna mesečna zarada
ostvarena u gradu odnosno opštini gde je sedi-
šte radnje preduzetnika manja ili veća za više
od 10% od prosečne mesečne zarade ostvarene
u Republici, polazna osnovica za utvrđivanje
visine paušalnog prihoda određuje se prema
prosečnoj mesečnoj zaradi ostvarenoj u gradu
odnosno opštini.
Stav 3: U tom slučaju polazna osnovica za utvr-
đivanje visine paušalnog prihoda za preduzet-
nike sa sedištem radnje na teritoriji Grada
Beograda, koja obuhvata područje opština Vo-
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 57
RAČUNOVODSTVO
ždovac, Vračar, Zvezdara, Palilula, Rakovica,
Savski venac, Stari grad, Novi Beograd, Zemun,
Čukarica i Surčin, određuje se prema srednjoj
vrednosti prosečnih mesečnih zarada ostva-
renih u tim opštinama, a za preduzetnike sa
sedištem radnje na području opština Lazare-
vac, Mladenovac, Obrenovac, Barajevo, Grocka
i Sopot – prema srednjoj vrednosti prosečnih
mesečnih zarada ostvarenih u tim opštinama.
Stav 4: Ipak, u cilju ravnomernijeg poreskog
opterećenja preduzetnika koji obavljaju istu de-
latnost na teritoriji susednih opština u okvi-
ru istog okruga, polazna osnovica za utvrđivanje
visine paušalnog prihoda može da se odredi i
prema srednjoj vrednosti prosečnih mesečnih
zarada ostvarenih u opštinama u okviru istog
okruga.
Stav 5: Polazna osnovica za utvrđivanje vi-
sine paušalnog prihoda preduzetnika, koja se
određuje u skladu sa st. od 2. do 4. ovog člana, ne
može biti veća od dvostruke prosečne mesečne
zarade iz stava 1. ovog člana.
Stav 6: Odredbe st. od 2. do 5. ovog člana ne
primenjuju se na delatnosti iz člana 3. stav 1. tačka
7) ove uredbe, odnosno na auto-taksi, prevoz
putnika kombi vozilom i minibusom, šlep-slu-
žbu, prevoz posmrtnih ostataka, prevoz putni-
ka autobusom, prevoz stvari i robe kamionom i
druge autoprevozničke delatnosti.
Polazna osnovica za utvrđivanje visine pa-
ušalnog prihoda određuje se u odnosu na pro-
sečnu mesečnu zaradu po grupama delatnosti, u
procentima prikazanim u tabeli 1.
Tabela 1: Vrste delatnosti i procenti za utvrđivanje visine paušalnog prihoda
Grupe
delatnosti Vrsta delatnosti Procenat
1. Nosači, čistači obuće, sakupljanje lekovitog bilja, šumskih plodova i slično, prodaja
pečenih, kuvanih i na drugi način pripremljenih poljoprivrednih i drugih proizvoda na
ulici i drugim slobodnim prostorima, u sportskim, bioskopskim i drugim dvoranama
i prostorijama i druge srodne delatnosti koje se obavljaju bez stalnog poslovnog mesta,
štopovanje tkanina, presvlačenje dugmadi, popravka kišobrana, popravka ortopedskih
pomagala, popravka naliv pera i patent olovki, herikteri, drvomodelari, duboresci,
popravka muzičkih instrumenata, plisiranje, oštrači, bravari, jorgandžije, kolari,
potkivači, vunovlačari, rukavičari, opančari, četkari, papudžije, bombondžije, domaća
radinost, stari zanati i verski službenici
25%
2. Frizeri isključivo za muškarce, časovničari, optičari, fotokopiranje, obućari, krojači,
prerađivači sekundarnih sirovina, bravari, firmopisci, pečatoresci, uzgajivači cveća,
iskorišćavanje zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, delatnost ribolova, inkubatorska
proizvodnja živine, povremeno obavljanje poslova poljoprivrednim mašinama drugim
licima, izvođači muzičkih i drugih programa koji nemaju status estradnih umetnika
50%
3. Moleri, tapetari, frizeri za žene, frizeri za žene i muškarce, TV i elektromehaničari,
precizni mehaničari, električari, vodoinstalateri, podučavanje umetničkim i sportskim
veštinama (muzika, balet, slikanje, pevanje, sport i drugo), grafička delatnost, pranje i
peglanje rublja, hemijsko čišćenje i bojenje, pedikirsko-manikirske i kozmetičarske usluge,
fotografi sa stalnim poslovnim mestom, video-klubovi, voskari, trgovinska delatnost
koja se obavlja izvan poslovnih prostorija (na tezgama i sličnim objektima koji se koriste
na pijacama, ulicama, trgovima i drugim javnim površinama), astrolozi, agencije za
posredovanje prilikom sklapanja braka, delatnost čišćenja stanova, stambenih zgrada i
poslovnih prostorija, delatnost pružanja pomoći starim i iznemoglim licima
75%
4. Zlatari, kamenoresci, plastičari, metalostrugari, pekari, proizvođači testenina,
poslastičari, građevinska delatnost i druge slične delatnosti, uslužno rezanje građe,
stolari, stakloresci, radnje za zabavne igre, modni krojači, trgovinska i ugostiteljska
delatnost koja se obavlja u kiosku ili prikolici i sličnom montažnom ili pokretnom
objektu
140%
5. Lekari, stomatolozi, apotekari, veterinari, profesori, prevodioci, tumači, inženjeri,
arhitekte, fizioterapeuti, zubni tehničari, advokati i druge slične profesionalne
delatnosti
120%
58 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
Grupe
delatnosti Vrsta delatnosti Procenat
7. Auto-taksi 35%
Prevoz putnika kombi vozilom i minibusom 55%
Šlep-služba 65%
Prevoz posmrtnih ostataka 125%
Prevoz putnika autobusom 165%
Prevoz stvari i robe kamionom
– do 3 tone nosivosti 55%
– od 3 do 7 tona nosivosti 70%
– od 7 do 12 tona nosivosti 80%
– od 12 do 15 tona nosivosti 90%
– od 15 do 18 tona nosivosti 100%
– od 18 do 21 tone nosivosti 110%
– od 21 do 24 tone nosivosti 120%
– od 24 tone nosivosti 130%.
Preduzetnicima kojima je povećana polazna
osnovica za utvrđivanje visine paušalnog pri-
hoda (kao što je prikazano u tabeli 1), paušalni
prihod u odnosu na paušalni prihod za pret-
hodnu godinu može da se uveća najviše do 10%
ukoliko su elementi iz člana 6. ove uredbe koji
se primenjuju na obveznika ostali isti i vredno-
vani na isti način kao za godinu koja prethodi
godini za koju se utvrđuje porez.
Nacrtom je predloženo da se polazna
osnovica za utvrđivanje visine pau-
šalnog prihoda po grupama više ne određuje
u odnosu na prosečnu mesečnu zaradu po zapo-
slenom ostvarenu u Republici, opštini, od-
nosno gradu u godini koja prethodi godini za
koju se utvrđuje paušalni prihod, već u odno-
su na prosečnu mesečnu zaradu po zaposlenom
ostvarenu u Republici, gradu, opštini, od-
nosno gradskoj opštini, prema objavljenim
podacima republičkog organa nadležnog za
poslove statistike za poslednjih 12 meseci
(dalje: prosečna mesečna zarada), koja se po-
množi sa brojem zaposlenih u Republici, gra-
du, opštini, odnosno gradskoj opštini, kao i
sa koeficijentom delatnosti, a zatim podeli
sa brojem stanovnika u Republici, gradu, op-
štini, odnosno gradskoj opštini.
Elementi za utvrđivanje visine
paušalnog prihoda
Polazna osnovica za utvrđivanje visine pau-
šalnog prihoda, određena u skladu sa članom 5.
Uredbe, umanjuje se odnosno povećava primenom
elemenata iz člana 41. stav 3. ZPDG-a, u skladu sa
članom 6. Uredbe za:
1) Mesto na kome se radnja nalazi – od minus 20%
do plus 50%, i to:
(1) gradsko, odnosno opštinsko područje:
● ekstra i prva zona – plus 50%,
● bez obzira na zone (povoljna lokacija, tržni
centar, blizina javnih ustanova – bolnica, ško-
la, pijaca i sl.) – do plus 50%,
● druga zona – do plus 30%,
● treća zona – do plus 10%;
(2) seosko područje:
● centar sela (blizina crkve, škole, mesne za-
jednice) – bez umanjenja i uvećanja,
● uža zona – do minus 10%,
● šira zona – do minus 20%;
Razvrstavanje u zoni vrši se u skladu sa odlu-
kom lokalne samouprave o utvrđivanju zona za
plaćanje poreza na imovinu.
U slučaju kada odlukom lokalne samouprave
nisu određene zone, kao i za seosko područje,
razvrstavanje vrši nadležni poreski organ.
(3) trgovinska delatnost izvan poslovnih
prostorija (na tezgama i sličnim objektima koji
se koriste na pijacama, ulicama, trgovima i dru-
gim javnim površinama) – do minus 40%.
3) Broj zaposlenih radnika – plus 5% po jednom
zaposlenom radniku, s tim da uvećanje ne može
biti manje od 5% prosečne mesečne zarade iz čla-
na 4. stav 1. ove uredbe.
4) Tržišni uslovi u kojima se delatnost oba-
vlja – od minus 50% do plus 100%, i to:
● odsustvo konkurencije, lokalne prilike, sta-
nje tržišta (potražnja) i dr. – do plus 100%,
● nedovoljna potražnja i visoke cene inputa
(repromaterijal i dr.) – do minus 50%.
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 59
RAČUNOVODSTVO
5) Površina lokala za pojedine vrste delatno-
sti, pri čemu je površina bitna za njeno obavlja-
nje, uz sagledavanje mesnih prilika – od minus
10% do plus 50%.
6) Starost preduzetnika i njegova radna sposob-
nost – do minus 20%, i to:
● stariji od 50 godina (žene), odnosno od 55 go-
dina (muškarci) – minus 5%,
● stariji od 60 godina (žene), odnosno od 65 go-
dina (muškarci) – minus 10%,
● invalidi treće kategorije – minus 15%,
● invalidi druge kategorije – minus 20%.
Invalidnost se dokazuje rešenjem Republičkog
fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
7) Ostale okolnosti koje utiču na ostvarivanje
dobiti – od minus 50% do plus 100%, i to:
● vremenski period obavljanja delatnosti – od
minus 50% do plus 100%,
● vanredne okolnosti koje su od negativnog uti-
caja na promet (velike elementarne nepogode i
sl.) – do minus 50%,
● duža bolest preduzetnika koja utiče na efekte
poslovanja – do minus 10%,
● duže odsustvo preduzetnika zbog trudničkog
bolovanja, porodiljskog odsustva, odsustva sa
rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi
posebne nege deteta, koje utiče na efekte poslo-
vanja – do minus 15%.
8) Visina prihoda obveznika koji pod istim ili
sličnim uslovima obavljaju istu ili sličnu de-
latnost.
Prilikom primene i vrednovanja elemenata
iz stava 1. tačke od 1) do 7) ovog člana nadležni
poreski organ vodi računa da utvrđena visina
paušalnog prihoda odgovara visini prihoda
obveznika koji pod istim ili sličnim uslovima
obavlja istu ili sličnu delatnost.
Za preduzetnika koji započinje obavljanje
delatnosti, odnosno koji postane obveznik na
paušalno utvrđeni prihod, paušalni prihod
utvrđuje se u visini prihoda obveznika koji
pod istim ili sličnim uslovima obavlja istu
ili sličnu delatnost, kojem je paušalni prihod
utvrđen u skladu sa ovom uredbom.
Nadležni poreski organ prilikom utvrđiva-
nja paušalnog prihoda uzima u obzir i sve doka-
ze, činjenice i podatke do kojih je došao putem
kontrole i na drugi način.
Nacrtom je predloženo smanjenje broja
elemenata koji utiču na umanjenje od-
nosno povećanje polazne osnovice za utvrđi-
vanje visine paušalnog prihoda. Za razliku
od elemenata utvrđenih trenutno važećim
ZPDG-om, na utvrđivanje visine paušalnog
prihoda počev od 2020. godine neće uticati
broj zaposlenih radnika, površina lokala i
visina prihoda obveznika koji pod istim ili
sličnim uslovima obavlja istu ili sličnu de-
latnost. Dakle, elementi koji će i dalje uti-
cati na umanjenje odnosno povećanje polazne
osnovice za utvrđivanje visine paušalnog
prihoda jesu: mesto na kome se radnja nalazi,
tržišni uslovi u kojima se delatnost obavlja,
starost obveznika i njegova radna sposobnost
i ostale okolnosti koje utiču na ostvarivanje
dobiti.
Nacrtom je takođe predviđeno da će Vlada
urediti bliže uslove, kriterijume i elemen-
te za paušalno oporezivanje. Prelaznim i za-
vršnim odredbama Nacrta predviđeno je i da
će propisi za izvršavanje ovog zakona biti
doneseni u roku od 120 dana od dana stupanja
na snagu pomenutog zakona.
Plaćanje poreza i doprinosa na
paušalni prihod
U skladu sa članom 33. ZPDG-a, za preduzetni-
ke paušalce oporezivi prihod od samostalne
delatnosti jeste paušalno utvrđen prihod koji
je utvrđen rešenjem nadležnog poreskog organa
primenom prethodno navedenih kriterijuma i
elemenata iz Uredbe.
Na utvrđenu osnovicu nadležni poreski
organ obračunava porez na dohodak građana po
stopi od 10%. Porez se iskazuje u rešenju koje
nadležna Poreska uprava uručuje obvezniku.
Obveznik je dužan da plati porez u roku od
15 dana od isteka meseca za prethodni mesec
(član 110. ZPDG-a).
Kada je reč o doprinosima, prema odredbi
člana 22. stav 3. Zakona o doprinosima za oba-
vezno socijalno osiguranje, osnovica doprinosa
je paušalno utvrđen prihod u skladu sa zakonom
koji uređuje porez na dohodak građana. Osnovica
doprinosa za preduzetnike paušalce ne može da
bude niža od najniže niti viša od najviše me-
sečne osnovice doprinosa.
60 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
Propisane stope doprinosa su:
● 26% za penzijsko i invalidsko osiguranje,
● 10,3% za zdravstveno osiguranje i
● 0,75% za osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Rok za plaćanje je 15 dana po isteku svakog me-
seca.
Porez i doprinosi plaćaju se na račune koji su
navedeni u rešenju poreskog organa.
Uplatni račun za plaćanje poreza na prihode
od samostalnih delatnosti, koji se plaća prema
paušalno utvrđenom prihodu, po rešenju Pore-
ske uprave je 840–711122843–32.
Uplatni računi za plaćanje doprinosa za oba-
vezno socijalno osiguranje za preduzetnike pau-
šalce, ako nisu obavezno osigurani po drugom
osnovu, glase:
● 840–721313843–74 – doprinos za PIO,
● 840–721325843–61 – doprinos za zdravstveno
osiguranje i
● 840–721331843–06 – doprinos za slučaj nezapo-
slenosti.
U praksi, naravno, postoje i slučajevi da su
preduzetnici paušalci obavezno osigurani po
drugom osnovu, odnosno da paralelno sa oba-
vljanjem delatnosti zasnuju i radni odnos. Ne
postoje zakonske prepreke da lice koje se re-
gistrovalo kao preduzetnik istovremeno bude
zaposleno kod drugog poslodavca. Zakon o radu
uređuje koja lica mogu da zasnuju radni odnos.
Ovim zakonom nije zabranjeno zapošljavanje
osobe koja je istovremeno i preduzetnik.
Činjenica da je određeno lice istovremeno
zaposleno lice i preduzetnik odražava se pre
svega na prijavu na obavezno socijalno osigura-
nje i obračun i plaćanje doprinosa za obavezno
socijalno osiguranje. I zaposlena lica i predu-
zetnici predstavljaju kategorije obavezno so-
cijalno osiguranih lica – zaposleni po osnovu
radnog odnosa, a preduzetnici po osnovu samo-
stalne delatnosti. Pri tome, poslodavci su du-
žni da na obavezno socijalno osiguranje prijave
svoje zaposlene i pre stupanja na rad. Preduzet-
nici se prijavljuju na obavezno socijalno osigu-
ranje samostalno.
Registar osiguranih lica je jedinstven i
vode ga Fond PIO, RFZO i Centralni registar
obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO).
Svako lice može da ima samo jednu aktivnu
prijavu u registru. Postavlja se pitanje šta se
dešava sa licima koja su osigurana po više
osnova (kao što su lica koja su preduzetnici
i istovremeno zaposleni kod drugih poslo-
davaca).
Ova lica biće registrovana po osnovu pri-
oritetnog osnova osiguranja. Između radnog
odnosa i samostalnog obavljanja delatnosti
prednost ima radni odnos.
To znači da će se u bazi podataka obaveznog
socijalnog osiguranja „videti” samo prijava koju
lice ima kao zaposleni, a ne i prijava na obave-
zno socijalno osiguranje preduzetnika.
Ukoliko je lice prvo osnovalo preduzetnika, a
zatim se zaposlilo, u trenutku prijave na obavezno
osiguranje po osnovu ugovora o radu biće odjavlje-
no sa osiguranja kao preduzetnik na dan koji pret-
hodi danu prijave. Na primer, lice zasniva radni
odnos 1. 2. 2019. godine. Prilikom prijave u sistem
registruje se prijava zaposlenog na dan 1. 2. 2019. i
odjava preduzetnika na dan 31. 1. 2019. godine.
Međutim, ukoliko lice raskine radni odnos
ili radni odnos prestane iz bilo kog razloga,
poslodavac će odjaviti zaposlenog zaključno sa
danom prestanka radnog odnosa. Od narednog
dana prioritetni osnov ponovo postaje samo-
stalno obavljanje delatnosti, pa je potrebno da
se lice (samostalno/samoinicijativno) prijavi
kao preduzetnik u bazu podataka obaveznog soci-
jalnog osiguranja.
Takođe, dva osnova osiguranja utiču i na obra-
čun socijalnih doprinosa. Doprinos za obavezno
zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje
u slučaju nezaposlenosti plaća se za jedno lice
samo po jednom prioritetnom osnovu, dok se
doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje
plaća po svim osnovama (višestruko).
Poslodavac će plaćati porez na zaradu i do-
prinose za obavezno socijalno osiguranje (PIO
doprinos, doprinos za zdravstveno osiguranje,
doprinos za osiguranje u slučaju nezaposleno-
sti). Preduzetnik koji je istovremeno zaposlen
kod drugog poslodavca plaćaće porez na prihod
od samostalne delatnosti i PIO doprinos.
Za lice koje je istovremeno i preduzetnik i
zaposleni upisuje se radni staž samo po osnovu
rada u firmi (u suprotnom bi došlo do dupli-
ranja radnog staža jer se isti beleži u danima).
Prilikom obračuna visine penzije uzima se u ob-
zir iznos plaćenih doprinosa za penzijsko osi-
guranje po svim osnovama, tako da „dvostruke”
uplate PIO doprinosa tokom rada preduzetni-
ka – zaposlenog utiču na uvećanje budućeg iznosa
penzije za ovo lice.
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 61
RAČUNOVODSTVO
Ovakvo novo faktičko stanje treba da se kon-
statuje kroz novo rešenje Poreske uprave o utvr-
đivanju paušalne obaveze za porez i doprinose.
Potrebno je da obveznik u slobodnoj formi oba-
vesti Poresku upravu o zasnivanju radnog odno-
sa i da dostavi odgovarajuće dokaze (obrazac
M, ugovor o radu i sl.) kako bi Poreska uprava
izdala novo rešenje o paušalnom oporezivanju
kojim će preduzetnika zadužiti samo obavezom
plaćanja doprinosa za PIO i poreza na prihod
od samostalne delatnosti, bez obaveze plaćanja
doprinosa za zdravstveno osiguranje i za osigu-
ranje u slučaju nezaposlenosti, koje će plaćati
po osnovu radnog odnosa.
Uplatni račun za plaćanje doprinosa za PIO
za preduzetnike paušalce koji su obavezno osi-
gurani po drugom osnovu (imaju zasnovan radni
odnos) jeste 840–721419843–40.
Iako je članom 42. stav 3. ZPDG-a propisano
da je nadležni poreski organ dužan da donese
rešenje o paušalnom oporezivanju u roku od 30
dana od dana podnošenja zahteva, u praksi se i
dalje događa da rešenja Poreske uprave kasne.
Pored toga, u skladu sa članom 100. ZPDG-a, po-
rez na paušalni prihod od samostalne delat-
nosti plaća se po rešenju nadležnog poreskog
organa, a ne samooporezivanjem, koje je defi-
nisano u članu 100a. ZPDG-a. Znači, obveznici
nisu dužni da plaćaju porez i doprinose po
ovom osnovu dok ne dobiju rešenje. Ipak, treba
imati u vidu da će, kada dobije rešenje, pre-
duzetnik imati obavezu da plati sve neplaće-
ne poreze i doprinose unazad, i to u roku od
petnaest dana od dana prijema rešenja. Kamata
za neblagovremeno plaćanje javnih prihoda po-
činje da teče po isteku ovog roka od petnaest
dana. Zbog toga je preporučljivo da preduzetni-
ci započnu plaćanje poreza i doprinosa u pret-
postavljenom iznosu i pre dobijanja rešenja od
Poreske uprave.
Do donošenja rešenja o utvrđivanju poreza
za 2020. godinu obveznik koji je bio paušalac i
u 2019. godini dužan je da plaća mesečnu akonta-
ciju u visini mesečne akontacije za 2019. godinu
(član 109. stav 2. ZPDG-a).
Vođenje knjiga
U skladu sa članom 43. stav 4. ZPDG-a, predu-
zetnici paušalci dužni su da vode samo poslov-
nu knjigu o ostvarenom prometu.
Članom 3. stav 3. Pravilnika o poslovnim
knjigama propisano je da preduzetnici koji
porez na dohodak građana plaćaju na paušalno
utvrđen prihod vode poslovnu knjigu na obrascu
KPO – Poslovna knjiga o ostvarenom prometu
paušalno oporezovanih obveznika. Članom 7.
istog pravilnika propisan je način vođenja KPO
knjige.
U poslovnu knjigu KPO – Poslovna knjiga o
ostvarenom prometu paušalno oporezovanih
obveznika – knjiže se prihodi od prodatih pro-
izvoda i izvršenih usluga.
U obrazac poslovne knjige KPO podaci se uno-
se na sledeći način:
1) u kolonu 1 – redni broj poslovne promene od
početka godine, odnosno od početka obavljanja
delatnosti, ako je početak obavljanja delatnosti
u tekućoj godini, pri čemu se navedeni redni broj
upisuje u gornji desni ugao knjigovodstvene ispra-
ve na osnovu koje je knjižena poslovna promena;
2) u kolonu 2 – datum i opis knjiženja poslovne
promene u poslovnoj knjizi;
3) u kol. 3 i 4 – iznos prihoda od prodaje proi-
zvoda, odnosno od izvršenih usluga;
4) u kolonu 5 – iznos ukupnih prihoda, kao zbir
iznosa iz kol. 3 i 4.
