Zakon o prestanku važenja ograničavanja ličnih primanja primenjuje se od 1. januara 2020. godine, što treba tumačiti tako da se primenjuje:

  • počev od plata, odnosno zarada, odnosno drugih ličnih primanja za januar 2020. godine,
  • koje se isplaćuju od 1. januara 2020. godine.

Na plate, odnosno zarade, odnosno druga lična primanja za decembar i ranije mesece 2019. godine, koje se isplaćuju od 1. januara 2020. godine, primenjuje se, odnosno važi Zakon o umanjenju ličnih primanja, koji je, kako je već navedeno, prestao da važi zaključno sa 1. januarom 2020. godine.

Drugim rečima, za ove korisnike javnih sredstava, počev od obračuna i isplate plata, odnosno zarada za januar 2020. godine i nadalje, primenjivaće se osnovice, dakle i osnovne zarade koje su važile pre stupanja na snagu Zakona o umanjenju primanja. To znači da će ovi korisnici javnih sredstava za januar 2020. godine, ali i za naredne mesece koristiti osnovice, dakle osnovne zarade koje su važile za oktobar 2014. godine, kada je Zakon o umanjenju primanja stupio na snagu, bez umanjenja.

Istovremeno sa isplatom zarada počev od zarade za januar 2020. godine, za sve navedene korisnike javnih sredstava prestaje i obaveza uplate u budžet razlike koja nastaje zbog manje isplaćenih zarada i drugih ličnih primanja u skladu sa Zakonom o umanjenju primanja.

Uticaj prestanka Zakona o umanjivanju primanja na javna preduzeća

Pri planiranju svojih zarada za 2020. godinu u okviru svojih programa poslovanja javna preduzeća, pa i ona iz komunalne delatnosti, treba, dakle, da krenu od osnovnih zarada iz 2014. godine, bez umanjenja za 5%. Isto tako, javna preduzeća u komunalnoj delatnosti treba da planiraju i druge elemente zarada na koje im daje pravo Poseban kolektivni ugovor za javna preduzeća u komunalnoj delatnosti na teritoriji Republike Srbije, kao na primer:

  • pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora, sa pripadajućim porezima i doprinosima, godišnje u visini od najmanje 75% prosečno isplaćene zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku, kao i na godišnje uvećanje ovog regresa za fiksni iznos od 33.000 dinara, bez poreza i doprinosa;
  • sredstva za zarade po osnovu radnog učinka u okviru ukupnih sredstava izdvojenih za zarade utvrđenih programom poslovanja, u procentu utvrđenom opštim aktom poslodavca, a najviše do 1% od utvrđene visine sredstava za osnovne zarade za tekući mesec;
  • solidarnu pomoć za ublažavanje nepovoljnog materijalnog položaja, pod uslovom da su za to obezbeđena finansijska sredstva po zaposlenom na godišnjem nivou od 41.800 dinara, bez poreza i doprinosa (ova isplata ima poreski karakter zarade).
Zarada iz oktobra 2014. godine

Dakle, javna preduzeća u svojim programima poslovanja za 2020. godinu moraju da se drže osnovnih zarada iz oktobra 2014. godine (bez umanjenja), počev od isplate zarada za januar 2020. godine, ali, ako imaju obezbeđena sredstva i saglasnost osnivača, mogu da koriguju druge elemente isplata koji čine zaradu zaposlenih.

Ovo napominjemo jer Zakon o prestanku važenja ograničavanja ličnih primanja u članu 2. stav 2. izričito navodi da se osnovica (vrednost radnog časa, vrednost boda ili vrednost osnovne zarade) za obračun i isplatu zarada u javnim preduzećima osnovanim od strane Republike Srbije, odnosno lokalne vlasti, primenjuje u visini koja je bila utvrđena do dana stupanja na snagu Zakona o umanjenju primanja. Prema tome, pri obračunu i isplati zarada počev od zarade za januar 2020. godine, zarade za javna preduzeća osnovana od strane lokalne vlasti utvrđivaće se primenom osnovica, odnosno osnovnih zarada koje su važile pre stupanja na snagu Zakona o umanjenju plata.

Detaljnije možete pročitati u broju 2/2020 časopisa Poslovni savetnik, str. 211.