Prestanak prava na paušalno
oporezivanje
Razlozi za prestanak paušalnog oporezivanja
obveznika mogu biti:
1) promena delatnosti,
2) evidentiranje obveznika u sistem PDV-a,
3) ostvaren promet veći od 6.000.000 dinara,
4) ulaganje drugih lica u delatnost preduzetnika,
5) odluka preduzetnika da pređe na vođenje knji-
ga i oporezivanje stvarnog prihoda od samostal-
ne delatnosti.
Bez obzira na razlog prestanka paušalnog
oporezivanja i prelaska na vođenje knjiga, posta-
vlja se pitanje od kada preduzetnik koji počinje
da vodi knjige može da se opredeli za isplatu
zarade.
U skladu sa članom 33. stav 3. ZPDG-a, predu-
zetnik i preduzetnik poljoprivrednik koji se
prvi put opredeljuju za isplatu lične zarade
dužni su da u pisanom obliku nadležnom pore-
skom organu dostave obaveštenje o svom opre-
deljenju da vrše isplatu lične zarade. Uz to, u
skladu sa članom 33. stav 4. Zakona o porezu na
62 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
dohodak građana, ovo obaveštenje dostavlja se
najkasnije do 15. decembra tekuće godine za pe-
riod od 1. januara naredne godine.
Znači, ako preduzetnik koji je započeo
vođenje knjiga u oktobru 2019. godine
odmah dostavi obaveštenje da se opredelju-
je za isplatu zarade, time poštuje rok koji je
propisan (do 15. decembra) i stiče pravo na is-
platu lične zarade od 1. januara 2020. godine.
Znači, neko može da se opredeli za ličnu
zaradu u toku godine kada počinje sa radom, ali
se lična zarada (uz blagovremeno dostavljanje
obaveštenja) isplaćuje od perioda koji počinje
1. januara naredne godine.
Promena delatnosti
U skladu sa članom 4. stav 1. Zakona o pri-
vrednim društvima, društvo ima pretežnu
delatnost koja se registruje u skladu sa zakonom
o registraciji, a može da obavlja i sve druge de-
latnosti koje nisu zakonom zabranjene, nezavi-
sno od toga da li su određene osnivačkim aktom,
odnosno statutom. Navedeno se primenjuje i na
delatnost preduzetnika u skladu sa članom 88.
stav 1. istog zakona.
Znači, pravo na paušalno oporezivanje odre-
đuje se ne samo u odnosu na pretežnu delatnost
preduzetnika, koja je, kao takva, upisana u Regi-
star privrednih subjekata, već i u odnosu na sve
druge delatnosti kojima se preduzetnik stvarno
bavi, a nisu upisane u Registar.
Obveznik koji izvrši promenu pretežne
delatnosti registracijom u Registru pri-
vrednih subjekata, kao i obveznik koji nije
izvršio promenu pretežne delatnosti, ali
je otpočeo sa obavljanjem delatnosti koja
isključuje paušalno oporezivanje, dužan je
da otpočne sa vođenjem poslovnih knjiga od
dana promene pretežne delatnosti, odnosno
od dana kada je otpočeo sa obavljanjem delat-
nosti koja isključuje paušalno oporezivanje.
Preduzetnik je u navedenom slučaju dužan
da otpočne sa vođenjem poslovnih knjiga, bez
obzira na to da li mu je rešenjem Poreske
uprave naloženo vođenje istih.
Takođe je potrebno da preduzetnik Poresku
upravu obavesti da je izvršio promenu delat-
nosti, odnosno da je otpočeo sa obavljanjem
delatnosti čije obavljanje isključuje pravo na
paušalno oporezivanje, dostavljanjem pismenog
obaveštenja, rešenja APR-a i sl.
Kada promeni način oporezivanja, odnosno
pređe sa paušalnog oporezivanja na plaćanje po-
reza na prihod od samostalne delatnosti prema
stvarnom prihodu, preduzetnik je u obavezi da
podnese poresku prijavu na obrascu PPDG-1S. U
skladu sa članom 94. stav 1. ZPDG-a, poresku pri-
javu na obrascu PPDG-1S dužan je da podnese u
roku od 15 dana od otpočinjanja obavljanja delat-
nosti čije obavljanje isključuje pravo na paušal-
no oporezivanje.
Evidentiranje u sistem PDV-a
Članom 38. stav 1. Zakona o PDV-u propisano
je da je obveznik koji je u prethodnih 12 meseci
ostvario ukupan promet veći od 8.000.000,00 di-
nara dužan da najkasnije do isteka prvog roka za
predaju periodične prijave podnese evidencio-
nu prijavu nadležnom poreskom organu.
Osim toga, članom 42. stav 7. ZPDG-a propi-
sano je da je preduzetnik kome prestaje pravo
na paušalno oporezivanje po osnovu toga što
je evidentiran kao obveznik poreza na dodatu
vrednost dužan da vodi poslovne knjige najka-
snije od dana kada postane obveznik poreza na
dodatu vrednost, u skladu sa zakonom kojim se
uređuje porez na dodatu vrednost, bez utvrđiva-
nja obaveze vođenja poslovnih knjiga rešenjem
nadležnog poreskog organa.
Preduzetnik kome je po ovom osnovu presta-
lo pravo na paušalno oporezivanje dužan je da
nadležnom poreskom organu podnese poresku
prijavu za akontaciono – konačno utvrđivanje
poreza na prihod od samostalne delatnosti i
doprinosa za obavezno socijalno osiguranje
na obrascu PPDG-1S. Ni u ovom slučaju Zakon ne
propisuje rok u kom je obveznik dužan da pod-
nese poresku prijavu. I u ovom slučaju, u skladu
sa članom 94. stav 1. ZPDG-a, poresku prijavu na
obrascu PPDG-1S dužan je da podnese u roku od 15
dana od dana početka vođenja poslovnih knjiga.
Ostvarivanje prometa većeg od 6.000.000
dinara
Ostvareni promet preduzetnika utvrđuje se
na osnovu podataka koje je poreski obveznik is-
kazao na obrascu KPO, kao i na osnovu podataka
o prometu poslovnog računa preduzetnika koji
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 63
RAČUNOVODSTVO
se vodi u banci. Međutim, navedeni podaci se u
nekim slučajevima ne slažu. Promet poslovnog
računa može da sadrži i iznose koji ne pred-
stavljaju promet dobara i usluga, kao na primer
kredite i pozajmice, primljene donacije, uplate
primljene u ime i za račun drugih lica, naknade
štete od strane osiguravajućih društava i sl.
Promet poslovnog računa takođe može da sadr-
ži i podatke o iznosima naplaćenih faktura iz
ranijih poreskih perioda, koje su kao promet
evidentirane u KPO obrascu u nekom od ranijih
poreskih perioda, pa kao takve ne ulaze u promet
za tekuću godinu.
Dakle, u situaciji kada se podaci iskazani
u obrascu KPO ne slažu sa podacima o prome-
tu sa računa preduzetnika, merodavni su po-
daci iz obrasca KPO, pod uslovom da postoji
valjano obrazloženje zbog čega se podaci ra-
zlikuju.
Bilo da je obveznik obavestio nadležni
poreski organ da je ostvario promet veći od
6.000.000 dinara, bilo da je za postojanje te
činjenice poreski organ došao do saznanja na
drugi način, poreskom obvezniku će rešenjem
naložiti vođenje poslovnih knjiga.
U skladu sa članom 42. stav 6. ZPDG-a, na-
dležni poreski organ rešenjem će naložiti
preduzetniku vođenje poslovnih knjiga od po-
lovine 2019. godine ili od početka 2020. go-
dine, u zavisnosti od toga da li je ostvareni
promet, veći od 6.000.000 dinara, ostvaren u
periodu 1. 1 – 30. 6. 2019. godine ili 1. 7 – 31. 12.
2019. godine.
Preduzetnik kome je rešenjem nadležnog po-
reskog organa naloženo vođenje poslovnih knji-
ga dužan je da u roku od 15 dana od dana koji je u
rešenju naveden kao dan početka vođenja poslov-
nih knjiga podnese poresku prijavu za akontaci-
ono – konačno utvrđivanje poreza na prihod od
samostalne delatnosti i doprinosa za obavezno
socijalno osiguranje na obrascu PPDG-1S, u skla-
du sa članom 94. stav 1. ZPDG-a.
Ulaganje drugih lica u delatnost
preduzetnika
Situacija kada druga lica ulažu u delatnost
preduzetnika u praksi nije tako česta, naročito
od kada je ukinuta mogućnost poslovanja predu-
zetnika u formi ortačke radnje.
Međutim, kako ovo predstavlja razlog koji,
po ZPDG-u, isključuje pravo na paušalno opore-
zivanje, po našem mišljenju zaključno sa danom
ulaganja drugih lica u delatnost preduzetnika
taj preduzetnik dužan je da otpočne sa vođenjem
poslovnih knjiga. Preduzetnik je u navedenom
slučaju dužan da počne sa vođenjem poslovnih
knjiga bez obzira na to da li mu je rešenjem Po-
reske uprave naloženo vođenje istih.
Takođe je potrebno da Poresku upravu obave-
sti da je izvršeno ulaganje u njegovu delatnost
dostavljanjem pismenog obaveštenja.
Kada promeni način oporezivanja, odnosno
pređe sa paušalnog oporezivanja na plaćanje
poreza na prihod od samostalne delatnosti pre-
ma stvarnom prihodu, preduzetnik je u obavezi
da podnese poresku prijavu na obrascu PPDG-1S.
U skladu sa članom 94. stav 1. ZPDG-a, poresku
prijavu na obrascu PPDG-1S dužan je da podnese
u roku od 15 dana od početka vođenja poslovnih
knjiga.
Odustajanje od paušalnog oporezivanja po
volji preduzetnika
Preduzetnik kome je utvrđeno pravo na pa-
ušalno oporezivanje može da promeni način
oporezivanja, odnosno može da se opredeli da
porez plaća prema stvarnom prihodu ukoliko
proceni da ta vrsta oporezivanja više odgovara
njegovom načinu i obimu poslovanja.
Znači, preduzetnik kome je priznato pravo na
paušalno oporezivanje u 2019. godini može da
proceni da su se izmenili uslovi za ostvarivanje
prava na paušalno oporezivanje ili očekuje da
će se to desiti u 2020. godini. To može biti iz-
menjen obim poslovanja bilo u pravcu povećanja
bilo smanjenja, zbog čega preduzetnik procenjuje
da paušalno oporezivanje više nije optimalni
oblik oporezivanja koji odgovara obimu i načinu
njegovog poslovanja. Naravno, povećan obim po-
slovanja može da znači da preduzetnik u 2020. go-
dini procenjuje da će ostvariti promet veći od
6.000.000 dinara, što po ZPDG-u isključuje pravo
na paušalno oporezivanje. S druge strane, pre-
duzetnik može da zaključi da mu se obim poslo-
vanja toliko smanjio ili očekuje da će se obim
poslovanja u 2020. godini smanjiti u toj meri da,
s obzirom na obim poslovanja i troškove koje
ima, paušalni način oporezivanja dovodi do ne-
64 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
srazmerno velikog poreskog opterećenja. Nave-
dena situacija u praksi nije tako retka, pogotovo
kod preduzetnika koji su, u skladu sa Uredbom
razvrstani u IV grupu i koji su u značajnoj meri
proizvođači, pa u obavljanju delatnosti imaju
znatne troškove materijala i energije, pri čemu
njima često iznos poreskih davanja utvrđenih
prema paušalnom načinu oporezivanja prelazi
iznos ostvarenog prihoda.
Poreske prijave koje se podnose prilikom
prestanka prava na paušalno oporezivanje
Kao što je rečeno, prilikom prelaska sa pa-
ušalnog oporezivanja na oporezivanje na stvar-
ni prihod podnosi se poreska prijava PPDG-1S.
Osnov za podnošenje prijave (red. br. 1.1a obra-
sca PPDG-1S) jeste oznaka 6.
U poreskoj prijavi PPDG-1S omogućen je unos
podataka u deo 1, 2, 3, 4, 5, 6, 11, 12 i 13.
Primer: Utvrđivanje prestanka razloga za
paušalno oporezivanje i nalaganje vođenja
poslovnih knjiga rešenjem nadležnog
poreskog organa (ostvaren promet veći
od 6 miliona dinara)
U slučaju kada je rešenjem poreskog organa
naloženo vođenje poslovnih knjiga, preduzetnik
podnosi:
● poresku prijavu PPDG-1R za utvrđivanje konačne
obaveze na paušalno utvrđen prihod i
● poresku prijavu PPDG-1S za utvrđivanje akon-
tacione obaveze na oporezivu dobit.
Preduzetniku kome je utvrđeno pravo na pau-
šalno oporezivanje nalaže se vođenje poslov-
nih knjiga od 1. 7. 2019. godine.
U prijavu PPDG-1R unosi se U prijavu PPDG-1S unosi se
1.1 Vrsta prijave oznaka 1 ili 3 ili 6 oznaka 1 ili 3 ili 6
1.1a Osnov za prijavu oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
1.1b Vrsta poreske obaveze oznaka 4
(konačna poreska obaveza za tekući
poreski period)
oznaka 3
(akontacija za tekući poreski period)
1.2. Poreski period od – do od 1. 1. 2019. do 30. 6. 2019. od 1. 7. 2019. do 31. 12. 2019.
Preduzetniku kome je utvrđeno pravo na paušalno oporezivanje nalaže se vođenje poslovnih
knjiga od 1. 1. 2020. godine.
U prijavu PPDG-1R unosi se U prijavu PPDG-1S unosi se
1.1 Vrsta prijave oznaka 1 ili 3 ili 6 oznaka 1 ili 3 ili 6
1.1a Osnov za prijavu oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
1.1b Vrsta poreske obaveze oznaka 4
(konačna poreska obaveza za tekući
poreski period)
oznaka 3
(akontacija za tekući poreski period)
1.2. Poreski period od – do od 1. 1. 2019. do 31. 12. 2019. od 1. 1. 2020. do 31. 12. 2020.
Primer: Promena delatnosti koja isključuje
pravo na paušalno oporezivanje, ulaganje
drugih lica u delatnost preduzetnika,
odluka preduzetnika da prestane sa
paušalnim oporezivanjem
U slučaju kada preduzetnik počne sa obavlja-
njem delatnosti koja isključuje pravo na paušal-
no oporezivanje, odnosno promeni pretežnu
delatnost u takvu ili u njegovu delatnost ulože
druga lica, ili sam odluči da prestane sa pau-
šalnim oporezivanjem, dužan je da od datuma
prelaska na vođenje poslovnih knjiga podnese
dve poreske prijave, i to:
● poresku prijavu PPDG-1R za utvrđivanje konačne
obaveze na paušalno utvrđen prihod i
● poresku prijavu PPDG-1S za utvrđivanje akon-
tacione obaveze na oporezivu dobit.
Preduzetnik koji je osnovan 13. 2. 2019. godine
porez plaća na paušalni prihod, a 12. 8. 2019. go-
dine počinje sa obavljanjem elektronske trgovi-
ne (delatnost koja isključuje pravo na paušalno
oporezivanje).
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 65
RAČUNOVODSTVO
Obaveza evidentiranja prometa preko
fiskalne kase i izdavanje računa
U skladu sa članom 3. Zakona o fiskalnim ka-
sama, lice koje je upisano u odgovarajući regi-
star i obavlja promet dobara na malo, odnosno
pruža usluge fizičkim licima, dužno je da vrši
evidentiranje svakog pojedinačno ostvarenog
prometa preko fiskalne kase. Ova obaveza po-
stoji i u slučaju kada se usluga pruža fizičkom
licu, a naknadu za pružene usluge snosi pravno
lice, odnosno preduzetnik, i to nezavisno od
načina plaćanja (gotovina, ček, kartica i bezgo-
tovinsko plaćanje).
Ipak, obaveza evidentiranja prometa preko
fiskalne kase ne odnosi se na poljoprivrednog
proizvođača koji na pijačnim tezgama i sličnim
objektima prodaje poljoprivredne proizvode,
uključujući i preduzetnika koji plaća porez na
prihode od samostalne delatnosti na paušalno
utvrđen prihod, koji se bavi proizvodnom de-
latnošću u okviru koje prodaje sopstvene pro-
izvode, odnosno pruža usluge fizičkim licima,
kao ni na bankarske organizacije, osiguravajuće
organizacije, PTT i javna preduzeća koja naknadu
za prodata dobra, odnosno pružene usluge fi-
zičkim licima naplaćuju ispostavljanjem računa
o obračunu potrošnje preko mernih instrume-
nata (grejanje, gas, telefon, električna energija,
voda i dr.).
Osim toga, Uredbom o fiskalnim kasama na-
brojane su ostale delatnosti, polazeći od tehničkih
i funkcionalnih karakteristika fiskalne
kase i specifičnosti obavljanja tih delatnosti,
prilikom čijeg obavljanja ne postoji obaveza evi-
dentiranja prometa preko fiskalne kase.
U Uredbi o fiskalnim kasama eksplicitno su
navedene delatnosti koje su izuzete od obaveze
evidentiranja prometa preko fiskalne kase, bez
obzira na to koje lice obavlja delatnost (pravno
lice, preduzetnik, preduzetnih paušalac), ali
i delatnosti koje su izuzete od predmetne oba-
U prijavu PPDG-1R unosi se U prijavu PPDG-1S unosi se
1.1 Vrsta prijave oznaka 1 ili 3 ili 6 oznaka 1 ili 3 ili 6
1.1a Osnov za prijavu oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
1.1b Vrsta poreske obaveze oznaka 4
(konačna poreska obaveza za tekući
poreski period)
oznaka 3
(akontacija za tekući poreski period)
1.2. Poreski period od – do od 13. 2. 2019. do 11. 8. 2019. od 12. 8. 2019. do 31. 12. 2019.
Primer: Evidentiranje u sistemu PDV-a
U obrazac EPPDV – Prijava za evidentiranje
obveznika poreza na dodatu vrednost – deo 2,
pod rednim brojem 2.2 Datum početka obavljanja
delatnosti (PDV aktivnosti) unosi se datum po-
četka obavljanja delatnosti koja podleže PDV-u
(PDV aktivnosti). Dakle, preduzetnik je dužan
da vodi poslovne knjige najkasnije od dana po-
četka obavljanja PDV aktivnosti, bez utvrđiva-
nja obaveze vođenja poslovnih knjiga rešenjem
nadležnog poreskog organa.
Preduzetnik koji je osnovan 1. 1. 2019. godine
i kome je utvrđeno pravo na paušalno oporezi-
vanje evidentiran je u sistemu PDV-a 28. 8. 2019.
godine. U ovom slučaju podnose se dve prijave u
koje se, između ostalog, unosi:
U prijavu PPDG-1R unosi se U prijavu PPDG-1S unosi se
1.1 Vrsta prijave oznaka 1 ili 3 ili 6 oznaka 1 ili 3 ili 6
1.1a Osnov za prijavu oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
1.1b Vrsta poreske obaveze oznaka 4
(konačna poreska obaveza za tekući
poreski period)
oznaka 3
(akontacija za tekući poreski period)
1.2. Poreski period od – do od 1. 1. 2019. do 27. 8. 2019. od 28. 8. 2019. do 31. 12. 2019.
66 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
veze samo u slučaju kada ih obavlja preduzetnik
paušalac. To znači da su preduzetnici paušalci
izuzeti od obaveze evidentiranja prometa pre-
ko fiskalne kase ukoliko obavljaju bilo koju de-
latnost propisanu Uredbom o fiskalnim kasama.
U tabeli 2 dat je pregled pomenutih delatnosti.
Tabela 2: Pregled delatnosti koje su Uredbom iz-
uzete od obaveze evidentiranja prometa preko
fiskalne kase
Naziv delatnosti
33.11 Popravka metalnih proizvoda
33.12 Popravka mašina
33.13 Popravka elektronske i optičke opreme
33.14 Popravka električne opreme
33.15 Popravka i održavanje brodova i čamaca
33.17 Popravka i održavanje druge transportne opreme
33.19 Popravka ostale opreme
37 Uklanjanje otpadnih voda
38.11 Skupljanje otpada koji nije opasan
43.11 Rušenje objekata
43.12 Priprema gradilišta
43.13 Ispitivanje terena bušenjem i sondiranjem
43.21 Postavljanje električnih instalacija
43.22 Postavljanje vodovodnih, kanalizacionih, grejnih
i klimatizacionih sistema
43.29 Ostali instalacioni radovi u građevinarstvu
43.31 Malterisanje
43.32 Ugradnja stolarije
43.33 Postavljanje podnih i zidnih obloga
43.34 Bojenje i zastakljivanje
43.39 Ostali završni radovi
43.91 Krovni radovi
43.99 Ostali nepomenuti specifični građevinski
radovi
45.20 Održavanje i popravka motornih vozila*
47.91 Trgovina na malo posredstvom pošte ili
interneta
47.99 Ostala trgovina na malo izvan prodavnica, tezgi
i pijaca:
– prodaja preko automata,
– prodaja preko putujućih prodavaca – ulična prodaja
sladoleda, lozova, kokica i štampe – kolporteri
49.10 Železnički prevoz putnika, daljinski i
regionalni
49.20 Železnički prevoz tereta
49.31 Gradski i prigradski kopneni prevoz putnika
49.32 Taksi prevoz
49.39 Ostali prevoz putnika u kopnenom saobraćaju
49.41 Drumski prevoz tereta
49.42 Usluge preseljenja
50.30 Prevoz putnika unutrašnjim plovnim putevima
Naziv delatnosti
50.40 Prevoz tereta unutrašnjim plovnim putevima
51.10 Vazdušni prevoz putnika
51.21 Vazdušni prevoz tereta
52.21 Uslužne delatnosti u kopnenom saobraćaju
53 Poštanske aktivnosti
55.90 Ostali smeštaj – studentski i đački domovi
59.14 Delatnost prikazivanja kinematografskih dela
61. Telekomunikacije
64. Finansijske usluge, osim osiguranja i penzijskih
fondova
65. Osiguranje, reosiguranje i penzijski fondovi, osim
obaveznog socijalnog osiguranja
66. Pomoćne delatnosti u pružanju finansijskih usluga
i osiguranju
69.10 Pravni poslovi izuzev aktivnosti javnih
beležnika i izvršitelja
74.20 Fotografske usluge
75.00 Veterinarske delatnosti – Primarna terenska
zdravstvena zaštita životinja, poslovi iz Programa
mera zdravstvene zaštite životinja, poslovi
dezinfekcije i deratizacije u objektima u kojima se
drže i uzgajaju životinje i aktivnosti na sprečavanju
pojavljivanja, širenja i suzbijanja zaraznih bolesti
životinja
81.10 Usluge održavanja objekata
81.21 Usluge redovnog čišćenja zgrada
81.22 Usluge ostalog čišćenja zgrada i opreme
81.29 Usluge ostalog čišćenja
81.30 Usluge uređenja i održavanja okoline
84.30 Obavezno socijalno osiguranje
85. Obrazovanje
86. Zdravstvene delatnosti – zdravstvene usluge koje
se obezbeđuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja
87. Socijalna zaštita sa smeštajem
88. Socijalna zaštita bez smeštaja
90. Stvaralačke, umetničke i zabavne delatnosti
91. Delatnost biblioteka, arhiva, muzeja, galerija i
zbirki i ostale kulturne delatnosti
92. Kockanje i klađenje
93. Sportske, zabavne i rekreativne delatnosti
94.91 Delatnost verskih organizacija
95.11 Popravka računara i periferne opreme
95.12 Popravka komunikacione opreme
95.21 Popravka elektronskih aparata za široku
upotrebu
95.22 Popravka aparata za domaćinstvo i kućne i
baštenske opreme
95.23 Popravka obuće i predmeta od kože
95.24 Održavanje i popravka nameštaja
95.25 Popravka satova i nakita
95.29 Popravka ostalih ličnih predmeta i predmeta za
domaćinstvo
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 67
RAČUNOVODSTVO
Naziv delatnosti
96.01 Pranje i hemijsko čišćenje tekstilnih i krznenih
proizvoda
96.02 Delatnost frizerskih i kozmetičkih salona
96.03 Pogrebne i srodne delatnosti
96.09 Ostale nepomenute lične uslužne delatnosti
– aktivnost čistača cipela, nosača, lica za naplatu
parkiranja automobila
Na spisku delatnosti iz tabele 2 (osenče-
ne) nalaze se i neke delatnosti koje su ZPDG-om
isključene iz mogućnosti paušalnog oporezi-
vanja, kao što su 45.20 Održavanje i popravka
motornih vozila (čak iako je Uredbom o fiskal-
nim kasama izuzeta od obaveze evidentiranja
preko fiskalne kase, ako je obavlja preduzetnik
paušalac!); 47.91 Trgovina na malo posredstvom
pošte ili interneta; 47.99 Ostala trgovina na
malo izvan prodavnica, tezgi i pijaca: prodaja
preko automata, prodaja preko putujućih proda-
vaca – ulična prodaja sladoleda, lozova, kokica
i štampe – kolporteri; 55.90 Ostali smeštaj
– studentski i đački domovi; 64. Finansijske
usluge, osim osiguranja i penzijskih fondova;
65. Osiguranje, reosiguranje i penzijski fondo-
vi, osim obaveznog socijalnog osiguranja; 66.
Pomoćne delatnosti u pružanju finansijskih
usluga i osiguranju. Ove delatnosti isključene
su iz mogućnosti paušalnog oporezivanja, pa
se izuzimanje od obaveze evidentiranja preko
fiskalne kase po osnovu ovih delatnosti ne od-
nosi na preduzetnike paušalce.
Pored navedenog, u skladu sa članom 3. Ured-
be o fiskalnim kasama, od obaveze evidentira-
nja prometa preko fiskalne kase izuzeti/e su i:
● delatnosti iz Zakona o komunalnim delatno-
stima („Sl. glasnik RS”, br. 88/2011), osim pruža-
nja usluga na pijacama: izdavanje u zakup objekata,
tezgi i prostora na njima;
● poslovi iz Pravilnika o određivanju poslova
koji se smatraju starim i umetničkim zanatima,
odnosno poslovima domaće radinosti, načinu
sertifikovanja istih i vođenju posebne eviden-
cije izdatih sertifikata („Sl. glasnik RS”, br.
56/2012), osim kamenorezačkog zanata iz člana 2.
stav 2. tačka 26) tog pravilnika;
● isporuka hrane i pića i prigodnih suvenira
na kulturnim i sportskim manifestacijama,
muzičkim festivalima, sajmovima, izložbama,
vašarima i sličnim manifestacijama kod kojih
se plaćanje dobara i usluga vrši internim kar-
ticama izdatim od strane organizatora manife-
stacije, pod uslovom da se podaci o vrsti dobra,
količini, maloprodajnoj ceni i poreskoj stopi
obezbeđuju elektronskim putem.
Znači, preduzetnici paušalci koji oba-
vljaju neku od navedenih delatnosti koje su
izuzete od obaveze evidentiranja prometa
preko fiskalne kase, ostvareni promet u KPO
knjizi evidentiraju:
● preko elektronske registar-kase koja nije u
fiskalnom režimu;
● na osnovu ručno popunjenih računa (paragon-
-blok ili priznanica);
● na osnovu druge verodostojne knjigovod-
stvene isprave koja sadrži sve elemente
propisane članom 12. Zakona o zaštiti potro-
šača.
Račun iz člana 12. Zakona o zaštiti potroša-
ča naročito sadrži:
1) naziv ili poslovno ime, adresu i podatke koji
su značajni za utvrđivanje identiteta trgovca;
2) podatke o prodatoj robi ili pruženoj usluzi;
3) prodajnu cenu;
4) datum izdavanja računa;
5) specifikaciju prodajne cene u pisanoj formi
radi utvrđivanja cene za svaku od izvršenih
usluga, u slučaju da se ugovorna obaveza prodavca
sastoji iz više usluga koje se posebno naplaćuju.
Napominjemo da se iz ugla Zakona o zaštiti
potrošača trgovcem smatra pravno ili fizičko
lice koje nastupa na tržištu u okviru svoje
poslovne delatnosti ili u druge komercijalne
svrhe, uključujući i druga lica koja posluju u nje-
govo ime ili za njegov račun. Dakle, navedeno se
ne odnosi samo na lica koja se bave delatnošću
trgovine (izuzeta od mogućnosti paušalnog opo-
rezivanja).
Svakako da za preduzetnike paušalce koji ne-
maju obavezu evidentiranja prometa preko fi-
skalne kase, a žele da evidentiraju promet na
taj način, ne postoji smetnja da fiskalizuju kasu
i izdaju fiskalne isečke, bez obzira na to što
su u skladu sa Zakonom o fiskalnim kasama oslo-
bođeni obaveze evidentiranja prometa preko
fiskalne kase. Dakle, ne postoji smetnja da se pre-
duzetnik paušalac opredeli da ne izdaje npr. ručno
popunjen blok-račun, već da fiskalizuje kasu i
za ostvareni promet izdaje fiskalne isečke.
Kada je u pitanju promet koji se vrši putem
interneta, javlja se pitanje izdavanja računa u
68 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
slučaju kada preduzetnik paušalac ne dolazi u
direktan kontakt sa licem kojem vrši promet.
Ovo je karakteristično npr. za delatnosti 62.01
Računarsko programiranje, 62.02 Konsultantske
delatnosti u oblasti informacione tehnologi-
je, 62.03 Upravljanje računarskom opremom, 62.09
Ostale usluge informacione tehnologije, koje
nisu izuzete od mogućnosti paušalnog oporezi-
vanja preduzetnika koji pružaju pomenute usluge.
U slučaju kada obveznik vrši promet putem
interneta i kada ne dolazi u direktan kontakt
sa kupcem, odnosno primaocem usluga, a plaćanje
vrši karticom ili direktno na račun preduzet-
nika, s obzirom na to da u ovom slučaju ne postoji
obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne
kase, račune za pružene usluge treba da izda u
skladu sa Zakonom o elektronskom dokumentu.
Dakle, račun koji je izvorno nastao u elektron-
skom obliku, kao i račun nastao digitalizacijom
(konverzijom dokumenta iz papirnog u elektron-
ski oblik, npr. skenirani račun), ne mora biti
potpisan (elektronskim) potpisom, već je do-
voljno da isti sadrži identifikacionu oznaku
koja upućuje na odgovorno lice, odnosno lice
koje je ovlašćeno za izdavanje te fakture, kojom
potvrđuje verodostojnost iste.
Naglašavamo da se pomenuto odnosi na
promet usluga putem interneta, s obzirom na
to da kada je u pitanju prodaja dobara putem
interneta, preduzetnik nema pravo na pau-
šalno oporezivanje.
Utvrđivanje ukupnog godišnjeg
prometa
U skladu sa članom 40. stav 2. tačka 4) ZPDG-a,
pravo na paušalno oporezivanje ne može da
se prizna preduzetniku čiji je ukupan promet u
godini koja prethodi godini za koju se utvrđu-
je porez, odnosno planirani promet u trenutku
kada počinje obavljanje delatnosti – veći od
6.000.000 dinara.
Ostvarenim prometom smatra se promet
koji u određenom poreskom periodu, a to je
u ovom slučaju kalendarska godina, obveznik
ostvari od obavljanja delatnosti i koji je, kao
takav, evidentiran u knjizi ostvarenog pro-
meta (KPO).
Promet koji je evidentiran na tekućem
računu obveznika u toku jedne kalendarske
godine ne može se apriori smatrati prome-
tom koji je ostvaren od obavljanja delatno-
sti, imajući u vidu da se novčani priliv na
tekućem računu, osim plaćanja za izvršene
usluge i prodata dobra, može sastojati i od
bankarskih kredita, pozajmica, prihoda od
osiguranja, kao i od naplaćenih usluga i pro-
datih dobara, koje su kao prihod, tj. promet
preduzetnika evidentirane u KPO knjizi za
ranije godine.
Mišljenje Ministarstva finansija br. 412-
00-14/2010-04 od 29. 9. 2010:
Imajući u vidu navedeno, promet koji je pre-
duzetnik, obveznik poreza na prihode od sa-
mostalne delatnosti na paušalno utvrđen
prihod, ostvario po osnovu obavljanja delatno-
sti tako što je radio – vršio poslove iz svoje
delatnosti u toku kalendarske godine (poreskog
perioda), Ministarstvo finansija smatra da
predstavlja promet ostvaren u toj kalendar-
skoj godini kad je rad faktički obavljen i kad
je nastalo potraživanje od dužnika po tom
osnovu, odnosno kad je knjižena poslovna pro-
mena u knjizi ostvarenog prometa, nezavisno od
okolnosti kad je realizovana naplata potra-
živanja od dužnika. Ministarstvo finansija
napominje da se ovakva realizacija naplate po-
traživanja neće smatrati prometom izvrše-
nim za taj poreski period (u kome je realizovana
naplata, tj. u 2010. godini) ako je obveznik u svo-
jim poslovnim knjigama (KPO – Poslovna knjiga o
ostvarenom prometu paušalno oporezovanih ob-
veznika) evidentirao navedene promene kao po-
slovne promene prethodnog perioda (konkretno,
kao poslovne promene u kalendarskim godinama
od 2000. do 2009. godine).
Znači, pod pojmom promet u smislu člana 40.
stav 2. tačka 4) ZPDG-a ne podrazumeva se (finan-
sijski) promet na tekućem računu preduzetnika u
konkretnoj godini, odnosno u ukupan ostvareni
promet preduzetnika paušalca računaju se:
● avansne uplate za budući promet proizvoda i
usluga;
● uplate u tekućoj godini po osnovu prometa pro-
izvoda i usluga izvršenog prethodne godine;
● iznosi koji su naplaćeni u ime i za račun dru-
gih lica (čest slučaj kod advokata);
● primljeni krediti od banaka;
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 69
RAČUNOVODSTVO
● uplate novca od strane preduzetnika i slično.
Prema tome, za utvrđivanje ostvarenog
prometa u godini koja prethodi godini za koju
se rešava o pravu na paušalno oporezivanje
merodavna je knjiga ostvarenog prometa, a ne
priliv na tekućem računu obveznika. Budući
da se radi o činjenicama koje idu u korist
poreskog obveznika, teret dokazivanja da
promet na tekućem računu nije promet ostva-
ren od obavljanja delatnosti, odnosno da se
radi o naplati ranije evidentiranog prometa,
leži na poreskom obvezniku.
U svrhu dokazivanja da se promet evidenti-
ran na tekućem računu u jednoj godini delimično
sastoji od plaćanja po fakturama iz prethodne
godine koje su evidentirane u knjizi ostvarenog
prometa za neku od ranijih godina, preduzetnik
treba da dostavi poreskom inspektoru na uvid
KPO knjigu za godinu za koju se utvrđuje promet,
npr. za 2019. godinu, kao i za godinu u kojoj su
fakture naplaćene u 2019. godini, a bile su tada
evidentirane u KPO knjizi, npr. za 2018. godi-
ne. Neophodno je, dakle, da fakture naplaćene u
posmatranoj godini budu evidentirane u knjizi
ostvarenog prometa za neku od ranijih godina.
Ako je na tekući račun isplaćen bankarski kre-
dit, u svrhu dokazivanja te činjenice dostavlja
se ugovor o kreditu.
Zato je korisno da preduzetnici prilikom
podnošenja izveštaja o ostvarenom prometu,
koji krajem svake godine dostavljaju na zahtev
Poreske uprave, u isti unesu napomene da pro-
met evidentiran na tekućem računu ne potiče u
celosti od obavljanja delatnosti, već i od pri-
liva po nekom drugom osnovu, kao i da uz pome-
nuti izveštaj prilože odgovarajuće dokaze koji
potkrepljuju tvrdnje iznete u napomeni.
Ipak, ukoliko je na tekućem računu poreskog
obveznika za posmatrani period evidentiran
promet veći od 6.000.000, pa na osnovu te činje-
nice, a bez sprovođenja postupka kancelarijske
kontrole, inspektor donese rešenje kojim po-
reskom obvezniku nalaže da u narednoj godini
vodi poslovne knjige, na takvo rešenje trebalo
bi uložiti žalbu, pod uslovom da evidentirani
promet sadrži i iznose ostvarene po nekom od
pomenutih osnova, kao i da bi isključivanjem tih
iznosa ostvareni promet bio manji od 6.000.000
dinara. U žalbi treba navesti iznose koji ne
potiču od obavljanja delatnosti u posmatranoj
godini, kao i osnove iz kojih potiču. Uz žalbu
treba priložiti odgovarajuće dokaze kojima se
potkrepljuju navodi u istoj. Budući da žalba u
poreskom postupku ne odlaže izvršenje, kori-
sno bi bilo da se uz žalbu podnese i zahtev za
odlaganje izvršenja rešenja, u skladu sa članom
147. stav. 2. Zakona o poreskom postupku i pore-
skoj administraciji.
Iz ugla lica koja već imaju status preduzetni-
ka, a zahtev za paušalno oporezivanje podnose
do 30. novembra 2019. godine za 2020. godinu, pod
godinom koja prethodi godini za koju se utvrđuje
porez podrazumeva se 2019. godina. Znači, u ovom
slučaju godina za koju se utvrđuje paušalno pla-
ćanje poreza jeste 2020. godina, a godina koja joj
prethodi je tekuća, 2019. godina. Može se zaklju-
čiti da ovi preduzetnici u 2019. godini ne tre-
ba da ostvare promet veći od 6.000.000 dinara
kako bi ispunili jedan od uslova za paušalno
oporezivanje.
Kod lica koja tek treba da otpočnu oba-
vljanje samostalne delatnosti planirani/
očekivani promet u godini otpočinjanja de-
latnosti (npr. u 2019. g.) ne sme da bude veći
od 6.000.000 dinara. S obzirom na to da ZPDG
ne propisuje primenu srazmernog dela li-
mita od 6.000.000 dinara (srazmerno broju
meseci obavljanja delatnosti u kalendarskoj
godini), preduzetnik ne gubi pravo na pau-
šalno oporezivanje ukoliko za tih nekoli-
ko meseci poslovanja (od početka obavljanja
delatnosti do kraja godine) ostvari promet
u iznosu manjem od 6.000.000 dinara. Znači,
propisani kriterijum predstavlja jedinstve-
ni iznos od 6.000.000 dinara u konkretnoj go-
dini, nezavisno od toga da li je preduzetnik
delatnost obavljao tokom cele godine ili
samo nekoliko meseci.
Ipak, treba imati u vidu i član 93. stav 2.
ZPDG-a, kojim je propisano da je preduzetnik
koji porez plaća na paušalni prihod, a u godini
koja prethodi godini za koju se vrši utvrđivanje
poreza značajnije mu se izmeni obim poslovanja,
odnosno prometa i drugi uslovi od uticaja na
ostvarivanje prava na paušalno oporezivanje i
visinu poreske obaveze, dužan da poresku pri-
javu podnese najkasnije do 31. januara godine za
koju se utvrđuje porez. Znači, ako je preduzetnik
70 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
koji je delatnosti počeo da obavlja u septembru
2019. godine do kraja godine ostvario ukupan
prihod u iznosu od nekoliko miliona dinara
(npr. 5.000.000 dinara), treba da sagleda da li
to može da se okarakteriše kao značajnija izme-
na obima poslovanja i da li po tom osnovu treba
da podnese poresku prijavu, kao i da od 2020. go-
dine započne vođenje poslovnih knjiga.
Prilikom utvrđivanja uslova za paušalno
oporezivanje preduzetnici moraju da vode ra-
čuna ne samo o ukupnom prometu u kalendarskoj
godini (da bude manji od 6.000.000 dinara)
nego i o ukupnom prometu u prethodnih 12 me-
seci, koji često obuhvata i dve kalendarske
godine, a posmatra se u svrhu evidentiranja u
sistem PDV-a.
Članom 33. Zakona o PDV-u propisano je da se
malim obveznikom, u smislu ovog zakona, sma-
tra lice koje vrši promet dobara i usluga na
teritoriji Republike i/ili u inostranstvu, čiji
ukupan promet dobara i usluga u prethodnih 12
meseci nije veći od 8.000.000 dinara, odnosno
koje pri otpočinjanju obavljanja delatnosti pro-
cenjuje da u narednih 12 meseci neće ostvariti
ukupan promet veći od 8.000.000 dinara. Dalje,
ukupnim prometom iz stava 1. ovog člana smatra
se promet dobara i usluga iz člana 28. stav 1. t.
1) i 2) ovog zakona, osim prometa opreme i obje-
kata za vršenje delatnosti i ulaganja u objekte
za vršenje delatnosti za koje naplaćuje naknadu.
U vezi sa tim navedeno je i Mišljenje Mini-
starstva finansija br. 011-00-00369/2017-04 od 9.
6. 2017:
Malim obveznikom, u skladu sa Zakonom o po-
rezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br.
84/04, 86/04 – ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13,
68/14 – dr. zakon, 142/14, 83/15 i 108/16 – u daljem
tekstu: Zakon), smatra se lice koje vrši pro-
met dobara i usluga na teritoriji Republike
Srbije i/ili u inostranstvu, a čiji ukupan pro-
met dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije
veći od 8.000.000 dinara, odnosno koje pri ot-
počinjanju obavljanja delatnosti procenjuje da u
narednih 12 meseci neće ostvariti ukupan pro-
met veći od 8.000.000 dinara. S tim u vezi, izraz
„prethodnih 12 meseci” podrazumeva vremenski
period koji se određuje u danima – 365 dana, odno-
sno 366 dana ako je reč o prestupnoj godini. Pri-
mera radi, na dan 18. 3. 2014. godine određuje se
iznos ukupnog prometa u prethodnih 12 meseci,
a to je vremenski period od 18. 3. 2013. zaključno
sa 17. 3. 2014. godine.
Napominjemo, ukupnim prometom za svrhu
određivanja lica koje se smatra malim poreskim
obveznikom, smatra se promet dobara i usluga
koji je oporeziv PDV i promet dobara i usluga za
koji je propisano poresko oslobođenje sa pravom
na odbitak prethodnog poreza, osim prometa
opreme i objekata za vršenje delatnosti i ula-
ganja u objekte za vršenje delatnosti za koja na-
plaćuje naknadu.
Dakle, ukoliko se u kalendarskoj godini
pređe iznos prometa od 6.000.000,00 dinara,
preduzetnik gubi pravo na paušalno oporezi-
vanje, podnosi novu poresku prijavu i otpoči-
nje sa vođenjem poslovnih knjiga. Pored toga,
ukoliko promet u poslednjih 365 dana prelazi
8.000.000,00 dinara, preduzetnik mora da se
evidentira u sistemu PDV-a, čime gubi pravo
na paušalno oporezivanje.
Na primer, obveznik je jedini promet imao u
decembru i iznosio je 4.000.000,00 dinara, što
je svakako manji promet od maksimalno dozvo-
ljenih 6.000.000,00 u jednoj kalendarskoj godini.
Naredne kalendarske godine u mesecu junu obve-
znik ostvarujte promet od 5.000.000,00 dinara
i smatra da tu ne postoji nikakav problem jer u
obe kalendarske godine nije prešao limit od
6.000.000,00 dinara. Međutim, problem je ipak
nastao jer je obveznik u prethodnih 365 dana (u
ovom slučaju u prethodnih pola godine) imao
ukupan promet od 9.000.000,00 dinara, što ga
obavezuje da se evidentira u sistemu PDV-a,
čime gubi, između ostalog, i pravo na dalje pau-
šalno oporezivanje.
U ukupan promet koji preduzetnik ostvaruje u
skladu sa članom 40. stav 2. tačka 4) ZPDG-a raču-
na se promet dobara, odnosno pružanje usluga,
bez obzira na to da li je izvršen/o u zemlji ili
inostranstvu. S druge strane, u ukupan promet
malog obveznika u skladu sa članom 33. stav 6.
Zakona o PDV-u ne uračunava se promet ostvaren
pružanjem usluga inostranom pravnom licu, ob-
vezniku PDV-a u svojoj zemlji, koje nije obveznik
PDV-a u Srbiji, ili pružanjem usluga stranom fi-
zičkom licu koje nije poreski obveznik, a ima
prebivalište u inostranstvu. Isto je potvrdi-
lo i Ministarstvo finansija u Mišljenju br.
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 71
RAČUNOVODSTVO
011-00-603/2018-04 od 4. 9. 2018. godine, iz kojeg
izdvajamo:
Prema tome, u iznos ukupnog prometa za svr-
hu evidentiranja za obavezu plaćanja PDV predu-
zetnika, ne uračunava se iznos naknade koji je
preduzetnik ostvario, odnosno koji treba da
ostvari za promet usluga savetnika (konsul-
tantskih usluga) pruženih poreskom obvezniku
iz člana 12. stav 2. Zakona, a koji u inostranstvu
ima sedište ili stalnu poslovnu jedinicu (ako
se promet usluga vrši stalnoj poslovnoj jedi-
nici koja se ne nalazi u mestu u kojem primalac
usluga ima sedište), prebivalište ili boravi-
šte, odnosno za promet predmetnih usluga pru-
ženih licu koje se, u skladu sa članom 12. stav 2.
Zakona, ne smatra poreskim obveznikom, a koje u
inostranstvu ima sedište, prebivalište ili
boravište.
Spoljnotrgovinsko poslovanje
preduzetnika paušalaca
Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju, Za-
kon o deviznom poslovanju i Carinski zakon u
potpunosti sa svim pravima i obavezama izjed-
načavaju privredna društva, preduzetnike i
ogranke pravnih lica registrovanih u Srbiji.
Znači da preduzetnici imaju puno pravo da se
bave spoljnom trgovinom. Osim toga, treba na-
glasiti da pomenuti zakoni ne prave razliku
između preduzetnika koji vodi poslovne knjige
po principu prostog knjigovodstva, dvojnog knji-
govodstva ili porez plaća kao paušalac (narav-
no uz ograničenja u pogledu vrste delatnosti,
propisanih u članu 40. ZPDG-a). Takođe, da bi se
bavio spoljnom trgovinom, preduzetnik ne mora
da bude u sistemu PDV-a.
Za sve privredne subjekte zakoni su isti, a
rok za naplatu izvezenih proizvoda ili usluga
iznosi godinu dana, odnosno 365 dana od dana iz-
voza. Ukoliko se u tom roku ne naplate izvezeni
proizvodi ili usluge, potrebno je da izvoznik
registruje kreditni odnos na obrascu P-1 u NBS.
Osim toga, preduzetnik spoljnotrgovinski
promet može da vrši sa pravnim licem, predu-
zetnikom ili fizičkim licem sa sedištem od-
nosno prebivalištem u drugoj državi. Zakonom
o spoljnotrgovinskom poslovanju definisano je
da je spoljnotrgovinski promet – promet između
domaćih i stranih lica koji se obavlja na osnovu
ugovora zaključenih u skladu sa domaćim propi-
sima i međunarodnim ugovorima. Domaća lica
su, u smislu ovog zakona, pravno lice, ogranak
domaćeg i stranog pravnog lica i preduzetnik,
koji imaju sedište, odnosno registrovani su u
Republici Srbiji, kao i fizičko lice koje ima
prebivalište u Republici Srbiji, osim fizičkog
lica koje ima prebivalište odnosno bora-
vište van Republike Srbije duže od godinu dana.
Strano lice je, u smislu ovog zakona, svako lice
koje nije navedeno u stavu 1. navedenog člana.
Dakle, Zakon o spoljnotrgovinskom poslo-
vanju ne pravi razliku između stranog pravnog
i fizičkog lica kada je u pitanju izvoz, o čemu
govori i deo Mišljenja Uprave carine (br. 148-
03-030-01-300/2009 od 22. 5. 2009):
Strano lice je:
1) pravno lice i preduzetnik sa sedištem u dru-
goj državi ili carinskoj teritoriji,
2) fizičko lice sa prebivalištem u drugoj drža-
vi ili carinskoj teritoriji i
3) domaće fizičko lice sa prebivalištem, od-
nosno boravištem u drugoj državi ili carinskoj
teritoriji dužim od godinu dana.
Obaveza internog obračuna PDV-a
U slučaju da strano pravno lice koje nije PDV
obveznik u Srbiji paušalcu (koji, naravno, nije
poreski obveznik) pruža usluge iz člana 12. Za-
kona o PDV-u, mestom prometa usluga smatra se
mesto sedišta paušalca. Osim toga, paušalac je
poreski dužnik za te primljene usluge, u skladu
sa članom 10. stav 1. tačka 3) Zakona o PDV-u. Po
tom osnovu paušalac je u obavezi da interno ob-
računa PDV kao poreski dužnik, podnese PDV
prijavu i plati dugovani porez do 10. u mesecu
za prethodni mesec, u skladu sa članom 49. stav
6. i članom 50. stav 3. Zakona o PDV-u.
U skladu sa članom 12. stav 3. Zakona o PDV-u,
kada uslugu pruža strano lice koje se nije evi-
dentiralo za obavezu plaćanja PDV-a u skladu
sa ovim zakonom, poreskim obveznikom kojem
se pruža usluga smatra se:
1) svako lice koje obavlja delatnost kao trajnu
aktivnost, bez obzira na cilj obavljanja te de-
latnosti;
2) pravna lica, državni organi, organi terito-
rijalne autonomije i lokalne samouprave.
Dakle, u slučaju kada uslugu pruža strano lice
koje nije evidentirano kao obveznik PDV-a u Sr-
biji, poreskim obveznikom smatraju se prakti
RAČUNOVODSTVO
Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
Zahtev za paušalno oporezivanje
i ostale karakteristike
poslovanja preduzetnika
paušalaca
Preduzetnik koji, s obzirom na okolnosti, nije u stanju da vodi poslovne knji-
ge, osim poslovne knjige o ostvarenom prometu, ili kome njihovo vođenje ote-
žava obavljanje delatnosti, ima pravo da podnese zahtev da porez na prihode
od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđen prihod. U članku su ob-
rađeni uslovi za paušalno oporezivanje, kao i postupanje u slučajevima pre-
stanka prava na paušalno oporezivanje i ostale karakteristike poslovanja
preduzetnika paušalaca.
Uvod
Novembar 30. 2019. godine predstavlja rok do
koga preduzetnici koji žele da budu paušalno
oporezivani u 2020. godini moraju da podnesu
zahtev. Naravno, navedeni rok odnosi se na pre-
duzetnike koji trenutno vode poslovne knjige i
smatraju da će u toku ove godine zbog promenje-
nih okolnosti poslovanja biti ostvareni uslovi
za paušalno oporezivanje od prvog januara 2020.
godine.
Prilikom predaje ovog članka u pri-
premu za objavu na službenoj stranici
Ministarstva finansija objavljen je Nacrt
izmena i dopuna Zakona o porezu na dohodak
građana (9. 10. 2019. godine). Iako se radi samo
o nacrtu, koji predviđa primenu izmena od 1.
januara 2020. godine, u članku ćemo se osvrnu-
ti na članove tog nacrta koji su u neposrednoj
vezi sa poslovanjem preduzetnika paušalaca.
Potrebno je još jednom istaći da se radi o
nacrtu izmena i dopuna pomenutog zakona, a
nakon usvajanja i objavljivanja izmena i do-
puna u časopisu će biti objavljen i detaljan
komentar.
Nacrtom su predložene izmene čl. 40, 41.
i 42. ZPDG-a, koji se odnose na paušalno opo-
rezivanje, dok se izmene odnose na uslove za
paušalno oporezivanje, kriterijum za razvr-
stavanje preduzetnika paušalaca u grupe radi
utvrđivanja visine paušalnog prihoda kao po-
reske osnovice, zatim na određivanje polazne
osnovice za utvrđivanje visine paušalnog
prihoda i elemente kojima se umanjuje odno-
sno povećava polazna osnovica, kao i na pod-
nošenje zahteva za paušalno oporezivanje.
Kako se navodi u obrazloženju Nacrta, sve je
predloženo imajući u vidu potrebu da se stvo-
re preduslovi za pojednostavljenje procedure
obračuna poreza na prihode od samostalne de-
latnosti na paušalno utvrđen prihod, automa-
tizaciju procesa utvrđivanja visine poreske
obaveze, omogućavanje veće predvidljivosti
za poreske obveznike i smanjenje administri-
ranja od strane poreskog organa.
Osim pojašnjenja u vezi sa podnošenjem za-
hteva za paušalno oporezivanje, u ovom tekstu
obrađene su još neke od karakteristika poslo-
vanja preduzetnika paušalaca:
● uslovi za paušalno oporezivanje;
● kriterijumi za utvrđivanje visine paušalnog
prihoda;
● plaćanje poreza i doprinosa na paušalni pri-
hod;
● vođenje knjiga;
● prestanak prava na paušalno oporezivanje;
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 49
RAČUNOVODSTVO
● obaveza evidentiranja prometa preko fiskal-
ne kase i izdavanje računa;
● utvrđivanje ukupnog godišnjeg prometa;
● spoljnotrgovinsko poslovanje;
● obaveza internog obračuna PDV-a;
● obaveza plaćanja poreza na dobit po odbitku;
● raspolaganje novcem na računu.
Paušalno oporezivanje prihoda od samostal-
ne delatnosti uređeno je sledećim propisima:
● članovima 40, 41. i 42. Zakona o porezu na do-
hodak građana („Sl. glasnik RS”, br. 24/2001… i
113/2017 – dalje: ZPDG);
● Uredbom o bližim uslovima, kriterijumima i
elementima za paušalno oporezivanje obvezni-
ka poreza na prihode od samostalne delatnosti
(„Sl. glasnik RS”, br. 65/2001… i 86/2018 – dalje:
Uredba);
● Pravilnikom o obrascima poreskih prijava za
utvrđivanje poreza na dohodak građana koji se
plaća po rešenju („Sl. glasnik RS”, br. 90/2017,
38/2018 i 20/2019 – dalje: Pravilnik);
● Zakonom o doprinosima za obavezno socijal-
no osiguranje („Sl. glasnik RS”, br. 84/2004… i
95/2018);
● Pravilnikom o poslovnim knjigama i iskazi-
vanju finansijskog rezultata po sistemu prostog
knjigovodstva („Sl. glasnik RS”, br. 140/2004 i
44/2018 – drugi propis – dalje: Pravilnik o po-
slovnim knjigama);
● Zakonom o privrednim društvima („Sl. gla-
snik RS”, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon,
5/2015, 44/2018 i 95/2018);
● Zakonom o porezu na dodatu vrednost („Sl. gla-
snik RS”, br. 84/2004… i 30/2018 – dalje: Zakon
o PDV-u);
● Zakonom o fiskalnim kasama („Sl. glasnik
RS”, br. 135/2004 i 93/2012);
● Uredbom o određivanju delatnosti kod čijeg
obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja
prometa preko fiskalne kase („Sl. glasnik RS”,
br. 61/2010, 101/2010, 94/2011, 83/2012, 59/2013 i
100/2014 – dalje: Uredba o fiskalnim kasama);
● Zakonom o zaštiti potrošača („Sl. glasnik
RS”, br. 62/2014, 6/2016 – drugi zakon i 44/2018 –
drugi zakon);
● Zakonom o elektronskom dokumentu, elek-
tronskoj identifikaciji i uslugama od povere-
nja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS”,
br. 94/2017 – dalje: Zakon o elektronskom doku-
mentu);
● Zakonom o spoljnotrgovinskom poslovanju
(„Sl. glasnik RS”, br. 36/2009, 36/2011 – drugi za-
kon, 88/2011 i 89/2015 – drugi zakon);
● Zakonom o deviznom poslovanju („Sl. glasnik
RS”, br. 62/2006, 31/2011, 93/2012 – drugi zakon,
119/2012, 139/2014 i 30/2018);
● Carinskim zakonom („Sl. glasnik RS”, br.
95/2018);
● Zakonom o porezu na dobit pravnih lica („Sl.
glasnik RS”, br. 25/2001… i 95/2018);
● Zakonom o obavljanju plaćanja pravnih lica,
preduzetnika i fizičkih lica koja ne obavljaju
delatnost („Sl. glasnik RS”, br. 68/2015 – dalje:
Zakon o obavljanju plaćanja);
● Pravilnikom o uslovima i načinu plaćanja u
gotovom novcu u dinarima za pravna lica i za
fizička lica koja obavljaju delatnost („Sl. gla-
snik RS”, br. 77/2011 – dalje: Pravilnik o plaćanju
u gotovom novcu).
Zahtev za paušalno oporezivanje
U skladu sa članom 42. stav 1. ZPDG-a, zahtev
za paušalno oporezivanje može da se podnese
nadležnom poreskom organu:
1. do 30. novembra tekuće godine za narednu go-
dinu, odnosno
2. u roku od 15 dana od dana upisa u registar na-
dležnog organa, odnosno
3. u roku od 15 dana od dana prijema akta nadle-
žnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisa-
nje iz evidencije za porez na dodatu vrednost,
u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na
dodatu vrednost.
Stavom 2. istog člana definisano je da pre-
duzetnik koji u toku godine započne obavljanje
delatnosti zahtev za paušalno oporezivanje u
momentu registracije može da podnese nadle-
žnoj organizaciji koja vodi Registar privred-
nih subjekata, a ona će taj zahtev proslediti
poreskom organu. Znači, preduzetnik koji zapo-
činje obavljanje delatnosti, a ispunjava propisa-
ne uslove, prilikom registracije u Agenciji za
privredne registre može da podnese zahtev za
paušalno oporezivanje označavanjem posebnog
polja u obrascu JRPPS – Jedinstvena registra-
ciona prijava osnivanja pravnih lica i drugih
subjekata i registracije u jedinstveni registar
poreskih obveznika:
50 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
Preduzetnici kojima je dostavljena
potvrda o brisanju iz evidencije obve-
znika PDV-a, a po prestanku statusa obvezni-
ka PDV-a žele da budu paušalno oporezovani,
podnose zahtev za paušalno oporezivanje u
roku od 15 dana od dana prijema akta nadle-
žnog poreskog organa kojim se potvrđuje
brisanje iz evidencije za porez na dodatu
vrednost.
Do 30. novembra tekuće godine za narednu go-
dinu zahtev za paušalno oporezivanje podnose
preduzetnici koji vode poslovne knjige, ali sma-
traju da će zbog promenjenih okolnosti poslova-
nja od 1. januara naredne godine biti ispunjeni
uslovi za paušalno oporezivanje.
Treba napomenuti da dosadašnji pore-
ski obveznici paušalnog oporezivanja,
dakle preduzetnici koji su u 2019. godini is-
punjavali uslove za paušalno oporezivanje, ne
podnose ponovo zahtev za paušalno oporezi-
vanje u 2020. godini. Znači, ne postoji obaveza
podnošenja zahteva za paušalno oporezivanje
svake godine do 30. novembra tekuće godine za
narednu godinu jer, u skladu sa članom 42. stav
5. ZPDG-a, preduzetnik kome je utvrđeno pravo
na paušalno oporezivanje ovaj način oporezi-
vanja koristi dok se ne utvrdi da su prestali
razlozi za paušalno oporezivanje, odnosno da
izmenjeni uslovi isključuju pravo na paušalno
oporezivanje.
Osim u slučaju kada je preduzetnik prilikom
osnivanja već u obrascu za registraciju označio
posebno polje u obrascu JRPPS, obavezno je pod-
nošenje zahteva, čiji je sadržaj propisan članom
2. stav 2. Uredbe. Zahtev sadrži:
1) razloge zbog kojih preduzetnik smatra da nije
u stanju da vodi poslovne knjige, odnosno razlo-
ge zbog kojih smatra da mu njihovo vođenje oteža-
va obavljanje delatnosti;
2) iznos ukupnog prometa ostvarenog u godini
koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez,
odnosno iznos planiranog prometa kada počinje
obavljanje delatnosti;
3) podatke o činjenicama i okolnostima od zna-
čaja za utvrđivanje visine paušalnog prihoda:
mesto na kome se radnja nalazi; broj zaposlenih
radnika; tržišni uslovi u kojima se delatnost
obavlja; površina lokala; starost preduzetnika
i njegova radna sposobnost i ostale okolnosti
koje utiču na ostvarivanje dobiti.
U ilustraciji 1 prikazan je primer zahteva.
Nacrtom je predložena i izmena čla-
na 42. ZPDG-a, koji se odnosi na način,
okolnosti i rokove za podnošenje zahteva za
paušalno oporezivanje.
Po novom, rok za podnošenje zahteva nije
više 30. novembar (za narednu godinu), nego
31. oktobar za narednu godinu, a zahtev se pod-
nosi u elektronskom obliku preko portala Po-
reske uprave. Osim toga, za lica koja počinju
obavljanje delatnosti zahtev za paušalno opo-
rezivanje isključivo može da se podnese u mo-
mentu registracije nadležnoj organizaciji
koja vodi Registar privrednih subjekata, koja
će taj zahtev proslediti Poreskoj upravi. Iz-
uzetno od navedenog, lica koja se ne registruju
u organizaciji koja vodi Registar privrednih
subjekata zahtev za paušalno oporezivanje
podnose Poreskoj upravi u roku od pet dana
od dana registracije, u elektronskom obliku,
preko portala Poreske uprave. Zakonom više
nisu predviđene odredbe u vezi sa rokom za
Poresku upravu da donese rešenje po podne-
senom zahtevu, niti se smatra da nerešavanje
Poreske uprave po podnesenom zahtevu znači
da je zahtev prihvaćen.
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 51
RAČUNOVODSTVO
Ostale odredbe člana 42, koje se odnose na
korišćenje paušalnog načina oporezivanja,
nalaganja rešenjem Poreske uprave da se počne
sa vođenjem knjiga, odnosno na početak obaveze
vođenja poslovnih knjiga bez utvrđivanja oba-
veze rešenjem Poreske uprave, u slučaju stica-
nja statusa obveznika PDV-a, i u Nacrtu su iste
kao u trenutno važećem članu 42.
Naravno, izmenjeni rok za podnošenje za-
hteva za paušalno oporezivanje odnosi se na
2020. godinu, kada će se najkasnije do 31. okto-
bra podnositi zahtev za paušalno oporeziva-
nje u 2021. godini.
Ilustracija 1: Zahtev za paušalno oporezivanje
REPUBLIKA SRBIJA
MINISTARSTVO FINANSIJA
PORESKA UPRAVA
FILIJALA _______________________________
ZAHTEV ZA PAUŠALNO OPOREZIVANJE
U skladu sa odredbama članova 40. i 42. Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS”,
br. 24/2001… i 113/2017) podnosim zahtev za paušalno oporezivanje u 2020. godini.
S tim u vezi, dostavljam sledeće podatke:
Šifra poreskog obveznika: _________________ PIB: __________________
Ime, ime roditelja i prezime: _________________________________________________
JMBG: ___________________
Mesto i adresa stanovanja: ___________________________________
Telefon____________________
Sedište radnje: ____________________ , ulica i broj: ______________________________
Broj poslovnih jedinica: __________ , adresa: _________________________________________
Šifra i naziv delatnosti: ___________________________
RAZLOZI zbog kojih nisam u mogućnosti da vodim poslovne knjige, odnosno vođenje istih ote-
žalo bi mi obavljanje delatnosti: _____________________________________________________
___________________________________________________________________________________
Obavljam delatnost: a) iz radnog odnosa b) van radnog odnosa v) penzionisano lice
Broj tekućeg računa: _________________________ , naziv banke __________________________
Ukupan prihod od _________ . do _________ . godine iznosi ________________
Druga lica: a) jesu vršila ulaganje u delatnost
b) nisu vršila ulaganje u delatnost
Površina poslovnog prostora u kome obavljam delatnost: _________ , magacina: ________
Broj zaposlenih radnika: ___________
Invalid sam _____ kategorije, o čemu prilažem i dokaz.
Poreske obaveze u 20___. godini plaćao sam prema:
a) PAUŠALNO UTVRĐENOM PRIHODU b) STVARNOM PRIHODU
Napomena: Zahtev za paušalno oporezivanje podnose samo preduzetnici koji ispunjavaju uslove
iz člana 40. Zakona o porezu na dohodak građana.
Preduzetnici koji su u 2019. godini imali status paušalno oporezovanih obveznika, a žele da
porez na prihode od samostalne delatnosti u 2020. godini plaćaju na stvarni prihod, treba
da dostave poreskom organu poresku prijavu PPDG-1S i pisano obaveštenje da će od 1. januara
2020. godine voditi poslovne knjige.
U ______________ , dana ___________ . godine Podnosilac zahteva
Primljeno dana: _________________ . godine
Potpis službenog lica _____________________
52 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
Uslovi za paušalno oporezivanje
U skladu sa članom 40. stav 2. ZPDG-a, pravo
na paušalno oporezivanje ne može da se prizna
obvezniku:
1) koji obavlja delatnost iz oblasti: računovod-
stvenih, knjigovodstvenih i revizorskih poslo-
va, poslova poreskog savetovanja, reklamiranja
i istraživanja tržišta;
2) koji obavlja delatnost iz oblasti: trgovine na
veliko i trgovine na malo, hotela i restorana,
finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s
nekretninama;
3) u čiju delatnost ulažu i druga lica;
4) čiji je ukupan promet u godini koja prethodi
godini za koju se utvrđuje porez, odnosno plani-
rani promet kada počinje obavljanje delatnosti
veći od 6.000.000 dinara;
5) koji je evidentiran kao obveznik poreza na
dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se
uređuje porez na dodatu vrednost.
Izuzetno od odredbe stava 2. tačka 2) ovog
člana, obvezniku koji trgovinsku ili ugosti-
teljsku delatnost obavlja u kiosku, prikolici
ili sličnom montažnom ili pokretnom objek-
tu, na njegov zahtev može da se odobri da po-
rez plaća na paušalno utvrđen prihod. Znači,
kada su u pitanju preduzetnici koji obavljaju
delatnost Trgovina na malo na tezgama i pi-
jacama (grana 47.8), Poreska uprava ima dis-
kreciono pravo da im odobri ili ne odobri
plaćanje poreza na paušalno utvrđen prihod.
Pored toga, pravo na paušalno oporeziva-
nje, saglasno st. od 1. do 3. ovog člana, može
da ostvari obveznik koji vrši proizvodnju
i prodaju isključivo sopstvenih proizvoda u
okviru obavljanja delatnosti. Znači da i po
pitanju ovih obveznika Poreska uprava ima
diskreciono pravo da im odobri ili ne odo-
bri plaćanje poreza na paušalno utvrđen pri-
hod.
U skladu sa članom 40. stav 5. ZPDG-a, delatno-
sti koje ne mogu da budu paušalno oporezovane
navedene su u nastavku:
Grupa delatnosti 69.20 – Računovodstveni,
knjigovodstveni i revizorski poslovi; poresko
savetovanje
Oblast 73 – Reklamiranje i istraživanje tr-
žišta, odnosno grupe delatnosti:
● 73.11 Delatnost reklamnih agencija;
● 73.12 Medijsko predstavljanje;
● 73.20 Istraživanje tržišta i ispitivanje jav-
nog mnjenja.
Oblast 45 – Trgovina na veliko i trgovina na
malo i popravka motornih vozila i motocikala,
odnosno grupe delatnosti:
● 45.11 Trgovina automobilima i lakim motor-
nim vozilima;
● 45.19 Trgovina ostalim motornim vozilima;
● 45.20 Održavanje i popravka motornih vozila;
● 45.31 Trgovina na veliko delovima i opremom
za motorna vozila;
● 45.32 Trgovina na malo delovima i opremom
za motorna vozila;
● 45.40 Trgovina motociklima, delovima i pri-
borom, održavanje i popravka motocikala.
Oblast 46 – Trgovina na veliko, osim trgovi-
ne motornim vozilima i motociklima, odnosno
grupe delatnosti:
● 46.11 Posredovanje u prodaji poljoprivrednih
sirovina, životinja, tekstilnih sirovina i po-
luproizvoda;
● 46.12 Posredovanje u prodaji goriva, ruda, me-
tala i industrijskih hemikalija;
● 46.13 Posredovanje u prodaji drvne građe i
građevinskog materijala;
● 46.14 Posredovanje u prodaji mašina, indu-
strijske opreme, brodova i aviona;
● 46.15 Posredovanje u prodaji nameštaja, pred-
meta za domaćinstvo i metalne robe;
● 46.16 Posredovanje u prodaji tekstila, odeće,
krzna, obuće i predmeta od kože;
● 46.17 Posredovanje u prodaji hrane, pića i du-
vana;
● 46.18 Specijalizovano posredovanje u prodaji
posebnih proizvoda;
● 46.19 Posredovanje u prodaji raznovrsnih pro-
izvoda.
● 46.21 Trgovina na veliko žitom, sirovim duva-
nom, semenjem i hranom za životinje;
● 46.22 Trgovina na veliko cvećem i sadnicama;
● 46.23 Trgovina na veliko životinjama;
● 46.24 Trgovina na veliko sirovom, nedovrše-
nom i dovršenom kožom.
● 46.31 Trgovina na veliko voćem i povrćem;
● 46.32 Trgovina na veliko mesom i proizvodi-
ma od mesa;
● 46.33 Trgovina na veliko mlečnim proizvodi-
ma, jajima i jestivim uljima i mastima;
● 46.34 Trgovina na veliko pićima;
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 53
RAČUNOVODSTVO
● 46.35 Trgovina na veliko duvanskim proizvo-
dima;
● 46.36 Trgovina na veliko šećerom, čokoladom
i slatkišima;
● 46.37 Trgovina na veliko kafom, čajevima, ka-
kaom i začinima;
● 46.38 Trgovina na veliko ostalom hranom,
uključujući ribu, ljuskare i mekušce;
● 46.39 Nespecijalizovana trgovina na veliko
hranom, pićima i duvanom;
● 46.41 Trgovina na veliko tekstilom;
● 46.42 Trgovina na veliko odećom i obućom;
● 46.43 Trgovina na veliko električnim apara-
tima za domaćinstvo;
● 46.44 Trgovina na veliko porculanom, stakle-
nom robom i sredstvima za čišćenje;
● 46.45 Trgovina na veliko parfimerijskim i
kozmetičkim proizvodima;
● 46.46 Trgovina na veliko farmaceutskim pro-
izvodima;
● 46.47 Trgovina na veliko nameštajem, tepisi-
ma i opremom za osvetljenje;
● 46.48 Trgovina na veliko satovima i nakitom;
● 46.49 Trgovina na veliko ostalim proizvodi-
ma za domaćinstvo.
● 46.51 Trgovina na veliko računarima, računar-
skom opremom i softverima;
● 46.52 Trgovina na veliko elektronskim i tele-
komunikacionim delovima i opremom;
● 46.61 Trgovina na veliko poljoprivrednim ma-
šinama, opremom i priborom;
● 46.62 Trgovina na veliko alatnim mašinama;
● 46.63 Trgovina na veliko rudarskim i građe-
vinskim mašinama;
● 46.64 Trgovina na veliko mašinama za tekstil-
nu industriju i mašinama za šivenje i pletenje;
● 46.65 Trgovina na veliko kancelarijskim na-
meštajem;
● 46.66 Trgovina na veliko ostalim kancelarij-
skim mašinama i opremom;
● 46.69 Trgovina na veliko ostalim mašinama
i opremom;
● 46.71 Trgovina na veliko čvrstim, tečnim i ga-
sovitim gorivima i sličnim proizvodima;
● 46.72 Trgovina na veliko metalima i metal-
nim rudama;
● 46.73 Trgovina na veliko drvetom, građevin-
skim materijalom i sanitarnom opremom;
● 46.74 Trgovina na veliko metalnom robom,
instalacionim materijalima, opremom i pri-
borom za grejanje;
● 46.75 Trgovina na veliko hemijskim proizvo-
dima;
● 46.76 Trgovina na veliko ostalim poluproi-
zvodima;
● 46.77 Trgovina na veliko otpacima i ostacima;
● 46.90 Nespecijalizovana trgovina na veliko.
Oblast 47 – Trgovina na malo, osim trgovine
motornim vozilima i motociklima, odnosno
grupe delatnosti:
● 47.11 Trgovina na malo u nespecijalizovanim
prodavnicama, pretežno hranom, pićima i du-
vanom;
● 47.19 Ostala trgovina na malo u nespecijalizo-
vanim prodavnicama;
● 47.21 Trgovina na malo voćem i povrćem u spe-
cijalizovanim prodavnicama;
● 47.22 Trgovina na malo mesom i proizvodima
od mesa u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.23 Trgovina na malo ribom, ljuskarima i
mekušcima u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.24 Trgovina na malo hlebom, testeninom,
kolačima i slatkišima u specijalizovanim pro-
davnicama;
● 47.25 Trgovina na malo pićima u specijalizo-
vanim prodavnicama;
● 47.26 Trgovina na malo proizvodima od duva-
na u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.29 Ostala trgovina na malo hranom u speci-
jalizovanim prodavnicama;
● 47.30 Trgovina na malo motornim gorivima u
specijalizovanim prodavnicama;
● 47.41 Trgovina na malo računarima, perifer-
nim jedinicama i softverom u specijalizova-
nim prodavnicama;
● 47.42 Trgovina na malo telekomunikacionom
opremom u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.43 Trgovina na malo audio i video opremom
u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.51 Trgovina na malo tekstilom u specijali-
zovanim prodavnicama;
● 47.52 Trgovina na malo metalnom robom, boja-
ma i staklom u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.53 Trgovina na malo tepisima, zidnim i
podnim oblogama u specijalizovanim prodav-
nicama;
● 47.54 Trgovina na malo električnim aparati-
ma za domaćinstvo u specijalizovanim prodav-
nicama;
● 47.59 Trgovina na malo nameštajem, opremom
za osvetljenje i ostalim predmetima za doma-
ćinstvo u specijalizovanim prodavnicama;
54 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
● 47.61 Trgovina na malo knjigama u specijalizo-
vanim prodavnicama;
● 47.62 Trgovina na malo novinama i kancelarij-
skim materijalom u specijalizovanim prodavni-
cama;
● 47.63 Trgovina na malo muzičkim i video zapi-
sima u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.64 Trgovina na malo sportskom opremom u
specijalizovanim prodavnicama;
● 47.65 Trgovina na malo igrama i igračkama u
specijalizovanim prodavnicama;
● 47.71 Trgovina na malo odećom u specijalizo-
vanim prodavnicama;
● 47.72 Trgovina na malo obućom i predmetima
od kože u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.73 Trgovina na malo farmaceutskim pro-
izvodima u specijalizovanim prodavnicama –
apotekama;
● 47.74 Trgovina na malo medicinskim i orto-
pedskim pomagalima u specijalizovanim pro-
davnicama;
● 47.75 Trgovina na malo kozmetičkim i toalet-
nim proizvodima u specijalizovanim prodavni-
cama;
● 47.76 Trgovina na malo cvećem, sadnicama, se-
menjem, đubrivima, kućnim ljubimcima i hranom
za kućne ljubimce u specijalizovanim prodavni-
cama;
● 47.77 Trgovina na malo satovima i nakitom u
specijalizovanim prodavnicama;
● 47.78 Ostala trgovina na malo novim proizvo-
dima u specijalizovanim prodavnicama;
● 47.79 Trgovina na malo polovnom robom u pro-
davnicama.
Granu 47.8 Trgovina na malo na tezgama i pi-
jacama:
● 47.81 Trgovina na malo hranom, pićima i du-
vanskim proizvodima na tezgama i pijacama;
● 47.82 Trgovina na malo tekstilom, odećom i
obućom na tezgama i pijacama;
● 47.89 Trgovina na malo ostalom robom na te-
zgama i pijacama;
● 47.91 Trgovina na malo posredstvom pošte ili
preko interneta;
● 47.99 Ostala trgovina na malo izvan prodav-
nica, tezgi i pijaca.
Oblast 55 – Smeštaj, odnosno grupe delatno-
sti:
● 55.10 Hoteli i sličan smeštaj;
● 55.20 Odmarališta i slični objekti za kraći
boravak;
● 55.30 Delatnost kampova, auto-kampova i kam-
pova za turističke prikolice;
● 55.90 Ostali smeštaj.
Oblast 56 – Delatnost pripremanja i poslu-
živanja hrane i pića, odnosno grupe delatnosti:
● 56.10 Delatnosti restorana i pokretnih ugo-
stiteljskih objekata;
● 56.21 Ketering;
● 56.29 Ostale usluge pripremanja i posluživa-
nja hrane;
● 56.30 Usluge pripremanja i posluživanja pića.
Oblast 64 – Finansijske usluge, osim osigura-
nja i penzijskih fondova:
● 64.11 Centralna banka;
● 64.19 Ostalo monetarno posredovanje;
● 64.20 Delatnost holding kompanija;
● 64.30 Poverenički fondovi (trastovi), inve-
sticioni fondovi i slični finansijski entiteti;
● 64.91 Finansijski lizing;
● 64.92 Ostale usluge kreditiranja;
● 64.99 Ostale nepomenute finansijske usluge,
osim osiguranja i penzijskih fondova.
Oblast 65 – Osiguranje, reosiguranje i penzij-
ski fondovi, osim obaveznog socijalnog osigu-
ranja:
● 65.11 Životno osiguranje;
● 65.12 Neživotno osiguranje;
● 65.20 Reosiguranje;
● 65.30 Penzijski fondovi.
Oblast 66 – Pomoćne delatnosti u pružanju
finansijskih usluga i osiguranju:
● 66.11 Finansijske i robne berze;
● 66.12 Brokerski poslovi s hartijama od vred-
nosti i berzanskom robom;
● 66.19 Ostale pomoćne delatnosti u pružanju
finansijskih usluga, osim osiguranja i penzij-
skih fondova;
● 66.21 Obrada odštetnih zahteva i procenjiva-
nje rizika i šteta;
● 66.22 Delatnost zastupnika i posrednika u
osiguranju;
● 66.29 Ostale pomoćne delatnosti u osiguranju
i penzijskim fondovima;
● 66.30 Upravljanje fondovima.
Oblast 68 – Poslovanje nekretninama, odno-
sno grupe delatnosti:
● 68.10 Kupovina i prodaja vlastitih nekretnina;
● 68.20 Iznajmljivanje vlastitih ili iznajmlje-
nih nekretnina i upravljanje njima;
● 68.31 Delatnost agencija za nekretnine;
● 68.32 Upravljanje nekretninama za naknadu.
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 55
RAČUNOVODSTVO
Osim toga, fizičko lice – nosilac poljopri-
vrednog gazdinstva koji obavlja poljoprivrednu
delatnost ne može da bude paušalno oporezo-
van, iako ova delatnost nije izričito navedena
kao delatnost koja isključuje pravo na paušalno
oporezivanje. U skladu sa članom 32. stav 3. ZPDG-a,
obveznik poreza na prihode od samostalne de-
latnosti po osnovu prihoda od poljoprivrede
i šumarstva jeste fizičko lice – nosilac po-
rodičnog poljoprivrednog gazdinstva, upisano
u Registar poljoprivrednih gazdinstava, koje
vodi poslovne knjige. Samim tim, ono ne može
da bude paušalno oporezivo lice.
U Nacrtu je predviđena izmena člana 40.
ZPDG-a, koji uređuje uslove za paušalno
oporezivanje. Prva Nacrtom predložena iz-
mena je da svaki preduzetnik koji ispunjava
propisane uslove ima pravo da podnese za-
htev da porez na prihode od samostalne delat-
nosti plaća na paušalno utvrđen prihod, bez
preciziranja (što je sada urađeno) da to čini
ukoliko postoje okolnosti zbog kojih nije u
stanju da vodi poslovne knjige (osim knjige o
ostvarenom prometu) ili ukoliko mu njihovo
vođenje otežava obavljanje delatnosti.
Druga promena se odnosi na prihod koji ne
ulazi u granični prihod od 6 miliona dinara,
a radi se o sledećoj novini: pod određenim
okolnostima preduzetnik paušalac (i ostali
preduzetnici) ostvaruje prihode koji se ne
oporezuju paušalno, nego kao drugi prihod.
S tom namerom dopunjen je stav 1. člana 85.
ZPDG-a novom tačkom 17), koja glasi:
Ostalim prihodima, u smislu ovog zakona,
smatraju se i drugi prihodi koji po svojoj pri-
rodi čine dohodak fizičkog lica, a naročito
17) naknada isplaćena preduzetniku ili
preduzetniku paušalcu koji obavlja aktiv-
nosti uz naknadu za istog nalogodavca ili za
lice koje se, u smislu zakona kojim se uređuje
porez na dobit pravnih lica, smatra poveza-
nim licem s nalogodavcem (u daljem tekstu:
povezano lice s nalogodavcem), i koji dodat-
no ispunjava najmanje pet od navedenih devet
kriterijuma ili je prema okolnostima slučaja
prilikom otpočinjanja poslovne saradnje mo-
glo da se zaključi da će ispuniti najmanje pet
od devet navedenih kriterijuma koji su nak-
nadno i ispunjeni:
(1) nalogodavac ili povezano lice s nalo-
godavcem određuje radno vreme preduzetni-
ku ili preduzetniku paušalcu ili su odmor
i odsustva preduzetnika ili preduzetnika
paušalca zavisni od odluke nalogodavca ili
povezanog lica s nalogodavcem i naknada pre-
duzetniku ili preduzetniku paušalcu se ne
umanjuje srazmerno vremenu provedenom na od-
moru;
(2) preduzetnik ili preduzetnik paušalac
uobičajeno koristi prostorije koje obezbedi
ili obavlja poslove u mestu koje odredi nalo-
godavac ili povezano lice s nalogodavcem za po-
trebe obavljanja poslova koji su mu povereni,
ili nalogodavac ili povezano lice s nalogodav-
cem obezbeđuje sopstveni materijal, alat,
opremu ili druga materijalna ili nemateri-
jalna sredstva potrebna za rad preduzetni-
ka ili preduzetnika paušalca ili finansira
njihovu nabavku;
(3) nalogodavac ili povezano lice s nalo-
godavcem vrši ili organizuje stručno ospo-
sobljavanje ili usavršavanje, ili uobičajeno
rukovodi procesom rada preduzetnika ili
preduzetnika paušalca;
(4) nalogodavac je angažovao preduzetnika
ili preduzetnika paušalca nakon oglaša-
vanja u sredstvima informisanja potrebe za
angažovanjem fizičkih lica ili angažujući
treće lice koje se uobičajeno bavi pronalaže-
njem lica podobnih za radno angažovanje, čija
je usluga rezultirala angažovanjem tog predu-
zetnika ili preduzetnika paušalca;
(5) preduzetnik ili preduzetnik paušalac
obavlja posao učestalim zajedničkim radom sa
drugim preduzetnicima, odnosno preduzet-
nicima paušalcima angažovanim od strane
istog nalogodavca ili povezanog lica s nalo-
godavcem ili sa njihovim zaposlenima;
(6) najmanje 70% od ukupno ostvarenih pri-
hoda preduzetnika ili preduzetnika paušal-
ca u periodu od 12 meseci koji počinje ili se
završava u odnosnoj poreskoj godini ostvare-
no je od jednog nalogodavca ili od povezanog
lica s nalogodavcem;
(7) preduzetnik ili preduzetnik paušalac
obavlja poslove iz delatnosti nalogodavca
ili povezanog lica s nalogodavcem, a za tako
obavljene poslove njegov ugovor o angažovanju
ne sadrži klauzulu po kojoj preduzetnik ili
56 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
preduzetnik paušalac snosi uobičajeni po-
slovni rizik za posao isporučen klijentu na-
logodavca ili povezanog lica s nalogodavcem,
ukoliko takav klijent postoji;
(8) ugovor o angažovanju preduzetnika ili
preduzetnika paušalca sadrži delimičnu
ili potpunu zabranu preduzetniku ili predu-
zetniku paušalcu da pruža usluge po osnovu
ugovora sa drugim nalogodavcima;
(9) preduzetnik ili preduzetnik paušalac
obavlja aktivnosti uz naknadu za istog nalo-
godavca ili za povezano lice s nalogodavcem
neprekidno ili sa prekidima 130 ili više
radnih dana u periodu od 12 meseci koji poči-
nje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini.
U ovom slučaju, kako je predloženo Nacr-
tom, oporezivi prihod koji ostvari predu-
zetnik ili preduzetnik paušalac čini bruto
prihod obveznika poreza.
Kriterijumi za utvrđivanje visine
paušalnog prihoda
Ako su ispunjeni uslovi iz člana 40. ZPDG-a,
preduzetnici se, prema odredbi člana 41. ZPDG-a,
radi utvrđivanja visine paušalnog prihoda,
kao osnovice poreza na prihode od samostalne
delatnosti, razvrstavaju u grupe po kriterijumi-
ma profitabilnosti i obima prometa, odnosno
prema vrstama delatnosti.
Uredbom je propisano da se preduzetnici raz-
vrstavaju po kriterijumima profitabilnosti i
obima prometa, odnosno prema vrstama delat-
nosti, u sedam grupa koje su prikazane u tabeli 1.
Delatnosti, odnosno zanimanja koja nisu raz-
vrstana u grupe iz stava 1. ovog člana, nadležni
poreski organ razvrstava u odgovarajuću grupu
prema srodnosti i obimu.
Pravo na paušalno oporezivanje preduzetni-
ka po osnovu proizvodnih delatnosti, odnosno
zanimanja iz stava 1. ovog člana mogu da ostvare
i preduzetnici koji u okviru obavljanja delat-
nosti proizvode i prodaju isključivo sopstvene
proizvode.
Nacrtom je predložena izmena člana 41.
ZPDG-a, kojim se uređuje način utvrđiva-
nja visine paušalnog prihoda kao osnovice
poreza na prihode od samostalne delatnosti.
Radi utvrđivanja visine paušalnog priho-
da počev od 2020. godine preduzetnici više
neće biti razvrstani u grupe po kriterijumi-
ma profitabilnosti i obima prometa, odno-
sno prema vrstama delatnosti, već tako da
jednu grupu čine svi preduzetnici paušalci
koji obavljaju istu pretežnu delatnost. Pre-
težna delatnost je ona koja je kao takva regi-
strovana u Registru privrednih subjekata,
odnosno delatnost od čijeg obavljanja je u po-
reskom periodu preduzetnik paušalac ostva-
rio viši iznos prihoda u odnosu na onu koju
je registrovao kao pretežnu delatnost.
U obrazloženju Nacrta navedeno je da su
ove izmene predložene jer je u dosadašnjoj
praksi uočeno nekoliko problema u sistemu
paušalnog oporezivanja, kao što su neizve-
snost odobrenja statusa paušalnog poreskog
obveznika i nepoznat iznos ukupne poreske
obaveze u trenutku započinjanja delatnosti,
kašnjenje poreskih rešenja i dr. Kroz predlo-
žene izmene i dopune regulatornog okvira
stvoriće se preduslovi za pojednostavljenje
procedure obračuna poreza na prihode od
samostalne delatnosti na paušalno utvrđen
prihod automatizacijom procesa utvrđi-
vanja visine poreske obaveze, čime će biti
omogućena veća predvidljivost za poreske
obveznike, kao i smanjenje troškova i admi-
nistriranja od strane poreskog organa.
Članom 3. Uredbe definisani su kriterijumi
za utvrđivanje visine paušalnog prihoda:
Stav 1: Polazna osnovica za utvrđivanje vi-
sine paušalnog prihoda po grupama određuje
se u odnosu na prosečnu mesečnu zaradu po za-
poslenom ostvarenu u Republici u godini koja
prethodi godini za koju se utvrđuje porez (dalje:
prosečna mesečna zarada).
Stav 2: Kada je prosečna mesečna zarada
ostvarena u gradu odnosno opštini gde je sedi-
šte radnje preduzetnika manja ili veća za više
od 10% od prosečne mesečne zarade ostvarene
u Republici, polazna osnovica za utvrđivanje
visine paušalnog prihoda određuje se prema
prosečnoj mesečnoj zaradi ostvarenoj u gradu
odnosno opštini.
Stav 3: U tom slučaju polazna osnovica za utvr-
đivanje visine paušalnog prihoda za preduzet-
nike sa sedištem radnje na teritoriji Grada
Beograda, koja obuhvata područje opština Vo-
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 57
RAČUNOVODSTVO
ždovac, Vračar, Zvezdara, Palilula, Rakovica,
Savski venac, Stari grad, Novi Beograd, Zemun,
Čukarica i Surčin, određuje se prema srednjoj
vrednosti prosečnih mesečnih zarada ostva-
renih u tim opštinama, a za preduzetnike sa
sedištem radnje na području opština Lazare-
vac, Mladenovac, Obrenovac, Barajevo, Grocka
i Sopot – prema srednjoj vrednosti prosečnih
mesečnih zarada ostvarenih u tim opštinama.
Stav 4: Ipak, u cilju ravnomernijeg poreskog
opterećenja preduzetnika koji obavljaju istu de-
latnost na teritoriji susednih opština u okvi-
ru istog okruga, polazna osnovica za utvrđivanje
visine paušalnog prihoda može da se odredi i
prema srednjoj vrednosti prosečnih mesečnih
zarada ostvarenih u opštinama u okviru istog
okruga.
Stav 5: Polazna osnovica za utvrđivanje vi-
sine paušalnog prihoda preduzetnika, koja se
određuje u skladu sa st. od 2. do 4. ovog člana, ne
može biti veća od dvostruke prosečne mesečne
zarade iz stava 1. ovog člana.
Stav 6: Odredbe st. od 2. do 5. ovog člana ne
primenjuju se na delatnosti iz člana 3. stav 1. tačka
7) ove uredbe, odnosno na auto-taksi, prevoz
putnika kombi vozilom i minibusom, šlep-slu-
žbu, prevoz posmrtnih ostataka, prevoz putni-
ka autobusom, prevoz stvari i robe kamionom i
druge autoprevozničke delatnosti.
Polazna osnovica za utvrđivanje visine pa-
ušalnog prihoda određuje se u odnosu na pro-
sečnu mesečnu zaradu po grupama delatnosti, u
procentima prikazanim u tabeli 1.
Tabela 1: Vrste delatnosti i procenti za utvrđivanje visine paušalnog prihoda
Grupe
delatnosti Vrsta delatnosti Procenat
1. Nosači, čistači obuće, sakupljanje lekovitog bilja, šumskih plodova i slično, prodaja
pečenih, kuvanih i na drugi način pripremljenih poljoprivrednih i drugih proizvoda na
ulici i drugim slobodnim prostorima, u sportskim, bioskopskim i drugim dvoranama
i prostorijama i druge srodne delatnosti koje se obavljaju bez stalnog poslovnog mesta,
štopovanje tkanina, presvlačenje dugmadi, popravka kišobrana, popravka ortopedskih
pomagala, popravka naliv pera i patent olovki, herikteri, drvomodelari, duboresci,
popravka muzičkih instrumenata, plisiranje, oštrači, bravari, jorgandžije, kolari,
potkivači, vunovlačari, rukavičari, opančari, četkari, papudžije, bombondžije, domaća
radinost, stari zanati i verski službenici
25%
2. Frizeri isključivo za muškarce, časovničari, optičari, fotokopiranje, obućari, krojači,
prerađivači sekundarnih sirovina, bravari, firmopisci, pečatoresci, uzgajivači cveća,
iskorišćavanje zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, delatnost ribolova, inkubatorska
proizvodnja živine, povremeno obavljanje poslova poljoprivrednim mašinama drugim
licima, izvođači muzičkih i drugih programa koji nemaju status estradnih umetnika
50%
3. Moleri, tapetari, frizeri za žene, frizeri za žene i muškarce, TV i elektromehaničari,
precizni mehaničari, električari, vodoinstalateri, podučavanje umetničkim i sportskim
veštinama (muzika, balet, slikanje, pevanje, sport i drugo), grafička delatnost, pranje i
peglanje rublja, hemijsko čišćenje i bojenje, pedikirsko-manikirske i kozmetičarske usluge,
fotografi sa stalnim poslovnim mestom, video-klubovi, voskari, trgovinska delatnost
koja se obavlja izvan poslovnih prostorija (na tezgama i sličnim objektima koji se koriste
na pijacama, ulicama, trgovima i drugim javnim površinama), astrolozi, agencije za
posredovanje prilikom sklapanja braka, delatnost čišćenja stanova, stambenih zgrada i
poslovnih prostorija, delatnost pružanja pomoći starim i iznemoglim licima
75%
4. Zlatari, kamenoresci, plastičari, metalostrugari, pekari, proizvođači testenina,
poslastičari, građevinska delatnost i druge slične delatnosti, uslužno rezanje građe,
stolari, stakloresci, radnje za zabavne igre, modni krojači, trgovinska i ugostiteljska
delatnost koja se obavlja u kiosku ili prikolici i sličnom montažnom ili pokretnom
objektu
140%
5. Lekari, stomatolozi, apotekari, veterinari, profesori, prevodioci, tumači, inženjeri,
arhitekte, fizioterapeuti, zubni tehničari, advokati i druge slične profesionalne
delatnosti
120%
58 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
Grupe
delatnosti Vrsta delatnosti Procenat
7. Auto-taksi 35%
Prevoz putnika kombi vozilom i minibusom 55%
Šlep-služba 65%
Prevoz posmrtnih ostataka 125%
Prevoz putnika autobusom 165%
Prevoz stvari i robe kamionom
– do 3 tone nosivosti 55%
– od 3 do 7 tona nosivosti 70%
– od 7 do 12 tona nosivosti 80%
– od 12 do 15 tona nosivosti 90%
– od 15 do 18 tona nosivosti 100%
– od 18 do 21 tone nosivosti 110%
– od 21 do 24 tone nosivosti 120%
– od 24 tone nosivosti 130%.
Preduzetnicima kojima je povećana polazna
osnovica za utvrđivanje visine paušalnog pri-
hoda (kao što je prikazano u tabeli 1), paušalni
prihod u odnosu na paušalni prihod za pret-
hodnu godinu može da se uveća najviše do 10%
ukoliko su elementi iz člana 6. ove uredbe koji
se primenjuju na obveznika ostali isti i vredno-
vani na isti način kao za godinu koja prethodi
godini za koju se utvrđuje porez.
Nacrtom je predloženo da se polazna
osnovica za utvrđivanje visine pau-
šalnog prihoda po grupama više ne određuje
u odnosu na prosečnu mesečnu zaradu po zapo-
slenom ostvarenu u Republici, opštini, od-
nosno gradu u godini koja prethodi godini za
koju se utvrđuje paušalni prihod, već u odno-
su na prosečnu mesečnu zaradu po zaposlenom
ostvarenu u Republici, gradu, opštini, od-
nosno gradskoj opštini, prema objavljenim
podacima republičkog organa nadležnog za
poslove statistike za poslednjih 12 meseci
(dalje: prosečna mesečna zarada), koja se po-
množi sa brojem zaposlenih u Republici, gra-
du, opštini, odnosno gradskoj opštini, kao i
sa koeficijentom delatnosti, a zatim podeli
sa brojem stanovnika u Republici, gradu, op-
štini, odnosno gradskoj opštini.
Elementi za utvrđivanje visine
paušalnog prihoda
Polazna osnovica za utvrđivanje visine pau-
šalnog prihoda, određena u skladu sa članom 5.
Uredbe, umanjuje se odnosno povećava primenom
elemenata iz člana 41. stav 3. ZPDG-a, u skladu sa
članom 6. Uredbe za:
1) Mesto na kome se radnja nalazi – od minus 20%
do plus 50%, i to:
(1) gradsko, odnosno opštinsko područje:
● ekstra i prva zona – plus 50%,
● bez obzira na zone (povoljna lokacija, tržni
centar, blizina javnih ustanova – bolnica, ško-
la, pijaca i sl.) – do plus 50%,
● druga zona – do plus 30%,
● treća zona – do plus 10%;
(2) seosko područje:
● centar sela (blizina crkve, škole, mesne za-
jednice) – bez umanjenja i uvećanja,
● uža zona – do minus 10%,
● šira zona – do minus 20%;
Razvrstavanje u zoni vrši se u skladu sa odlu-
kom lokalne samouprave o utvrđivanju zona za
plaćanje poreza na imovinu.
U slučaju kada odlukom lokalne samouprave
nisu određene zone, kao i za seosko područje,
razvrstavanje vrši nadležni poreski organ.
(3) trgovinska delatnost izvan poslovnih
prostorija (na tezgama i sličnim objektima koji
se koriste na pijacama, ulicama, trgovima i dru-
gim javnim površinama) – do minus 40%.
3) Broj zaposlenih radnika – plus 5% po jednom
zaposlenom radniku, s tim da uvećanje ne može
biti manje od 5% prosečne mesečne zarade iz čla-
na 4. stav 1. ove uredbe.
4) Tržišni uslovi u kojima se delatnost oba-
vlja – od minus 50% do plus 100%, i to:
● odsustvo konkurencije, lokalne prilike, sta-
nje tržišta (potražnja) i dr. – do plus 100%,
● nedovoljna potražnja i visoke cene inputa
(repromaterijal i dr.) – do minus 50%.
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 59
RAČUNOVODSTVO
5) Površina lokala za pojedine vrste delatno-
sti, pri čemu je površina bitna za njeno obavlja-
nje, uz sagledavanje mesnih prilika – od minus
10% do plus 50%.
6) Starost preduzetnika i njegova radna sposob-
nost – do minus 20%, i to:
● stariji od 50 godina (žene), odnosno od 55 go-
dina (muškarci) – minus 5%,
● stariji od 60 godina (žene), odnosno od 65 go-
dina (muškarci) – minus 10%,
● invalidi treće kategorije – minus 15%,
● invalidi druge kategorije – minus 20%.
Invalidnost se dokazuje rešenjem Republičkog
fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
7) Ostale okolnosti koje utiču na ostvarivanje
dobiti – od minus 50% do plus 100%, i to:
● vremenski period obavljanja delatnosti – od
minus 50% do plus 100%,
● vanredne okolnosti koje su od negativnog uti-
caja na promet (velike elementarne nepogode i
sl.) – do minus 50%,
● duža bolest preduzetnika koja utiče na efekte
poslovanja – do minus 10%,
● duže odsustvo preduzetnika zbog trudničkog
bolovanja, porodiljskog odsustva, odsustva sa
rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi
posebne nege deteta, koje utiče na efekte poslo-
vanja – do minus 15%.
8) Visina prihoda obveznika koji pod istim ili
sličnim uslovima obavljaju istu ili sličnu de-
latnost.
Prilikom primene i vrednovanja elemenata
iz stava 1. tačke od 1) do 7) ovog člana nadležni
poreski organ vodi računa da utvrđena visina
paušalnog prihoda odgovara visini prihoda
obveznika koji pod istim ili sličnim uslovima
obavlja istu ili sličnu delatnost.
Za preduzetnika koji započinje obavljanje
delatnosti, odnosno koji postane obveznik na
paušalno utvrđeni prihod, paušalni prihod
utvrđuje se u visini prihoda obveznika koji
pod istim ili sličnim uslovima obavlja istu
ili sličnu delatnost, kojem je paušalni prihod
utvrđen u skladu sa ovom uredbom.
Nadležni poreski organ prilikom utvrđiva-
nja paušalnog prihoda uzima u obzir i sve doka-
ze, činjenice i podatke do kojih je došao putem
kontrole i na drugi način.
Nacrtom je predloženo smanjenje broja
elemenata koji utiču na umanjenje od-
nosno povećanje polazne osnovice za utvrđi-
vanje visine paušalnog prihoda. Za razliku
od elemenata utvrđenih trenutno važećim
ZPDG-om, na utvrđivanje visine paušalnog
prihoda počev od 2020. godine neće uticati
broj zaposlenih radnika, površina lokala i
visina prihoda obveznika koji pod istim ili
sličnim uslovima obavlja istu ili sličnu de-
latnost. Dakle, elementi koji će i dalje uti-
cati na umanjenje odnosno povećanje polazne
osnovice za utvrđivanje visine paušalnog
prihoda jesu: mesto na kome se radnja nalazi,
tržišni uslovi u kojima se delatnost obavlja,
starost obveznika i njegova radna sposobnost
i ostale okolnosti koje utiču na ostvarivanje
dobiti.
Nacrtom je takođe predviđeno da će Vlada
urediti bliže uslove, kriterijume i elemen-
te za paušalno oporezivanje. Prelaznim i za-
vršnim odredbama Nacrta predviđeno je i da
će propisi za izvršavanje ovog zakona biti
doneseni u roku od 120 dana od dana stupanja
na snagu pomenutog zakona.
Plaćanje poreza i doprinosa na
paušalni prihod
U skladu sa članom 33. ZPDG-a, za preduzetni-
ke paušalce oporezivi prihod od samostalne
delatnosti jeste paušalno utvrđen prihod koji
je utvrđen rešenjem nadležnog poreskog organa
primenom prethodno navedenih kriterijuma i
elemenata iz Uredbe.
Na utvrđenu osnovicu nadležni poreski
organ obračunava porez na dohodak građana po
stopi od 10%. Porez se iskazuje u rešenju koje
nadležna Poreska uprava uručuje obvezniku.
Obveznik je dužan da plati porez u roku od
15 dana od isteka meseca za prethodni mesec
(član 110. ZPDG-a).
Kada je reč o doprinosima, prema odredbi
člana 22. stav 3. Zakona o doprinosima za oba-
vezno socijalno osiguranje, osnovica doprinosa
je paušalno utvrđen prihod u skladu sa zakonom
koji uređuje porez na dohodak građana. Osnovica
doprinosa za preduzetnike paušalce ne može da
bude niža od najniže niti viša od najviše me-
sečne osnovice doprinosa.
60 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
Propisane stope doprinosa su:
● 26% za penzijsko i invalidsko osiguranje,
● 10,3% za zdravstveno osiguranje i
● 0,75% za osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Rok za plaćanje je 15 dana po isteku svakog me-
seca.
Porez i doprinosi plaćaju se na račune koji su
navedeni u rešenju poreskog organa.
Uplatni račun za plaćanje poreza na prihode
od samostalnih delatnosti, koji se plaća prema
paušalno utvrđenom prihodu, po rešenju Pore-
ske uprave je 840–711122843–32.
Uplatni računi za plaćanje doprinosa za oba-
vezno socijalno osiguranje za preduzetnike pau-
šalce, ako nisu obavezno osigurani po drugom
osnovu, glase:
● 840–721313843–74 – doprinos za PIO,
● 840–721325843–61 – doprinos za zdravstveno
osiguranje i
● 840–721331843–06 – doprinos za slučaj nezapo-
slenosti.
U praksi, naravno, postoje i slučajevi da su
preduzetnici paušalci obavezno osigurani po
drugom osnovu, odnosno da paralelno sa oba-
vljanjem delatnosti zasnuju i radni odnos. Ne
postoje zakonske prepreke da lice koje se re-
gistrovalo kao preduzetnik istovremeno bude
zaposleno kod drugog poslodavca. Zakon o radu
uređuje koja lica mogu da zasnuju radni odnos.
Ovim zakonom nije zabranjeno zapošljavanje
osobe koja je istovremeno i preduzetnik.
Činjenica da je određeno lice istovremeno
zaposleno lice i preduzetnik odražava se pre
svega na prijavu na obavezno socijalno osigura-
nje i obračun i plaćanje doprinosa za obavezno
socijalno osiguranje. I zaposlena lica i predu-
zetnici predstavljaju kategorije obavezno so-
cijalno osiguranih lica – zaposleni po osnovu
radnog odnosa, a preduzetnici po osnovu samo-
stalne delatnosti. Pri tome, poslodavci su du-
žni da na obavezno socijalno osiguranje prijave
svoje zaposlene i pre stupanja na rad. Preduzet-
nici se prijavljuju na obavezno socijalno osigu-
ranje samostalno.
Registar osiguranih lica je jedinstven i
vode ga Fond PIO, RFZO i Centralni registar
obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO).
Svako lice može da ima samo jednu aktivnu
prijavu u registru. Postavlja se pitanje šta se
dešava sa licima koja su osigurana po više
osnova (kao što su lica koja su preduzetnici
i istovremeno zaposleni kod drugih poslo-
davaca).
Ova lica biće registrovana po osnovu pri-
oritetnog osnova osiguranja. Između radnog
odnosa i samostalnog obavljanja delatnosti
prednost ima radni odnos.
To znači da će se u bazi podataka obaveznog
socijalnog osiguranja „videti” samo prijava koju
lice ima kao zaposleni, a ne i prijava na obave-
zno socijalno osiguranje preduzetnika.
Ukoliko je lice prvo osnovalo preduzetnika, a
zatim se zaposlilo, u trenutku prijave na obavezno
osiguranje po osnovu ugovora o radu biće odjavlje-
no sa osiguranja kao preduzetnik na dan koji pret-
hodi danu prijave. Na primer, lice zasniva radni
odnos 1. 2. 2019. godine. Prilikom prijave u sistem
registruje se prijava zaposlenog na dan 1. 2. 2019. i
odjava preduzetnika na dan 31. 1. 2019. godine.
Međutim, ukoliko lice raskine radni odnos
ili radni odnos prestane iz bilo kog razloga,
poslodavac će odjaviti zaposlenog zaključno sa
danom prestanka radnog odnosa. Od narednog
dana prioritetni osnov ponovo postaje samo-
stalno obavljanje delatnosti, pa je potrebno da
se lice (samostalno/samoinicijativno) prijavi
kao preduzetnik u bazu podataka obaveznog soci-
jalnog osiguranja.
Takođe, dva osnova osiguranja utiču i na obra-
čun socijalnih doprinosa. Doprinos za obavezno
zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje
u slučaju nezaposlenosti plaća se za jedno lice
samo po jednom prioritetnom osnovu, dok se
doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje
plaća po svim osnovama (višestruko).
Poslodavac će plaćati porez na zaradu i do-
prinose za obavezno socijalno osiguranje (PIO
doprinos, doprinos za zdravstveno osiguranje,
doprinos za osiguranje u slučaju nezaposleno-
sti). Preduzetnik koji je istovremeno zaposlen
kod drugog poslodavca plaćaće porez na prihod
od samostalne delatnosti i PIO doprinos.
Za lice koje je istovremeno i preduzetnik i
zaposleni upisuje se radni staž samo po osnovu
rada u firmi (u suprotnom bi došlo do dupli-
ranja radnog staža jer se isti beleži u danima).
Prilikom obračuna visine penzije uzima se u ob-
zir iznos plaćenih doprinosa za penzijsko osi-
guranje po svim osnovama, tako da „dvostruke”
uplate PIO doprinosa tokom rada preduzetni-
ka – zaposlenog utiču na uvećanje budućeg iznosa
penzije za ovo lice.
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 61
RAČUNOVODSTVO
Ovakvo novo faktičko stanje treba da se kon-
statuje kroz novo rešenje Poreske uprave o utvr-
đivanju paušalne obaveze za porez i doprinose.
Potrebno je da obveznik u slobodnoj formi oba-
vesti Poresku upravu o zasnivanju radnog odno-
sa i da dostavi odgovarajuće dokaze (obrazac
M, ugovor o radu i sl.) kako bi Poreska uprava
izdala novo rešenje o paušalnom oporezivanju
kojim će preduzetnika zadužiti samo obavezom
plaćanja doprinosa za PIO i poreza na prihod
od samostalne delatnosti, bez obaveze plaćanja
doprinosa za zdravstveno osiguranje i za osigu-
ranje u slučaju nezaposlenosti, koje će plaćati
po osnovu radnog odnosa.
Uplatni račun za plaćanje doprinosa za PIO
za preduzetnike paušalce koji su obavezno osi-
gurani po drugom osnovu (imaju zasnovan radni
odnos) jeste 840–721419843–40.
Iako je članom 42. stav 3. ZPDG-a propisano
da je nadležni poreski organ dužan da donese
rešenje o paušalnom oporezivanju u roku od 30
dana od dana podnošenja zahteva, u praksi se i
dalje događa da rešenja Poreske uprave kasne.
Pored toga, u skladu sa članom 100. ZPDG-a, po-
rez na paušalni prihod od samostalne delat-
nosti plaća se po rešenju nadležnog poreskog
organa, a ne samooporezivanjem, koje je defi-
nisano u članu 100a. ZPDG-a. Znači, obveznici
nisu dužni da plaćaju porez i doprinose po
ovom osnovu dok ne dobiju rešenje. Ipak, treba
imati u vidu da će, kada dobije rešenje, pre-
duzetnik imati obavezu da plati sve neplaće-
ne poreze i doprinose unazad, i to u roku od
petnaest dana od dana prijema rešenja. Kamata
za neblagovremeno plaćanje javnih prihoda po-
činje da teče po isteku ovog roka od petnaest
dana. Zbog toga je preporučljivo da preduzetni-
ci započnu plaćanje poreza i doprinosa u pret-
postavljenom iznosu i pre dobijanja rešenja od
Poreske uprave.
Do donošenja rešenja o utvrđivanju poreza
za 2020. godinu obveznik koji je bio paušalac i
u 2019. godini dužan je da plaća mesečnu akonta-
ciju u visini mesečne akontacije za 2019. godinu
(član 109. stav 2. ZPDG-a).
Vođenje knjiga
U skladu sa članom 43. stav 4. ZPDG-a, predu-
zetnici paušalci dužni su da vode samo poslov-
nu knjigu o ostvarenom prometu.
Članom 3. stav 3. Pravilnika o poslovnim
knjigama propisano je da preduzetnici koji
porez na dohodak građana plaćaju na paušalno
utvrđen prihod vode poslovnu knjigu na obrascu
KPO – Poslovna knjiga o ostvarenom prometu
paušalno oporezovanih obveznika. Članom 7.
istog pravilnika propisan je način vođenja KPO
knjige.
U poslovnu knjigu KPO – Poslovna knjiga o
ostvarenom prometu paušalno oporezovanih
obveznika – knjiže se prihodi od prodatih pro-
izvoda i izvršenih usluga.
U obrazac poslovne knjige KPO podaci se uno-
se na sledeći način:
1) u kolonu 1 – redni broj poslovne promene od
početka godine, odnosno od početka obavljanja
delatnosti, ako je početak obavljanja delatnosti
u tekućoj godini, pri čemu se navedeni redni broj
upisuje u gornji desni ugao knjigovodstvene ispra-
ve na osnovu koje je knjižena poslovna promena;
2) u kolonu 2 – datum i opis knjiženja poslovne
promene u poslovnoj knjizi;
3) u kol. 3 i 4 – iznos prihoda od prodaje proi-
zvoda, odnosno od izvršenih usluga;
4) u kolonu 5 – iznos ukupnih prihoda, kao zbir
iznosa iz kol. 3 i 4.
Prestanak prava na paušalno
oporezivanje
Razlozi za prestanak paušalnog oporezivanja
obveznika mogu biti:
1) promena delatnosti,
2) evidentiranje obveznika u sistem PDV-a,
3) ostvaren promet veći od 6.000.000 dinara,
4) ulaganje drugih lica u delatnost preduzetnika,
5) odluka preduzetnika da pređe na vođenje knji-
ga i oporezivanje stvarnog prihoda od samostal-
ne delatnosti.
Bez obzira na razlog prestanka paušalnog
oporezivanja i prelaska na vođenje knjiga, posta-
vlja se pitanje od kada preduzetnik koji počinje
da vodi knjige može da se opredeli za isplatu
zarade.
U skladu sa članom 33. stav 3. ZPDG-a, predu-
zetnik i preduzetnik poljoprivrednik koji se
prvi put opredeljuju za isplatu lične zarade
dužni su da u pisanom obliku nadležnom pore-
skom organu dostave obaveštenje o svom opre-
deljenju da vrše isplatu lične zarade. Uz to, u
skladu sa članom 33. stav 4. Zakona o porezu na
62 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
dohodak građana, ovo obaveštenje dostavlja se
najkasnije do 15. decembra tekuće godine za pe-
riod od 1. januara naredne godine.
Znači, ako preduzetnik koji je započeo
vođenje knjiga u oktobru 2019. godine
odmah dostavi obaveštenje da se opredelju-
je za isplatu zarade, time poštuje rok koji je
propisan (do 15. decembra) i stiče pravo na is-
platu lične zarade od 1. januara 2020. godine.
Znači, neko može da se opredeli za ličnu
zaradu u toku godine kada počinje sa radom, ali
se lična zarada (uz blagovremeno dostavljanje
obaveštenja) isplaćuje od perioda koji počinje
1. januara naredne godine.
Promena delatnosti
U skladu sa članom 4. stav 1. Zakona o pri-
vrednim društvima, društvo ima pretežnu
delatnost koja se registruje u skladu sa zakonom
o registraciji, a može da obavlja i sve druge de-
latnosti koje nisu zakonom zabranjene, nezavi-
sno od toga da li su određene osnivačkim aktom,
odnosno statutom. Navedeno se primenjuje i na
delatnost preduzetnika u skladu sa članom 88.
stav 1. istog zakona.
Znači, pravo na paušalno oporezivanje odre-
đuje se ne samo u odnosu na pretežnu delatnost
preduzetnika, koja je, kao takva, upisana u Regi-
star privrednih subjekata, već i u odnosu na sve
druge delatnosti kojima se preduzetnik stvarno
bavi, a nisu upisane u Registar.
Obveznik koji izvrši promenu pretežne
delatnosti registracijom u Registru pri-
vrednih subjekata, kao i obveznik koji nije
izvršio promenu pretežne delatnosti, ali
je otpočeo sa obavljanjem delatnosti koja
isključuje paušalno oporezivanje, dužan je
da otpočne sa vođenjem poslovnih knjiga od
dana promene pretežne delatnosti, odnosno
od dana kada je otpočeo sa obavljanjem delat-
nosti koja isključuje paušalno oporezivanje.
Preduzetnik je u navedenom slučaju dužan
da otpočne sa vođenjem poslovnih knjiga, bez
obzira na to da li mu je rešenjem Poreske
uprave naloženo vođenje istih.
Takođe je potrebno da preduzetnik Poresku
upravu obavesti da je izvršio promenu delat-
nosti, odnosno da je otpočeo sa obavljanjem
delatnosti čije obavljanje isključuje pravo na
paušalno oporezivanje, dostavljanjem pismenog
obaveštenja, rešenja APR-a i sl.
Kada promeni način oporezivanja, odnosno
pređe sa paušalnog oporezivanja na plaćanje po-
reza na prihod od samostalne delatnosti prema
stvarnom prihodu, preduzetnik je u obavezi da
podnese poresku prijavu na obrascu PPDG-1S. U
skladu sa članom 94. stav 1. ZPDG-a, poresku pri-
javu na obrascu PPDG-1S dužan je da podnese u
roku od 15 dana od otpočinjanja obavljanja delat-
nosti čije obavljanje isključuje pravo na paušal-
no oporezivanje.
Evidentiranje u sistem PDV-a
Članom 38. stav 1. Zakona o PDV-u propisano
je da je obveznik koji je u prethodnih 12 meseci
ostvario ukupan promet veći od 8.000.000,00 di-
nara dužan da najkasnije do isteka prvog roka za
predaju periodične prijave podnese evidencio-
nu prijavu nadležnom poreskom organu.
Osim toga, članom 42. stav 7. ZPDG-a propi-
sano je da je preduzetnik kome prestaje pravo
na paušalno oporezivanje po osnovu toga što
je evidentiran kao obveznik poreza na dodatu
vrednost dužan da vodi poslovne knjige najka-
snije od dana kada postane obveznik poreza na
dodatu vrednost, u skladu sa zakonom kojim se
uređuje porez na dodatu vrednost, bez utvrđiva-
nja obaveze vođenja poslovnih knjiga rešenjem
nadležnog poreskog organa.
Preduzetnik kome je po ovom osnovu presta-
lo pravo na paušalno oporezivanje dužan je da
nadležnom poreskom organu podnese poresku
prijavu za akontaciono – konačno utvrđivanje
poreza na prihod od samostalne delatnosti i
doprinosa za obavezno socijalno osiguranje
na obrascu PPDG-1S. Ni u ovom slučaju Zakon ne
propisuje rok u kom je obveznik dužan da pod-
nese poresku prijavu. I u ovom slučaju, u skladu
sa članom 94. stav 1. ZPDG-a, poresku prijavu na
obrascu PPDG-1S dužan je da podnese u roku od 15
dana od dana početka vođenja poslovnih knjiga.
Ostvarivanje prometa većeg od 6.000.000
dinara
Ostvareni promet preduzetnika utvrđuje se
na osnovu podataka koje je poreski obveznik is-
kazao na obrascu KPO, kao i na osnovu podataka
o prometu poslovnog računa preduzetnika koji
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 63
RAČUNOVODSTVO
se vodi u banci. Međutim, navedeni podaci se u
nekim slučajevima ne slažu. Promet poslovnog
računa može da sadrži i iznose koji ne pred-
stavljaju promet dobara i usluga, kao na primer
kredite i pozajmice, primljene donacije, uplate
primljene u ime i za račun drugih lica, naknade
štete od strane osiguravajućih društava i sl.
Promet poslovnog računa takođe može da sadr-
ži i podatke o iznosima naplaćenih faktura iz
ranijih poreskih perioda, koje su kao promet
evidentirane u KPO obrascu u nekom od ranijih
poreskih perioda, pa kao takve ne ulaze u promet
za tekuću godinu.
Dakle, u situaciji kada se podaci iskazani
u obrascu KPO ne slažu sa podacima o prome-
tu sa računa preduzetnika, merodavni su po-
daci iz obrasca KPO, pod uslovom da postoji
valjano obrazloženje zbog čega se podaci ra-
zlikuju.
Bilo da je obveznik obavestio nadležni
poreski organ da je ostvario promet veći od
6.000.000 dinara, bilo da je za postojanje te
činjenice poreski organ došao do saznanja na
drugi način, poreskom obvezniku će rešenjem
naložiti vođenje poslovnih knjiga.
U skladu sa članom 42. stav 6. ZPDG-a, na-
dležni poreski organ rešenjem će naložiti
preduzetniku vođenje poslovnih knjiga od po-
lovine 2019. godine ili od početka 2020. go-
dine, u zavisnosti od toga da li je ostvareni
promet, veći od 6.000.000 dinara, ostvaren u
periodu 1. 1 – 30. 6. 2019. godine ili 1. 7 – 31. 12.
2019. godine.
Preduzetnik kome je rešenjem nadležnog po-
reskog organa naloženo vođenje poslovnih knji-
ga dužan je da u roku od 15 dana od dana koji je u
rešenju naveden kao dan početka vođenja poslov-
nih knjiga podnese poresku prijavu za akontaci-
ono – konačno utvrđivanje poreza na prihod od
samostalne delatnosti i doprinosa za obavezno
socijalno osiguranje na obrascu PPDG-1S, u skla-
du sa članom 94. stav 1. ZPDG-a.
Ulaganje drugih lica u delatnost
preduzetnika
Situacija kada druga lica ulažu u delatnost
preduzetnika u praksi nije tako česta, naročito
od kada je ukinuta mogućnost poslovanja predu-
zetnika u formi ortačke radnje.
Međutim, kako ovo predstavlja razlog koji,
po ZPDG-u, isključuje pravo na paušalno opore-
zivanje, po našem mišljenju zaključno sa danom
ulaganja drugih lica u delatnost preduzetnika
taj preduzetnik dužan je da otpočne sa vođenjem
poslovnih knjiga. Preduzetnik je u navedenom
slučaju dužan da počne sa vođenjem poslovnih
knjiga bez obzira na to da li mu je rešenjem Po-
reske uprave naloženo vođenje istih.
Takođe je potrebno da Poresku upravu obave-
sti da je izvršeno ulaganje u njegovu delatnost
dostavljanjem pismenog obaveštenja.
Kada promeni način oporezivanja, odnosno
pređe sa paušalnog oporezivanja na plaćanje
poreza na prihod od samostalne delatnosti pre-
ma stvarnom prihodu, preduzetnik je u obavezi
da podnese poresku prijavu na obrascu PPDG-1S.
U skladu sa članom 94. stav 1. ZPDG-a, poresku
prijavu na obrascu PPDG-1S dužan je da podnese
u roku od 15 dana od početka vođenja poslovnih
knjiga.
Odustajanje od paušalnog oporezivanja po
volji preduzetnika
Preduzetnik kome je utvrđeno pravo na pa-
ušalno oporezivanje može da promeni način
oporezivanja, odnosno može da se opredeli da
porez plaća prema stvarnom prihodu ukoliko
proceni da ta vrsta oporezivanja više odgovara
njegovom načinu i obimu poslovanja.
Znači, preduzetnik kome je priznato pravo na
paušalno oporezivanje u 2019. godini može da
proceni da su se izmenili uslovi za ostvarivanje
prava na paušalno oporezivanje ili očekuje da
će se to desiti u 2020. godini. To može biti iz-
menjen obim poslovanja bilo u pravcu povećanja
bilo smanjenja, zbog čega preduzetnik procenjuje
da paušalno oporezivanje više nije optimalni
oblik oporezivanja koji odgovara obimu i načinu
njegovog poslovanja. Naravno, povećan obim po-
slovanja može da znači da preduzetnik u 2020. go-
dini procenjuje da će ostvariti promet veći od
6.000.000 dinara, što po ZPDG-u isključuje pravo
na paušalno oporezivanje. S druge strane, pre-
duzetnik može da zaključi da mu se obim poslo-
vanja toliko smanjio ili očekuje da će se obim
poslovanja u 2020. godini smanjiti u toj meri da,
s obzirom na obim poslovanja i troškove koje
ima, paušalni način oporezivanja dovodi do ne-
64 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
srazmerno velikog poreskog opterećenja. Nave-
dena situacija u praksi nije tako retka, pogotovo
kod preduzetnika koji su, u skladu sa Uredbom
razvrstani u IV grupu i koji su u značajnoj meri
proizvođači, pa u obavljanju delatnosti imaju
znatne troškove materijala i energije, pri čemu
njima često iznos poreskih davanja utvrđenih
prema paušalnom načinu oporezivanja prelazi
iznos ostvarenog prihoda.
Poreske prijave koje se podnose prilikom
prestanka prava na paušalno oporezivanje
Kao što je rečeno, prilikom prelaska sa pa-
ušalnog oporezivanja na oporezivanje na stvar-
ni prihod podnosi se poreska prijava PPDG-1S.
Osnov za podnošenje prijave (red. br. 1.1a obra-
sca PPDG-1S) jeste oznaka 6.
U poreskoj prijavi PPDG-1S omogućen je unos
podataka u deo 1, 2, 3, 4, 5, 6, 11, 12 i 13.
Primer: Utvrđivanje prestanka razloga za
paušalno oporezivanje i nalaganje vođenja
poslovnih knjiga rešenjem nadležnog
poreskog organa (ostvaren promet veći
od 6 miliona dinara)
U slučaju kada je rešenjem poreskog organa
naloženo vođenje poslovnih knjiga, preduzetnik
podnosi:
● poresku prijavu PPDG-1R za utvrđivanje konačne
obaveze na paušalno utvrđen prihod i
● poresku prijavu PPDG-1S za utvrđivanje akon-
tacione obaveze na oporezivu dobit.
Preduzetniku kome je utvrđeno pravo na pau-
šalno oporezivanje nalaže se vođenje poslov-
nih knjiga od 1. 7. 2019. godine.
U prijavu PPDG-1R unosi se U prijavu PPDG-1S unosi se
1.1 Vrsta prijave oznaka 1 ili 3 ili 6 oznaka 1 ili 3 ili 6
1.1a Osnov za prijavu oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
1.1b Vrsta poreske obaveze oznaka 4
(konačna poreska obaveza za tekući
poreski period)
oznaka 3
(akontacija za tekući poreski period)
1.2. Poreski period od – do od 1. 1. 2019. do 30. 6. 2019. od 1. 7. 2019. do 31. 12. 2019.
Preduzetniku kome je utvrđeno pravo na paušalno oporezivanje nalaže se vođenje poslovnih
knjiga od 1. 1. 2020. godine.
U prijavu PPDG-1R unosi se U prijavu PPDG-1S unosi se
1.1 Vrsta prijave oznaka 1 ili 3 ili 6 oznaka 1 ili 3 ili 6
1.1a Osnov za prijavu oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
1.1b Vrsta poreske obaveze oznaka 4
(konačna poreska obaveza za tekući
poreski period)
oznaka 3
(akontacija za tekući poreski period)
1.2. Poreski period od – do od 1. 1. 2019. do 31. 12. 2019. od 1. 1. 2020. do 31. 12. 2020.
Primer: Promena delatnosti koja isključuje
pravo na paušalno oporezivanje, ulaganje
drugih lica u delatnost preduzetnika,
odluka preduzetnika da prestane sa
paušalnim oporezivanjem
U slučaju kada preduzetnik počne sa obavlja-
njem delatnosti koja isključuje pravo na paušal-
no oporezivanje, odnosno promeni pretežnu
delatnost u takvu ili u njegovu delatnost ulože
druga lica, ili sam odluči da prestane sa pau-
šalnim oporezivanjem, dužan je da od datuma
prelaska na vođenje poslovnih knjiga podnese
dve poreske prijave, i to:
● poresku prijavu PPDG-1R za utvrđivanje konačne
obaveze na paušalno utvrđen prihod i
● poresku prijavu PPDG-1S za utvrđivanje akon-
tacione obaveze na oporezivu dobit.
Preduzetnik koji je osnovan 13. 2. 2019. godine
porez plaća na paušalni prihod, a 12. 8. 2019. go-
dine počinje sa obavljanjem elektronske trgovi-
ne (delatnost koja isključuje pravo na paušalno
oporezivanje).
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 65
RAČUNOVODSTVO
Obaveza evidentiranja prometa preko
fiskalne kase i izdavanje računa
U skladu sa članom 3. Zakona o fiskalnim ka-
sama, lice koje je upisano u odgovarajući regi-
star i obavlja promet dobara na malo, odnosno
pruža usluge fizičkim licima, dužno je da vrši
evidentiranje svakog pojedinačno ostvarenog
prometa preko fiskalne kase. Ova obaveza po-
stoji i u slučaju kada se usluga pruža fizičkom
licu, a naknadu za pružene usluge snosi pravno
lice, odnosno preduzetnik, i to nezavisno od
načina plaćanja (gotovina, ček, kartica i bezgo-
tovinsko plaćanje).
Ipak, obaveza evidentiranja prometa preko
fiskalne kase ne odnosi se na poljoprivrednog
proizvođača koji na pijačnim tezgama i sličnim
objektima prodaje poljoprivredne proizvode,
uključujući i preduzetnika koji plaća porez na
prihode od samostalne delatnosti na paušalno
utvrđen prihod, koji se bavi proizvodnom de-
latnošću u okviru koje prodaje sopstvene pro-
izvode, odnosno pruža usluge fizičkim licima,
kao ni na bankarske organizacije, osiguravajuće
organizacije, PTT i javna preduzeća koja naknadu
za prodata dobra, odnosno pružene usluge fi-
zičkim licima naplaćuju ispostavljanjem računa
o obračunu potrošnje preko mernih instrume-
nata (grejanje, gas, telefon, električna energija,
voda i dr.).
Osim toga, Uredbom o fiskalnim kasama na-
brojane su ostale delatnosti, polazeći od tehničkih
i funkcionalnih karakteristika fiskalne
kase i specifičnosti obavljanja tih delatnosti,
prilikom čijeg obavljanja ne postoji obaveza evi-
dentiranja prometa preko fiskalne kase.
U Uredbi o fiskalnim kasama eksplicitno su
navedene delatnosti koje su izuzete od obaveze
evidentiranja prometa preko fiskalne kase, bez
obzira na to koje lice obavlja delatnost (pravno
lice, preduzetnik, preduzetnih paušalac), ali
i delatnosti koje su izuzete od predmetne oba-
U prijavu PPDG-1R unosi se U prijavu PPDG-1S unosi se
1.1 Vrsta prijave oznaka 1 ili 3 ili 6 oznaka 1 ili 3 ili 6
1.1a Osnov za prijavu oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
1.1b Vrsta poreske obaveze oznaka 4
(konačna poreska obaveza za tekući
poreski period)
oznaka 3
(akontacija za tekući poreski period)
1.2. Poreski period od – do od 13. 2. 2019. do 11. 8. 2019. od 12. 8. 2019. do 31. 12. 2019.
Primer: Evidentiranje u sistemu PDV-a
U obrazac EPPDV – Prijava za evidentiranje
obveznika poreza na dodatu vrednost – deo 2,
pod rednim brojem 2.2 Datum početka obavljanja
delatnosti (PDV aktivnosti) unosi se datum po-
četka obavljanja delatnosti koja podleže PDV-u
(PDV aktivnosti). Dakle, preduzetnik je dužan
da vodi poslovne knjige najkasnije od dana po-
četka obavljanja PDV aktivnosti, bez utvrđiva-
nja obaveze vođenja poslovnih knjiga rešenjem
nadležnog poreskog organa.
Preduzetnik koji je osnovan 1. 1. 2019. godine
i kome je utvrđeno pravo na paušalno oporezi-
vanje evidentiran je u sistemu PDV-a 28. 8. 2019.
godine. U ovom slučaju podnose se dve prijave u
koje se, između ostalog, unosi:
U prijavu PPDG-1R unosi se U prijavu PPDG-1S unosi se
1.1 Vrsta prijave oznaka 1 ili 3 ili 6 oznaka 1 ili 3 ili 6
1.1a Osnov za prijavu oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
oznaka 6
(prelazak iz paušalnog oporezivanja u
oporezivanje na stvarni prihod)
1.1b Vrsta poreske obaveze oznaka 4
(konačna poreska obaveza za tekući
poreski period)
oznaka 3
(akontacija za tekući poreski period)
1.2. Poreski period od – do od 1. 1. 2019. do 27. 8. 2019. od 28. 8. 2019. do 31. 12. 2019.
66 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
veze samo u slučaju kada ih obavlja preduzetnik
paušalac. To znači da su preduzetnici paušalci
izuzeti od obaveze evidentiranja prometa pre-
ko fiskalne kase ukoliko obavljaju bilo koju de-
latnost propisanu Uredbom o fiskalnim kasama.
U tabeli 2 dat je pregled pomenutih delatnosti.
Tabela 2: Pregled delatnosti koje su Uredbom iz-
uzete od obaveze evidentiranja prometa preko
fiskalne kase
Naziv delatnosti
33.11 Popravka metalnih proizvoda
33.12 Popravka mašina
33.13 Popravka elektronske i optičke opreme
33.14 Popravka električne opreme
33.15 Popravka i održavanje brodova i čamaca
33.17 Popravka i održavanje druge transportne opreme
33.19 Popravka ostale opreme
37 Uklanjanje otpadnih voda
38.11 Skupljanje otpada koji nije opasan
43.11 Rušenje objekata
43.12 Priprema gradilišta
43.13 Ispitivanje terena bušenjem i sondiranjem
43.21 Postavljanje električnih instalacija
43.22 Postavljanje vodovodnih, kanalizacionih, grejnih
i klimatizacionih sistema
43.29 Ostali instalacioni radovi u građevinarstvu
43.31 Malterisanje
43.32 Ugradnja stolarije
43.33 Postavljanje podnih i zidnih obloga
43.34 Bojenje i zastakljivanje
43.39 Ostali završni radovi
43.91 Krovni radovi
43.99 Ostali nepomenuti specifični građevinski
radovi
45.20 Održavanje i popravka motornih vozila*
47.91 Trgovina na malo posredstvom pošte ili
interneta
47.99 Ostala trgovina na malo izvan prodavnica, tezgi
i pijaca:
– prodaja preko automata,
– prodaja preko putujućih prodavaca – ulična prodaja
sladoleda, lozova, kokica i štampe – kolporteri
49.10 Železnički prevoz putnika, daljinski i
regionalni
49.20 Železnički prevoz tereta
49.31 Gradski i prigradski kopneni prevoz putnika
49.32 Taksi prevoz
49.39 Ostali prevoz putnika u kopnenom saobraćaju
49.41 Drumski prevoz tereta
49.42 Usluge preseljenja
50.30 Prevoz putnika unutrašnjim plovnim putevima
Naziv delatnosti
50.40 Prevoz tereta unutrašnjim plovnim putevima
51.10 Vazdušni prevoz putnika
51.21 Vazdušni prevoz tereta
52.21 Uslužne delatnosti u kopnenom saobraćaju
53 Poštanske aktivnosti
55.90 Ostali smeštaj – studentski i đački domovi
59.14 Delatnost prikazivanja kinematografskih dela
61. Telekomunikacije
64. Finansijske usluge, osim osiguranja i penzijskih
fondova
65. Osiguranje, reosiguranje i penzijski fondovi, osim
obaveznog socijalnog osiguranja
66. Pomoćne delatnosti u pružanju finansijskih usluga
i osiguranju
69.10 Pravni poslovi izuzev aktivnosti javnih
beležnika i izvršitelja
74.20 Fotografske usluge
75.00 Veterinarske delatnosti – Primarna terenska
zdravstvena zaštita životinja, poslovi iz Programa
mera zdravstvene zaštite životinja, poslovi
dezinfekcije i deratizacije u objektima u kojima se
drže i uzgajaju životinje i aktivnosti na sprečavanju
pojavljivanja, širenja i suzbijanja zaraznih bolesti
životinja
81.10 Usluge održavanja objekata
81.21 Usluge redovnog čišćenja zgrada
81.22 Usluge ostalog čišćenja zgrada i opreme
81.29 Usluge ostalog čišćenja
81.30 Usluge uređenja i održavanja okoline
84.30 Obavezno socijalno osiguranje
85. Obrazovanje
86. Zdravstvene delatnosti – zdravstvene usluge koje
se obezbeđuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja
87. Socijalna zaštita sa smeštajem
88. Socijalna zaštita bez smeštaja
90. Stvaralačke, umetničke i zabavne delatnosti
91. Delatnost biblioteka, arhiva, muzeja, galerija i
zbirki i ostale kulturne delatnosti
92. Kockanje i klađenje
93. Sportske, zabavne i rekreativne delatnosti
94.91 Delatnost verskih organizacija
95.11 Popravka računara i periferne opreme
95.12 Popravka komunikacione opreme
95.21 Popravka elektronskih aparata za široku
upotrebu
95.22 Popravka aparata za domaćinstvo i kućne i
baštenske opreme
95.23 Popravka obuće i predmeta od kože
95.24 Održavanje i popravka nameštaja
95.25 Popravka satova i nakita
95.29 Popravka ostalih ličnih predmeta i predmeta za
domaćinstvo
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 67
RAČUNOVODSTVO
Naziv delatnosti
96.01 Pranje i hemijsko čišćenje tekstilnih i krznenih
proizvoda
96.02 Delatnost frizerskih i kozmetičkih salona
96.03 Pogrebne i srodne delatnosti
96.09 Ostale nepomenute lične uslužne delatnosti
– aktivnost čistača cipela, nosača, lica za naplatu
parkiranja automobila
Na spisku delatnosti iz tabele 2 (osenče-
ne) nalaze se i neke delatnosti koje su ZPDG-om
isključene iz mogućnosti paušalnog oporezi-
vanja, kao što su 45.20 Održavanje i popravka
motornih vozila (čak iako je Uredbom o fiskal-
nim kasama izuzeta od obaveze evidentiranja
preko fiskalne kase, ako je obavlja preduzetnik
paušalac!); 47.91 Trgovina na malo posredstvom
pošte ili interneta; 47.99 Ostala trgovina na
malo izvan prodavnica, tezgi i pijaca: prodaja
preko automata, prodaja preko putujućih proda-
vaca – ulična prodaja sladoleda, lozova, kokica
i štampe – kolporteri; 55.90 Ostali smeštaj
– studentski i đački domovi; 64. Finansijske
usluge, osim osiguranja i penzijskih fondova;
65. Osiguranje, reosiguranje i penzijski fondo-
vi, osim obaveznog socijalnog osiguranja; 66.
Pomoćne delatnosti u pružanju finansijskih
usluga i osiguranju. Ove delatnosti isključene
su iz mogućnosti paušalnog oporezivanja, pa
se izuzimanje od obaveze evidentiranja preko
fiskalne kase po osnovu ovih delatnosti ne od-
nosi na preduzetnike paušalce.
Pored navedenog, u skladu sa članom 3. Ured-
be o fiskalnim kasama, od obaveze evidentira-
nja prometa preko fiskalne kase izuzeti/e su i:
● delatnosti iz Zakona o komunalnim delatno-
stima („Sl. glasnik RS”, br. 88/2011), osim pruža-
nja usluga na pijacama: izdavanje u zakup objekata,
tezgi i prostora na njima;
● poslovi iz Pravilnika o određivanju poslova
koji se smatraju starim i umetničkim zanatima,
odnosno poslovima domaće radinosti, načinu
sertifikovanja istih i vođenju posebne eviden-
cije izdatih sertifikata („Sl. glasnik RS”, br.
56/2012), osim kamenorezačkog zanata iz člana 2.
stav 2. tačka 26) tog pravilnika;
● isporuka hrane i pića i prigodnih suvenira
na kulturnim i sportskim manifestacijama,
muzičkim festivalima, sajmovima, izložbama,
vašarima i sličnim manifestacijama kod kojih
se plaćanje dobara i usluga vrši internim kar-
ticama izdatim od strane organizatora manife-
stacije, pod uslovom da se podaci o vrsti dobra,
količini, maloprodajnoj ceni i poreskoj stopi
obezbeđuju elektronskim putem.
Znači, preduzetnici paušalci koji oba-
vljaju neku od navedenih delatnosti koje su
izuzete od obaveze evidentiranja prometa
preko fiskalne kase, ostvareni promet u KPO
knjizi evidentiraju:
● preko elektronske registar-kase koja nije u
fiskalnom režimu;
● na osnovu ručno popunjenih računa (paragon-
-blok ili priznanica);
● na osnovu druge verodostojne knjigovod-
stvene isprave koja sadrži sve elemente
propisane članom 12. Zakona o zaštiti potro-
šača.
Račun iz člana 12. Zakona o zaštiti potroša-
ča naročito sadrži:
1) naziv ili poslovno ime, adresu i podatke koji
su značajni za utvrđivanje identiteta trgovca;
2) podatke o prodatoj robi ili pruženoj usluzi;
3) prodajnu cenu;
4) datum izdavanja računa;
5) specifikaciju prodajne cene u pisanoj formi
radi utvrđivanja cene za svaku od izvršenih
usluga, u slučaju da se ugovorna obaveza prodavca
sastoji iz više usluga koje se posebno naplaćuju.
Napominjemo da se iz ugla Zakona o zaštiti
potrošača trgovcem smatra pravno ili fizičko
lice koje nastupa na tržištu u okviru svoje
poslovne delatnosti ili u druge komercijalne
svrhe, uključujući i druga lica koja posluju u nje-
govo ime ili za njegov račun. Dakle, navedeno se
ne odnosi samo na lica koja se bave delatnošću
trgovine (izuzeta od mogućnosti paušalnog opo-
rezivanja).
Svakako da za preduzetnike paušalce koji ne-
maju obavezu evidentiranja prometa preko fi-
skalne kase, a žele da evidentiraju promet na
taj način, ne postoji smetnja da fiskalizuju kasu
i izdaju fiskalne isečke, bez obzira na to što
su u skladu sa Zakonom o fiskalnim kasama oslo-
bođeni obaveze evidentiranja prometa preko
fiskalne kase. Dakle, ne postoji smetnja da se pre-
duzetnik paušalac opredeli da ne izdaje npr. ručno
popunjen blok-račun, već da fiskalizuje kasu i
za ostvareni promet izdaje fiskalne isečke.
Kada je u pitanju promet koji se vrši putem
interneta, javlja se pitanje izdavanja računa u
68 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
slučaju kada preduzetnik paušalac ne dolazi u
direktan kontakt sa licem kojem vrši promet.
Ovo je karakteristično npr. za delatnosti 62.01
Računarsko programiranje, 62.02 Konsultantske
delatnosti u oblasti informacione tehnologi-
je, 62.03 Upravljanje računarskom opremom, 62.09
Ostale usluge informacione tehnologije, koje
nisu izuzete od mogućnosti paušalnog oporezi-
vanja preduzetnika koji pružaju pomenute usluge.
U slučaju kada obveznik vrši promet putem
interneta i kada ne dolazi u direktan kontakt
sa kupcem, odnosno primaocem usluga, a plaćanje
vrši karticom ili direktno na račun preduzet-
nika, s obzirom na to da u ovom slučaju ne postoji
obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne
kase, račune za pružene usluge treba da izda u
skladu sa Zakonom o elektronskom dokumentu.
Dakle, račun koji je izvorno nastao u elektron-
skom obliku, kao i račun nastao digitalizacijom
(konverzijom dokumenta iz papirnog u elektron-
ski oblik, npr. skenirani račun), ne mora biti
potpisan (elektronskim) potpisom, već je do-
voljno da isti sadrži identifikacionu oznaku
koja upućuje na odgovorno lice, odnosno lice
koje je ovlašćeno za izdavanje te fakture, kojom
potvrđuje verodostojnost iste.
Naglašavamo da se pomenuto odnosi na
promet usluga putem interneta, s obzirom na
to da kada je u pitanju prodaja dobara putem
interneta, preduzetnik nema pravo na pau-
šalno oporezivanje.
Utvrđivanje ukupnog godišnjeg
prometa
U skladu sa članom 40. stav 2. tačka 4) ZPDG-a,
pravo na paušalno oporezivanje ne može da
se prizna preduzetniku čiji je ukupan promet u
godini koja prethodi godini za koju se utvrđu-
je porez, odnosno planirani promet u trenutku
kada počinje obavljanje delatnosti – veći od
6.000.000 dinara.
Ostvarenim prometom smatra se promet
koji u određenom poreskom periodu, a to je
u ovom slučaju kalendarska godina, obveznik
ostvari od obavljanja delatnosti i koji je, kao
takav, evidentiran u knjizi ostvarenog pro-
meta (KPO).
Promet koji je evidentiran na tekućem
računu obveznika u toku jedne kalendarske
godine ne može se apriori smatrati prome-
tom koji je ostvaren od obavljanja delatno-
sti, imajući u vidu da se novčani priliv na
tekućem računu, osim plaćanja za izvršene
usluge i prodata dobra, može sastojati i od
bankarskih kredita, pozajmica, prihoda od
osiguranja, kao i od naplaćenih usluga i pro-
datih dobara, koje su kao prihod, tj. promet
preduzetnika evidentirane u KPO knjizi za
ranije godine.
Mišljenje Ministarstva finansija br. 412-
00-14/2010-04 od 29. 9. 2010:
Imajući u vidu navedeno, promet koji je pre-
duzetnik, obveznik poreza na prihode od sa-
mostalne delatnosti na paušalno utvrđen
prihod, ostvario po osnovu obavljanja delatno-
sti tako što je radio – vršio poslove iz svoje
delatnosti u toku kalendarske godine (poreskog
perioda), Ministarstvo finansija smatra da
predstavlja promet ostvaren u toj kalendar-
skoj godini kad je rad faktički obavljen i kad
je nastalo potraživanje od dužnika po tom
osnovu, odnosno kad je knjižena poslovna pro-
mena u knjizi ostvarenog prometa, nezavisno od
okolnosti kad je realizovana naplata potra-
živanja od dužnika. Ministarstvo finansija
napominje da se ovakva realizacija naplate po-
traživanja neće smatrati prometom izvrše-
nim za taj poreski period (u kome je realizovana
naplata, tj. u 2010. godini) ako je obveznik u svo-
jim poslovnim knjigama (KPO – Poslovna knjiga o
ostvarenom prometu paušalno oporezovanih ob-
veznika) evidentirao navedene promene kao po-
slovne promene prethodnog perioda (konkretno,
kao poslovne promene u kalendarskim godinama
od 2000. do 2009. godine).
Znači, pod pojmom promet u smislu člana 40.
stav 2. tačka 4) ZPDG-a ne podrazumeva se (finan-
sijski) promet na tekućem računu preduzetnika u
konkretnoj godini, odnosno u ukupan ostvareni
promet preduzetnika paušalca računaju se:
● avansne uplate za budući promet proizvoda i
usluga;
● uplate u tekućoj godini po osnovu prometa pro-
izvoda i usluga izvršenog prethodne godine;
● iznosi koji su naplaćeni u ime i za račun dru-
gih lica (čest slučaj kod advokata);
● primljeni krediti od banaka;
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 69
RAČUNOVODSTVO
● uplate novca od strane preduzetnika i slično.
Prema tome, za utvrđivanje ostvarenog
prometa u godini koja prethodi godini za koju
se rešava o pravu na paušalno oporezivanje
merodavna je knjiga ostvarenog prometa, a ne
priliv na tekućem računu obveznika. Budući
da se radi o činjenicama koje idu u korist
poreskog obveznika, teret dokazivanja da
promet na tekućem računu nije promet ostva-
ren od obavljanja delatnosti, odnosno da se
radi o naplati ranije evidentiranog prometa,
leži na poreskom obvezniku.
U svrhu dokazivanja da se promet evidenti-
ran na tekućem računu u jednoj godini delimično
sastoji od plaćanja po fakturama iz prethodne
godine koje su evidentirane u knjizi ostvarenog
prometa za neku od ranijih godina, preduzetnik
treba da dostavi poreskom inspektoru na uvid
KPO knjigu za godinu za koju se utvrđuje promet,
npr. za 2019. godinu, kao i za godinu u kojoj su
fakture naplaćene u 2019. godini, a bile su tada
evidentirane u KPO knjizi, npr. za 2018. godi-
ne. Neophodno je, dakle, da fakture naplaćene u
posmatranoj godini budu evidentirane u knjizi
ostvarenog prometa za neku od ranijih godina.
Ako je na tekući račun isplaćen bankarski kre-
dit, u svrhu dokazivanja te činjenice dostavlja
se ugovor o kreditu.
Zato je korisno da preduzetnici prilikom
podnošenja izveštaja o ostvarenom prometu,
koji krajem svake godine dostavljaju na zahtev
Poreske uprave, u isti unesu napomene da pro-
met evidentiran na tekućem računu ne potiče u
celosti od obavljanja delatnosti, već i od pri-
liva po nekom drugom osnovu, kao i da uz pome-
nuti izveštaj prilože odgovarajuće dokaze koji
potkrepljuju tvrdnje iznete u napomeni.
Ipak, ukoliko je na tekućem računu poreskog
obveznika za posmatrani period evidentiran
promet veći od 6.000.000, pa na osnovu te činje-
nice, a bez sprovođenja postupka kancelarijske
kontrole, inspektor donese rešenje kojim po-
reskom obvezniku nalaže da u narednoj godini
vodi poslovne knjige, na takvo rešenje trebalo
bi uložiti žalbu, pod uslovom da evidentirani
promet sadrži i iznose ostvarene po nekom od
pomenutih osnova, kao i da bi isključivanjem tih
iznosa ostvareni promet bio manji od 6.000.000
dinara. U žalbi treba navesti iznose koji ne
potiču od obavljanja delatnosti u posmatranoj
godini, kao i osnove iz kojih potiču. Uz žalbu
treba priložiti odgovarajuće dokaze kojima se
potkrepljuju navodi u istoj. Budući da žalba u
poreskom postupku ne odlaže izvršenje, kori-
sno bi bilo da se uz žalbu podnese i zahtev za
odlaganje izvršenja rešenja, u skladu sa članom
147. stav. 2. Zakona o poreskom postupku i pore-
skoj administraciji.
Iz ugla lica koja već imaju status preduzetni-
ka, a zahtev za paušalno oporezivanje podnose
do 30. novembra 2019. godine za 2020. godinu, pod
godinom koja prethodi godini za koju se utvrđuje
porez podrazumeva se 2019. godina. Znači, u ovom
slučaju godina za koju se utvrđuje paušalno pla-
ćanje poreza jeste 2020. godina, a godina koja joj
prethodi je tekuća, 2019. godina. Može se zaklju-
čiti da ovi preduzetnici u 2019. godini ne tre-
ba da ostvare promet veći od 6.000.000 dinara
kako bi ispunili jedan od uslova za paušalno
oporezivanje.
Kod lica koja tek treba da otpočnu oba-
vljanje samostalne delatnosti planirani/
očekivani promet u godini otpočinjanja de-
latnosti (npr. u 2019. g.) ne sme da bude veći
od 6.000.000 dinara. S obzirom na to da ZPDG
ne propisuje primenu srazmernog dela li-
mita od 6.000.000 dinara (srazmerno broju
meseci obavljanja delatnosti u kalendarskoj
godini), preduzetnik ne gubi pravo na pau-
šalno oporezivanje ukoliko za tih nekoli-
ko meseci poslovanja (od početka obavljanja
delatnosti do kraja godine) ostvari promet
u iznosu manjem od 6.000.000 dinara. Znači,
propisani kriterijum predstavlja jedinstve-
ni iznos od 6.000.000 dinara u konkretnoj go-
dini, nezavisno od toga da li je preduzetnik
delatnost obavljao tokom cele godine ili
samo nekoliko meseci.
Ipak, treba imati u vidu i član 93. stav 2.
ZPDG-a, kojim je propisano da je preduzetnik
koji porez plaća na paušalni prihod, a u godini
koja prethodi godini za koju se vrši utvrđivanje
poreza značajnije mu se izmeni obim poslovanja,
odnosno prometa i drugi uslovi od uticaja na
ostvarivanje prava na paušalno oporezivanje i
visinu poreske obaveze, dužan da poresku pri-
javu podnese najkasnije do 31. januara godine za
koju se utvrđuje porez. Znači, ako je preduzetnik
70 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
RAČUNOVODSTVO
koji je delatnosti počeo da obavlja u septembru
2019. godine do kraja godine ostvario ukupan
prihod u iznosu od nekoliko miliona dinara
(npr. 5.000.000 dinara), treba da sagleda da li
to može da se okarakteriše kao značajnija izme-
na obima poslovanja i da li po tom osnovu treba
da podnese poresku prijavu, kao i da od 2020. go-
dine započne vođenje poslovnih knjiga.
Prilikom utvrđivanja uslova za paušalno
oporezivanje preduzetnici moraju da vode ra-
čuna ne samo o ukupnom prometu u kalendarskoj
godini (da bude manji od 6.000.000 dinara)
nego i o ukupnom prometu u prethodnih 12 me-
seci, koji često obuhvata i dve kalendarske
godine, a posmatra se u svrhu evidentiranja u
sistem PDV-a.
Članom 33. Zakona o PDV-u propisano je da se
malim obveznikom, u smislu ovog zakona, sma-
tra lice koje vrši promet dobara i usluga na
teritoriji Republike i/ili u inostranstvu, čiji
ukupan promet dobara i usluga u prethodnih 12
meseci nije veći od 8.000.000 dinara, odnosno
koje pri otpočinjanju obavljanja delatnosti pro-
cenjuje da u narednih 12 meseci neće ostvariti
ukupan promet veći od 8.000.000 dinara. Dalje,
ukupnim prometom iz stava 1. ovog člana smatra
se promet dobara i usluga iz člana 28. stav 1. t.
1) i 2) ovog zakona, osim prometa opreme i obje-
kata za vršenje delatnosti i ulaganja u objekte
za vršenje delatnosti za koje naplaćuje naknadu.
U vezi sa tim navedeno je i Mišljenje Mini-
starstva finansija br. 011-00-00369/2017-04 od 9.
6. 2017:
Malim obveznikom, u skladu sa Zakonom o po-
rezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br.
84/04, 86/04 – ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13,
68/14 – dr. zakon, 142/14, 83/15 i 108/16 – u daljem
tekstu: Zakon), smatra se lice koje vrši pro-
met dobara i usluga na teritoriji Republike
Srbije i/ili u inostranstvu, a čiji ukupan pro-
met dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije
veći od 8.000.000 dinara, odnosno koje pri ot-
počinjanju obavljanja delatnosti procenjuje da u
narednih 12 meseci neće ostvariti ukupan pro-
met veći od 8.000.000 dinara. S tim u vezi, izraz
„prethodnih 12 meseci” podrazumeva vremenski
period koji se određuje u danima – 365 dana, odno-
sno 366 dana ako je reč o prestupnoj godini. Pri-
mera radi, na dan 18. 3. 2014. godine određuje se
iznos ukupnog prometa u prethodnih 12 meseci,
a to je vremenski period od 18. 3. 2013. zaključno
sa 17. 3. 2014. godine.
Napominjemo, ukupnim prometom za svrhu
određivanja lica koje se smatra malim poreskim
obveznikom, smatra se promet dobara i usluga
koji je oporeziv PDV i promet dobara i usluga za
koji je propisano poresko oslobođenje sa pravom
na odbitak prethodnog poreza, osim prometa
opreme i objekata za vršenje delatnosti i ula-
ganja u objekte za vršenje delatnosti za koja na-
plaćuje naknadu.
Dakle, ukoliko se u kalendarskoj godini
pređe iznos prometa od 6.000.000,00 dinara,
preduzetnik gubi pravo na paušalno oporezi-
vanje, podnosi novu poresku prijavu i otpoči-
nje sa vođenjem poslovnih knjiga. Pored toga,
ukoliko promet u poslednjih 365 dana prelazi
8.000.000,00 dinara, preduzetnik mora da se
evidentira u sistemu PDV-a, čime gubi pravo
na paušalno oporezivanje.
Na primer, obveznik je jedini promet imao u
decembru i iznosio je 4.000.000,00 dinara, što
je svakako manji promet od maksimalno dozvo-
ljenih 6.000.000,00 u jednoj kalendarskoj godini.
Naredne kalendarske godine u mesecu junu obve-
znik ostvarujte promet od 5.000.000,00 dinara
i smatra da tu ne postoji nikakav problem jer u
obe kalendarske godine nije prešao limit od
6.000.000,00 dinara. Međutim, problem je ipak
nastao jer je obveznik u prethodnih 365 dana (u
ovom slučaju u prethodnih pola godine) imao
ukupan promet od 9.000.000,00 dinara, što ga
obavezuje da se evidentira u sistemu PDV-a,
čime gubi, između ostalog, i pravo na dalje pau-
šalno oporezivanje.
U ukupan promet koji preduzetnik ostvaruje u
skladu sa članom 40. stav 2. tačka 4) ZPDG-a raču-
na se promet dobara, odnosno pružanje usluga,
bez obzira na to da li je izvršen/o u zemlji ili
inostranstvu. S druge strane, u ukupan promet
malog obveznika u skladu sa članom 33. stav 6.
Zakona o PDV-u ne uračunava se promet ostvaren
pružanjem usluga inostranom pravnom licu, ob-
vezniku PDV-a u svojoj zemlji, koje nije obveznik
PDV-a u Srbiji, ili pružanjem usluga stranom fi-
zičkom licu koje nije poreski obveznik, a ima
prebivalište u inostranstvu. Isto je potvrdi-
lo i Ministarstvo finansija u Mišljenju br.
NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 71
RAČUNOVODSTVO
011-00-603/2018-04 od 4. 9. 2018. godine, iz kojeg
izdvajamo:
Prema tome, u iznos ukupnog prometa za svr-
hu evidentiranja za obavezu plaćanja PDV predu-
zetnika, ne uračunava se iznos naknade koji je
preduzetnik ostvario, odnosno koji treba da
ostvari za promet usluga savetnika (konsul-
tantskih usluga) pruženih poreskom obvezniku
iz člana 12. stav 2. Zakona, a koji u inostranstvu
ima sedište ili stalnu poslovnu jedinicu (ako
se promet usluga vrši stalnoj poslovnoj jedi-
nici koja se ne nalazi u mestu u kojem primalac
usluga ima sedište), prebivalište ili boravi-
šte, odnosno za promet predmetnih usluga pru-
ženih licu koje se, u skladu sa članom 12. stav 2.
Zakona, ne smatra poreskim obveznikom, a koje u
inostranstvu ima sedište, prebivalište ili
boravište.
Spoljnotrgovinsko poslovanje
preduzetnika paušalaca
Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju, Za-
kon o deviznom poslovanju i Carinski zakon u
potpunosti sa svim pravima i obavezama izjed-
načavaju privredna društva, preduzetnike i
ogranke pravnih lica registrovanih u Srbiji.
Znači da preduzetnici imaju puno pravo da se
bave spoljnom trgovinom. Osim toga, treba na-
glasiti da pomenuti zakoni ne prave razliku
između preduzetnika koji vodi poslovne knjige
po principu prostog knjigovodstva, dvojnog knji-
govodstva ili porez plaća kao paušalac (narav-
no uz ograničenja u pogledu vrste delatnosti,
propisanih u članu 40. ZPDG-a). Takođe, da bi se
bavio spoljnom trgovinom, preduzetnik ne mora
da bude u sistemu PDV-a.
Za sve privredne subjekte zakoni su isti, a
rok za naplatu izvezenih proizvoda ili usluga
iznosi godinu dana, odnosno 365 dana od dana iz-
voza. Ukoliko se u tom roku ne naplate izvezeni
proizvodi ili usluge, potrebno je da izvoznik
registruje kreditni odnos na obrascu P-1 u NBS.
Osim toga, preduzetnik spoljnotrgovinski
promet može da vrši sa pravnim licem, predu-
zetnikom ili fizičkim licem sa sedištem od-
nosno prebivalištem u drugoj državi. Zakonom
o spoljnotrgovinskom poslovanju definisano je
da je spoljnotrgovinski promet – promet između
domaćih i stranih lica koji se obavlja na osnovu
ugovora zaključenih u skladu sa domaćim propi-
sima i međunarodnim ugovorima. Domaća lica
su, u smislu ovog zakona, pravno lice, ogranak
domaćeg i stranog pravnog lica i preduzetnik,
koji imaju sedište, odnosno registrovani su u
Republici Srbiji, kao i fizičko lice koje ima
prebivalište u Republici Srbiji, osim fizičkog
lica koje ima prebivalište odnosno bora-
vište van Republike Srbije duže od godinu dana.
Strano lice je, u smislu ovog zakona, svako lice
koje nije navedeno u stavu 1. navedenog člana.
Dakle, Zakon o spoljnotrgovinskom poslo-
vanju ne pravi razliku između stranog pravnog
i fizičkog lica kada je u pitanju izvoz, o čemu
govori i deo Mišljenja Uprave carine (br. 148-
03-030-01-300/2009 od 22. 5. 2009):
Strano lice je:
1) pravno lice i preduzetnik sa sedištem u dru-
goj državi ili carinskoj teritoriji,
2) fizičko lice sa prebivalištem u drugoj drža-
vi ili carinskoj teritoriji i
3) domaće fizičko lice sa prebivalištem, od-
nosno boravištem u drugoj državi ili carinskoj
teritoriji dužim od godinu dana.
Obaveza internog obračuna PDV-a
U slučaju da strano pravno lice koje nije PDV
obveznik u Srbiji paušalcu (koji, naravno, nije
poreski obveznik) pruža usluge iz člana 12. Za-
kona o PDV-u, mestom prometa usluga smatra se
mesto sedišta paušalca. Osim toga, paušalac je
poreski dužnik za te primljene usluge, u skladu
sa članom 10. stav 1. tačka 3) Zakona o PDV-u. Po
tom osnovu paušalac je u obavezi da interno ob-
računa PDV kao poreski dužnik, podnese PDV
prijavu i plati dugovani porez do 10. u mesecu
za prethodni mesec, u skladu sa članom 49. stav
6. i članom 50. stav 3. Zakona o PDV-u.
U skladu sa članom 12. stav 3. Zakona o PDV-u,
kada uslugu pruža strano lice koje se nije evi-
dentiralo za obavezu plaćanja PDV-a u skladu
sa ovim zakonom, poreskim obveznikom kojem
se pruža usluga smatra se:
1) svako lice koje obavlja delatnost kao trajnu
aktivnost, bez obzira na cilj obavljanja te de-
latnosti;
2) pravna lica, državni organi, organi terito-
rijalne autonomije i lokalne samouprave.
Dakle, u slučaju kada uslugu pruža strano lice
koje nije evidentirano kao obveznik PDV-a u Sr-
biji, poreskim obveznikom smatraju se prakti
[…] o specifičnostima poslovanja preduzetnika paušalaca smo pisali u broju 11/2019 časopisa Poslovni savetnik. U istom broju je dat i komentar novog […]